Andre Martinet - Osnove Opce Lingvistike

Andre Martinet Osnove opće lingvistike

.. ----....--.

....---.. ---....- .

PrQevod i predgovor

August Kovacec

------

8 BibliotekaTeka

Funkcionalizam Andrea Martineta u okviru strukturalne lingvistike

Tečaj opće Iz·ngvislike (1916) Ferdinanda de Saussurea (1857-1913) otvorio je novu epohu u proučavanju ljudskog jezika upravo po tome što je iza us­ trojstva konkretnih jezika sustavno nastojao otkriti princip ljudskog jezika općenito, dakle načelo na kojemu se zasniva i svaki ljudski jezik posebno, po tome što je jezični znak nastojao razgraničiti prema drugim vrstama znakova, a lingvistiku promatrati kao granu šire znanosti o znakovima semiologije. Nasuprot pozitivističkom zgrtanju činjenica i atomističkom proučavanju pojedinačnih jezičnih jedinica i pojavu svake za sebe kakvo je do tada prevladavalo, Saussure radikalno mijenja perspektivu jezičnih is­ traživanja uvodeći, izrijekom, pojam jezika kao sustava (jezik nije konglo­ merat nego organizirani skup) kao jedan od bitnih elemenata svoje teorije, pa u skladu s tim zahtijeva da se jezične činjenice promatraju i proučavaju upravo i prije svega kao solidarni, meduovisni dijelovi sistema. Za razliku od normativnih preokupacija koje su do tada prevladavale, Saussure postu­ lira objektivan, znanstven pristup jezičnoj gradi, njezino opisivanje i nje­ zino objašnjavanje. Unatoč početnom neshvaćanju, ili krivom shvaćanju, Saussureove misli, usprkos početnim otporima, njegove slavne dihotomije (sinkronija/dijakronija, jezik/govor, označen% značitelj, odnosi in praesentiaj odnosi in absentia) ili njegov pojam vrijednosti (pa odatle i negativna de­ finicija jezičnih jedinica), arbitrarnosti znaka itd. danas su, u ovom ili onom obliku, u lingvistici opće prihvaćeni, a njegova se jezična teorija (po shva­ ćanju da »u jeziku postoje samo razlike il part quand elle am've, la robe > la robe qu'elle porte »haljina koju ona nosi«) i isto tako bez funkcionalnog mo­ nema (eng. the face was black »lice je bilo crno(C > the face he saft) was black »lice što ga je (on) vidio, bilo je crno«). Vidimo da pojam subordinacije pokriva tOČIlo iste pojave kao i Pojam de­ terminacije (isp. gore, 4- 19). Razlikuje se samo gledište: subordinirani ele­ ment je determinant. Determinirani (određeni) monem, a to je onaj o ko­ jemu ovisi subordinirani (zavisni) element, često se označava kao jezgra (fr. noyau), prema kojoj determinant, tj. element koji o njemu ovisi, valja smatrati satelitom (fr. satellite).

4-33. Fraza (rečmica) Zavisni (subordinirani) monerni predikatnog oblika (jezgra »zavisnih re­ čenica