Anatomija i Fiziologija Centralnog Nervnog Sistema

ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA (Skripta prvog dijela gradiva – I parcijala by Elma )

Dio nervnog sistema koji vrši funkcije usklađivanja (koordinacije) i odnos sa spoljnim svijetom naziva se centralni nervni sistem. Dio nervnog sistema određen za komunikaciju sa periferijom naziva se periferni nervni sistem u sklopu kojeg funkcioniše dio sa samostalnom funkcijom upravljanja vegetativniim aktivnostima pa se naziva autonomni nervni sistem. Cns ima dva osnova dijela : okstrakranijalno leži kičmena moždina ( medulla spinalis), a intrakranijalno je smješten mozak (encephalon). Osnovna morfološka, funkcionalna, genetska i trofička jedinica nervnog sistema je neuron. Endoplazmatski retikulum nosilac je Nislove tigroidne supstancije, važne za sintezu proteina koji izgrađuju sinaptičke membrane. Perikarion je dio citoplazme koji okružuje jedro; metaboličko-trofičko središte neurona. Spine se nalaze u dendritima. Za energetske process u nervnoj ćeliji odgovorni su mitohondriji. Funkcija aksona jeste sprovođenje nervnog imuplsa do drugog neurona ili do efektornog organa. Aksoplazma je centralni dio aksona (cilindrični produžetak citoplazme neurona). Boutton terminal (terminalni ogranakaksona i kolaterale) je mjesto gdje se ostvaruju sinapse. Oko aksona može da postoji mijelinska ovojnica, a brzina sprovođenja ž.impulsa daleko je veća kod mijeliniziranih aksona. Dendriti su funkcionalno značajni jer čine glavnu receptivnu površinu za primanje impulsa od dr. neurona. Sinapsa je morfološko i funkcionalno mjesto kontakta između neurona ili između neurona i efektornih organa. Hemijska sinapsa se sastoji od tri elementa: presinaptički dio, postsinaptički dio i sinaptička pukotina. Najčešći hemijski transmiteri su acetylholin, noradrenalin, dopamin, serotonin, histamin.. Neuroni mogu biti ekscitatorni (acetylholin) i inhibitorni (GABA) . prema lokalizaciji sinapse mogu biti : akso-dendritske, akso-somatske, aksoaksonalne, dendro-dendritske. Encephalon obuhvata: moždano stablo (truncus cerebri), mali mozak (cerebellum), prednji mozak ( prosencephalon). Početni dio moždanog stable i mali mozak čine zadnji mozak (rhombencephalon). Moždano stablo sastavljaju produžena moždina (medulla oblongata), most (pons) i srednji

mozak ( mesencephalon). prednji mozak obuhvata međumozak (diencephalon) i veliki mozak (telencephalon). Substantia alba (bijela masa) je građena od nervnih vlakana, a substantia grisea (siva masa) od tijela neurona. Aferentni putevi sastavljeni su od vlakana koja mogu biti senzitivna i senzorička. Eferentni putevi izgrađeni su od vlakana koja polaze iz cortex cerebri ili iz drugih sivih masa nervnog sistema. MEDULLA SPINALIS (kičmena moždina) Morfologija Smještena je u kičmenom kanalu, okružena cerebro-spinalnom tečnošću i spinalnim ovojnicama. Glavna funkcionalna karakteristika k.moždine je njena segmentiranost. Kićmena moždina proteže se u vidu cilindrične formacije od foramen occipital magnum do L3. Dijeli se na : vratni dio ( pars cervicalis), grudni dio (pars thoracica), slabinski dio ( pars lumbalis), krstačni dio ( pars sacralis), završni dio u vidu kupe ( conus medullaris) i terminalni končić (filum terminale). Ima dva proširenja: vratno (intumescentia cervicalis: C4Th1), slabinsko ( intumescentia lumbalis; Th9- L2). Na prednjoj i stražnjoj strain ima dvije jasno izražene brazed : sprijeda fissure mediana anterior i straga sulcus medianus posterior ; dijele k.moždinu na simetrične strukture . sprijeda postoje dvije plitke brazed –sulcus lateralis anterior (s.ventrolateralis)- izlaze motorni korjenovi spinalnih nerva. Na stražnjoj strani plitke brazde se nazivaju sulcus lateralis posterior (s. dorsolateralis)ulaze senzitivni korjenovi spinalnih nerva. Straga, između sulcus medianus posterior i sulcus lateralis posterior postoji uzak žlijeb sulcus intermedius posterior s, dorsalis. Između brazda su slojevi bijele supstance : funiculus anterior (naprijed), funiculus lateralis (sa strane), i funiculus posterior (pozadi). Građa Izgrađena je od sive i bijele mase (substantia grisea i alba). Sivu masu čine: prednji rogovi ( cornu anterius s. ventrale), stražnji rogovi ( cornu posterius s. dorsale), i središnji dio (pars intermedia s. zona intermedia)- u nejmu se

nalazi središnji otvor, canalis centralis. Središnji dio na bočnoj strain ima proširenje cornu laterale. Lijeva i desna polovina zonae intermediate međusobno su vezane spojnicama commissura grisea anterior et posterior. Funiculuse (snopove ) k.moždine obrazuju moždani putevi. Stražnji funiculus grade snezibilni putevi, lateralni – motorne i snezibilne, prednji- motorni putevi. Lijevi id esni prednji funiculus spojeni su preko commissura alba. Organizacija sive mase i vrste neurona Sivu masu rogova sačinjavaju tijela neurona i glija ćelije. Siva masa kičmene moždine podijeljena je na lamine; ova podjela potiče od Redexa po kojoj postoji 10 lamina (I- X). Prvih 6 lamina pripada stražnejm rogu. Lamina I sadrži nucleus posteromarginalis iz koga proizlazi tr. Spinothalamicus. Lamina II (substantia gelatinosa) : rostralni produžetak je nucleus tractus spinalis n. trigemini. Lamine III i IV formiraju nucleus proprius dorsalis. Lamina V sadrži heterogene neurone. Lamina VI postoji cervinalnom i lumbalnom dijelu k. moždine u području intumescentia. Lamina VII je najveća, nalazi se između prednjeg i stražnjeg roga. Ovdje je smješteno nucleus thoracicus. Intermediolateralni dio unuar lamine VII prostire se od C1 do L1 ili L2- centar simpatikusa u k. moždini. Lamina VIII, IX i X pripadaju prednjem rogu, a sadrže tijela motornih neurona. Lamina X predstavlja ukršatanje medijalnih dijelova prednje i stražnje commissure griseae. Postoje dva tipa motornih neurona : alfa i gama. Alfa-motoneuroni na svom završetku tvore motornu ploču- vrlo brzo provode impuls dovodeći do kotrakcije mišića. Provođenje se odvija descedentno. Gama-motoneuroni na završnom dijelu tvore mišićno vreteno- neophodno za održavanje mišićnoh tonusa i miotatskih refleksa. Organizacija bijele mase i putevi Stražnji snop (funiculus posterior s. dorsalis) : bijelu masu stražnjeg funiculusa čine mijelinizirana, veoma debela aferentna (senzitivna) vlakna. To su aksoni pseudounipolarnih ćelija spinalnih ganglija. Najveći dio medijalne polovine ispunjava fasciculus gracilis Golli, a lateralnu polovinu zauzima fasciculus cuneatus Burdachi; prenose duboki svjesni

senzibilitet trupa i udova. Vlakna koja leže sasvim lateralno u stražnjem funikulusu čine fasciculus dorsolateralis i završavaju u nucleus posteromarginalis- prenose osjet bola i temperature. Lateralni snop (funiculus lateralis) : Tractus spinocerebellaris ventralis i tractus spinocerebellaris dorsalis prenose duboki senzibilitet iz mišića trupa i udova. tractus spinothalamicus prenosi svjesni površni senzibilitet za temperature i bol a prednjim snopovima prenosi osjet dodira. Tractus corticospinalis lateralis predstavlja glavni motorni put. Ekstrapiramidalni putevi : tr. reticulospinalis terminalis, tr. tectospinalis lateralis i tr. rubrospinalis. Prednji snop (funiculus anterior s. ventralis) : tr. olivospinalis, tr.corticospinalis anterior s.pyramidalis, tr.tectospinalis medialis ( koordinira pokrete mišića glave iv rata pri fiksiranju očiju na željeni predmet) , tr.vestibulospinalis ( održavanje ravnoteže i uspravnog stava). Fasciculus longitudinalis medialis (gl.asocijativni put) smješten je u središnjem dijelu prednjeg snopa uz fissure median anterior (orijentacija u prostoru). Asocijativni putevi kičmene moždine : filogenetski najstariji snopići kičmene moždine. To su : fasciculus proprius anterior, medius i posterior. Ovojnice i krvni sudovi kičmene moždine 1. Dura mater spinalis (tvrda moždanica) spoljni list oblaže zid koštanog stabla, a unutrašnji dopier do S2. Između njih je prostor spatium epidurale, gdje je smješteno masno tkivo i venski pleksusi. 2. Arahnoidea spinalis ( paučinasta moždanica) pruža se do S2; između nje i unutrašnjeg lista dure mater je prostor spatium subdurale.

3. Pia mater spinalis ( meka moždanica) između nje i arachnoideae nalazi se prostor spaium subarachnoideale. Nervi spinales Duž lateralnih brazda k. moždine izlazi 31.par spinalnih nerava. Diejle se na : 8 vratnih ( cervikalnih), 12 grudnih ( torakalnih), 5 slabinskih ( lumbalnih), 5 krstačnih (sakralnih), i 1 trtični. Snopovi prednjeg korijena (radix anterior s.ventralis) izlaze iz k.moždine kroz sulcus ventrolateralis. Neposredno po izlasku iz k. kanala kratko stablo spinalnog nerva dijeli se na 4 grane: 1. Ramus anterior, 2. Ramus posterior, 3. Ramus communicans ( ramus comminicans albus _preganglijski, i ramus communicans griseuspostganglijski) , 4. Ramus meningeus. Anatomska podloga refleksnog luka Spinalni reflex je najprostiji nivo funkcinalne organizacije CNS-a. pomoću spinalnog refleksnog luka ostvaruje se motorna reakcija kao odgovor na senzitivni podražaj.

TRUNCUS CEREBRI ( moždano stablo) Moždano stablo je dio CNS-a koji vezuje kičmenu moždinu sa diencephalonom. Prostire se od formane occipitale magnum do sellae turcicae. Sastavljeno je od produžene moždine, mosta i srednjeg mozga. U fossa rhombodiea smještena su jedra kapitalnih nerava od V do XII, smješteni sui centri za regulaciju ravnoteže i motorike, centri vezani za uzimanje hrane, te centri za artikulaciju. Medulla oblongata (produžena moždina) Pruža se od decussatio pyramidum do fossae postpontiae, ventralno, a dorzalno rostralnim dijelom formira donji dio fossaea rhomboideae sve do granice sa pontinskim dijelom koju prave striae medullares s .acusticae. Morfologija : ventralna strana ima na sredini duboki žlijeb –fissura mediana anterior, lateralno se nalaze dvije pliće brazde, sulci ventrolaterales. Lateralno od

sulcus ventrolateralis je maslinasto izbočenje olive. Preko ventralne strane pyramis i olivae prelaze tanke fibrae arcutae externe ventrales. Kroz suclus ventrolateralis izlaze snopići XII moždanog živca (n. hypoglossus). Iz fossae postpontinae u horizontalnom nizu od medijalno prema lateralno izlaze VI,VII, VIII moždani živac. Retroolivarno se nalazi sulcus dorsolateralis iz kojeg izlaze u vertikalnom nizu odozgo prema dolje IX,X i XI moždani živac. U kaudalnom dijelu dorzalne strane u medijalnoj liniji se nalazi sulcus medianus posterior. Lateralno od sulcusa je izbočenje clave s.tuberculum nuclei gracilis,koga izbočuje jedro nucleus gracilis, Goli. Lateralno od ovog izbočenja je je sulcus intermedius posterior a koš lateralnije je izbičenje tuberculum nuclei cuneati, koga izbočuje istoimeno jedro, nucleus cuneatus, Burdachi. Iz oba ova jedra polaze gl snopovi koji grade senzitivni put moždanog stable, lemniscus medialis s. sensitivus. Straga od nucleus cuneatus je izbočenje tuberculum cinereum Rolandi( formira ga senzitivno jedro n. trigeminusa- n. tractus spinalis. Lateralnu stranu grade kraci malog mozga. Donji kraci malog mozga su pedunculi cerebellares inferiores. Sa lateralne strane omeđuju bulbarni dio fossae rhomboideae. Sredinom pars bulbaris fossae rhomboideae prolazi uzdužna brazda sulcus medianus i dijeli je an dvije simetrične polovine. Sa obje strane sulcusa je trouglasto izbočenje trigonum nervi hypoglossi. Građa: Produžena moždina građena je od sive i bijele mase. Siva masa: čine je jedra moždanih živaca (nuclei nervorum capitalium), retikularna formacija ( formation reticularis), retikularna jedra ( nuclei reticulares). Svakoj funkcionalnoj vrsti vlakana odgovara određeni funkcionalni stub jedara. Stubovi imaju sljedeći položaj, posmatrano od medijalno prema lateralno : 1. Columna motoria medialis ( formiraju je: nucleus n. oculomotorii (III), nucleus n. trochlearis (IV), nucleus n. abducentis (VI), nucleus n. hypoglossi (XII) 2. Columna motoria lateralis leži u ventralnom tegmentumu ( formiraju je : nucleus n.motorius n. trigemini (V), nucleus facialis (VII), nucleus ambiguus ( zajednička jedra n. Glossopharyngeus, n.vagus, accessorius)

3. Columna visceromotoria (formiraju je : nucleus Westphal –Edinger (III), nucleus salivatorius superior (VII), nucleus salivatorius inferior (IX) nucleus dorsalis n.vagi (X) 4. Columna recipiens s. sensoria medialis ( formiraju je : nucleus tractus solitarii (zajedničko jedro za n.facialis (VII), n. glossopharyngeus (IX), n.vagus ( X). Medijalni dio n.tractus solitarii su jedra (IX i X) za opšti visceralni senzibilitet. Lateralni dio nucleus tractus solitarii su specijalne visceralne aferentne jedree (okusne) n. facialisa (VII), n. glossopharyngeusa (IX) i n. vagusa (X). 5. Columna recipiens s. sensorial lateralis (formiraju je : opšta somatska jedra ( n. tractus mesencephalicus n. trigemini, n. sensorius principalis n.trigemini, n. tractus spinalis n. trigemini) i specijalna somatska jedra ( n. cochlearis ventralis et dorsalis, n. vestibularis superior, medialis, lateralis et inferior )

Jedra moždanih živaca *Nervus hypoglossus (XII moždani živac) : jedro n. hypoglossusa je nucleus hypoglossi; nalazi se u bulbarnom dijelu rombaste jame; motorno jedro iz kojeg izlaze snopići alfa-motornih aksona; inervira mišiće jezika. * Nervus accessories (XI moždani živac): motorno jedro; ima 2 dijela ( kranijalni dio- radix cerebralis i spinalni dioradix spinalis) *Nervus vagus (X moždani živac): najduži moždani živac; pored glave iv rata, inervira i organe toreksa i abdomena; posjeduje jedra: nucleus ambiguous, nucleus dorsalis n.vagi, i nucleus trastus solitarii. 1. Nucleus ambiguous je zajednička jedra za IX,X, XI moždani živac. Ova vlakna inerviraju mišiće farinksa,larinksa i gornjeg segmenta jednjaka. 2. Nucleus dorsalis n.vagi (vlakna za inervaciju glatke musculature i žlijezda organa abdomena i thoraxa). 3. Nucleus tractus solitarii (prenose senzacije okusa sa epiglotisa; važna u refleksnoj regulaciji kardiovaskularnih respiratornih i probavnih funkcija)

4. Nucleus tractus spinalis n.trigemini ( viscerosenzibilna vlakna koja nose osjet boli iz donjeg dijela farinksa, larinksa i ezofagusa ; somatosenzibilna vlakna- dodir, bol i temperature iz kože iza uha, zida vanjskog slušnog hodnika, bubne opne. * Nervus glossopharyngeus (IX moždani živac): izgrađen je iz više vrsta vlakana. To su: 1. Nucleus ambiguus (vlakna za inervaciju m. stylopharyngeusa i m. constrictor pharyngis superior. 2.Nucleus salivatorius inferior je parasimpatičko jedro. 3.Nucleus tractus solitarii 4.Nucleus tractus spinalis n. trigemini *Nervus stato-acusticus s. vestibule- cochlearis (VIII moždani živac) : Posjeduje 4 vrste vestibularna (statička) i 2 akustička (kohlearna) jedra. -Vestibularna jedra su označena kao: 1.gornje – nc. vestibularis superior ; 2.donje – nc. vestibularis inferior ; 3.bočno – nc. vestibularis lateralis; 4.središnje – nc. vestibularis medialis. - Kohlearna jedra : nucleus cochlearis ventralis et dorsalis. Dorzalno jedro na površini prouzrokuje izbočenje – tuberculum acusticum, ii z njega formiraju se striae medullares s.acusticae, koje ujedno predstavljaju granicu bulbarnog i pontinskog dijela fossae rhomboideae. Iz diencephalona polaze kortikalni neuron ii završavaju u primarnom slušnom centru u kori – gyri temporales transverse. Retikularna formacija : Grade je ganglijske ćelije sa kratkim, transverzalno postavljenim dendritima i aksonima, koji imaju po jednu ascedentnu i descedentnu granu. U njoj se nalaze mnogi refleksni centri ( za disanje, gutanje, povraćanje, kihanje, kašalj i sisanje kod novorođenčadi). *Retikularna jedra : u ventralnom diejlu produžene moždine nalaze se lučna jedra (nuclei arcuati). Sva stala jedra leže u dorzalnom dijelu produžene moždine i formiraju sljedeće grupe : centralnu grupu (nucleus centralis s.motorius) ; lateralnu grupu ( nucleis reticulares laterals) ; u središnjoj ravni ( nuclei raphe pontis) ; paramedijalnu grupu ( nuclei paramediani). U retikularna

jedra ubraja se i nucleus intercalates. Veze retikularne formacije : -vrlo su složene ; aferenta vlakna u RF-u dolaze iz kore velikog mozga, limbičkog sistema, hipotalamusa, malog mozga i kičmene moždine. ( tr. corticoretikulares, fasciculus telencephalicus medialis, tr.cerebelloreticulares, tr.spinoreticularis ). Impulsi koji dolaze putem ovih veza aktiviraju RF-u, a efekat te aktivnosti ispoljaava se preko tzv.ARAS-a (ascedentni retikularni aktivirajući sistem). Funkcioniše preko talamusa, aksoni ARA-sistema završavaju na nuclei intralaminares thalami. RF-a je direktno povezana sa hipotalamusom i korom velikog mozga. Izuzetan značaj RF-a se ogleda u održavanju stanja budnosti i spavanja koja se ciklično smjenjuju. Sive mase specifične za produženu moždinu : Čine: -donji olivarni kompleks -- sačinjavaju ga : glavno jedro (nucleus olivaris inferior s.olivae) i dva sporedna jedra (nucleus olivaris accessories medialis et dorsalis). Funkcionalno, olivarni kompleks predstavlja tzv. relejno jedro malog mozga. Relejna jedra su neuroni uključeni u jedan određeni euronski sistem (krug) u kojima djelomično ili potpuno prekidaju vlakna tog sistema. Unutar kortiko-olivo-cerebelarnog kruga (sistema) aksoni olivarnog kompleksa grade snop, tractus olivocerebellaris. On učestvuje u procesu motornog učenja. Olivarni kompleks šalje eference i u kičmenu moždinu. -jedra dorzalne kolumne – pripadaju nucleus gracilis i nucleus cuneatus (relejna jedra). Ova jedra formirau dvije kvržice: medijalno se nalazi tuberculum nuclei gracilis a lateralno je tuberculum nuclei cuneati, odvojeni brazdom, sulcus intermedius posterior. Glavne aference ovih jedara dolaze iz k. moždine, i to: -kao medijalni snop funiculus posterior medullae spinalis (fasciculus gracilis) , - kao lateralni snop iz funiculus posterior (fasciculus cuneatus). Oba fascikulusa prenose duboki i svjesni senzibilitet trupa i udova. Eferentne puteve formiraju aksoni ćelija fibrae arcuatae internae dorsales i fibrae arcuatae externae dorsales.

-lučno jedro (nucleus arcuatus) leži u ventromedijalnom dijelu produžene moždine; to su retikularna jedra. Najvažnije eference su aksoni koji formiraju fibrae arcuatae externe ventrales. Bijela masa i putevi produžene moždine Sistematizovana je u puteve. Kroz dorzalni dio centralno prolaze : tr.longitudinalis medialis, tr.tectospinalis it r.reticulospinalis, lemniscus medialis it r.corticobulbaris (pyramidalis). Lateralno u dorzalnom dijelu prolaze od spolja prema unutrašnjosti sljedeći putevi : tr.spinocerebellaris ventralis, tr.rubrospinalis, tr.spinothalamicus, tr.thalamorubroolivaris. kroz ventralni dio produžene moždine spušta se piramidni put (tr.corticospinalis),

PONS (Varoliusov most) Se nalazi između produžene moždine i srednjeg mozga. Smještn je u fossa cranii posterior. Morfologija i građa: Na ventralnoj strain granicu ponsa prema produženoj moždini čini poprečna udubina fossa postpontina,a prema srednjem mozgu poprečna udubina fossa praepontina. Na dorzalnoj strain granica ponsa prema produženoj moždini su striae medullares s.acusticae,a prema srednjem mozgu stražnji rub laminae quadrigeminae s.laminae tecti. Siva masa: Jedra moždanih živaca : *Nervus facialis (VII moždani živac) : izgrađuju ga eferentna i aferentna vlakna. Vlakna prolaze ili završavaju na sljedećim jedrima : 1. Nucleus n.facialis- leži u ventralnom tegmentumu; inerviraju mimičnu muskulaturu glave i vrata; 2. Nucleus salivatorius superior –leže u dorzolateralnom dijelu tegmentuma ; vlakna za inervaciju podvilične i podjezične žlijezde. 3. Nucleus tractus solitarii- na rostralnom dijelu jedre (polus gustatorius) završavaju okusna vlakna. 4. Nucelus tractus spinalis s.trigemini- nose senzibilitet iz kožemeatus acusticus externusa i kože iza uha.

* Nervus abducens (VI moždani živac) : ima samo jedno jedro- nucleus s.abducentis, izgrađen je isključivo iz motornih niti; inervira m. rectus lateralis s. temporalis. *Nervus trigeminus (V moždani živac) : sastoji se iz motornih i senzitivnih vlakana. Vlakna polaze iz jednog motornog jedra, a završavaju na tri senzitivna jedra. Nucleus motorius n.trigemini pripada branhiogenom stubu jedara. Njegovi aksoni formiraju motorni korijen- radix motoria (za inervaciju žvakaće musculature) Senzitivna jedra : 1. Nucleus sensorius principalis (superior) nervi trigemini: u njemu završavaju somatska aferentna (senzibilna) vlakna koja prenose odjete dodira i pritiska. 2. Nucelus tractus spinalis n.trigemini ima tri dijela : gornji dio (pars oralis)prima taktilne podražaje iz sluznice usta; srednji dio (pars interpolaris)prima bolne senzacije iz zuba; donji dio (pars caudalis) je najduži a prima podražaje za bol i temperature iz područja glave. 3. Nucleus tractus mesencephalici n.trigemini- akcesorno jero, vlakna donose pdražaje iz mišića glave, tj mišića lica, žvakaćih mišića i vanjskih mišića oka. Retikularna formacija i retikularna jedra ponsa : RF je u ponsu smještena u njegovom dorzalnom dijelu. Ćelije retukularne formacije ponsa grupišu se u jedra (nuclei retuculares). U grupu bazilarnih jedara spadaju samo nuclei pontis. To su mnogobrojna, sićušna jedra, rasuta između snopova piramidalnih puteva. Po funkciji su relejna jedra koja pripadaju kortiko-cerebelarnom sistemu. Aksoni ćelija nuclei pontis predstavljaju poprečna vlakna (fibrae pontis transversae). Fibrae pontis transversae izgrađuju tractus pontocerebellares. Na granici bazilarnog i dorzalnog dijela ponsa nalaze se jedra trapezoidnog tijela( nuclei corporis trapezoidei). Osim trapezoidnih jedara, u ovom dijelu ponsa smješteno je i gornje maslinasto jedro (nucleus olivarius superior). Bijela masa i putevi ponsa: Putevi ponsa sistematizovani su kao projekcioni, asocijativni i komisuralni. Kroz dorzalni dio centralno prolaze sljedeći putevi : fasciculus longitudinalis medialis, tr.tectospinalis i tr.tectobulbaris, lemniscuc medialis s.sensitivus i tr.corticobulbaris. kroz dorzalni dio, lateralno prema medijalno, prolaze:

tr.spinocerebellaris ventralis, tr.spinothalamicus, tr.rubrospinalis it r.thalaorubroolivaris. Kroz ventralni dio ponsa prolaze snopovi tractus corticospinalis i tractus corticobularis te tractus corticopontini.

MESENCEPHALON (Srednji mozak) Mesencephalon vezuje rombencephalon sa diencephalonom. Građen je od tri osnovna dijela : -gornji dio ili krov (tectum s.lamina quadrigemina); središnji dio (tegmentum), -donji dio koga čine moždani kraci (crura cerebri s.pedunculi cerebri). Iz RF-a se razvija i nucleus ruber, jedno od najvažnijih jedara ekstrapiramidnog sistema, koje povezuje puteve velikog mozga, malog mozga i kičmene moždine. U mesencephalonu se nalaze i jedra II i IV moždanog živca (n.oculomotorius i n. trochlearis. U krovnoj ploči (lamina quadrigemina su jedra gornjih i donjih kvržica ( colliculi superiores et inferiores) gdje su smješteni refleksni optički i akustički centri. Morfologija i građa mezecefalona : Ventralnu stranu zauzimaju moždani kraci (crura cerebri) između kojih se nalazi udubina (fossa intercruralis s.interpeduncularis). uz medijalni rub crura cerebri izlazi n.oculomotorius (III). Dorzalnu stranu gradi četverouglasta ploča (lamina quadrigemina s.tecti). na njoj se vide dva para kvržica : gornji par ( colliculi superiores)i donji ( collicli inferiores), čija su jedra primarni akustički centri. Bočna strana mezencefalona je žlijebom ( sulcus lateralis) podijeljenja na gornji i donji dio. Gornji dio je trigonum lemnisci. Donji dio odgovara vanjskoj strain moždanog kraka kroz koji na ovom mjestu prolazi temporopontius. Siva masa: Jedra moždanih živaca: *Nervus trigeminus (V) *Nervus trochlearis (IV)- leži u visini colliculus inferior, u ventralnom dijelu cenralne sive mase. To je jedini kapitalni živac koji izlazi an dorzalnoj strain. Inervira m. obliquus superior.

*Nervus oculomotorius (III moždani živac)- leže u ventralnom dijelu stratum griseum central u visini colliculi superior. Retikularna formacija i retikularna jedra : -je nastavak etikularne formacije iz ponsa i u potpunosti ispunjava unutrašnjost tegmentuma. U ventralnom njenom dijelu leži jedro n.trochlearisa (IV) i n.oculomotoriusa (III), a u lateralnom mezencefalično jedro n. trigeminusa. U blijedosivom dijelu retikularne formacije nalaze se sljedeća retikularna jedra: nucleus tegmenti ventralis, nucleus tegmenti dorsalis, nucleus interpeduncularis (ova tri jedra uključena su u limbički sistem), nucleus ruber, nucleus commissurae posterior et tractus longitudinalis medialis i nucleus interstitialis. Nucleus ruber (crveno jedro) sastoji se iz filogenski starijeg dijela paleorubruma i mlađeg dijela neorubruma. Neorubrum je izgrađen iz sitnih neurona pa se naziva i nucleus ruber parvocellularis. Nucleus ruber učestvuje u kontroli cerebralnih,palidalnih i kortikalnih impulsa koji osiguravaju tonus mišića, položaj tijela i hod. Glavni asocijativni put moždanog stable je tr.longitudinalis medialis. Funkcionalni značaj RF-e nezencefalona sastoji se u omogućavanju optičke orijentacije u prostoru. Smatra se da je RF mezencefalona ‘’centar svijesti’’, jer utiče na stanje budnosti. Stimulacija RF-e mezencefalona dovodi do aktivacije čitavog mozga. Stanje budnosti održava se zahvaljujući raznim vrstama podražaja, što prenosi ARA-sistemom do senzorno-motorne kore frontalnog mozga i limbičkog sistema.

Posebna jedra mesencephalona: *Substantia nigra (crno jedro); izgrađena je od dvije zone : zona compacta i zona reticularis. Zona compacta sadrži pigment melanin i veliku koncentraciju dopamine. Substantia nigra takođe spade u ekstrapiraidni sistem. *Stratum griseum colliculi superioris: ima tri sloja sive mase (stratum griseum superficial, medium et profundum). Stratu griseum profundum je refleksni

okulomotorni centar. Iz njega polaze refleksni odbrambeni putevi : tr.tectobulbaris, tr.tectospinalis, tr.tectoreticulares. *Nucelus colliculi inferiores je primarni akustični refleksni centar. *Nuclei praetectales- dio refleksnog luka za širenje i skupljanje zjenica.

Bijela masa i putevi mesencephalona : -izgrađuju je putevi koji prolaze kroz tegmentum i moždane krake. Kroz tegmentum prolaze : 1. senzitivni putevi; 2. Tr,cerebellorubralis it r.cerebellothalamicus; 3. kroz središnji dio tegmentuma prolaze vi putevi : fasciculus longitudinalis dorsalis, tr.longitudinalis medialis, tr.tectospinalis, tr.thalamorubroolivaris i tr.rubrospinalis.

CEREBELLUM (mali mozak) -razvija se iz dorzalnog dijela rombencefaličnog mjehura. Smješten je u stražnjoj lobanjskoj jami (fossa crania posterior), odvojen od donje ploštine velikog mozga duplikaturom moždanice (tentorium cerebella). Morfologija : sastoji se od dvije polutke (haemispheria cerebella) spojene pomoću neparnog režnja vermis. Gornja strana (facies superior) je odvojena od donej strane (facies inferior) dubokom horizontalnom brazdom (fissure horizontalis cerebella) koja završava na prednjoj strain malog mozga. Na prednjoj strain malog mozga u središnjem dijelu je udubina, fossa transversa cerebella, čije je dno krovni produžetak IV komore, fastigium. Podjela malog mozga: razlikuju se tri režnja : lobus flocculonodularis, lobus anterior i lobus posterior. Lobus flocculonodularis je filogentski nastariji dio mozga ( naziva se archicerebellum). Ovaj režanj obuhvata nodulus, pedunculi flocculi i flocculus. Od lobus posterior odvojena je brazdom(fissure posterolateralis) . Lobus anterior je filogenetski malđi dio mozga (paleocerebellum), obuhvata lingulu, lobules centralis i culmen na vermisu. Lobus posterior je filogenetski najmlađi dio malog mozga ( neocerebellum ); obuhvata :decliva, folium vermis, tuber vermis, pyramis i uvula.

Građa: kora malog mozga je izgrađena od tri sloja : najpvršnije (stratum molecular), u sredini (stratum gangliosum ),najdublji sloj ( stratum granilosum) *Jedra malog mozga : postoje 4 jedra (nuclei cerebella). Najmedijalnije je nucleus fastigii. Lateralno je nucleus globosus, a lateralno od njega je nucleus emboliformis. Najveće jedro je nucleus dentaus. Neuronske veze: bijela masa (corpus medullare) je izgrađena iz aferentnh i eferentnih vlakana. Funkcija cerebeluma (nadzor nad složenim motoričkim ponašanjem ) odvija se preko aferentnih i eferntnih neurona. * Aferentne veze* *Tr.sinocerebellaris ventralis formiraju aksoni neuronal amine V-VII donje polovine medullae spinalis. *Tr.spinocerebellaris dorsalis formiraju aksoni neurona Clarkeove kolumne. *Tr.cuneocerebellaris formira dio aksona neurona nucleus gracilisa i nucleus cuneatusa. *Tr.vestibulocerebellaris obrazuju većim dijelom aksoni neurona nucleus vestibularis medialis et inferior i aksoni neurona ganglion vestibuli. *Tr.olivocerebellaris formiraju aksoni neurona donjeg olivarnog kompleksa. *Tr.reticulocerebellaris formiraju aksoni neurona RF produžene moždine i ponsa. *Tr.pontocerebellaris formiraju aksoni neurona nuclei pontis. *Eferentne veze* aksoni neurona cerebelarnih jedara, nucleus dentatus, nucleus emboliformis i nucleus globosus napuštaju cerebellum formirajući pedunculi cerebellares superiores. Ventriculus quartus (četvrta moždana komora): je centralna šupljina rombencefalona. Rostralno je pomoću aqueductus cerebri povezana sa trećom koorom, a kaudalno se nastavlja u centralni kanal k. moždine. Ventralni zid (pod) čini rombasta jama (fossa rhomboidea). Krov četvrte komore u rostralnom dijelu formira velum medullare superius i fastigium cerebella, a u kaudalnom dijelu velum medulare inferius, tela chorioidea i plexus chorioideus. Na krovu četvrte komore se nalaze tri otovra preko koji ona komunicira sa subarahnoidalnim prostorom.

Angulus pontocerebellaris (pontocerebelarni ugao) : bočne strane produžene moždine i mosta sa slobodnim dijelom prednje strane maloga mozga zatvraju, prema naprijed i u polje otvoren ugao nazvan pontocerebelarni ugao.