ANALIZA KARAKTERA-Wilhelm Reich.pdf

.

() I

'I

SADR Z AJ

IX

Predgovor trecem izdanju P redgovor drugom izdanju

XIII

Predgovor prvom izdanju

XV

I. TEHNlKA

Naslovi izvorrzika

Wilhelm Reich

CHARAKTERANALYSE KIEPENHEUER & WITSCH, Koln-Berlin Copyright

© 1933, 1961 by Mary Boyd Higgins

~

1VC'EKI PROBLEMI PSIHOANALITICKE TEHNlKE V 2V£KONOMSKO GLEDISTE U TEORIJI ANALITICKE TERAPIJE \ ." 3l/0 TEHNICI INTERPRETIRANJA I ANALIZE OTPORA

18

1. Neke tipicne pogreske u tehnici interpretiranja njihove posljedice 2. Uredno interpretiranje i analiza otpora 3. Dosljednost u analizi otpora

18 23 32

( : )0 TEHNICI ANALIZE KARAKTERA

as Trustee of the Wilhelm

1. Saietak

1, 0k1Q.RljivaI]j~

karaktera i_QtQ.().I:. lvne premise sociologije, p rk o dne 'i psi!hicke organizac1je co.vJ;ka, tada je j asno da u izvjesnoj tocki nase ~straiivanje stJece odiu mu sociolosku vamost. Mi izuCavamo psihicke ~ trukture, n jihovu ekonomiju i dinamilru. ltNajvainija « pro­ lzvodna snaga, proizvodna sn aga n azvana radnom snagom, I

Bilje§ka. 1945: danas bismo rekli n[unkcionalno. shva~anje . .

XVII

zavis i 0 co vjekovoj psihi ckoj strukturi. Ni takozvani »sub· jektivni faktor« povije~t i, ni proizvodna snaga, r a dna snaga, ne mogu se shvatiti bez pr'~rodne znanstvene pS'ihologije. To zahtij eva odvaj au je od o nill psihoanalitickih shvacanja koja ob j asnj avaju k ulturu i povijeS't Ijrudskog drustva na osnovi POrili8, umjesto cia razumiju da su drustveni uvjeti najprijc mo rali dj e+ovati na Ijud5ke potrebe i iZJmijeniti ill pr,ije nego sto su ovi promijenjeni po·rj.vi i potrebc mogii zapoceti cia djduju kao p ovije sni cimbenroi. Najpoznatiji ad danasnj1h karakterologa pokusavaju da shvate sv·ijet na temelju »vri­ jecLnosti« i »karaktera«, umjesto ooo-atno: da izvedu karakter i vrijedl10sti iz ~tve nog procesa. U 5iTOj pove:zanosti 5 pi:tanjem 0 socioloskoj funkciji obli­ kovanja karaktem, m oramo usredotociti paznju na Cinjeniou, doduse dobro ipOznatu, ali u njcnilm detaljima jos malo pro· niknutu, naime da se izvjesne prosjecnc Ijudskc strukture veZu uz izvjesne drustvene ol1ganizacioje. ILi, c1rugim rijeCima, svaka-drustvena 'Ol1ganizaci'ja stvara sebi one k3JTakterne struk· ture koje treba da bi rnogla postojati. U klasnom dru§tvu, momentalno postojeea vladajuca klasa osigurava svoj polo· Zaj 'Uz pamoc odgoja i por.Q.d~ce, cme6i svoje ideologije vIa· daju6im ideologijama svih ClaI10va drustva. Medutim, ne ostaje se sarno prj usachvanju ideo}ogija u sve clanove dru' stva. Ne radi se tek 0 premazivanju svijesti stavovioma i mi­ sIjenjima, vee 0 procesu koji duboko zadire u svaku novu generaciju danog drustva, cija je sv:rha ije ni od kakve teorijske koristi. Takvi se varaju.lN,emtisnutog~li p-ffijent n~~na.....nlSla 0 tome ~ni da u sebi nosi nesto zabranjeno, niti da se protiv togar bori. ao sto je Freud dokazao. sfupi otnori §u nesvi e~.ali or .e v a e-odo¥a.r.a-: ~nQm-tro. senJu energlie.,j zgQg tQga ne moze ostaii skriven. oput s " ga ostaloga sto je IraclOnalno, ovo cuvstveno ktEffiinje takoder nastoji da postigIle rC!.cionalnuosnov.:u,....tJ•...rla..se usidri u ne. kom stvamom odnOS_1.1.,_ S to sada moze b-iti -bHze nadohvat ruke od projekcije, i to proj~cije-.!!..aJl~!lZQgnJlm osnovnom pravilu? Prem jes tanjern Ql;ml1le (od nesvjesnog na analitiea. ra), i odnosnf sadrZaj Illesvjesnog se uvlaci u otpor; i sadrlaj se projicira na analitiear-e. Ovaj postaje zlikovac 'p oput oca iIi voljeni stvor poput majlke. Jasno je da ova obrana u po­ cetku moze dovesti sarno do negativnog stava. RemeteCi ne. urotsku ravnotefu, analiticar neophodno postaje neprijatelj, ?ilo da je to stvar projicir ane ljubavi ili projicirane mrlnje, Jer u oba su slueaja uvijek p risutni obrana i odbijanje. A~o se najprije p~ojiciraju poticaji mrlnje, prijenosni ot. por)e, d~k~k~, negatlvan, Ako, s druge strane, poticaji koji se prvl proJlclraJu proizlaze iz ljubavi, tada stva-rnom prijeno­ sno~ otpo~. prethodi neko vrijeme vidljiv, ali ne i svjestan, p.ozltlvan pn~enos. ~ed~tim, njegova je sudbina uvijek ista, t]. on ~os~aJve reaktlVTIi negativni prijenos, s jedne strane zbog nelZbJeznog razocaranj a (»r eakcija razocaranja«), a s druge strane zbog toga sto je odbijen tim pokusa postati

28

svj esnim pod pritiskom culnih nastojanja; a svaka obrana ob uhvaca negativne stavove. P r oblem tehnike koji se odnosi na pritajeni negati-vni pri· jenos je tako vaian da ce biti potrebna posebna istrazivanja oblika u kojima taj prijenos postaje vidljiv i naeina na koji ga treba obraditi. U ovom trcnutku zelim sarno nabrojati nekoliko tipicnih slucajeva kada cemo najvjerojatnije naiCi n ~itajeni negativni prijenos. To su: ~ dvise .posluSni, nametljivo p rijateljski, vrlo povjerljivi, u kratl?o, » ' ,. 0 . VI] prlj SU 1 \Ill ad,! ne J)O~~llJu rea CIJU razocaranja.TObicno pa slvno"feminini ,karakteri iIi zenski histerici s nimfoman· s k~m sklonostima,)

(fY ~';i koii. ~u .u viiek kr~lto ~,onvencionalni .!..j-spravni. ~~

su obIcne rr1s1:lm k af'akten kU)l sa svoJu 11II'f!DU- pret'tOnl1 u »biti ul'udan po svaku ~!jenu« . , aci 'enti Ci -i su a ekti aralizirani. Poput onih koji su k to Ispravm, ove pacij en te obilj ezava E,.r et jerana, ali suz· driana agresivnost, Oni su, takoder, vecllom prisHni karak· "ren ; no i zenski histerici pokazuju povrsnu afektivnu pay

tW..SL svoiih osie6a.ia pac!jenti KOIi]'Yate od depersonaIiza. SJ~ Mea:u OVIma iu i oni pacijenti koji syJ.e.sno.i...u isto, vr:ij.eme....ptisilH.tr·-~«, tj. znaju u pozadini svoiih misIi da vq.fajuanali.ticara- U takvih pacijenata, koji obieno pri· padaju grupinarcistickih neuroza _hipohondrijskog tipa; uvi­ jek otkrivamo < unutarnji hi/1ot« na sve i svakoga, hihot koji postaje mucenje samom pacijentu. On namece najvece teo skoce analizi. BuduCi da su oPlik i slojevito ~.. prvog prijenosnog otpora odredeni dozivljavanjem 'l jubavi u djethliJstvu pOj etl.i.rre'osobe, m oguce Ie bez neporre bmh"'"Komplikacl)a anahzlrati irnanthlne sukobe na sustavan nacm , ako u nasim interp re tacijama pn· j"enosa svom strogoscll llZ1'mamo-u-obzlr~l{).jevitost. To ne zna6, naravno, da saddaji prijenosa ovise 0 na,sim inter· pretacijama; ali je red kojim ti sadrzaji postaju akutni odre· den tehnikom interpretiranja. Vaino je nesamo da pdje. nosna - neuroza mfstaje, vee i da se u svom nastaphju drfi is te zakonom ernostl redosta· tak je \Sisto biofizicke prirode. U orgonskoj terapiji, zakocenost po­ kretlji\'osti se smanjuje pomocu biofizickih a ne psihologijskih met6da.

49

Za sumnju da se on protivi analizi opeenito a meni naroCito, mogao sam mime duse nastaviti stirn interpretiranjem i cekati daljnje reakcije. Jednom, kad 'smo se vratili na san, rekao je da je najbolji dokaz da me ne odbija, cinjenica da me poistovjetio sa svojim prijateljem. Iskoristio S:lm oVu priliku da mu sugeriram da je mozda ocekivao da eu ga voljeti i diviti mu se jednako kao i njegov prijatelj , da se zatim razocarao i sada mi jako zamjera moju uzdriljivost. Morao je priznati da je gajio takve misli, ali nije imao hra­ brosti da mi to kaie. Nakon toga mi je rekao da je uvijek sarno trazio ljubav i, narocito, priznanje i da se uvijek po­ nasa 'V1l1lo obrambeno, osobito prema ml1.lskoarcima izrazito muzevnog izgleda. Osjeeao je da nije iste vrijednosti kao oni, i u odnosu sa svojim prijateljem igr:lO jc iensku ulogu . Ponovo mi je ponudio gradu za interpretiranje njegova fe­ mininog prijenosa, ali njegovo vladanje u cjelini upozoravalo me protiv takva razotkrivanja. Situacija je bila teSka jer je zestoko odbijao elemente svog otpora sto sam ih vee bio shvatio, tj. prijenos mrinje koju je osjecao prema ,s vom bratu i n arcisticki femininLstav prema onima koji su mu nadmoc~' Zato sa~o biti vrlo oprezan ukoliko nisam zelio da s njegove strane dode do naglog zavrsetka analize. Osim toga, u svakoj seansiialio sc gotovo bez prekida i uvijek na isti nacin da analiza nema nikakva uCinka na nj itd. Cak ni poslije otprilike cetiri tjedna analize jos uvijek nisam razumio taj stay, iako mi je izgledao kao bitan i tre­ nutno akutan otpor karaktera. U to sam iSle v.rijmne lI'azbollJio ri mOlPaO sam prekinuti: analilzu ria dva tjedna. Pacijent mi je poslao bocu konjaka kao sred­ stvo za jacanje. Cinilo se da se obradovao kad sam nastavio analizu, ali se i daIje zaIio na i'sti nacin i rekao mi da ga muce misli 0 smrti. Nije mogao iz'biti iz glave da se nesto dogodilo nekome u njegovoj abitelji, a doksam bio bolestan nije mogao prestati da misIi da bih mogao umrijeti. Jednog da­ na, kada ga je posebno mucila ova mi'sao, odlucio je da mi posalje konjak. Bila je to vrlo primamljiva prilika da inter­ pretiram njegove potisnute zelje za Smrell. Bilo je vise nego obiIje grade za takvu interpretaciju, pa ipak me od toga odvratiSe razmisljanje i odredeni osjecaj dabi to bilo uza­ ludno i sarno bi se odbilo od zida njegovih ialbi: »NiSta se ne probija do mene«; »analiza ne djeiuj e na mene«. U medu: vremenu, naravno, skrivena dvosmislenost jadanja da ' »Sf:: niSta ne probija do mene« postala je jasna. Bio je to izraz ' njegove duJboko potisnute pCllsivno-feminine prijenosne zelje za analnim snosajem. Ali, da Ii bi bilo razumno i opravdano interpretirati njegovu homoseksualnu zelju, ma kako jasno

so

'spoljenu, dok se njegov ego i dalje buni protiv anaIize?

~ajprij e je moralo postati jasno znacenje njegova jadanja

0

jalovosti ana~ize . ~?gao sam mu, . ~abo:ne: pokazati da sa s\'ojim jadan}eI? llIJe ~ pravll. UVl~ek J.e ..lm~o nove snove da isprica, mllsiI 0 smrtl postale su lzrazltlje, I mnoge druge stvari zbivale su se u njemu. Znao sam iz iskustva da ne bi olaksal o situaciju da sam mu to rekao, a s druge sam strane jasno osjecao oklop. koji je stajao izmedu analize i grade koj u je nudio rn:. Za ilm, morao l5am s mnogo vJerojatii"'o""'st~i-~ pretposiaviilaap ostojeei otpor ne bi dopustio da bilo kakva interpretacija prode do ida. Tako sam nastavio da se zadr­ zavam na njegovu ponasanju - interpretirajuCi mu ga kao izraz njegove jake obrane - i rekao mu da obojica moramo cekati dok nam znacenje njegova ponasanja ne postane jasno. On je vee bio shvatio da misli 0 smrti koje je imao prilikom moje bolesti ne moraju bezuvjetno biti izraz nje­ gove brige pune Ijubavi za mene. Tijekom sljedeeih tjedana umnozili su se utisci 0 njegovu ponaSanju i njegovom jadanju. Postalo je sve jasnije da je pri tome veliku ulogu igrao njegov osjecaj manje vrijedno­ sti poveza n s obranom njegova femininog prijenosa, ali si­ tuacija jos uvijek nije bila zrela za tocno interpretiranje. Nedostajala mi je cvrsta formulacija znacenja njegova po­ nasanja u cjelini. Da sCliberemo temelje rjesenja do kojeg je kasuij e ipak doslo: a) zelio je priznanje i ljubav od mene i od svih muska­ raca koji su mu izgledali muzevni,. Cinjenica da je zelia IjuJbav i da sam ga razocarao bila je viSe puta interpretirana, bez uspjeha. b) Nj egov stay prema meni - prijenos njegova nesvjes­ nog stava prema ·svome bratu - bio je pun mrinje i zavisti; da bi se izbjegla opasnost da interpretacija promasi, bilo je najbolje ne analizirati taj stay u ovom trenutku. c) Odbijao je svoj feminini prijenos; abrana se nije mogla interpretirati a da se ne dira zabranjena zenstvenost. d) Osjeeao se manje vrijednim od mene zbog svoje femi­ ninosti - i njegova stalna jadanja mogla su sarno biti izraz nj egova kompleksa manje vrijednosti. Sada sam mu intenpretirao njegove osjeeaje manje vrijed­ nosti prema meni. U pocetlru rtJo .niJj'e liiIIlalo uSipjeha, ali!, nakon nekoliko dana stalnog zadriavanja na njegovoj pri­ rodi, dao je konacno neke obavijesti 0 svojoj prekomjemoj zavisti, ne u odnosu na mene vee na druge muskarce od kojih se takoder osjeeao manje vrijednim. I sada mi je iznenada paJa na urn misao da njegovo stalno jadanje da »analiza

51

ne djeluje na njega« nije moglo imati drugo tnacenje do: "Ona je bezvrijedna«, prema tome, analiticar je manje vrije­ dan, nemoean i ne moze postiCi nista s njime. Tako je jada­ nja pacijenta trebalo razwnjeti djelomicno kao njegovu po­ bjedu a djelomicno kao predbacivanje analiticaru. Sada sam mu rekao sto ja mislim a njegovom stalnom jadanju; cak sam i ja bio iznenaden uspjehom. Odmah je iznio velik broj pri­ mjera koji su otkrivali -cia je uvijek postupao na taj naCin kada je netko htio utjecati na njega. Rekao je da nije mo­ gao podnijeti neCiju nadmoe i uvijek je pokusavao da ponizi one ad kojih se osjeeao manje vrijednim. Moju je interpre­ taciju u potpunosti shvatio. Dalje je rekao da je uvijek cinio upravo- Isuprotno od onog sto je pretpostavljeni traiio ad njega. IZTIio je mnostvo sjeeanja na svoj -cirzak i omalova~u­ juCi stay .prema nastavnicima. Ovdje je, dakle, lehla njegova zapletena agresivnost, ciji je krajnji izraz, -cia sada, bila zelja za smreu. Ali nase je ve­ selje bilo kratkotrajno, otpor se vratio u istom obliku ­ ista ja-cianja, ista potistenost, ista sutnja. No ,sada sam znao da ga ·se moje otkriee vrio -ciuboko dojmilo i, kao posljedica, njegov feminini stay je postao izrazitiji. Izravna posljedica toga, naravno, bilo je obnovljeno otklanjanje mekusnosti. U analizi ovog otpora ponovo sam posao od njegova osjeeaja manje vrijednosti prema meni, ali sam prosirio interpreta­ ciju isticuCi da on ne sarno da Is e osjeea manje vrijednim, vee, upravo zbog toga, osjeca da je stavljen u femininu ulogu prema meni, sto je bila suvise velika uvreda njegova muskog ponosa. Premda je pi-ije ovoga iznio mnogo grade a svom femini­ nom ponasanju prema muzevnim muskarcirna, a takoder pokazao i potpuno razumijevanje toga, nije zelia znati nista viSe a tome. To je bio no vi problem. Zasto je odbijao da prizna nesto sto je i sam ranije opisao? Nastavio sam cia interpretiram znacenje njegova trenutnog ponasanja, naime da se osjeeao toliko manje vrijednim od mene da je odbijao da prihvati ana sto sam mu objasnjavao, makar je time mo­ rao promijeniti svoju prijasnju ocjenu. Priznao je da je to is tina, i nastavio davanjem iscrpnog izvjestaja: 0 svom odno­ su s prijateljem. Pokazalo se -cia je on zaista igrao femininu ulogu; cesto su imali odnosaj izmedu bedara. · Sada sam mu mogao pokazati da njegovo obrambeno ponasanje nije bilo niSta drugo do izraz borbe protiv prepustanja analizi koja je, u njegovom nesvjesnom, bila oCito povezana s idejom da se analiticaru feminino preda. Medutim, i to je bilo vrije­ danje njegova iponosa i razlog za njegovo uporno protivlje­ njeutjecaju analize. Na to je odgovorio potvrdnim snom :

52

leii na kaucu s analiticarom i ova5 ga ljUibi. No, ova] j3san san uzrokovao je novi val otpora, opet u starom obliku ja­

danja (analiza uopee ne djeluje na njega, ne moze imati n ikakva utjecaja nad njirn, cernu ona uopce vodi, on je potpuno hladan, itd.). Ponovno sam mu interpretirao ova ja­ danja kao ponihvanje analacijent pocinje da masturbira s fantazijama iz prijenosa. Preostale sputanosti i infantilna izoblicenja ineestno-fiksirane genitalnosti mo­ gu se ukloniti kroz ove fantazije; tako se, dosljedno i su­ stavno, priblizavamo ·stadiju analize kada smo suoceni sa zadatkom razrjesavanja prijenosa. Medutim, prije nego sto pristupimo ovom .s~adiju, izlozit cemo jos neke klinicki pro­ matrane pojedinos~i koneentracije libida na prijenos i na genitalno podrucje. 1 2. SEKUNDARNI NARCIZAM, NEGATIVNl PRIJENOS I WID U BOLEST

Labavljenje, zap.ravo -ra'stvaranje obrambenog mehanizma karaktera, koje je potrebno da bi se oslobodila najveca mo­ guea kolicina Jibida, donosi sobom da .ego- privremeno dode U potpunQ bespomocnu si,tuaciju. Ovo se moze opisati kao faza sloma sekundarnog narcizma. U ovoj se fazi zapravo I Bilje~ka, 1945: S obzirom na orgonsku biofiziku, cilj je orgonske te­ :apije da r astvori oklopljivanje na takav na~in da svi biolo~ki refleksi 1 Pokreti kona~no postanu ujedinjeni u potpuni refleks orgazma i dove­ ~u. do osjeta orgonskih strujanja u spolnim organima. Ovo omogu. cUJe uspostavljanje orgasti¢ke p otencije.

115

p acij en t drli analize uz pomoc objektnog libida, koji j e u meduvremenu p ostao s lobodan, i to m u p r ibavlj a neku vrstu dj etinje zastite. Ali slom reakcij skih form acij a i privida ko­ je je ego p odigao za svoj e samop otvrwvanje, izaziva u paci­ jentu j ake n egativne teinj e protiv analize.2 Uz to, rastva ra­ nj em oklopa nagonski porivi ponovo zadobivaju svoj u prvo­ bi tnu jacinu i ego sada osjeca da je p repusten n jima. Uzeti zajedno, ovi cimbenici katkad uzrokuj u da rpr elazne faze postanu kriticke: j aylj aj u se sklono sti samou bojs tvu; paci­ jen ta ne zanim a n jegov posao; u shizoidnih karaktera po­ vremeno s e primj ecuju ca k i autis ticke regresij e. Prisilni neu rotski karakteri se zbog s voj e snaine analnosti i tvrdo­ kome agresije pokazuju kao n ajotporniji U ovom procesu. Dosljednim interp retiranjem ~, naro6ito, jasnom p roradom n egatli'Vll.ih teZilji u pacijenta, analitiear ,ko ji \nlad a pr.ijeno­ 's am maze lako nadzirati tem po i j aciJnu p rocesa . U tijeku 'r astvaranja r eakcijs kih fOl'macija, potencija mu­ skarca, tj . ono sto j e a d n j e j os ostalo , doZivlj ava slam. Obicavam 0 tome obavijestiti erektivno potentne p acijente, da bili izbjegao reakcij u koj a moze biti vrlo jaka. Da bi se ublaiio sok akutnog p or em eeaja erektivne moei u takvih pacijenata, rpreporucuje se da se pacijentu savj etuje apsti­ nencija, eim se n a osnovi n ekih 7.nakova nasluti dekompen­ zacija (poj acavanj e sim p toma i t je·skobe, p oveeani nemir, pojava straha a d k astracij e u snovima). S d ruge strane, kod nekih vrs ta narcis tickili karaktera koji odbijaju da uzmu do znanja kompenzaciju iz straha od imp otencije, prisiljeni sma da ill izloiimo neugodnom doiivljaj u. Dok jake nar­ cisticke i nega tivne reakcije p roistjecu iz toga, ova izloze­ nost, utoliko koliko s trah od kas tracije postaj e vidljiv, te­ melj ito krci p ut dekompenzacij i sekunda rnog n arcizma. Bu duCi da je dekompenzacij a potencije n aj sigurniji znak da s trah od kas tracije postaje af ektivan dozivl jaj, a da se i oklop rastvara, izostanak sme tnji p otencije u tij eku ana­ lize nekog erektivno potentnog neurotika mora znaCiti da pacijent nij e bio du boko uzbuden . Naravno, ovaj problem ne postoji u vcd ni slueajeva, jer yedna pacij enata vee u pocetku lijecenja ima sme tnje poten cij e. Ali ima pacijenata koji zadriavaju erektivn u moe p odriavanu ad sadizma, te drugih koj i, a da to n e znaju , imaj u smetnju potencije, npr. slabe erekcije i prerane ejak w acij e. 2 Cini mi se vrio vjerojatnim da je prigovorirna koji su se podigli za vrijeme m oje rasprave 0 negativnom prijenosu pridonijela cinje­ mea da se, o bicno, nije ulazilo wlo du boko u pacijentov narcisticki zastitni mehanizam, spretavajuCi. na taj nacin sOaZan prijenos mdnje.

116

Dok pacij ent ne shvati puno znacenje svoj e spolne smet­ nje, analiza rr:-0~a,. viSe iIi manje, ~~ se bOri. protiv l.i~nosti pacijenta u cJel1m ; ana se na pacIJ enta m aze oslomtr kao Ila saveznika u borbi protiv n euroze do one m j ere do koje se a naliza bavi simptomima od k ojih pacijen t trpi i u koje za to ima uvid. S druge strane, p acijent s e s Iabo zanima za ~nalizu svoje n eurotske reakcijske osnove, tj_ svog neurot­ skog karaktera. U tijeku analize, meautim, njegov stay pre­ rna nj egovu karak teru prolazi kroz korj enitu promjenu. On pocinje osjecat i da je i u tom pogledu boles tan ; shvaea sve sto proi.zlazi iz n jegova kara ktera kao temelj svoj ih simptorna, stjece zanimanje za p romjen e svoga karak ter a i svoju zelj u da ozdra vi prosiruje n a svoju spolnu sm etnju, utoliko sto je nije od samog pocetka osjeeao kao uznem i­ m juCi simptom.· Na taj se n acin sub jektivno cesto osjeca bolesnijim n ego prije analize, ali je i takoder volj nij i da su­ raduje u an alitickom r adu, sto je neminova n uvjet za u spjeh analize. Posta ti sposob an za zdray spolni zivot (0 cijem zna­ cenju za p sihi cko zdravlj e je doznao od a nali ticara ili ga i sam dokuCio), glavna je motivacija za n jegovu zeIju da ozdravi. Prema tome, zelja za ozdravljen jem bitno je no~ ena svi­ jeScu 0 pom anj kan ju uzitka koj i r ada neurozu, a nesvj esno je nosena prirodnim gen italnim zahtjevima. S~ri uvid u b olest i jac i os jeca j b olesti nisu sarno poslj e­ dica dosljedne analize na rcistickog obr amb enog m ehanizma d ego-obrane; poronja, stovise, dovodi do poj acane obrane u obliku negativn og prij enosa. Njegov je smisao m rln ja upe­ rena na analiticara kao uzrocnika poremecaja neurotske ravnoteze. No .raj stav vee sadrli sjeme su p rotnog stava, ko­ ji je pozvan da analizi p ruzi n ajvecu pom oc. Sada je p a· cijent p risiIj en da se potpuno p odvrgne an alizi ; on pocinje gledat i analitiCasihoanaliza ovm raznih zna­ ~jki dokaZlJje-da.. 511 D e sarno razliciti oblici oklopljivanja ~pIo ~iv-.QPas~od van! sko! svUeta i poJ:lsnufI nagonskt-­ ti~O-.ID.IlOgQ tjeskoJie_ lza _ zahtj eVii ida. Etioloski, jill js Et{::J..i.~.ran~ priS~O~OELneke oSQ-ue kao i iza gmhti ponekad ~krutne reakci]e ruge. Razlika u okolnostima uzroku.i£ CIa Jedna osoba izlazl nakrarnl -pokusava izacliUilrrijsa svoj om

Freud: "Charakter and Analerotikc, Ges. Schr., sv. V.

130

d ru~tva

3 Jones: »t)ber analerotische Charakterziige«, Internationale Zeitschrift

fur Psychoanalyse, V (1919) .

• Abr aham: Psychoanalytische Studien zur Charak terbildung, Inter­

nationaler Psychoanalytischer Verlag, 1924,

131

tjeskobom na jedan nacin, druga na drugi nacin. S izrazirna kao sto su pasivno-feminini, paranoicno-agresivni, prisilno­ -neurotslci, biisteriaJci, genli.tailino-narcistiOki i drugi, p sihoa.na­ liza je sarno razlucila tipove reakcije prema grubo j shemi. Sada je vaZno da se shvati sto spada op cenito ill lloblikovanje karaktera« Ii da se kaze nesto 0 osnovnim u vj etima koji do­ vode do t akva razlikovanja t1pova. 2. FUNKellA OBUKOVAIDA KARAKTERA

132

at

izrnedu biofizioloskog nagonskog iivota vaIli'skog sviieta. ato ga nazlVa-mo KaraK. teromega. -U pocetku konacnog ohlikovanJa karaktera ega redovito u analizama nalazimo sukob izmedu genitalnih incest nih zelja i s.tv..arnog osujecivanja nj ihova zadOVOljenj a.iOblikOv~ kaJ 11 a,kWo. Zfl.fJ-'iniCJri mj.e~!!lQ.. ~.i-!'yojcica

u

140

lcoje- iz mOl]l lni1!-Iazloga .pooskuj U_ s.voje-».eteroseksu~e zElje (poistovjecivanje s m alograOstanu pasivno hom oseksualne (cunilingus u slucaju

nastranih formacija), privlace paZnju starijih zena, razvija­

ju slabo zanimanje za rnuskaree i, u cijelom vladanju, po­

gazuju ,ponasanje dojenceta« . Ovaj je stav, poput svakog

. drugo~ !arakternog stava, okloplj ivanje protiv potisnutih.. ze­

liA. i obrana prot iv potic.aja iz. v.anj~og syjjet kobu. Iz ovih nagonskib me· amzalttlrlllSfencKog' ltarak,f era neki rado izvode · toboznje proturjecje izmedu spolnosti i drustvenih djelatnosti. Ali pri tome previdaju Cinj enicu da osob-ito jak a smetnja subli­ 0

178

\.

m aciji proizlazi bas iz spolne inhibicije s nepovezanim ge. nitalnim li'bidom j da 's u drus tvene djelatnost