Analiza i upravljanje bankovnim rizicima

c Disclosure Authorized

Public Disclosure Authorized

Public Disclosure Authorized

Public Disclosure Authorized

&ntemational Monetary Fund Joint Library

DEC (} 1 2906 International Bank tor Reconstruction and Development Washington, D.C. 20431

Analiza i upravljanje bankovnim rizicima Pristupi za ocjenu organizacije upravljanja rizicima i izlozenosti .financijskom riziku

OBJAVLJENI NASLOVI biblioteka GOSPODARSKA MISAO

EKONOMIJA Budurnost kapitalizma, L. C. Thurow, 1997. Buducnost mreze, C. Martin, 2000. Cileansko iskustvo, skupina autora, 1996. Ddava i poljoprivreda u Zapadnoj Europi 18801988, M. Tracy, III. izd., 1996. Ekonomija, P A. Samuelson, W D. Nordhaus, XV. izd., 2000. Ekonomija u perspektivi: kriticka povijest, f. K. Galbraith, 1995. Ekonomija za menedzere, D. Salvatore, II. izd., 1994. Ekonomija za svakoga, R. L. Heilbroner, L. C. Thurow, Ill. izd., 1995. Ekonomika i okolis, E. S. Goodstein, 2003. Englesko-hrvatski ekonomski rjemik, A. Babic, 2001. e-Poslovanje, R. Kalakota, M. Robinson, II. izd., 2002. Gartsideovi modeli poslovnih pisama, S. Taylor, 2003. Hrana i poljoprivreda u triisnom gospodarstvu, M. Tracy, 2000. Makroekonomija, M. Babic, XIV. izmijenjeno i dopunjeno izd., 2004. Makroekonomija, 0. Blanchard, III. izd., 2005. Medunarodna ekonomija, M. Babic, A. Babic, VI. dopunjeno i izmijenjeno izd., 2003. Mikroekonomska analiza, M. Babic, V. izd., 2000. Mikroekonomija, R. Pindyck, V. izd., 2005. Modema mikroekonomika, A. Koutsoyiannis, II. izd., 1997. Nacela ekonomske sociologije, Richard Swedberg, 2006.

Odnosi s javnoscu, S. M. Cutlip, A. H. Center, G. M. Broom, 2004. Osnovne metode matematicke ekonomije, A. C. Chiang, III. izd., 1994. 0 slobodnorn triistu - Klasimi eseji, L. von Mises iF. A. Hayek, 1998. Pocela ekonometrije, ]. Kmenta, II. izd., 1997. Pocela ekonomske politike, N. Acocella, 2005. Pocela politicke ekonomije, dr. B. Lorkovic, 1996. Povijest ekonomske teorije i metode, R. B. Ekelund, R. F. Herbert, III. izd., 1998. Primijenjena·matematika za poslovanje, ekonomiju, znanosti o zivom svijetu i humanisticke znanosti, Raymond A. Barnett, Michael R. Ziegler, Karl E. Byleen, VIII. izd., 2006. StanovniStvo i razvoj, A. Wertheimer-Baletic, 1999. Suvremena ekonomija rada, C. R. McConell, S. L. Brue, Ill. izd., 1994. Vodstvo, E. Chapman, S. 0, Neill, 2003.

MARKETING Benchmarkin~

u strategiji marketinga, N. Renko, S. Delic, M. Skrtic, 1999. Marketing, S. Dibb, L. Simkin, W M. Pride, 0. C. Ferrell, 1995. Upravljanje marketingom, P Kotler, IX. izd., 2001. Ponasanje potrosaca, L. Schiffman, L.L. Kanuk, VII. izd., 2004.

MENAD!MENT Herojsko vodstvo, C. Lowney, 2005. lzazovi menadzrnenta u XXI. stoljeeu, E. G. C. Collins, M. A. Devanna, 2002.

Logistika, D. I. Bloomberg, S. LeMay, f. B. Hanna, 2006. Menedzment, H. Koontz, H. Weihrich, X. izd., 1994. Menadzment komercijalnih banaka, P S. Rose, 2005. Menadzment ljudskih potencijala, Noe, Hollenbeck, Gerhart, Wright, Ill. izd., 2006. Menedzment malog poduzeca, N. C. Siropolis, V. izd., 1995. Planiranje i analiza kvalitete, f. M. Juran, F. Gryna, Ill. izd., 1999. Strateski menedzment, R. D. Stacey, 1997. Strateski menadzment, U potrazi za konkurentskom prednoiicu, A. Thompson, A. f. Strickland, John E. Gamble, XIV izd., 2006. Upravljanje proizvodnjorn, R. G. Schroeder, IV izd., 1999.

FINANCIJE Analaiza i upravljanje bankovnim rizicima, H. van Greuning, S. B. Bratanovic, II. izd., 2006. Financijsko upravljanje i politika, f. C. Van Horne, IX. izd., 1993. Financijska tdista i institucije, F. S. Mishkin, 5. G. Eakins, IV izd., 2005. Javne financije, D. Bruemmerhoff VII. izd., 2000. Medunarodni standardi financijskog izvjesdvanja, Praktimi vodic, H. Van Greuning, 2006. Modemi novae i bankarstvo, R. L. Miller, D. D. Van Hoose, IV izd., 1997. Osnove financijskog menedzmenta, f. C. Van Horne, f. M. Wachowicz, Jr., IX. izd., 2002. Osnove osiguranja, E. Vaughan, T. Vaughan, 2000. Osnove upravljackog racunovodstva, L. Chadwick, II. izd., 2000. PoCela ulaganja, Z. Bodie, A. Kane, A. Marcus, TV. izd.,

2006. Pojmovi i metode revizije, D. R. Carmichael, K. f. Willingham, V. izd., 2000. Racunovodstvo, R. Meigs, W Meigs, IX. izd., 1999. Triiste kapitala, B. f. Foley, 1993, 1998. biblioteka POSEBNA IZDANJA

Sve o zdravoj prehrani, L. f. Dunne, III. izd., 1996. biblioteka MANAGEMENT U XXI. STOLJECU

Kako postati bolji stvaralac vrijednosti, A. V. Thakor, 2006. Korporacijski odbori koji stvaraju vrijednost, f. Carver, C. Oliver, 2004. Rjesenje potpune naknade, f. E. Tropman, 2004. Reinzenjering tvrtke, Hammer, Champy, 2005. Socijalnim kapitalom do uspjeha, W Baker, 2004. Stvaranje multikulturalne organizacije, T. Cox Jr., 2004. Sto je sest sigma?, p Pande, L. Holpp, 2006. Trening za postizanje uCinkovitosti, f. Whitmore, 2006. biblioteka MEDUNARODNI ODNOSI

Diplomatski ceremonijal i protokol, f. R. Wood, 2005. Uvod u Europsku uniju, ur. Lj. Mintas-Hodak, 2004. biblioteka PSIHOLOGIJA Socijalna psihologija, E. Aronson, T. D. Wilson, R. M Akert, Jv. izd., 2005.

Analiza i upravljanje Bankovnim rizicima Pristupi za ocjenu organizacije upravljanja rizicima i izlozenosti financijskom riziku Drugo izdanje Hermie van Greuning Sonja Brajovic Bratanovic Uz strucne savjete o upravljanju rizicima u riznicnom poslovanju Jennifer Johnson-Calari

Zagrebacka skola ekonomije i managementa

SVJETSKA BANKA WASHINGTON, D.C

MATE

BIBLIOTEKA «GOSPODARSKA MISAO» Hennie van Greuning, Sonja Brajovic Bratanovic

Analiza i upravljanje bankovnim rizicima Pristupi za ocjenu organizacije funkcije upravljanja rizicima i izloienosti financ{jskom riziku Naslov izvornika Analyzing and Managing Banking risk: A Framework for Assessing Corporate Governance and Financial Risk Analyzing and Managing Banking risk: A Framework for Assessing Corporate Governance and Financial Risk, 2"J edition Copyright©2003 by The International Bank for Reconstruction and Development I The World Bank

Analiza i upravljanje bankovnim rizicima Pristupi za ocjenu organizacijefunkcije upravljanja rizicima i izloienosti financijskom riziku Copyright©2006 Medunarodna banka za obnovu i razvitak I Svjetska banaka This work was originally published by The World Bank in English as Analyzing and Managing Banking risk: A Framework for Assessing Corporate Governance and Financial Risk, ]"dedition in 2003. This Croatian translation was arranged by MATE d.o.o. MATE d.o.o. is responsible for the quality of the translation. In case of any discrepancies, the original language will govern. Ovo djeio je prvotno izdaia Svjetska banka na engleskom jeziku pod nasiovom Analyzing and Managing Banking risk: A Framework for Assessing Corporate Governance and Financial Risk 2003. godine. Ovaj prijevod na hrvatski jezik je pripremio MATE d.o.o. MATE d.o.o. je odgovoran za kvalitetu prijevoda. U siucaju biio kakvih nedoumica, originalno izdanje prevladava. Otkrica, interpretacije i zakijucci izneseni u ovom djelu su autorovi i nuzno ne iskazuju miSijenje i pogiede izvrsnih direktora Svjetske banke ili viadaluprava koje oni predstavijaju. Svjetska banka ne garantira za tocnost podataka iznesenih u ovom djeiu. Granice, boje, nazivija i ostaie informacije prikazane na kartama unutar ovog djeia ne podrazumijevaju iii sugeriraju misljenje Svjetske banke o pravnom statusu bilo kojeg teritorija, podrsku iii prihvacanje takvih granica. Nakladnik MATE d.o.o., Zagreb Za nakladnika Vesna Njavro Glavni urednik dr. sc. Duro Njavro Prevoditelji dr. Andrea PavloviC, Ivan Sverko StruCna redaktura dr. Andrea PavloviC

CiP - Kataiogizacija u publikaciji Nacionalna i sveucilisna knjiznica - Zagreb UDK 336.71 GREUNING, Hennie van Analiza i upravljanje bankovnim rizicima : pristupi za ocjenu organizacije upravljanja rizicima i izlozenosti financijskom riziku I Hennie van Greuning, Sonja Brajovic Bratanovic ; . -Zagreb : Mate : Zagrebacka skola ekonomije i managementa, 2006. - (Biblioteka Gospodarska misao) Prijevod djela: Analyzing and managing banking risk : a framework for assessing corporate governance and financial risk, 2nd ed. ISBN 953-246-017-9 (Mate) 1. Brajovic Bratanovic, Sonja I. Bankovno poslovanje -- Upravljanje rizikom 460406089

Sadrzaj

Predgovor drugom izdanju Zahvale 1.

2.

3.

Analiza i upravljanje bankovnim rizicima 1.1 Uvod: Promjene u okruzenju poslovanja banaka 1.2 Izlozenost banke riziku 1.3 Korporativno upravljanje 1.4 Analiza izlozenosti riziku banaka 1.5 Osiguranje analitickih alata Uloga okruzenja u procjeni izlozenosti riziku banaka 2.1 Uvod: Zasto analiziramo banke 2.2 Banke kao izvori financijskih informacija 2.3 Okruzenje za razvitak financijskog sektora 2.4 Opca slika o ukupnom financijskom sustavu 2.5 Objava i providnost financijskih podataka banaka: Pretpostavka analize izlozenosti riziku Kljucni sudionici u procesu korporativnog upravljanja i upravljanja rizicima 3.1 Uvod: Nacela korporativnog upravljanja 3.2 Zakonodavna tijela: Uspostava okvira za korporativno upravljanje i upravljanje rizicima 3.3 Nadzorna tijela: Nadzor nad upravljanjem rizicima 3.4 Dionicari: Odabir odgovarajuCih tvoraca poslovne politike

xiii XV

1 1 3 5 8 11

15 15 17 18 24 27

31 31 33 35 38

v

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

vi

3.5 3.6 3.7 3.8 3.9 4.

Nadzomi odbor: Neopoziva odgovomost za poslovanje banke Uprava: Odgovomost za poslovanje banke i primjenu politika za upravljanje rizicima Odbor za reviziju i unutrasnja revizija: Nastavak funkcije upravljanja rizicima nadzomog odbora Vanjski revizori: Ponovna procjena tradicionalnog pristupa u revidiranju banaka Uloga opce javnosti

Struktura bilance stanja i upravljanje bilancom ban aka 4.1 Uvod: Struktura bilance stanja 4.2 Struktura aktive: Rast i promjene 4.3 Struktura pasive: Rast i promjene 4.4 Ukupni rast bilancnih i izvanbilancnih stavki 4.5 Ucinkovito upravljanje rizicima

5. Profitabilnost 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 6.

Uvod: Vaznost profitabilnih banaka Struktura racuna dobiti i gubitka Struktura prihoda i kvaliteta dobiti Pokazatelji profitabilnosti Analiza pokazatelja profitabilnosti

Adekvatnost kapitala 6.1 Uvod: Znacajke i uloga kapitala 6.2 Sastavnice regulacijskog kapitala (aktualna metodologija) 6.3 Pokrice rizicnih sastavnica osnovnim elementima kapitala (aktualna metodologija) 6.4 Drugi. baselski sporazum : Predlozene promjene za odredivanje adekvatnosti kapitala 6.5 Primjena Baselskog sporazuma 6.6 Procjena menadzerskih podataka vezanih uz adekvatnost kapitala Dodatak 6. poglavlju

40 46 51 53 56

59 59 62 67 72

76 81 81 83 89 96 97 101 102

104 108 113 121 123 130

SADRZAJ

7.

8.

9.

vii

Upravljanje kreditnim rizikom 7.1 Uvod: Sastavnice kreditnog rizika 7.2 Uprav1janje kreditnim portfe1jem 7.3 Provjera u1oge odobravanja kredita i djelovanja 7.4 Provjera (revizija) kva1itete kreditnog portfelja Sumnjiva i sporna potrazivanja 7.5 7.6 Po1itike za uprav1janje kreditnim rizikom 7.7 Po1itike za ogranicavanje i1i smanjenje kreditnog rizika 7.8 K1asifikacija aktive 7.9 Po1itika rezerviranja za kreditne rizike

135

Upravljanje rizikom likvidnosti 8.1 Uvod: potreba za 1ikvidnoscu 8.2 Po1itika uprav1janja 1ikvidnoscu 8.3 Zakonodavstvo 8.4 Struktura financiranja: Depoziti i pozajm1jivanje na trzistu Struktura rocnosti i neusk1adenosti u financiranju 8.5 8.6 Koncentracija depozita i nepostojanost financiranja 8.7 Tehnike uprav1janja rizikom 1ikvidnosti

167

Organizacija sektora riznice/sredstva i upravljanje rizicima Uvod: Preg1ed funkcija riznice 9.1 9.2 Utvrdivanje sveukupnog okvira po1itike 9.3 Tdisne operacije 9.4 Ana1itika rizika i pridrzavanje pravi1a Operacije riznice 9.5 9.6 Korporativno uprav1janje i procjena operativnih rizika

135 136 140 142 146 151 154 159 164

167 169 172 175 177 181 182

189 189 192 199 201 207 213

10. Upravljanje investicijskim portfeljem stabilne likvidnosti 10.1 Priroda investicijskog portfe1ja stabi1ne likvidnosti 10.2 Investicijska po1itika 10.3 Pogodni instrumenti 10.4 Kreditni rizik

221 221 223 224 224

viii

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

10.5 10.6 10.7 10.8 10.9

Trzisni rizik Ogledni portfelj Aktivno upravljanje Upravljanje rizicima i proracun rizika Izvjestavanje menadzmenta

225 226 227 228 229 231 231 234

11. Upravljanje tdisnim rizicima i spekulativno trgovanje 11.1 Uvod: Svojstva trzisnog rizika 11.2 Politike upravljanja rizikom portfelja 11.3 Knjiga trgovanja i upravljanje trgovackim aktivnostima 11.4 Mjerenje trzisnih razlika 11.5 Rizicna vrijednost (Value at Risk) 11.6 Stres testovi

237 240 244 246

12. Upravljanje kamatnim rizikom 12.1 Uvod: Izvori kamatnog rizika 12.2 Odgovomost za upravljanje rizikom 12.3 Modeli upravljanja kamatnim rizikom 12.4 Utjecaj promjena na predvidene krivulje prinosa

249 249 251 253 258

13. Upravljanje valutnim rizikom 13.1 Uvod : Podrijetlo i sastavnice valutnog rizika 13.2 Politika upravljanja valutnim rizikom 13.3 Izlozenost valutnom riziku i poslovna politika 13.4 Upravljanje valutnim rizikom i adekvatnost kapitala

261 261 263 270 274

14. Providnost financijskih izvjesca banaka 14.1 Uvod: Vaznost korisnih inforamcija 14.2 Providnost i pouzdanost 14.3 Providnost u financijskim izvjes6ima 14.4 Prikazi u financijskim izvjes6ima banaka 14.5 Nedostaci uoceni u bankarskoj racunovodstvenoj

281 281 283 285 290

praksi

15. Odnos izmedu analize rizika i nadzora banaka 15.1 Uvod: Postupak nadziranja banaka 15.2 Proces analitickog pregleda

293 297 297 298

SADRZAJ

15.3 Bankovni rizici i odgovomost zakonodavnih i nadzomih v1asti 15.4 Postupak nadziranja 15.5 Konso1idirani nadzor 15.6 Suradnja nadzora s unutrasnjim i vanjskim rev1zonma

Dodaci 1. Popratni upitnik radi lakse analize banaka 2. Trazeno prikazivanje u financijskim izvjescima, po kategorijama rizika, prema MRS-ovima 3. Nedostaci pronadeni u racunovodstvenoj praksi Izabrani okviri 3.1 Nova fi1ozofija nadzora banaka 3.2 U1oga nadzomog odbora 3.3 Odgovomosti nadzomog odbora u svezi s uprav1janjem financij skim rizicima 3.4 Odgovomost uprave banke 3.5 Standardi za odabir 'strucne i prik1adne' uprave banke 3.6 Financijski rizici i odgovomost uprave 3. 7 Prijepori unutrasnje revizije 3.8 Odgovomosti odbora za reviziju i unutrasnjih revizora 3.9 Odgovomosti vanjskih revizora u svezi s uprav1janjem rizicima 7.1 Sadrzaj izvjesca o kreditnoj reviziji 7.2 Znakovi narusene kreditne ku1ture 7.3 Pravi1a k1asifikacije aktive 8.1 Uobicajeni propisi 1ikvidnosti i1i interne smjemice o 1ikvidnosti 9.1 Izjava o misiji upravljanja aktivom i pasivom 9.2 Klase aktive 14.1 Kriterij za procjenu racunovodstvenih standarda 14.2 Pregledjavnog objavljivanja banaka Slike 1.1 Raspon bankovnih rizika 1.2 Partnerstvo u korporativnom upravljanju bankom

ix

304 307 314 319

323 359 365

37 42 44 47 48 50 52 54 55 41 150 161 17 5 193 201 286 295

4

6

X

2.1 2.2 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.7 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 5.6 6.1 6.2 6.3 6.4 6.5

7.1 7.2 7.3 7.4 7.5 7.6 7.7 8.1 8.2 8.3 8.4 8.5

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

Okruzenje za razvitak financijskog sektora Opca financijskog sustava: pred1ozak za analizu financijskog sektora Struktura bilance stanja Strukturne promjene i rast aktive Strukturne promjene portfelja aktive banke Strukturne promjene i rast kapitala i obveza Ukupan rast Niskoprinosna i nekamatononsna aktiva u ukupnoj aktivi Izvanbilancne stavke kao postotak ukupne aktive Struktura bruto prihoda Struktura aktive prema strukturi prihoda Izvori prihoda prema troskovima Pokazatelji prihoda od poslovanja Prosjecni kamatni diferencijal u posrednickoj djelatnosti Prinos na aktivu (ROA) i prinos na kapital (ROE) prilagodeni za trosak kapitala Sastavnice dionicarskih sredstava Rizicni profil aktive Rizicni profil bilancnih i izvanbilancnih stavki Stvarni kapital prema zahtjevanom kapitalu Procjena potencijalnih kapitalnih zahtjeva (prikazane pretpostavke o stopi rasta zasnivaju se na povijesnom iskustvu) Krediti klijentima prema skupini klijenata Krediti klijentima prema proizvodima Rocnost kredita klijentima Statistika kreditnog portfelja Izlozenost dvadesetorici najvecih duznika Sektorska analiza kredita Klasifikacija kredita Potrebna zakonska obveza likvidnosti u odnosu na stvarno drzanu aktivu Depoziti klijenata po gospodarskim granama Rocna neuskladenost Rocnost depozita plativih u domacoj valuti Deset najveCih izvora depozita kao postotak ukupnih depozita klijenata

20 26 61 64 64 69 73 75 76 91 92 93 94 99 100 124 125 125 127

128 146 147 147 149 156 158 163 173 177 178 180 182

SADRZAJ

8.6 9.1 9.2 9.3 9.4 9.5 9.6 11.1 11.2 11.3 12.1 12.2 13.1 13.2 13.3 13.4 14.1 15.1 15.2 15.3

Statistika likvidnosti Sveobuhvatni pog1ed na okruzenje sektora sredstava!riznica Standardiziranje- operacionalizacija strateske raspodjele aktive Izvjesca o analizi potencijalnih rizika Primjer dnevnoga!mjesecnoga popisa nadzora pitanja prodrzavanja portfelja Poslovi riznice - izvjestavanje (poslovi financiranja i ulaganja) Upravljanje rizikom u banci Trgovacki portfelj Uskladivanje s trzistem Potencijalni iznos izlozenog kvalificirajuceg kapitala Sadasnje i predvidene krivulje prinosa Potencijalni ucinak promjena krivulje ocekivanih prinosa na kapital Valutna struktura aktive i pasive Valutna struktura kreditnog portfelja i depozita klijenata Dospijeca slobodno konvertibilnih valutnih depozita kao postotak ukupnih klijenata Izlozenost valutnom riziku kao postotak kvalificirajuceg kapitala Providnost u financijskim izvjesCima Okvir nadzora banaka Izlozenost bankovnim rizicima N eizravni nadzor u odnosu na izravni nadzor

Tablice 1.1 Mogucnosti koristenja ponudenih alata Kljucni sudionici i njihove odgovomosti u upravljanju 3.1 bankom i upravljanju rizicima 3.2 Informacije o dionicarima 3.3 Nadzomi odbor I uprava Struktura bilance stanja banke 4.1 4.2 Ukupan rast bilancnih i izvanbilancnih stavki Struktura prihoda i troskova 5.1 5.2 Pokazatelji profitabilnosti

xi

187 191 197 203 205 211 214 238 243 248 259 259 271 272 278 279 289 299 305 310

14 33 40 45 62 73 84 97

xii

6.1 6.2 6.3 6.4 6.5 6.6 7.1 7.2 7.3 8.1 8.2 10.1 10.2 10.3 11.1 11.2 12.1 13.1 14.1 15.1 15.2 15.4 15.5

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

Cimbenici umnozavanja kreditnog rizika za derivatne instrumente Sazetak prijedloga Drugoga baselskog sporazuma Predlozeni standardizirani pristup: rizicni ponderi zasnivaju se na procjeni vanjske procjene Operativni rizik: poslovne linije i vrste dogadaja koje uzrokuju operativne gubitke Pokazatelji kapitalne adekvatnosti Izracun dopustenog iznosa dodatnog kapitala II Statistika kreditnog portfelja Kreditiranje povezanih osoba Preporucena razina rezervacija Ljestvica rocnosti u altemativnim scenarijima Omjer likvidnosti Sredstva za upravljanje kreditnim rizicima Primjeri pokazatelja tdista americkog dolara Alati upravljanja trzisnim rizikom Prikaz trzisnog rizika Pojednostavljeni izracun neto otvorenih pozicija Model odredivanja cijena jaza za upravljanje kamatnim rizicima Otvorene pozicije u stranoj valuti Medunarodni racunovodstveni standardi primjenjivi na banke Faze procesa analitickog pregleda Predlozeni pregled za analiticka izvjesca banke Opce karakteristike sustava ranog upozorenja Prilagodavanje vanjske revizije specificnim okolnostimalpotrebama

110 114 115 119 126 132 148 157 165 184 186 226 226 229 234 242 254 276 291 300 301 315 321

Predgovor drugom izdanju

Postoje mnogi modeli za analizu banaka i drugih poduzeca. Ova publikacija nastoji nadopuniti postojece metodologije uspostavljanjem obuhvatnog okvira za procjenu banaka, ne samo koristenjem financijskih podataka nego i razmatranjem korporativnog upravljanja. Smatra se da je svaki od kljucnih sudionika u procesu korporativnog upravljanja (kao sto su dionicari, direktori, izvrsno rukovodstvo te unutrasnji i vanjski revizori) odgovoran za odredene sastavnice upravlj anj a financij skim i operativnim rizicima. Financijski su rizici prikazani u grafikonima kako bi se potaknula tendencija za analiziranjem i utvrdivanjem stanja na makrorazini. Ovaj pristup pruza potporu nespecijaliziranom menadZmentu i analiticarima pri uklopljivanju razliCitih podrucja rizika i osigurava jasno prikazivanje odnosa izmedu razliCitih kategorija rizika. Predlozeni pristup takoder podupire cinjenica da neki rizici ne moraju biti znacajni u manje razvijenom okruzenju. U knjizi se sluzimo brojnim analitickim pomagalima, a osiguranje i pristup mreinoj stranici koja sadrzi tablicni dijagnosticki model koji pomaze pri organiziranju podataka o bankama u grafikone pri analizi pokazatelja i sastavljanju statistickih tablica. Detaljni upitnik pomaze osobama koje provode dubinsko istrazivanje (due diligence) ili druge poslove kod analize banaka. Drugo izdanje -Analiza i upravljanje bankovnim rizicima - ostalo je vjemo ciljevima prvoga. Ono ukljucuje nova poglavlja o upravljanju riznicnom funkcijom i upravljanju investicijskim portfeljem stabilne likvidnosti. Ove promjene uvjetovale su preustroj poglavlja vezanih za upravljanjetdisnimrizicima(kakobisenaglasilopodrucjetrgovanjauime i za racun banke), kamatnim rizikom, rizikom likvidnosti i valutnim rizikom. Nadalje, knjiga sadr:li aktualne stavove Baselskog odbora za nadzor

xiii

xiv

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

banaka sto je prikazano u poglavljima 0 adekvatnosti kapitala, providnosti (transparentnosti) i nadzoru banaka. S obzirom nato da ova knjiga naglasava nacela upravljanja rizicima za ocekivati je dace biti korisna sirokoj skupini korisnika (analiticara) financijskih podataka banaka. Ciljanom publikom ostaju osobe odgovome za analizu banaka i visi menadzment ili organizacij 1 godina) Parametri odlucivanja Kompromis rizik·povrat po raznim klasama aktive i sektorima Testiranje stresa u najgoroj mogutoj varijanti Pozicije- drianje udjela Dugi -stvarni pogled strateske raspodjele aktive Dodana vrijednost Okvir politike

lnvesticijski horizon! ro ro 0> ro

"C "S

"E ro

-g .l!!

en

Dnevno trgovanje do razdoblja ad 3 mjeseca Parametri odlucivanja Rezultati rada - ocekivani visak povrata u odnosu na standard Rizik iii moguce odstupanje povrata u odnosu na standard Pozicije- drianje udjela Odstupanje ad raspodjele (sigurnostisektor/ trajanje/odabire valute) Dodana vrijednost Aktivno upravljanje - visak povrata

Standardiziranje je kljucno za mjerenje rizika i nudi podesno sredstvo za mjerenje rezultata rada i stvamog rizika od aktivnog upravljanja. Da bi odredeni standard bio realan, mora predstavljatijednostavni i nedvosmislen, fleksibilan, uloziv i ponovljiv portfelj te lako primijenjiv bez utjecaja na tr:Zisne cijene. Pravila koja se odnose na standard moraju biti providna. Njegove karakteristike, sastavni dijelovi i pravila rebalasiranja moraju se unaprijed dogovoriti i biti raspolozivi ili lako dostupni radi upravljanja rizikom portfelja. Dobar je standard sveobuhvatan i morao bi ukljuCivati sve mogucnosti u normalnim tr:Zisnim okolnostima. Trebalo bi ponuditi vjerodostojnu, realisticnu, temeljnu strategiju. Promjena ne smije biti mnogo i moraju biti razumljive, a standard ne bi smio iskljucivati sudionike koji ne mogu investirati u odredene segmente ili zemlje obuhvacene njime. Cijene transakcija i poreza moraju biti predvidive i providne. Ukoliko se zadovolje gore navedeni kriteriji, rezultati se rada mogu mjeriti prerna objektivnim pokazateljima kako pokazuje slika 9.2.

Koristenje uslugama vanjskih menadzera aktive. Uprave banaka mogu ponekad ovlastiti menadzment da upravljanje odredenim postotkom likvidne aktive ili investicija povjere vanjskim strucnjacima kako

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

198

bi pokusali steci visi povrat na portfelj ili osigurati uvodenje tehnologije. Koristenje je uslugama vanjskih menadzera djelotvomi naCin osiguranja strucnog upravljanja portfeljem obveznica dok banka ne organizira svoj unutamji potencijal. Va.zno je podsjetiti, medutim, da ce harem 90% rizika i povrata portfelja proizaci iz odabira standarda (preko procesa strateske raspodjele aktive ); ne vise od I 0% bit ce rezultat aktivnog upravljanja od strane vanjskih menad:Zera. Da bi se izbjegla eventualna negativna iznenadenja, kljucno je da menadzment shvati razliku u ocekivanom riziku i povratu po razliCitim standardima te da standardi koji se odaberu za vanjske mangere imaju prihvatljiva svojstva rizika/povrata. Nadalje, neophodno je utvrditi koliko se rizika moze dopustiti vanjskim upraviteljima u odnosu na standard. To se moze izraziti u vidu prihvatljive razine rezultata ispod ocekivanih, sto se mjeri mjeri u baznim bodovima povrata. Prije nego se krene sa programom koristenja vanjskih menadzera potrebno je poduzeti vazne korake i to: • • • • • • •

utvrdivanje kriterija i postupka odabira; utvrdivanje standarda i ogranicenja rizika koje valja ugraditi u sporazume upravljanja investicijama; utvrdivanje osnovne naknade (odnosno pausale ili naknade po cinidbi/ostvarenju); pregled i kriterij mjerenja rezultata rada (npr. pracenje pogreske, Sharpe koeficijenti) za otpustanje menadzera; pracenje pridr:Zavanja ogranicenja rizika od strane menadzera; placanje naknada za upravljanje (management fees); servisne potrebe za obuku.

Menadzment banke moze odabrati angaziranje vanjskih strucnjaka u fazama, prema ciljnim iznosima, kako bi moglo procijeniti koliko uspjesno ti upravitelji ispunjavaju svoj mandat. Saznanje da bi se duljina njihova mandata mogla povecati moze takoder predstavljati snazni poticaj vanjskim mendzerima da uspje8no obave svoj zadatak. Ovjera modela. Ovjera modela koristenih na podrucju poslova riznice dignuta je na razinu politike kako bi se osiguralo da analiticar bude svjestan vaznosti odvajanja odgovomosti razvoja i koristenja modela

ORGANIZACIJA FUNKCIJE RIZNICE

199

od pracenja i ovjere tih modela. Slika 9.1 postavlja razvoj modela u funkciju analize rizika, a ovjeru modela smatra pitanjem politike kako bi se naglasila vaznost nezavisnog pracenja i ravnoteze.

9.3 Tdisne operacije Financiranje banke. Po svojoj prirodi banke pretvaraju rocnost svoje pasive u razliCita dospijeca na aktivnoj strani bilance. Istovremeno, banke moraju biti u stanju ispuniti svoje obveze (kao sto su depoziti) u trenutku kad one dospijevaju ili njihovo placanje bude zatrazeno. Stvami priljevi i odljevi sredstava ne moraju se nuzno odrazavati u ugovomim uvjetima i mogu varirati prema uvjetima na trzistu. Bankaje stoga sama po sebi izlozena likvidnosnim neuskladenostima te su, sukladno tome, politika likvidnosti i upravljanje rizicima likvidnosti kljucni cimbenici njezine poslovne strategije (o vaznosti upravljanja rizikom likvidnosti opsimije se raspravlja u 8. poglavlju). Pristup ekonomicnijem financiranju moze biti pod utjecajem stopa i razlika, aktivnosti konkurencije na trzistu, potraznje za kreditima, kreditnog rangiranja banke te lokalnog okruzenja (tj. raspolozivosti arbitraznih trzista). Struktura financiranja neke banke kljucni je vid upravljanja likvidnoscu. Banka sa stabilnom, sirokom i raznolikom depozitnom osnovicom vjerojatno ce imati manje problema likvidnosti od banke koja takvu depozitnu osnovicu nema. Procjena strukture i vrste depozitne osnovice te procjena uvjeta (stabilnosti i kvalitete) depozita je stoga polaziste za procjenu rizika likvidnosti. Vrsta podataka potrebnih da se provede procjena okruzenja financiranja ukljucuje slijedece:

• • • • •

katalog proizvoda koncentraciju depozita upravljanje depozitima strukturu financiranja pristup potencijalnim izvorima financiranja.

Sto se tice pozajmica, rukovoditelji bi se trebali pobrinuti da se rizicima financiranja propisno upravlja. Neovlastene transakcije ili promjene bi mogle (tj. neautorizirane transakcije ili transakcije koje su

200

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

obaviie neautorizirane osobe) uzrokovati potencijaini financijski rizik i/iii rizik ugieda za banku. Podaci o transakcijama - posebno ako se koriste siozene strukture financiranja kao sto su obveznice vezane za indekse i zamjene - koje nisu ispravno iii pravovremeno provedene - mogu rezuitirati u kasnjenju podmirenja iii nepodmirenju, a Iosa dinamika izvrsenja transakcija moze uzrokovati oportunitetne troskove. Neprimjereno ponasanje od strane zaposienika (npr. favoriziranje odredenih partnera) iii nepraviino izvrsenje moze takoder uzrokovati odredene novcane gubitke i stetiti ugiedu banke. Iz perspektive operativnih rizika, odredene strukture financiranja zahtijevaju rucnu intervenciju tijekom vijeka trajanja instrumenta iz razioga sto programska podrska moZda nece biti u stanju praviino primjenititrazene stope iii okidace intervencije. Transakcije izvrsene iznad ogranicenja kreditnih Iinija partnera, u siucajevima u kojima se koriste derivati kao dio strukture financiranja, povecaie bi iziozenost. Neispravno utvrdivanje izvedenih parametara, kao sto su priznati iznosi, periodicni kuponski novcani tijekovi, nadnevci i nacini brojenja dana, mogu takoder uzrokovati potencijaine financijske gubitke. Investicije i upravljanje novcanim tijekom. U okruzenju posiovnog bankarstva proces uiaganja i trgovanja pomaze u ubiazavanju kratkorocnih manjkova i viskova likvidnosti kako bi se maksimizirao povrat uz minimalna gotovinska ulaganja te omoguCiii novcani tokovi svim unutarnjim i vanjskim kiijentima. Uioga investicija takoder upravlja dugorocnijom aktivom kao potencijalnim izvorom likvidnosti, uz razumni povrat na investicijski portfelj (investicijsko upravijanje portfeija stabiine Iikvidnosti razradeno je u 10. pogiaviju, a spekuiativno trgovanje i upravijanje trzisnim rizikom u 11. pogiaviju). Okvir 9.2 prikazuje kiase aktive koje se mogu ukijuCiti u investicijski portfeij. S obzirom na to da se rizicni profiii tih instrumenata mogu znatno raziikovati, raziiciti menadzeri portfelja obicno preuzimaju odgovornost za potportfeije u raznim klasama aktive s raziiCitim profilom rocnosti. Dodatno otezavajuCi faktor u procesu upravljanja investicijama nastaje kada banka od svojih partnera trazi kolaterale (npr. za zamjene). Obracun i sigurno upravljanje takvim kolateraiom obicno ukljucuje skrbnika sto zahtijeva mehanizam kojim bi se osiguraii precizni obracuni i mogucnost vodenja evidencija.

ORGANIZACIJA FUNKCIJE RIZNICE

201

OKVIR 9.2 KLASE AKTIVE Obveznice javnog sektora (vlada i agencije) Korporacijske obveznice Strukturirani proizvodi Vrijednosnice s pokricem u imovini Vrijednosnice s hipotekarnim pokricem Zamjene aktive lnstrumenti novcanog trfista (Proizvodi LIBOR-ove razlike) Potvrde o depozitu Oroceni depoziti Sporazumi o otkupu Sporazumi o ponovnoj prodaji Derivati (zamjene, rocnice i opcije)

9.4 Analitika rizika i pridriavanje pravila Mjerenje rizika. Mjerenje i upravljanje rizicima usredotoceno je na pruzanje discipliniranog pristupa nadzoru rizika u upravljanju portfeljem. Cilj je toga pruziti neovisnu procjenu trzisnih rizika koji se preuzimaju kroz razlicite poslove riznice. Tom procjenom koriste se donositeljima odluka iz podrucja proracuna rizika (trgovci) kao i menadzment. Cimbenici rizika koje obicno obuhvaca mjerenje tdisnog rizika jesu kamatne stope, tecajevi, cijene vlasnickih uloga i cijene robe. Mjerenje rizika zahtijeva povremeno izracunavanje rizicnih pozicija (dnevno, mjesecno, tromjesecno ). Obicno predvida dnevno izvijescivanje o rizicima menadzera portfelja kako bi im se pomoglo prilikom odlucivanja u svezi s odgovornostima upravljanja portfeljem te kao podrska periodicnom preispitivanju standarda. To stoga koristi donositeljima odluka glede rizika tako da im daje povratne informacije o njihovoj trenutacnoj poziciji te olaksava utvrdivanje buduCih pozicija. Menadzment se sa svoje strane sluzi rezultatima funkcije analize rizika i pridrzavanja propisa kako hi pratio rizike preuzete preko pojedinih linija poslovanja i da bi se osigurao priddavanje utvrdenih smjernica. Preduvjet ostvarivanja uloge mjerenja rizika jest osigurati da sve vrijednosnice budu propisno vrednovane (tj. da budu "uskladene s trzistem"). To se cini povezivanjem strukture ulaganja sa odgovarajucim cijenama. Ispravno odredivanje cijena vodi k preciznom mjerenju ukupnog povrata i rezultata.

202

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

S obzirom na to da modele koji se koriste za procjenu rizika u riznicnim poslovima cesto pokrecu razni sustavi i, u nekim slucajevima, trece strane, zadaca bi mjerenja rizika trebala biti preuzimanje odgovornosti za upravljanje slozenim nizom sustava rizika i trgovaca. Da bi se odrzali na poziciji poznavanja najbolje prakse i vodece tehnologije i tehnika, osobe koje rade na tom podrucju trebale bi odr:Zavati veze s prodavacima sustava upravljanja i mjerenja rizika kao i s njihovim partnerima na tr:Zistu, kao sto su mirovinski fondovi i upravitelji imovinom, te s brokerima i drugim strucnjacima iz te stroke. Mjerenje rezultata i analiza. Cilj mjerenja rezultata rada jest utvrditi potpuni povrat standarda (benchmark) i potpuni povrat portfelja te izvijestiti menadzment o rezultatima. Analiza ukupne uspjesnosti poslovanja (i daljnja razrada prema pojedinim cimbenicima) jest postupak rastavljanja ukupnog povrata na niz primarnih rizicnih cimbenika da bi se kvantificirao opseg u kojem su odluke o kljucnim rizicima (kao sto su sektorska struktura ulaganja, odabir vrijednosnica i rizik standarda iii upravljacki rizik) doprinijele rezultatima portfelja. To se moze uciniti ili na apsolutnoj ili na relativnoj osnovi (tj. prema odredenom indeksu). Cilj funkcije analize rezultata rada jest razvijanje pomagala i metodologija koje su u mogucnosti izmjeriti doprinos razlicitih razina donosenja odluka rezultatima. Cilj je imati modele koji procjenjuju i dodjeljuju rezultate rada na apsolutnoj osnovi, a takoder i prema postavljenim standardima nudeCi tako osnovu za unapredivanje i poboljsanje procesa odlucivanja. Raspored rezultata rada doprinosi i olaksava razvoj okvira proracuna rizika i upravljanja rizicima. Izvjestavanje. Precizno i pravovremeno izvjestavanje je bitno kao potpora procesu odlucivanja i za pracenje rezultata poslovanja riznice u postizanju zacrtanih ciljeva. Izvjestavanje utemeljeno na rizicima stoga je bitni dio upravljanja investicijama te upravljanja rizicima portfelja. Skupina za izvjestavanje o rizicima trebala posjedovati niz standardnih izvjesca za procjenu kljucnih rezultata i statistike rizika koja je potrebna za procjenu odluka o investicijama i financiranju; takoder bi trebala imati potrebno pomagalo za ad hoc dubinsku analizu. Slika 9. 3 daje primjer nekih izvjesca koja se mogu primijeniti na razne kategorije rizika prema ucestalosti izvjestaanja.

SLIKA 9.3 IZVJESCA 0 ANALIZI POTENCIJALNIH RIZIKA

Triisni rizik

1\J 0

w

VAR- dnevni VAR I promjena VAR-a za dan I promjena u vrijednosti portfelja I trajanje portfelja i modificirano trajanje (za sve pozicije derivata, fiksnog prihoda i devizne pozicije) I simulacije za razlicite strategije investiranja I testovi na stres (PV01) I postojeCi rizik portfelja mjeren pral':enjem pogreske iii VAR-u I Dobit i gubitak podijeljeni dnevnim VAR-om I VAR vrijednosti tijekom specificiranog razdoblja koji oznacuju niske, srednje i visoke vrijednosti tijekom razdoblja i vrijednosti kraja razdoblja I Udio rizika u odnosu na standard llzvjesl':a o ogranicenjima pozicija llzvjesl':a o iskoristenju limita maksimalnog gubitka (Stop-loss izvjesl':a) llzvjesl':a o testiranju stresa

M

D

Rizik likvidnosti

D

Valutni rizik

D

M

D

M

Mjerenje i analiza rezultata rada

Sastav portfelja u odnosu na standard I Rezultati portfelja i standarda do danas I Dodjela rezultata rada I Usporedba procjene rizika i stvarnih rezultata I Opisna analiza triisne strategije, kretanje triista i rezultati

T

p

204

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

Izvjesca a partfelju maraju davati padatke kaje su istavremena primjereni i pravavremeni taka da menadzerima partfelja amaguce procjenu rizika njihavih partfelja te svadenje njihavih pazicija unutar prihvatljive razine rizika. Ti bi padaci marali ukljucivati mjerenja rezultata rada i rizika kaa sto su trajanje, asjetjivast, mjeru izlazenasti riziku izrazenu modelam rizicne vrijednasti engl. Value-at-Risk VAR) i rizik krivulje prinasa. Izvjestavanje a svakam funkcianalnam padrucju trebalo bi biti adgavarnascu daticnag padrucja. Na primjer, izvjesca a dnevnam pridrzavanju propisa i a rizicima trebale bi padnositi skupine za pridrzavanje propisa adnasna skupine za upravljanje rizicima; izvjesca o dnevnim rezultatima paslavanja za partfelj fiksnih prihada (kaa i izvjesca a mjesecnim rezultatima i dadjeli) magu sastavljati aperativne jedinice riznice u suradnji s arganizacijskam jedinicam zaduzenam za dodjelu rezultata rada. Odgavarnast za redavita i ad hoc izvjesca vezana za tr:Ziste maze se dadijeliti funkciji kvantitativnih strategija. Kada se infarmacija iz visestrukih funkcianalnih padrucja prikazuje u zajednickam izvjescu, ulaga analitike rizika ijedinice zaduzene za pridrzavanje prapisa trebala bi biti uskladivanje pripreme i osiguranje dosljednosti i pravovremenag podnasenja izvjesca. Pridrzavanje propisa. Svrha pridrzavanja propisa jest asigurati da se sve riznicne transakcije i paslavne aktivnasti obavljaju u skladu sa zakanima, prapisima, palitikama, smjernicama i etickim standardima. Dabar je nadzar pridrzavanja prapisa kamen temeljac za uvjeravanje partnera i klijenata da ce riznica djelavati prikladna i u njihovam najboljem interesu. Vazno je da pracenje pridr:Zavanja smjernica ulaganja, zaduzivanja, nadleznih tijela za zamjene i ostalih smjernica bude centralizirana za citavu bankarsku skupinu i njezine klijente za upravljanje aktivam. Slika 9.4 pakazuje kako funkcija pridrzavanja moze osigurati da se operativne jedinice sve pridrzavaju vazecih zakona i politika. Dadatna padrucja adgavarnasti ukljucuju:

•

sudjelovanje na sastancima dubinske analize sa stranim pruzateljima usluga i menadzerima aktive kako bi se provjerila pasjeduju li spasabnast procjene pridrzavanja zadanih smjernica;

-·

SLIKA 9.4 PRIMJER DNEVNOGA/MJESECNOG POPISA NADZORA PITANJA PRIDRZAVANJA PORTFELJA

-~~ Pravilo

1.ZAKONI 2. PROPISI 3. INSTIT. POLITIKE 3.1 ogranicenja rizika

Referen~

1

Kratki opis

Sporazum o invest. upravljanju

lzracun smjemice

AIat izvjeiCivanja

Obustava prodaje = xxx baznih poena

Obustava prodaje ogranicenja od xxx bps na temeiju fiskalne godine do danas u odnosu na standard nije pokrenut

Prekomjerni povrat na standard, fiskalna godina do danas

2.1

Nema poluge

lnvesticijski upravitelj NECE podvrgnuti portfelj granic. dugu

lzvjesce o pridriavanju propisa (#28)

2. 2.

lnvesticijski upravitelj NECE podvrgnuti portfelj valutnom riziku Prosjecno trajanje portfelja bit ce godina plus iii minus 3 mjeseca

-

Razlika izmedu ukupnog trajanja svih dugih pozicija portfelja i prosjecno trajanje portfelja nece prelaziti 24 mjeseca

Ukupno trajanje dugih pozicija - prosjecno trajanje

Nikakva vrijednosnica opisana u poglavlju 4. 4. s rangiranjem AA neee se kupiti aka bi, nakon sto se takva kupovina provede, sveukupna kreditna izloienost po tim vrijednosnicama presla xx% triisne vrijednost portfelja Gotovina i vrijednosnice ukljucene u pojedinu transakciju moraju biti u istoj valuti (odnosno nece se dopustiti nikakve valutne neuskladenosti)

Cista triisna vrijednost lzvjesce o podijeljena s NAV pridrtavanju portfelja propisa (#4)

4. INSTil SMJERNICE 4.11nvest. ogranieenja

1\.)

0 CJ1

4.2 Dopusteno trajanje

3

Nema valutne izlozenosti (neUSD) Trajanje od 9 do 15 mjeseci

4.3 Ogranicenja po opsegu trajanja

4

Maks. (dugo do prosjecno trajanje = 24 mjeseca)

4.4 Pogodni instrumenti

5

4.5 Kreditno rangiranje izdavatelja

6

4.6 Pogodna valuta

7

5. OPERATIVNE SMJERNICE 5.1 Koncentracija izdavatelja

8

Popis instrumenata AA "vladine agencije" Limit=xx%

Nikakve valutne neuskladenost nisu dopustene tijekom REPO transakcija REPO/Obrnutih REPO transakcija

Jedan izdavatelj

Efektivno trajanje

lzvjesce o dugoj i ukupnoj poziciji/ kamatni rizik Kamatni rizik

lzvjesce o pridriavanju propisa (#11)

i'l'l*

~f'JiiJ!$fi'{;;iJ1fl

Tumaeenje Revidiranl mjera portfelj

1

I

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

206

• •

• •

pomaganje u zacrtavanju mjerljivih i dosljednih smjemica; osmisljavanje politika upravljanja portfeljem za portfelje riznice, npr. ogranicenja trgovanja, odabir prodavatelja, postupci, potrebe izvjescivanja te uvodenje novih financijskih instrumenata; povezivanje s unutrasnjim i vanjskim revizorima; pomaganje u razvoju etickog kodeksa riznice.

Zaposlenici koji su za to zaduzeni (engl. compliance stajj) moraju nadzirati pridrzavanje smjemica i iznimaka izvjescivanja, oni takoder moraju suradivati s kolegama i s partnerima kako hi ispravili moguca krsenja propisa i onemogucili njihovo ponavljanje. Zrelo pridrzavanje propisa pomaze u razvoju infrastrukture sustava sredstava te u sudjelovanju na sastancima o kvaliteti podataka s kolegama iz poslova riznice i drugih podrucja. Kvantitativne strategije. Primami je cilj funkcije kvantitativne strategije pomoci u jacanju investicijskih procesa povecanim koristenjem analitickih alata i tehnika te vodenjem kvantitativnog modeliranja i istrazivanja. Kvantitativne strategije primijenjuju se na discipline strateske raspodjele aktive i analize trzista; funkcija kvantitativne strategije takoder vodi financijsko modeliranje za potrebe poslova ulaganja, likvidnosti, financiranja te upravljanja aktivom i pasivom neke banke. Kod vecih banaka ova funkcija pruza podrsku vanjskim klijentima ili cak drugim menadzerima aktive. Modeli i pomagala pri analizi koriste se za podr2avanje donosenja odluka o upravljanju rizicima na razini svakodnevnog poslovanja kao i za stratesko odlucivanje o rizicima ili povratu na razini portfelja. S obzirom na to da je nuzno da podaci koristeni za modeliranje budu dosljedni i pouzdani, odgovomost za osiguranje da je infrastruktura kojom se podaci centraliziraju primjerena trebala bi biti na funkciji modeliranja. Odgovomost kvantitativne strategije ukljucuje razvoj i sastavljanje mjesecnih grafikona analize trzista, pracenje i sirenje trzisnih stavova i pokazatelja raspolozenja trzisnih stratega i sudionika na trzistu te sustavnu sintezu i razglasavanje investicijskog istrazivanja i stavova. Te bi analize intemo morali provoditi ekonomisti i financijski analiticari te vanjski tr2isni strucnjaci i strucnjaci iz te struke. Da bi

ORGANIZACIJA FUNKCIJE RIZNICE

207

ta funkcija bila vjerodostojna, mora razvijati i oddavati uske veze s vanjskim kvantitativnim strategijama kod brokera, s voditeljima mirovinskih fondova i s upraviteljima aktive.

9.5 Operacije riznice Upravljanje funkcijom sredstava postalo je sve slozenije s promjenama na financijskom trzistu zbog slozenosti zakonodavstava te s tehnoloskim napretkom. Rizici na tom podrucju smatraju se najvisima kada dolazi do rucnih intervencija. Odgovor rukovodstva bilo je usredotocivanje na automatizaciju aktivnosti evidentiranja i namire poslova - "izravno" procesuiranje. Automatizacija zadace operacija sredstava ili riznice usmjerava znatni dio rizika na trzisne aktivnosti gdje se unos vrsi elektronski te je potreban jaci nadzor nad odobrenjem ili pustanjem placanja u opticaj, ukljucujuci jaCi nadzor nad potvrdivanjem transakcija i uskladivanjem bankovnih racuna kod drugih institucija (nostro racuni). Posljednjih se godina mnogo uloga riznice povjerava vanjskim strucnjacima, a funkcija analize rizika kombinira se (vidi poglavlje 9.4) s onim operacijama koje se i dalje obavljaju u riznici. Tradicionalne su operativne funkcije sljedece: • • • • •

upravljanje novcanim sredstvima odnosi s bankama poravnanje poslova/trgovacka poravnanja racunovodstvo i izvjescivanje o aktivnostima sredstava (ALM, financiranje i ulaganje) informaticka podrska, osiguranje i kontinuitet poslovanja.

Upravljanje novcanim sredstvima i odnosi s bankama (moze se opravdano smatrati da organizacijska jedinica odnosa s bankama pripada izvan podrucja operacija riznice, ali se o njoj ovdje govori jednostavnosti radi). Glavni su ciljevi upravljanja novcanim sredstvima i odnosa s bankama optimizacija planiranja novcanih sredstava te olaksanje izravne abrade tijeka sredstava. Da bi se postigli ti ciljevi, osoblje na tim poslovima mora osigurati pravovremenu obradu isplata i uplata, stvoriti djelotvornu korespondentsku infrastrukturu, unapredivati razinu

208

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

usiuga pruzenih kiijentima na poiju raznih istrazivanja te minimizirati operativne rizike povezane s obradom novcanih sredstava, pracenjem otvorenih i privremenih stavki. Neki od rizika vezanih za tu dvojnu zadacu su: • • •

• •

• •

•

mogu se pojaviti neoviasteni naiozi za transfere aka pristup terminaiima nije strogo nadziran; maze doci do odgadanja iii odbacivanja transakcija aka se podaci ne unesu ispravno u sustav; mogu nastati gubici i pronevjere sredstava usiijed neoviastenih promjena u SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) porukama; cekovi se mogu zametnuti, deponirati na pogresan racun iii uopce ne deponirati; isporuka sredstava na pogresni racun maze uzrokovati zakasnjeii primitak sredstava od strane pravog korisnika; to steti ugiedu i maze rezultirati u novcanim potrazivanjima zbog kasne isporuke; piacanje krivom korisniku rezuitirat ce gubitkom sredstava aka se pokaze da se sredstva ne mogu povratiti; razlike sto se tice datuma valutacije, neuskladenosti i ljudske greske mogu rezuitirati u nepreciznim podacima te stoga u neispravnom uskiadivanju novcanih sredstava; neispravne gotovinske pozicije se prijavljuju upraviteljima gotovine na parketu burze sto rezuitira u potencijainim financijskim gubicima za banku.

Poravnjanje poslova iii trgovacko poravnanje. Rizik poravnanja adnasi se na rizik dado poravnanja ujednom sustavu transfera ne dade na ocekivani naCin zbog propusta jedne strane da ispuni svoje obracunske obveze prema nekoj drugoj strani iii stranama. Neuspjeio podmirenje vodi do rizika povjerenja (partnera) kao i rizika Iikvidnosti. Jasno, najboiji nacin da se ubiazi rizik poravnanja jest posjedovanje sigumog i djeiotvomog piatnog sustava. Poravnanja mora osigurati ispravno podmirenje transakcija izvrsenih na strani upravijanja portfeijem i financiranja u riznici. Uioga zaposienika zaduzenih za podmirenje osiguravanjem strogog pridrzavanja

ORGANIZACIJA FUNKCIJE RIZNICE

209

navedenih nadzora jest minimiziranje poslovnih rizika povezanih s procesom poravnanja. Ukratko, ova funkcija treba: • • • • •

osigurati da su sve transakcije pravovremeno potvrdene (usmeno ili putem SWIFT-a); osigurati da su sva placanja izvrsena precizno i pravovremeno; osigurati da svi primici budu evidentirani precizno i pravovremeno; osigurati da se sve vrijednosnice isporuce i prime precizno i pravovremeno; drzati sve referentne i statisticke podatke, kao sto su standardne upute za poravnanje, kljuceve za potvrdu vjerodostojnosti i sifre medu bankama te evidencije s podacima o klijentima (ukljucujuci brojeve telefona i telefaksa, osobe za kontakt i adrese).

Sve se neuspjele transakcije moraju pratiti do svoga konacnog rjesenja. Nedostatak obavijesti o neuspjelim transakcijama moze uzrokovati produljenje izlozenosti financijskom i reputacijskom riziku. Sve bi se neuspjele transakcije trebale prijaviti parketu burze s obzirom nato da bi pomanjkanje komunikacije izmedu osoblja za poravnanja i trgovaca sto se tice neizvrsenja, onemoguCilo skupinama da istraze nacine uklanjanja inace izbjezivih neuspjelih transakcija. Rizici povezani s poravnanjem ukljucuju slijedece: •

•

•

transakcije mogu biti nepropisno unesene u programsku podrske sustava trgovanja; neprecizni ili nepotpuni unos posla moze rezultirati u greskama poravnanja, racunovodstvenog prikazivanja, financijskog izvjescivanja i valutacije; mogu se propustiti utuzivi dogadaji ("okidaCi" prepostavljanja, stope prepostavljanja ili druga osjetljiva pitanja) sto za posljedicu ima neprecizne obracunima kamata, novcanim tijekovima, greskama poravnanja, racunovodstvenog prikazivanja te financijskog izvjesCivanja i valutacije; derivativna (pravna) dokumentacija izmedu banke i njezinih partnera mozda nece biti dovrsena i usvojena, sto stvara moguce razlike u razumijevanju detalja trgovanja.

210

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

Racunovodstvo i prikazivanje aktivnost riznice. Vodenje evidencija od kljucne je vaznosti u upravljanju rizicima. Zdrav sustav evidentiranja trebao bi pratiti transakcije na temelju datuma obavljanja odredenog posla i trebao bi evidentirati sve dokumentirajuce podatke. Knjizenja u glavnoj knjizi i popratne biljeske trebale bi izvrsavati osobe koje nisu ovlastene izvrsavati transakcije i one bi ih morale pregledavati. Glavnu knjigu valja cesto uskladivati sa odnosnim izvodima s racuna i potvrdama koje drze osobe koje su izvrsile transakcije. Vodenje evidencija trebalo bi biti podlozno unutrasnjoj reviziji na redovnoj OSnOVI.

Uloga racunovodstvenog prikazivanja u aktivnostima riznice jest mjerenje rezultata riznice i njihova odrazavanje u financijskim izvjesCima i izvjesCima koja ih prate. Racunovode moraju osigurati preciznost trzisnih podataka koristenih u procjenama i izazvati moguca racunovodstvena knjizenja opceprihvacena u racunovodstvenoj praksi, kao sto je uskladivanje financijske aktive i pasive s vjerodostojnim (fer) vrijednostima. To su izazovni zahtjevi, s obzirom na cinjenicu da zahtijevaju od racunovodstvene funkcije da sastavi kadrovski potencijal na nacin da osoblje bude kvalificirano ne samo u racunovodstvenim poslovima, nego i da vlada sustinom raznih trgovackih i derivatnih proizvoda. Izazov dodatno komplicira Cinjenica da se bitni investicijski podaci obicno moraju izvlaciti iz mnostva razliCitih sustava, a malo sustava nudi izvjesca koja bi se mogla opisati kao lako razumljiva- sto dovodi do toga da se neka izvjesca moraju pripremati rucno, uz prisutni rizik ugrozavanja cjelovitosti podataka. Jedan od nacina na koji voditelji operacija riznice pokusavaju rijesiti prikupljanje podataka iz visestrukih izvora jest oslanjanje na integrirane operativne haze podataka iii "skladista podataka" iz kojih je moguce izvesti prilagodena izvjesca za menadzment. Da bi se osigurala dosljednost podataka i izvora izvjescivanja, racunovodstvena se funkcija maze takoder razdvojiti na dva podrucja: jedno za iskljucivo izvjestavanje i drugo za uskladivanje kljucnih podataka i izvjesca koje proizvode razliCiti sustavi (vidi sliku 9.5). Slijedi pregled nekih od aktivnosti vezanih za racunovodstvene aktivnosti i aktivnosti uskladivanja u poslovima riznice:

SLIKA 9.5 POSLOVI RIZNICE IZVJESTAVANJE (POSLOVI FINANCIRANJA I ULAGANJA) PodroC)e izvijeSCivanja

Nas/ov

Referenca

Vrste podizvjeH:a

Ucestalost

Dnevna A. Izvjesca Finane. Izvjdca

Probna bilanca I Bilanca stanja I Racun dobiti I Pojedinosti poslovanja I Unosi poravnanja

Izvjesce o dr:lanim ulozima

lnventar I Raspodjela aktive I Izvijesca o rezultatima rada (povrat na investicije)

B. Kontrolna izvj.Sca Unutrasnja uskladivanja

Sustav-na -sustav I Kontrolni racuni (privremeni racuni)

Vanjska uskladivanja

Uskladivanja skrbnika I gotovinski racuni koje podrzava unutrasnja funkcija riznice

Gotovina!novc. sredstva

Kontrolni racuni kod vanjskih banaka I gotovinski racuni kod vlastitih klijenata

C. Izvjesca o odredivanju cijena Izvjdca o izvoru

Reuters I Bloomberg I Brokeri I Ostale usluge odredivanja cijena

Iznimke ( dijagnosticka izvjesca) Neobicne fluktuacije I novi instrumenti Izvjdca procjene

Knjizenje vjerodostojne vrijednosti (MRS 39)

Analiticka izvjesca

Tendencije

D. Operativna izvjesca Izvjesca o transakcijama

Novcani tijek I Prepostavljanje I opseg poslova I opseg opoziva I Izvjesca o poravnanjima

Operativni rizik

Analiza utjecaja trendova

F. Zakonodavna izvjdca Povjerenici osiguranja Sredisnja banka

~

7]edna

Mjesecna

PeriodiCna

212

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

Aktivnosti vezane za racunovodstveno prikazivanje

• • • • • • •

osigurati da je racunovodstvena funkcija uspostavljena tako da se pravovremeno zadovolje novi poslovni zahtjevi/proizvodi; izvrsavati pregled i nadzor racunovodstvenih podataka za sve portfelje na dnevnoj osnovi; pregledati izvjesca o rezultatima rada za sve portfelje kao dodatnu ovjeru/nadzor racunovodstvenih podataka; revidirati nove i izmijenjene poslove; pregledati racun dobiti i gubitka; pripremiti zakonodavna izvjesca; pregledati (posebno rucne) racunovodstvene stavke.

Aktivnosti uskladivarija

• •

precizno, potpuno i sporazumno uskladivanje podataka iz razliCitih sustava; uskladivanje racunovodstvenih sustava sa sustavima skrbnistva kako bi se osiguralo da su sve vrijednosnice prikazane (skrbnik

•

je financijska institucija koja cuva i vodi evidenciju o vrijednosnicama banke ili neke druge institucije); osigurati da su svi rucni unosi vjerodostojni.

Informaticka podrska, sigurnost i kontinuitet poslovanja (IT). Iako ta funkcija moze biti smjestena izvan riznice, zahtjevi sigumosti sustava cesto nalazu da informaticka funkcija riznice bude usko povezana s operacijama riznice. Ma gdje hila smjestena, morala bi pruzati mehanizme sustava i infrastrukturu za podrzavanje aktivnosti riznice. Primami pokazatelj uspjesne informaticke funkcije jest sposobnost riznice da konkurira na financijskim tdistima bez ostvarenja financijskih gubitaka uzrokovanih problemima vezanim uz informaticki sustav. Informaticki strucnjak u sektoru riznice mora osigurati sustave trgovanja i racunovodstvene sustave koji ce biti u stanju da u stvamom vremenu obuhvatiti sve trzisne podatke, od svih pruzatelja, koji su potrebni da se vrednuje odredeni tip instrumenta. Trebali bi biti u stanju ponovno doCi do trzisnih podataka radi odredivanja cijena, izvjescivanja, povijesne analize i u ostale svrhe, a sustavi riznice trebali bi podrzavati

ORGANIZACIJA FUNKCIJE RIZNICE

213

trgovacke ponude, ukljucujuCi automatizirano prepostavljanje stopa, obrtanje na novcanom tr:Zistu te ostale zadatke koji se ponavljaju. Glavni rizici i teskoce pred kojima se nalaze informaticari ukljucuju: •

•

•

•

•

•

•

veliku ovisnost o vanjskim strucnjacima; koristenje pomoCi vanjskih strucnjaka obicno dolazi kao odgovor na nedostatak potrebnih znanja vlastitog kadra; dokumentaciji zahtjeva korisnika za razvojne projekte sustava moze prijetiti tzv. scope creep, odnosno tendencija korisnika da se odupru otpisivanju dokumentiranih zahtjeva te da izvrsavaju promjene u vee uznapredovaloj fazi provodenja; pruzanje dosljednog izvjescivanja iz centralizirane baze podataka; pisanje sluzbenih izvjesca moze obuhvacati brojne radne postupke sto povecava rizik da podaci, prevedeni u razlicite tablici s razlicitim rutinama obracunavanja, budu izmijenjeni; sigumost podataka o aktivi: podaci, radne stanice i sustavi ponuda; informaticka se industrija razvija prebrzo da bi veCina sigumosnih skupina u riznici mogla iCi ukorak s njom, a rizici napada virusa i proboja sve su veCi; pruzanje prikladne mogucnosti oporavka nakon nepogoda; postoji opasnost da se kontinuitet poslovanja ne bi mogao odr:Zati u slucaju veceg kvara na sustavu, posebno na udaljenim lokaCIJama; koristenje vanjskog sklopovlja (engl. hardware) i upravljanja sustavom; vanjski standardi podrske ne moraju biti jednako strogi kao unutrasnji; odr:Zavanje aplikacijskih sustava koji se koriste raznolikom razvojnom programskom podrskom (engl. software); brzi razvoj informaticke tehnologije izlaze nasljedene sustave pogibelji da strucnjake za njih bude sve teze pronaci.

9.6 Korporativno upravljanje i procjena operativnih rizika 0 operativnom je riziku vee bilo rijeCi u 6. poglavlju. U ovom se poglavlju navodi da ce dobro strukturirani podaci pripremljeni za potrebe menadzmenta, a koji se redovito pregledavaju u sklopu procesa

1\.) ~

-1>-

SLIKA 9.6 UPRAVLJANJE RIZIKOM U RIZNICI 1. Razlozi za aktivnost- glavni ciljevi i rezultati

2. Vanjsko okrui:enje- tekuta tri:isna pitanja

3. Zakoni i propisi 5

6

7

Procesi

Rizici

Upravljanje rizicima (kontrolne aktivnosti)

4. Politike i smjernice 9

8

e"'

z)>

r

N m ;:o

Korak 3. Davanje ovlastenja bankama

Korak 11. Priprema izvjeSta a izravnoj kontroli

N

~ z

)>

c

Korak 10. Planiranje i provodenje izravne kontrole

Oblikovanje regulacijskih izvjestaja a poziciji a izloi:enosti riziku (ulazna dokumentacija za neizravni nadzor)

~ ~ ~ z )>

~ Korak 9. Praeenje eventual nih problema uoCenih tijekom izravne kontrole

Korak 5. Prikupljanje podataka

Korak 7. TumaCenje i analiza strukturiranih pod ataka

Obrada i ustrojstvo podataka

1\.)

U ANALIZE RIZIKA I NADZORA BANAKA

305

SLIKA 15.2 IZLOZENOST BANKOVNIM RIZICIMA

Radno pravo i sigurnost na radu Odnosi s klijentima, proizvodi

Prekidi u poslovanju i pad sustava lzvr5enje, isporuka i upravljanje procesima

na koji zakonodavci provode svoju funkciju odreduje specificni ucinak propisa na trziste kao i njihovu cijenu. Trosak ukljucuje pruzanje podataka donosiieljima propisa i odr:Zavanje jednog unutrasnjeg sustava u instituciji koji mjeri rizike i osigurava pridrzavanje propisa te moze ukljuCivati odredene poslovne odluke koje efektivno umanjuju profitabilnost banke. Osim izravnog troska propisa, postoje takoder i skriveni toskovi kao sto je kompromitirana sposobnost banke za inovacije iii za brzo prilagodavanje promjenjivim tr:Zisnim uvjetima sto joj moze onemoguCiti da iskoristi svoje komparativne prednosti ili konkurentnu pOZlClJU.

Sto se tice operativnog rizika (s iznimkom rizika poslovne strategije), donositelji propisa obicno odreduju smjemice koje se ocekuje dace

306

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

hanke slijediti. Pridr:lavanje smjemica podlozno je nadziranju, ohicno kao dio izravne kontrole. Takoder se paznja posvecuje poslovnoj strategiji neke hanke. U pocetku kao dio postupka licenciranja nadlezna tijela revidiraju i implicitno potvrduju poslovnu strategiju neke hanke. 0 strategiji i njezinim rizicnim implikacijama uvijek se raspravlja tijekom procesa izravnog nadzora, a moguce je takoder to Ciniti i u sklopu neizravnog nadzora. U mnogim je zemljama visi menadzment ohvezan provoditi tromjesecno rasprave o poslovnoj strategiji hanke s nadzornim tijelima osohito u slucaju velikih hanaka o kojima moze ovisiti stahilnost trzista. Kategorija rizika vezanih za odredeno poslovno okruzenje moze, a i ne mora hiti u djelokrug nadzomih tijela. Medutim, tijela nadlezna za reguliranje hankovnog sustava ohicno su usko povezana s mnogim kljucnim vidovima poslovnog okruzenja odredene hanke. Propisi vezani za ulazak i davanje ovlastenja efektivno odreduju strukturu sustava odredene hanke te razinu i prirodu konkurencije. Kriteriji za izdavanje dozvola stoga moraju hiti uskladeni sa onima koji se primijenjuju tijekom trajnog nadzora. Ako nadzomo tijelo nije ujedno i tijelo koje izdaje dozvolu, ovo prvo ce imati zakonsko pravo da drugo tijelo uvazi njegovo stajaliste. Monetame vlasti takoder imaju hitnu ulogu u odredivanju poslovnog okruzenja. Izhor, projektiranje i koristenje mjera i instrumenata monetame politike nepohitno su povezani sa stanjem hankovnog sustava, prirodom hankovne konkurencije te sposohnoscu hankovnog sustava za inovacijama. U odahiru i koristenju sredstava politike pragmaticna su razmatranja (koja ukljucuju povezivanje sa nadleznim vlastima) od primame vaznosti. Neophodno je gledati ne samo na specificnu politiku iii mjere nego ina okruzenje u kojem se one primijenjuju. Slicne se politike mogu prenositi, ali funkcioniraju na razliCite naCine ovisno o strukturi, financijskim uvjetima i dinamici hankovnog sustava i trzista. Nadzome se vlasti ne have drugim vidovima poslovnog okruzenja koji imaju rizicne implikacije, kao sto su makroekonomske politike koje cesto odreduju uvjete ponude i potraznje na trzistima i koje su hitna sastavnica rizika zemlje. Osim toga vlasti ohicno se izravno ne have poreznim okruzenjem (koje izravno utjece na konacni rezultat neke hanke ), pravnim okvirom te infrastrukturom financijskog sektora (ukljucuju6i platni sustav i upisnike ), ali mogu imati veliki utjecaj u predlaganju

ODNOS IZMEDU ANALIZE RIZIKA I NADZORA BANAKA

307

promjena i poboljsanja na tim podrucjima. Nadzome su vlasti takoder kljucne u podrucju rizika dogadaja. Premda se ti rizici ne mogu predvidjeti i cesto ne mogu sprijeciti, nadle:Zna tijela igraju bitnu ulogu u procjeni utjecaja tih dogadanja na status i stanje bankovnog sustava i tr:Zista. Oni takoder sluze za postavljanje odgovarajuce organizacije kojom bi se minimizirao utjecaj i opseg poremecaja, mobilizirala druga nadlezna tijela u cilju djelotvomog rjesavanja posljedica odredenih dogadanja te, u konacnici, kako bi nadgledali uredni izlazak propalih institucija.

15.4 Postupak nadziranja Svi bankovni sustavi imaju harem jedno tijelo nadlezno za zakonodavstvo i za nadzor. Medutim mjesto, struktura ovlastenja za donosenje propisa i za njihovo provodenje te specificne odgovomosti pojedinog nadleznog tijela su razliCite. Ova je razlicitost u pravilu posljedica tradicije kao i pravnog i ekonomskog okruzenja pojedine zemlje. Odluke zakonodavnih i nadzomih tijela cesto su politicki motivirane. U veCini zemalja ovlastenje za donosenje propisa i nadziranje u bankovnom sektoru dodjeljuje se sredisnjoj banci, ali je sada tendencija da se financijski nadzor konsolidira u odvojenom subjektu, izvan sredisnje banke. Odgovomost za bankovni nadzor obicno ukljucuje sljedece: •

izdavanje i oduzimanje bankovnih ovlastenja na ekskluzivnoj

• •

izdavanje i provodenje nadzomih propisa i standarda; ovlastenje za propisivanje i ishodenje periodicnih izvjesca (tj. uspostavljanje bonitetnog izvjescivanja kao preduvjeta za neizravni nadzor) i za obavljanje izravnih kontrola; procjena globa i kazni i pokretanje akcija u slucajevima hitnosti ukljucujuCi naloge za prestanak i odustajanje, naloge za udaljavanje i suspenziju menad:Zmenta te nametanje konzervativnosti; zatvaranje i/ili likvidacija banaka.

OSllOVl;

•

•

Da bi bilo djelotvomo, neko nadzomo tijelo mora imati odgovarajuce ovlasti za provodenje kao i primjereni stupanj samostalnosti.

308

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

Te su sposobnosti potrebne ako tijelo mora biti u stanju oduprijeti se pritisku vlade, banaka i njihovih dionicara, deponenata i vjerovnika, zajmoprimatelja te ostalih ljudi koji se sluze financijskim uslugama. Nadlezne bi vlasti trebale uzivati postovanje banaka koje nadgledaju. Baselski je odbor za nadzor banaka utvrdio odredene preduvjete i postavio odredene standarde za djelotvomo nadziranje banaka. Ti BIS standardi zahtijevaju da nadzomo tijelo posjeduje jasan, dostizan i dosljedni okvir odgovomosti i ciljeva, kao i sposobnost da ih postigne. Ako postoji vise od jednog tijela nadleznog za nadzor, ona sva moraju djelovati unutar dosljednog i usuglasenog okvira kako bi se izbjegle zakonske ili druge nadzome arbitraze. Gdje nisu sasvim jasne razlike izmedu bankovnog poslovanja i drugih subjekata koji uzimaju depozite, ovim posljednjima trebalo bi biti omoguceno da djeluju kao "kvazibanke", uz manje propisa. Nadzome bi vlasti trebale raspolagati primjerenim resursama, ukljucujuci osoblje, financijska sredstva i tehnologiju potrebnim da se zadovolje postavljeni ciljevi uz uvjete koji ne ugruzavaju samostalnost, cjelovitost i neovisnost nadzomih subjekata. Nadzomici moraju biti zasticeni od osobne i institucionalne

odgovomosti za radnje koje poduzmu u dobroj vjeri prilikom vrsenja svoje duznosti. Subjekti nadzora trebali bi imati duznost suradivati i razmjenjivati relevantne podatke, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Ova bi suradnja trebala biti podrzana aranzmanima za zastitu povjerljivosti podataka. Nadzome institucije, medutim, ne mogujamciti da banke nece propasti. Mogucnost propadanja banke sastavni je dio preuzimanja rizika. Nadzomici moraju odigrati odredenu ulogu, no postoji razlika izmedu njihove uloge u svakodnevnom nadziranju solventnih institucija i rjesavanja pitanja u problematicnim institucijama kako bi se sprijecila zaraza ili sustavna kriza. Kod bavljenja sustavnim pitanjima, kljucna je briga nadzomih vlasti pozabaviti se pitanjima povjerenja u financijski sustav i sirenje toga na inace zdrave banke. Odgovomost je nadzomika izvrsiti primjerene pripreme koje bi mogle olaksati izlaz problematicnih banaka uz minimalne poremecaje sustava; istovremeno, primijenjene bi metode morale minimizirati iskrivljenja trzisnih signala i discipline. Propast je pojedine banke, s druge strane, problem dionicara i uprave. U nekim slucajevima, propast neke banke moze postati politicko pitanje,

ODNOS IZMEDU ANALIZE RIZIKA I NADZORA BANAKA

309

osobito u slucaju velikih banaka i ukljucivati odluke da li, u kojoj mjeri te u kojem bi obliku trebalo angazirati javna (drzavna) sredstva da seta situacija promijeni. Djelotvomi sustav bankovnog nadzora ukljucuje odredeni oblik neizravnog nadzora kao i izravne kontrole. Tablica 15.3 sazima razliCite ciljeve ovih dvaju postupaka. Neizravni nadzor je u sustini, mehanizam ranog upozorenja koja se temelje na analizi financijskih podataka koje daju banke. Izravni nadzor temelji se na i upotpunjuje neizravni nadzor i omogucuje nadzomim vlastima da prouce detalje te da ocjene banCinu buducu opstojnost. Opseg aktivnosti na lieu mjesta i metoda kojom se provode ovise o nizu Cimbenika. Osim razlika u pristupu i/ili tehnikama nadzora, kljucna odrednica ciljeva i svrhe nadzora jest imaju li oni imaju samo cilj zastititi stabilnost bankovnog sustava ili se od njih ocekuje da stite interese deponenata. U nekim zemljama postoji mijesani sustav izravnog nadzora koji se temelji na suradnji izmedu nadzomika i vanj skih revizora. Neizravni nadzor. Sredisnji cilj neizravnog nadzora jest nadzor stanja pojedinih banaka, usporednih skupina i bankovnog sustava. Nacela opisana u ovoj publikaciji nude alat za sveobuhvatnu neizravnu analizu banaka. Na temelju ove procjene, rad neke banke zatim se usporeduje s njezinom usporednom skupinom i bankovnim sustavom opcenito kako bi se uocila bitna odstupanja od usporedne skupina ili sektorskih standarda. Ovaj postupak predstavlja rano upozorenje na probleme pojedine banke kao i na sustavne probleme i pomaze u utvrdivanju prioriteta u koristenju oskudnih nadzomih resursa na podrucjima ili aktivnostima pod najvecim rizikom. Sustav neizravnog pracenja se oslanja na financijsko izvjesCivanje u propisanom obliku kojeg banke dostavljaju prema unaprijed utvrdenom rasporedu izvjescivanja. Formati i pojedinosti izvjesCivanja variraju od zemlje do zemlje iako veCina nadzomih vlasti sustavno skuplja i analizira podatke koji se odnose na likvidnost, adekvatnost kapitala, kreditni rizik, kvalitetu aktive, koncentraciju i velike izlozenosti, kamatni, valutni i trzisni rizik, zaradu i profitabilnost te strukturu bilance. Mogu se traziti dodatni programi da bi se pruzilo vise pojedinosti o izlozenosti neke banke razliCitim vrstama rizika i njezinoj sposobnosti da se nosi s tim rizikom. Programi se utvrduju prema vrsti i predmetu odnosnih izvjesca. Npr., nadzome vlasti mogu zahtijevati da se o likvidnosti izvjestava

310

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

TABLICA 15.3 NEIZRAVNI NADZOR U ODNOSU NA IZRAVNI NADZOR

Neizravni nadzor

lzravni nadzor

Ciljevi

• Pratiti financijsko stanje kako pojedinih banaka tako i bankovnog sustava u cjelini • Ponuditi usporedne statistike i sredstva usporedbe s takvom skupinom • Rano otkriti probleme i nepridrzavanje propisa • Utvrditi prioritet za koristenje nadzomih resursa

• Utvrditi rasporede izravnog nadzora

• Pratiti financijsko stanje, rezultate rada i buducu opstojnost pojedinih banka • Procijeniti razloge odstupanja od usporedne skupine • Dati detaljnu dijagnozu problema u nepridrzavanja propisa • Dati preporuke upravi • Pokretati kaznene akcije po potrebi

Metodologija • AnalitiCka, utemeljena na rizicima

• Analiticka, utemeljena na riziku

• Opisna

• Procjenjiva, ovjerava opis

• Koristi upitnike i propisane formate

• Koristi ispitivanje i rasprave s menadzmentom

izvjeSCivanja • Utemeljena na objavljivanju financijskih podataka

banaka i odgovomim kadrovima • Utemeljena na posjetima na lieu mjesta i ispitivanjima stvamih evidencija

Upotreba

• Najdjelotvomija u procjeni trendova zarada i kapitala i usporedaba rezultata u odnosu na usporednu skupinu • Unosni podaci za analizu osjetljivosti, modeliranje i predvidanje • Ovisi o pravodobnosti, preciznosti i potpunosti financijskih informacija koje daju banke • Pru:la komparativne standardizirane podatke nadleZnim vlastima, financijskim analitiCarima

i managementom banaka • Moze se koristiti za pracenje odabranih vrsta financijskih institucija i bankovnog sektora • Unosni podaci za oblikovanje ekonomske i monetame politike

• Najdjelotvornija u odredivanju kvalitete upravljanja, prikladnosti upravljanja aktivom i pasivom kao i financijskim rizicima te djelotvornosti politika, postupka sustava i nadzore • Unosni podaci za programe institucionalnog jacanja iii razvoja • Omogucuje provjere da se utvrdi preciznost financijskih informacija i pridrzavanje zdravih racunovodstvenih standarda i nacela • Koristi komparativne podatke i neizravna bonitetna izvjesca

ODNOS IZMEDU ANALIZE RIZIKA I NADZORA BANAKA

311

tjedno ili cak dnevno, o velikim izlozenostima na mjesecnoj osnovi, o financijskim izvjesCima tromjesecno, a o klasifikaciji aktive i rezerviranjima polugodisnje. Razradenost i tocna svrha analitickih pregleda takoder razlikuju se od zemlje do zemlje. Ve6ina nadzomih vlasti koriste odredeni oblik analize pokazatelja Analiziraju se sadasnji financijski pokazatelji svake banke i usporeduju s povijesnim trendovima i s rezultatima usporednih skupina kako bi se procijenilo financijsko stanje i/ili pridrzavanje bonitetnih propisa. Ovim se postupkom mogu takoder identificirati postojeCi ili nadolazeCi problemi. Pojedina bankovna izvjesca iznose se zajedno da bi se dobile skupne (ili usporedne) statistike za banke odredene velicine, poslovnog profila ili geografskog podrucja i mogu se zato koristiti kao dijagnosticki alat ili u istrazivanjima i analizi monetame politike. Neizravni je manje skup sto se tice nadzomih resursa. Banke nude podatke koji su potrebni da bi nadzomici stvorili stav o izlozenosti banke prema raznim kategorijama financijskog rizika. Nadzome vlasti zatim obraduju i tumace podatke. Premda neizravni nadzor omogucuje nadzomicima da sustavno prate financijsko stanje i izlozenost rizicima odredene banke, on ima i odredena ogranicenja. Ta ogranicenja su: • •

•

korisnost izvjesca ovisi o kakvoCi unutrasnjega informacijskog sustava neke banke teo preciznosti izvje8Civanja; izvjesca imaju standardni format koji ne moze primjereno obuhvatiti nove vrste rizika ili posebne aktivnosti pojedinih banaka; izvjesca ne mogu dostatno prenijeti sve Cimbenike koji utjecu na upravljanje rizicima, kao sto su kvaliteta uprave, politike, postupci i unutrasnji sustavi.

Izravni nadzor omogucuje nadzomicima da procijene podatke koje daje banka tijekom prostupka bonitetnog izvjescivanja, da bi se utvrdila dijagnoza i tocan razlog problema neke banke s primjerenim brojem pojedinosti te da se procjeni buduca opstojnost neke banke ili moguca problematicna podrucja. Ispitivanje na lieu mjesta trebalo bi pomoCi nadzomicima da procjene preciznost izvjesca neke banke, sveukupnih operacija i stanja, kvalitetu i strucnost menadZmenta te primjerenost

312

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

sustava upravljanja rizieima i unutrasnjih nadzomih postupka. Ostali vidovi koje valja proeijeniti ukljucuju kvalitetu kreditnog portfelja, primjerenost rezerviranja zajmova i rezervi, racunovodstvene sustave i sustave informiranja uprave, pitanja identifieirana u postupeima neizravnog nadzoraili u ranijim nadzorima na lieu mjesta, pridrzavanje zakona i propisa te uvjeta navedenih u ovlastenju banke. Ispitivanje na lieu mjesta je veoma zahtjevno u smislu nadzomih resursa obicno se moze pozabaviti samo nekim aktivnostima banke. Ispitivanje na lieu mjesta moze imati razlicite oblike ovisno o veliCini i strukturi neke banke, raspolozivim resursima te obavijestenosti, znanju i iskustvu nadzomika. Nadzome nadle:Zne vlasti bi trebale odrediti jasne unutrasnje smjemiee sto se tice eiljeva, ucestalosti i dometa ispitivana na lieu mjesta. Politike i postupke bi trebale osigurati da su ispitivanja sustavna te da se vode na ejelovit i dosljedni nacin. U manje razvijenim nadzomim sustavima, proees ispitivanja cesto daje samo snimku stanja neke banke, bez proejene poteneijalnih rizika te raspolozivosti i kvalitete sustava kojima se menadzment koristi da bi ih prepoznalo i njima upravljalo. Nadzor na lieu mjesta pocinje sa poslovnim trasakcijama i odvija se od dna prema gore. Rezultati ispitivanja iz sljedecih faza nadzora ispunjavaju se i na kraju konsolidiraju da bi se doslo do konacnih zakljucaka u svezi sa sveukupnim finaneijskim stanjem i rezultatima rada neke banke. Taj je pristup svojstven zemljama u kojima su podaei uprave nepouzdane, a bankovna politika i propisi nisu jasno artikulirani. U razvijenim bankovnim sustavima, nadzomiei obicno koriste pristup odozgo prema dolje koji je usmjeren na nacin na koji banke prepoznaju, mjere i nadziru rizik. Od nadzomika se ocekuje da dijagnostieiraju uzroke problema odredene banke i pobrinu se da se oni rijese preventivnim radnjama koje mogu smanjiti vjerojatnost njihovog ponavljanja. Polaziste ispitivanja na lieu mjesta je proejena eiljeva i politika vezanih za upravljanje rizieima, smjemiea uprave i viseg menadzmenta kao i pokrivenost, kvaliteta i djelotvomost sustava koristenih za pracenje, kvantifieiranje i nadzor rizika. Sveobuhvatnost i djelotvomost pisanih politika i propisa neke banke zatim se razmatraju, kao i planiranje i proracun, unutrasnji nadfzor i revizorski postupei te sustavi informiranja rukovodstva. Ispitivanja na razini poslovnih transakeija

ODNOS IZMEDU ANALIZE RIZIKA I NADZORA BANAKA

313

potrebna su samo ako postoje slabosti u sustavima prepoznavanje, mjerenja i nadzora rizika. U mnogim zemljama vanjski revizori ispituju sustave i postupke na ovoj razini. Sustav ranog upozorenja. Devedesetih godina proslog stoljeca, nadzome su vlasti pocele usavrsavati svoj sustav ranog upozorenja s ciljem procjene rizika i prepoznavanje mogucih buducih problema u financijskom sustavu i u pojedinim bankama. Sustav obicno kombinira kvalitativne i kvantitativne elemente. Kao sto se pristup bankovnim propisima i nadzor razlikuju od zemlje do zemlje izgled takvih sustava ranog upozorenja takoder se mijenja, ali se mogu razlikovati cetiri opce vrste:

•

•

•

•

nadzorni sustav rangiranja banaka (medu kojima je najpoznatiji C-A-M-E-L) kojim se banci dodjeljuje kombinirano rangiranje, obicno kao rezultat ispitivanja na lieu mjesta sustavi analize financijskih pokazatelja i usporednih skupina (normativi), temeljen na nizu financijskih varijabli (koje obicno ukljucuju adekvatnost kapitala, kvalitetu aktive, profitabilnost i likvidnost) koji proizvode odredena upozorenja ako odredeni pokazatelji prijedu unaprijed definiranu razinu kriticnosti, nalaze se unutar takvog unaprijed utvrdenog intervala ili iskacu u odnosu na prosle rezultate poslovanja neke banke sveobuhvatni sustavi procjene bankovnog rizika koji ukljucuju sveobuhvatnu procjenu rizicnog profila neke banke, rastavljanjem banke (ili bankovne skupine) u znacajne poslovne organizacijske jedinice i procjenjivanjem svake pojedine organizacijske jedinice prema poslovnim rizicima; po ranije specificiranim kriterijima dodjeljuju se bodovi i rezultati procjene zbrajaju se da bi se doslo do konacnog rezultata za Citavu banku ili bankovnu skupinu statisticki modeli koji nastoje prepoznati one rizike koji ce najvjerovatnije dovesti do nepovoljnih buduCih uvjeta u nekoj banci. Za razliku od ostalih triju sustava, krajnji cilj statistickih modela je predvidanje vjerojatnosti buduceg razvoja vise nego sumamo rangiranje sadasnjeg stanja neke banke. Statisticki se modeli temelje na raznim pokazateljima buduCih poslovnih rezultata. Na primjer ima modela koji procijenjuju vjerojatnost

314

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

rangiranja prema dolje za pojedinu banku (npr., vjerojatnost da ce najnovije CAMEL rangiranje biti snizeno na temelju financijskih podataka dobivenih bonitetnim izvjescivanjem). Modeli predvidenog neuspje§nog preiivljavanja temelje se na uzorku banaka koje su propale ili koje su u nevolji i kojima je cilj otkriti one banke u kojima se koeficijenti ili pokazatelji, odnosno promjene koeficijenata ili pokazatelja, mogu usporediti s onima vee propalih banaka ili banaka u nevolji. Modeli ocekivanog gubitka koriste se u zemljama gdje statisticka baza propalih ili banaka u nevolji nije tolika da se pomocu nje moze povuci usporedba promjena u posebnim financijskim varijablama s vjerojatnoscu propadanja. Ti se modeli zasnivaju na vjerojatnosti propasti koje proizlaze iz izlozenosti banke kreditnom riziku te iz drugih podataka kao sto je sposobnost sadasnjih dionicara da pribave dodatni kapital. Neki su donositelji propisa sastavili statisticke modele na temelju drugih varijabli. Na primjer, visoki rast aktive koji nije prikladno uskladen s jacanjem upravljanja bankom i institucionalnim mogucnostima u mnogim je slucajevima bio krivac za propast banke. Stoga bi se model koji prati visoku stopu rasta aktive u kombinaciji s mjerom institucionalne sposobnosti mogao koristiti kao rani znak upozorenja.

Tablica 15.4 saiima opca svojstva najcesce koristenih vrsta sustava ranog upozorenJa. U mnogo slucajeva, nadzome nadlezne vlasti sluze se s vise od jednog sustava ranog upozorenja. Bitno pitanje kod sustava ranog upozorenja jest pravi izbor varijabli na kojima se temelji predvidanje, raspolozivost pouzdanih podataka unosa kao i ogranicenja koja se odnose na kvantifikaciju kvalitativnih Cimbenika usko povezanih s rezultatima rada neke banke (npr. kvalitetom upravljanja, institucionalna kultura, cjelovitost unutrasnjih nadzora).

15.5 Konsolidirani nadzor Dosljedne filozofije tijela nadleznih za donosenje propisa i nadzor. Institucionalna klasifikacija djelovanja nekog financijskog posrednika tradicionalno se dodjeljivala na temelju predominantnih financijskih

ODNOS IZME£lU ANALIZE RIZIKA I NADZORA BANAKA

315

TABLICA 15.4 OPGE KARAKTERISTIKE SUSTAVA RANOG UPOZORENJA Procjena sada!injeg financijskog stanja

...

Nadzorna rangiranja • izravna • neizravna

•••

Analiza financijskih koeficijenata i usporedne skupine

•••

Predvidanje budui:eg financijskog stan}a

Sustavi procjene sveobuvatnih rizika Statisticki modeli

KoriStenje kvantitativnih analiza i statistika

KoriStenje kvalitativnih procjena

Usmjerenje formalnim kategorijama rizika

Vezas prethodnimnadzornim radnjama

... .. ... ... •• ...•• •• .••.. ***

***

* - ne znaCajno ** - znaCajno *** vrlo znaCajno lzvor: BIS dokument o nadzornoj procjeni rizika te sustava ranog upozorenja, prosinac 2000.

instrumenata ili usluga koje taj posrednik pruza. Institucionalna klasifikacija odreduje nadleznosti donosenja propisa i nadzora pojedinih institucija te odgovarajuci tretman utvrdivanja propisa, npr. sto se tice minimalne razine kapitala, adekvatnosti kapitala te ostalih bonitetnih zahtjeva (npr. za likvidnost i gotovinske rezerve). Sve veca povezanost financijskih trzista zamagljuje razliku izmedu razliCitih vrsta financijskih institucija te povecava prilike za zakonodavne ili nadzome arbitraze. Postojanje arbitraza u konacnici povecava sustavni rizik. Dok savrsena neutralnost mozda nije moguca, pa cak ni potrebna, nadlezna hi se tijela morala truditi da izjednace natjecateljski teren u odnosu na pojedina trzista te da smanje domet zakonske arbitraze. Drugim rijeCima, kada razliCite financijske institucije konkuriraju na istom trzistu zbog istih ciljeva, njihovi propisi moraju osiguravati konkurentnu jednakost. Zakonodavno okruzenje koje potencijalno dopusta zakonodavnu ili nadzomu arbitra.ZU pokazuje baremjednu od sljedecih karakteristika: • •

nedosljedne ili sukobljene filozofije propisa za razlicite vrste financijskih institucija; nedostatke ili nedosljednosti u odredivanju rizika i bonitetnih zahtjeva za razlicite vrste financijskih institucija;

316

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

• •

razlike u troskovima regulative za odnosne financijske institucije; pomanjkanje uskladenosti izmedu nadleznih tijela za regulativu i!ili nadzor u financijskom sektoru.

Prekogranicne operacije. Medunarodno sirenje banaka povecava djelotvornost kako globalnih tako i nacionalnih trzista, no moze stvoriti teskoce tijekom postupka nadziranja. Npr. prekogranicne transakcije mogu skriti probleme neke banke od revizora iz maticne zemlje. Odredena praksa podruznica iz manje uredenih okruzenja je takoder skrivena od revizora iz maticne zemlje, ali moze u konacnici stvoriti gubitke koji mogu ugroziti kapital doticne banke. Internacionalizacija bi mozda mogla posluziti kao sredstvo za izbjegavanje postivanja propisa i nadzora u situacijama kada se problematicna aktiva prenosi u blaze uredena okruzenja i/ili u podrucja s manje djelotvornim nadzorom. Banke koje su aktivne na medunarodnom planu stoga predstavljaju izazov za nadzorne nadlezne vlasti. Potrebni su zajednicki napori da se osigura da svi vidovi medunarodnog bankovnog poslovanja budu podvrgnuti djelotvornom nadzoru te da su ispravci dobro uskladeni. Propast nekoliko velikih, medunarodno aktivnih banaka potakla je izdavanje minimalnih standarda nadziranja takvih skupina od strane Baselskog odbora za nadzor banaka. Baselski se sporazum temelji na sljedecim nacelima: •

•

•

Sposobno nadlezno tijelo iz maticne zemlje trebalo bi nadzirati medunarodno aktivne banke i bankovne grupacije na konsolidiranoj osnovi. Stvaranje prekogranicne bankarske ustanove trebalo bi ishoditi prethodni pristanak nadzornih vlasti kako maticne, tako i zemlje domacina. Takav bi bilateralni sporazum o nadziranju trebao biti detaljno opisan u Sporazumu o razumijevanju (Memorandum of understanding) koji potpisuju oba tijela. Nadzorne vlasti u maticnoj zemlji bi trebale imati pravo na prikupljanje postupaka koje se odnose na prekogranicno osnivanje banaka i bankovnih skupina koje nadziru. Prikupljanje i razmjena podataka izmedu nadleinih tijela trebale bi biti vodene nace-

ODNOS IZMEDU ANALIZE RIZIKA I NADZORA BANAKA

•

•

317

lima reciprociteta i povjerljivosti. Povjerljivi se podaci moraju stititi od otkrivanja neovlastenim osobama. Ako nadlezno nadzomo tijelo neke zemlje domaCina utvrdi da nadzomi aranzman maticne zemlje ne zadovoljava minimalne standarde, moze zabraniti prekogranicne operacije ili nametnuti restriktivne mjere koje zadovoljavaju njezine standarde. Nadlezna nadzoma tijela maticne zemlje moraju obavjestavati tijela iz zemlje domaCina o promjenama nadzomih mjera koje znatno utjecu na strane transakcije doticne banke.

Jedan od primamih razloga zbog kojih je konsolidirani nadzor kljucan jest rizik stete, gubitka povjerenja i zaraze koji prelazi pravnu odgovomost. S obzirom na to da se nadzomi aranzmani i tehnike razlikuju zbog pravnih, institucionalnih, povijesnih i drugih Cimbenika, ne postoji pojedinacni niz kriterija koji bi konacno utvrdio je li konsolidirani nadzor djelotvoran ili ne. U nacelu bi konsolidirani nadzor trebao procijeniti i uzeti u obzir sve rizike koje snosi neka bankovna grupacija gdje god oni nastali, ukljucujuci podruznice i tvrtke kceri, nebankovne institucije i financijski povezana poduzeca. Preciznije, od konsolidiranog se nadzora ocekuje da podrzava nacelo da nijedna bankovna operacija, rna gdje bila smjestena, ne moze izbjeci nadzor. Takoder sluzi za sprecavanje dvostrukog poluznog kapitala te za osiguranje da svi rizici koje snosi neka bankovna grupacija (bez obzira gdje su knjizeni) budu procijenjeni i nadzirani na svjetskoj razini. Konsolidirani nadzor bi se trebao protezati preko same konsolidacije racuna. Nadzome vlasti bi trebale razmotriti tocnu prirodu rizika ukljucenih te predvidjeti ispravni pristup prema njima. Konsolidirano racunovodstvo moglo bi biti cak neprikladno kada se priroda rizika mijenja, npr. kada se tr:Zisni rizik razlikuje od trzista do trzista. Prebijanje trzisnih rizika tijekom postupka racunovodstvene konsolidacije moze rezultirati u nepreciznoj poziciji izlozenosti riziku. Rizik likvidnosti bi se trebao razmotriti prvenstveno na osnovi trziste-trziste ili valuta-valuta. Nadzor konglomerata. Nadzomi aranzmani koji obuhvacaju konglomerate cak su slozeniji. Medunarodna financijska institucija koja se

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

318

bavi bankarstvom, vrijednosnicama, upravljanjem fondovima i osiguranjem moze biti podlozna nekoliko rezima propisa i pod nadzorom nadleznih tijela u nekoliko zemalja. Problemi koji se odnose na podatke, uskladenje i pridrzavanje konglomerata bonitetnih propisa - koji su sami po sebi vee slozeni u jednoj jedinoj zemlji - sastavljaju se na medunarodnom planu, poglavito kada se operacije prote:Zu na gospodarstva zemalja u razvoju. Financijski konglomerati mogu biti razliCitog oblika i struktumih svojstava sto odrazava promjenjiva zakonodavstva i tradicije. Kljucni aspekti koje valja razmotriti u nadziranju konglomerata sveobuhvatni su pristup nadzoru, providnost struktura skupine te procjena adekvatnosti kapitala. Osim toga, zaraza i uCinak izlozenosti unutar skupine kao i konsolidirani tretman velikih izlozenosti igra ulogu zbog velikih razlika u pravilima izlozenosti u bankarstvu, vrijednosnicama i osiguranju. Problemom konsolidiranog nadzora na medunarodnoj se razini bavi trodijelna skupina sastavljena od predstavnika Baseloskog odbora za nadzor banaka te interesnih skupina ukljucenih kako u sektor vrijednosnica tako u onaj osiguranja. Njihovo zajednicko izvjesce o nadzoru konglomerata specificira sljedece: •

•

•

Sve banke, drustva koja se have vrijednosnicama te ostale financijske institucije trebale bi biti podvrgnute djelotvomom nadzoru, ukljucujuci i nadzor kapitala. Geografski i/ili funkcionalno razluceno financijske skupine zahtijevaju konsolidirani nadzor te navlastito nadzome aranzmane. Razmjena suradnje i podataka medu nadzomim vlastima bi trebala biti primjerena i oslobodena nacionalnih i medunarodnih prepreka. Providnost i cjelovitost trzista i nadzora se oslanjaju na primjereno izvjestavanje i objavljivanje podataka.

Trodijelna je skupina izdala zajednicku izjavu preporucujuci konsolidaciju utemeljenu na racunovodstvu kao prikladnu tehniku procjene adekvatnosti kapitala u homogenim konglomeratima. Taj proces omogucuje izravnu usporedbu koristenjem jedinstvenog niza nacela procjene, ukupne konsolidirane aktive i pasive kao i primjenu, na

ODNOS IZMEDU ANALIZE RIZIKA I NADZORA BANAKA

319

razini maticne institucije, pravila adekvatnosti kapitala na konsolidirane brojke. 0 najboljem pristupu nadzoru i procjeni adekvatnosti kapitala jos se naveliko raspravlja u medunarodnim krugovima dok nadzoma zajednica stalno uCi iz svog iskustva.

15.6 Suradnja nadzora s unutrasnjim i vanjskim revizorima Uloga unutrasnjih revizora. Unutrasnju reviziju Institut unutrasnjih revizora definira kao "nezavisnu, objektivnu aktivnost ... koja pomaze organizaciji da postigne svoje ciljeve pomocu sustavnog, discipliniranog pristupa procjeni i poboljsanju djelotvomosti upravljanja rizicima, nadzoru i procesima upravljanja". Iako smo o vaznosti funkcije unutrasnje revizije raspravljali u 3. poglavlju, vrijedi ponoviti da bi funkcija trebala obuhvatiti sve aktivnosti neke banke u svim njezinim pridruzenim jedinicama. Mora biti trajna, nepristrana i strucna, djelovati samostalno i odgovarati upravi banke ili generalnom direktoru. N adzoma tijela obicno izdaju propise koji se odnose na sustave unutrasnjega nadzora u bankama s ciljem uspostavljanja odredenih osnovnih nacela za sustav i kvalitetu nadzoru koje primjenjuju banke. Iako opseg regulative varira, propisi koji se odnose na unutrasnju reviziju ili nadzor obicno pokrivaju politiku i postupaka upravljanja kreditnim rizikom i drugim temeljnim bankovnim rizicima kao sto su upravljanje likvidnoscu, valutni i kamatni rizici te upravljanje rizicima derivata te informaticki i telekomunikacijski sustavi. Nadzor na lieu mjesta obicno ukljucuje procjenu unutrasnjih nadzora neke banke te kvalitetu funkcije unutrasnje revizije. Ako su zadovoljni s kvalitetom unutrasnje revizije, nadzomici mogu se koristiti izvjesca unutrasnjih revizora kao primame mehanizme prepoznavanja problema nadzora ili upravljanja u banci. Koristenje uslugama vanjskih revizora. Vanjski revizori i nadzornici banaka pokrivaju slicna podrucja, ali je cilj njihovog rada razliCit. Revizori su prvenstveno zaokupljeni vjerodostojnim prikazivanjem godisnjih financijskih izvjesca i drugih izvjesca koja se daju dionicarima i javnosti. Od njih se ocekuje da izraze misljenje o tome da li financijska izvjesca i druga bonitetna izvjesca (ako su primjenjiva) objektivno predocuju stanje i rezultate poslovanja neke banke. Da bi mogli izraziti

320

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

takvo misljenje, revizori moraju biti zadovoljni s racunovodstvenom politikom i nacelima neke banke te dosljednoscu njihove primjene te moraju biti sigumi da su kljucni funkcionalni sustavi neke banke dosljedni, pravovremeni i potpuni. S obzirom na Cinjenicu da nadzomih resursi nema mnogo te da bi se izbjeglo udvostrucivanje ispitivanja, nadzome se vlasti sve vise oslanjaju na vanjske revizore u nadziranju na lieu mjesta. Potencijalno oslanjanje na procjene i sud vanjskih revizora podrazumijeva da nadzomici imaju interes osigurati visoke revizijske standarde, ada revizori ispunjavaju odredene kriterije kvalitete. U mnogim zemljama, bankovni propisi traze da vanjsku reviziju banke provode s dovoljno strucnosti i koji zadovoljavaju odredene standarde kvalitete. Od revizora se cesto ocekuje da nadzomim vlastima prijavljuju moguce propuste banaka u ispunjavanju zahtjeva koji se odnose na njihovo bankarsko ovlastenje te na moguca druga krsenja zakona i propisa - poglavito gdje su ugrozeni interesi deponenata. U nekim se zemljama od vanjskih revizora trazi da izvrsavaju dodatne zadatke od interesa za nadzomike, kao sto je procjena adekvatnosti organizacijskih i unutrasnjih nadzomih sustava kao i dosljednosti metoda i baza podataka koristenih za pripremu bonitetnih izvjesca, financijskih izvjesca i vlastitih intemih izvjesca rukovodstva Zahtjev nadzomika vanjskom revizoru da pomogne u odredenim zadacima vezanim za reviziju treba biti postavljen u okviru dobro definiranog okvira. Ovaj proces zahtijeva pridrzavanje, u najmanju ruku, medunarodnih racunovodstvenih i revizijskih standarda. Tablica 15.5 pokazuje opcije raspolozive na tom podrucju. Vazan je preduvjet za suradnju izmedu nadzomih nadletnih tijela i vanjskih revizora trajni dijalog nadzomih vlasti s nacionalnim strucnim racunovodstvenim i revizorskim tijelima. Takve bi rasprave trebale rutinski pokrivati sva podrucja uzajamnog interesa, ukljucujuci opceprihvacenu racunovodstvenu praksu i revizijske standarde primjenjive na banke te specificne racunovodstvene probleme kao sto su prikladne racunovodstvene tehnike koje valja uvesti u okruzenju posebnih financijskih inovacija.

321

ODNOS IZMEDU ANALIZE RIZIKA I NADZORA BANAKA

TABLICA 15.5 PRILAGODAVANJE VANJSKE REVIZIJE SPECIFIGNIM OKOLNOSTIMAIPOTREBAMA Pozivanje na Medunarodne Vrsta analize iii revizije

raCunovod~tvene

Rezultat

standarde (MRS)

Komentari

Angazman pregleda s ograniCenim osiguranjem

Pregledno izvjesce o ispitivanju na lieu mjesta

MRS910

Predlaze se kada je cilj "potvrdeno" razumijevanje postupaka upravljanja poduzecem i rizicima

Izvjesce o Cinjenicnim nalazima u svezi s prosirenim pregledom (kreditnog) portfelja

MiSljenje revizije o kreditnom portfelju iii drugoj znacajnoj kategoriji aktive

MRS920

Preporuceni postupci za moguce znacajnije kategorije bilance kao sto su kreditni ili trgovacki portfelj

Revizija ostataka financij skih podataka

MiSljenje o pojedinostima financijskih izvjesca koja se traZe u reviziji; moZe se proSiriti koristeCi MRS 920

MRS 700

Opcionalni, mora se utvrditi od slucaja do slucaja Preporuca se kod promjene vlasnistva ili restrukturiranja koje ukljucuje javna sredstva

Dodatak 1.

Popratni upitnik radi lakse analize banaka (pregled prema tablici 15.2 u Analizi bankovnih rizika)

Dodatne tablice i analiticke modele sa grafikonima i koeficijentima mozete naci na adresi: http://treasury. worldbank.org lme banke:

Broj telefona:

Adresa: Datum ispunjavanja:

Broj faxa:

Osoba(e) odgovorna(e) za ispunjavanje:

E-mail adresa:

1. SAZETAK ZA POTREBE MENADZMENTA I

PREPORUKE S kojim ce najvecim izazovima biti suocena vasa banka u nekoliko slijedeCih godina? Koja je vasa strategija za prevladavanje tih izazova? Koje su najvece prednosti vase banke? S kojim su rizicima zajmodavatelji/ulagaci suoceni prilikom pozajmljivanja novca vasoj organizacij i? - izvan vase banke

- u vasoj banci Zbog cega bi novae ulozen u vasu banku bio dobra investicija za nekog zajmodavatelja I ulagaca? Na koji bi nacin vasa banka iskoristila novae pozajmljen od zajmodavatelja/ulagaca za razvoj financijskog trzista iii posebnih gospodarskih sektora u vasoj zemlji?

323

324

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

2. POTREBE INSITUCIONALNOG RAZVOJA Koje su najvece potrebe razvoja vase banke kako je navedeno u poglavlju zakljucaka i preporuka (17. poglavlje) na kraju ovog izvjesca? Na koja cete se podrucja usredotociti u nadolazecoj godini? Koju ulogu mogu odigrati zajmodavatelji/ulagaci pomafuCi vam u razvoju vase institucije? Koje aktivne planove imate kako bi osigurali da ce se reforme odrzati?

Koja ce biti glavna kontakt osoba u vasoj organizaciji, odgovoma za plan institucionalnog razvoja i uskladenost sa zajmodavateljima I ulagacima ako zajam bude odobren?

3. PREGLED FINANCIJSKOG SEKTORA I REGULATIVE - TABLICE 1. I 2. 3.1 Status financijske infrastrukture (prikazivanje, platni sustavi, sustavi obracuna vrijednosnica, itd.) 3.2 Bankarstvo i financijski sustav: status regulative financijskog trzista 3.3 Bankovni propisi 3.4 Racunovodstveni propisi - Moraju li financijska izvjesca biti pripremljena u skladu s medunarodnim financijskim standardima? Koji su kljucni zakoni koji utjecu na bankovni sustav u vasoj zemlji? Kada su bank. zakoni i propisi izmijenjeni posljednji put? Opis eventualnih podrucja u kojima aktualna nacionalna pravna praksa stvara tesko6e bankama (npr. procedure stecaja i ovrhe ). Opisite nadzomi pristup i filozofiju (donositelja propisa)- dome! nadzome aktivnosti, ucestalost posjeta duznosnika iz sredisnje banke te navedite izvjesca iii podatke koje valja redovito podnositi. Molimo presliku najnovijih tako

podnesenih podataka. Koji je minimalni potrebni kapital i na koji se nacin vase smjemice o adekvatnosti kapitala razlikuju od smjemica BIS-a? Opisite moguce zahtjeve sredisnje banke koji se odnose na gotovinsku rezervu i likvidnu aktivu? Provode li se bonitetni propisi strogo ? Molimo opisite eventualne ocekivane promjene u zakonodavnim zahtjevima (ukljucujuci zahtjeve rezerviranja) koji se planiraju (iii o kojima se govori) u buducnosti. Molimo opisite odnose s donositeljima propisa kao i znacajne sporove, ako ih ima. Molimo opisite rezultate najnovijeg pregleda vase banke od strane sredisnje banke. Molimo prilozite presliku dopisa pregleda sredisnje banke. Koja je bila metoda rangiranja i koji je rezultat postigla vasa banka?

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSEANALIZE BANAKA

325

4. PREGLED BANKE I NJEZINE KULTURE UPRAVLJANJA RIZICIMA 4.1 Povijesna pozadina i opci podaci- tablica 2. Dajte kratki povijesni pregled banke, s pojedinostima o datumima konstituiranja, ranijim imenima, fuzijama, znacajnijim dogadajima itd. Kako ste rangirani u okviru bankovnog sustava: a) po kapitalu i b) po aktivi? Koje je glavno poslovno usmjerenje banke i koja su mu glavna podrucja proizvodnje? Takoder molimo navedite kljucne promjene i "bitne dogadaje". Opisite posebne inicijative koje se poduzimaju radi razvoja aktivnosti kreditiranja gospodarstava iii malih poduzeca (ukljucujuci kanale isporuke specificne za pojedine segmente, razvoj proizvoda itd.) Molimo opisite nacine na koje se takvo usmje-

renje podrzava (odnosne prednosti, trzisne podatke, konkurentsko pozicioniranje, itd.) Koja je misija vase banke? Koja je strategija banke u odnosu na: sadasnje i ocekivano gospodarsko okruzenje izvore konkuretnih prednosti glavne elemente poslovne strategije (kreditiranje, usluge temeljene na proviziji, participacijski ulozi te ostala podrucja razluCivanja iii prosirenja, npr. geografske linije iii linije proizvoda) • prednosti glavnih konkurenata na osnovnim podrucjima poslovanja (stranom /lokalnom I banke zajednickih ulaganja) veci uoceni poslovni rizici i strategije za njihova minimiziranje.

4.2 Organizacijska struktura skupine i banke- tablice 3. - 6. Prika:i:ite grafikon organizacije skupine kao u tablici 3. s prikazom krovne tvrtke, krajnjih nadzornih subjekata, pridru:i:enih poduzeca i podru:i:nica (navodeci veze izmedu glavne aktive, dionicara i uprave ). Prepoznajte druge financijske institucije u skupini. Napravite organizacijski prikaz banke koja je predmetom analize (ukljuCiti kao tablicu 4.). Koliko banka ima zaposlenih (tablica 5.)? Koliko odjela i sektora ima banka? lmenujte ih i dostavite grafikon s prikazom kljucnih odjela i sektora kao i broja zaposlenih u svakom od njih. Koliko banka ima podruznica (tablica 6.) Opisite njihovu geografsku rasprostranjenost i velicinu. Koliko zaposlenika ima fakultetsku naobraz-

bu? Dajte pojedinosti o zaposlenicima s visom i visokom spremom. Navedite nacin na koji razvoj kadrova dopunjava usmjeravanje banke na rizike- to se cini da bi se osiguralo zaposljavanje i edukacija osoblja prikladnog profila, kako bi se omogucilo pridrzavanje propisa i utvrdenih postupaka upravljanja rizicima. Do koje se mjere osoblju isplacuju konkurentne, trzisno utemeljene place da bi ga se zadrzalo? Do koje se mjere zaposlenicima isplacuju bonusi? Koja se vrsta izobrazbe nudi zaposlenicima? Na koji nacin organizacijska stuktura potice dobro upravljanje rizicima? (Vidi takoder kulturu upravljanja rizicima, poglavlje 4.5)

326

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

4.3 Racunovodstveni sustavi, informacije menadzmenta i unutrasnji nadzor Dostavite revidirana godisnja izvjesca za protekle tri godine zajedno s preslikama dopisa revizora rukovodstvu. Dostavite nerevidirano financijsko izvjesce za tekucu godinu do danasnjeg dana. Dostavite preslike medunarodnih prospekata izdanih u proteklih 5 godina. Opisite status racunovodstvenog sustava i evidencija banke. Koliko su financijsko izvjesCivanje i informaticki sustavi pouzdani? Opisite racunovodstvene politike koje se koriste u banci te opisite kljucna odstupanja od medunarodnih racunovodstvenih standarda.

Opisite utjecaj koji odstupanja od medunarodnih rae. standarda imaju na vas racun dobiti i bilancu stanja. Naglasite racunovodstvene standarde koji se odnose na: • priznavanje I obracun prihoda odredivanje tr:i:isne vrijednosti vrijednosnica (MRS 39) • revalorizaciju osnovnih sredstava. Je li u racunovodstvenoj politici vase banke doslo do nekih promjena u protekle cetiri godine? Ako da, molimo opisite ih.

4.4 lnformatika- tablica 7. Opisite racunalske sustave u funkciji (i hardware i software), ukljucujuci mikroracunala, bilo da se koriste kao terminali iii kao samostalne jedinice.

Koji su sustavi na raspolaganju za sigumosnu kopiju (engl. back up) i za oporavak? Na koji se nacin nadzire sigumost na podrucju EOP-a?

4.5 Kultura upravljanja rizicima i postupak odlucivanja tablica 11. S kojim je vecim rizicima (koji nastaju zbog njezinih proizvoda iii zbog okru:i:enja) banka suocena?

Nadzor i upravljanje rizika: opisite. Pracenje rizika: procijenite djelotvomost provodenja nadzora.

Planiranje i definiranje razine tolerancije rizika: jesu li uprava i izvrsni menad:i:ment zacrtali razinu rizika koju su voljni preuzeti za svako pojedino podrucje i sveukupno?

Komunikacija: koliko se djelotvomo unutar organizacije priopcuje razina tolerancije rizika odobrena od strane uprave?

Prepoznavanje rizika: na koji se nacin prepoznaje rizik u tekuCim operacijama?

Procijenite nacin na koji se rizik preuzima, mjeri, ogranicava, nadzire i kako se o njemu izvjeiltava.

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSE ANALIZE BANAKA

327

5. KORPORACIJSKO UPRAVLJANJE 5.1 Dionicari I vlasnistvo - tablica 8. Opisite bitne promjene u drzanju dionica i/ili operacijama te datume, od osnivanja (datume fuzije, akvizicije, otudenja itd.). Kada je odrzan posljednji sastanak dionicara banke i koliko mu je dionicara prisustvovalo? Koji su postotak dionica oni predstavljali? Koja je glavna djelatnost kljucnih dionicara i tko ih nadzire?

lma li kakvih odredaba koje dionicarima dopustaju pravo glasa nesrazmjerno njihovom vlasnistvu u dionicama? Opisite eventualne opcije iii druga prava data osobama da steknu vise dionickog kapitala. Je li za prihvacanje odredenih odluka potrebno vise od obicne vecine? Ukoliko da, imenujte te odredbe. Koju izravnu vezu, ako postoji, dionicari imaju s bankom, nadzornim odborom i upravom?

5.2 Uprava/nadzorni odbor- tablica 9. Na koje se razdoblje bira nadzorni odbor? Koji su mu glavni cilljevi i odgovornosti? Opisite ukljucenost nadzornog odbora u utvrdivanje bank. politike, posebno sto se tice upravljanja rizicima. U kojoj mjeri nadzorni odbor pregledava financijske podatke tijekom i na kraju godine? Opisite suradnju izmedu uprave banke i odbora za utvrdivanje politike banke, odgovornosti za utvrdivanje politike i ciljeva banke, dodjelu ovlastenja i odgovornosti, unutrasnjih sustava

i postupaka pregleda rezultata rada te provjeru pouzdanosti. Obvezuje li se menadZment banke (uprava i nadzorni odbor) na aktivno koristenje podacima koji se temelje na rizicima? Ti bi "idealni" podaci trebali biti pokretacka sila u prepoznavanju stremljenja banke sto se tice kljucnih informacija upravljanja. Ovaj bi cilj morao odrediti koji bi se drugi sustavi razvoja i izobrazbe morali postaviti i na koji naCin.

328

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

5.3 Izvrsni menadzment- tablice 10. i 11. Tko imenuje glavnog izvrsnog rukovoditelja (predsjednika uprave )? Na koje se razdoblje imenuje uprava? Koji su joj glavni ciljevi i odgovornosti? Razradite uzajamno djelovanje menadzmenta banke i odbora za utvrdivanje njezine politike, odgovornost za utvrdivanje politike i ciljeva banke, dodjelu ovlastenja i odgovornosti, unutrasnjih sustava i postupaka pregleda rezultata poslovanja te provjere pouzdanosti. Vodite rasprave o uzajamnom djelovanju menadzmenta banke i zaposlenika u svrhu postizanja ciljeva banke. Prima li i zahtijeva li visi menadzment i uprava podatke utemeljene na riziku na redovnoj osnovi?

Koriste li se podaci temeljeni na riziku da bi se osiguralo da postoje postupci zastitite aktive i deponenata kao i da se osigura cjelovitost podataka? Koja bi se izvjesca morala razviti da se prepoznaju kljucna pitanja upravljanja rizicima za najvisi menadzment (napravite razliku izmedu podataka koji se traze na dnevnoj osnovi i podataka koji se moraju prikazivati jednom mjesecno iii rjede za sastanke uprave i nadzornog odbora)? Otkrijte sustave upravljanja rizicima i postupke koji se moraju poduzeti da bi se podrzale potrebe menadzmenta za podacima kako bi se osiguralo da razvoj svih sustava bude voden zeljom za ispravnim upravljanjem rizicima.

5.4 Interna revizija/revizijski odbor nadzornog odboratablica 11. Opisite kljucne ciljeve, ulogu i strategiju odjela unutrasnje revizije. Koliko !judi radi u odjelu unutrasnje revizije? Opisite njihovo iskustvo, kvalifikacije i lokaciju po sjedistu i podruznicama. Da li oni koji izvrsavaju unutrasnju reviziju izravno odgovaraju revizijskom odboru uprave? Stvaraju li neizvrsni clanovi uprave u revizijskim odboru prilike za intervjuiranje voditelja unutrasnje revizije privatno i bez prisustva drugih rukovoditelja banke? Da li clanovi uprave primaju i pregledavaju sva izvijesca interne revizije? Raspravlja li se u izvjesCima unutrasnje revizije raspravlja o odstupanjima od zacrtanih politika? 0 cemu se jos raspravlja u tim izvjescima? Koja je prosjecna duzina staza (godine) u unutrasnjoj revizij i za: voditelja unutrasnje revizije • ostale revizore.

Koliko unutrasnjih revizora posjeduje formalne revizijske i/ili racunovodstvene kvalifikacije? Koliko je unutrasnjih revizora kvalificirano za: reviziju riznice • informaticku reviziju • ostalo (opisite)? Kolika je ucestalost unutrasnjih revizija podruznica i odjela: • redovita • neredovita (iznenadenje)? Opisite kljucna podrucja kojima se posvecuje paznja tijekom unutrasnje revizije. Sazmite kljucne komentare revizije, po kategorijama, u najnovijem izvjescu unutrasnje revizije. Je li je ikada u ispitivanjima banke ustanovljena PRIJEVARA? Ako je, molimo opisite taj slucaj. Opisite procedure/nadzore/postupke unutrasnje revizije protiv pranja novca

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSE ANALIZE BANAKA

329

5.5 Vanjski revizori Slijede li se slijede medunarodni racunovodstveni standardi (MRS) i medunarodni revizijski standardi ? Tko su vanjski revizori banke i koliko dugo oni revidiraju financijska izvjesca? Ako su nedavno postavljeni, imenujte njihove prethodnike te razloge promjene. Navedite glavna pitanja koja su revizori isticali u protekle tri godine.

Dostavite preslike dvaju najnovijih izvjesca revizora. Koje su naknade za reviziju i savjetovanje isplacene revizorima u posljednje dvije godine? Do koje mjere revizori procjenjuju postupke upravljanja rizicima banke~ Raspravljajte ukljucenost i vezu izmedu vanjskih revizora i menadzmenta. Koliko cesto su po zakonu banke obezne mijenjati svoju revizorsku firmu?

UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZIKOM (6.- 15.) 6. STRUKTURA BILANCE I ODNOSNE PROMJENE - TABLICE 12. I 13. 6.1 Sastav bilance stanja Struktura aktive: rast i promjene Struktura pasive: rast i promjene 6.2 Sveukupni bilancni i izvanbilancni rast 6.3 Niska i nedohodovna aktiva Analizirajte strukturu bilance banke tijekom vremena i opisite: sto se dogodilo zasto se dogodilo utjecaj trenda iii opazanje • planiranu reakciju na situaciju

• alternativne preporuke u svezi s uocenom situacijom. Prokomentirakte najnovije financijske rezultate. Opisite strukturu vase bilance i eventualne planirane promjene. Opisite (i kvantificirajte) prirodu, opseg i ocekivano koristenje kreditnih obveza, potencijalnih obveza, jamstava te ostalih izvanbilancnih stavki.

330

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

7. STRUKTURA RACUNA DOBITI I ODNOSNE PROMJENE (PROFITABILNOST/ZARADA)TABLICE 14. I 15. 7.1. Izvori prihoda: promjene u strukturi i tendenciji prihoda 7.2. Struktura aktive u usporedbi sa strukturom prihoda 7.3. Maria zaradena na posrednickim aktivnostima 7.4. RasCianjenje operativnih prihoda i rashoda 7.5. Povrat na aktivu i sredstva dionicara Analizirajte profitabilnost banke tijekom vremena i opisite: • sto se dogodilo • zasto se dogodio • utjecaj trenda iii zapa:i:anje planiranu reakciju na situaciju alternativne preporuke u svezi s primijecenom situacijom. Opisile svoje glavne izvore prihoda i najprofilabilnija podrucja poslovanja. Molimo opisite bankovnu poiitiku isplate dividendi.

Opisile mjeru u kojoj se u prihode uzima obracunala ali nenaplacena kamala - posebice ako se la nenaplacena kamata odnosi na zajmove koje vi iii banka odobravale kategorijama podstandardnog rizika iii nizim kalegorijama. Opisile mjeru u kojoj su koiateralne vrijednosti (vise nego operalivni novcani tijek) lemelj odluCivanja u pogledu kapilaiizacije kamala i/iii obrtanja odobrenih kredila Navedile eventualne poiilike priznanja prihoda iii rashoda koje mogu uljecali na (iii iskrivili) zaradu. Opisite utjecaj bilnih medugrupacijskih transakcija, pogiavito onih koje se odnose na prijenos zarada te procjenu aktive /pasive. Postoje ii biio kakve stavke prihoda i rashoda koje se mogu znatno prenapuhati iii prikazati manjima nego sto jesu? Opisite podrucja na kojima se moze postiCi boija djelotvornost i nacin da se to postigne.

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSE ANALIZE BANAKA

331

8. ADEKVATNOST KAPITALA 8.1. Politike zaddavanja kapitala 8.2. Priddavanje potrebne adekvatnosti kapitala 8.3. Moguce buduce potrebe kapitala 8.4. Struktura sredstava dionicara 8.5. Rizicni profil bilancne aktive Analizirajte adekvatnost kapitala banke tijekom vremena i opisite: sto se dogodilo • zasto se dogodio • utjecaj trenda iii zapazanje • planiranu reakciju na situaciju • alternativne preporuke u svezi s primijecenom situacijom.

Koji su vasi planovi za odrzavanje rninimalnog zakonskog kapitala uvaiavajuCi dosadasnji razvoj i planove buducega sirenja? Koji pristup banka ima kapitalu i ostalim oblicima financijske potpore? Koja su iskustva rasta, planovi i buduce perspektive banke? Dotira li se rast kapitala dotira unutrasnjim stvaranjern novcanih sredstava ili doprinosirna kapitala? Do koje su rnjere rezerve proizvedene revalorizacijorn osnovnih sredstava i ulaganjirna? U slucaju doprinosa kapitala jesu li oni hili o gotovini iii u naturi (osnovna sredstva)? U slucaju doprinosa u naturi (osnovna sredstva) navedite ornjer koji ti doprinosi predstavljaju u postotku ukupnog kapitala te opisite postupak koristen da bi se ishodila pouzdana procjena trece strane.

332

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

9. UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM 9.1 Politike, sustavi i postupci upravljanja kreditnim rizikom Koristite strukturu poglavlja 4.5 (kultura upravljnja rizicima) da biste raspravili o sljedecim pitanjima: Na koji se nacin kreditnim rizikom upravlja u banci? Ukljucite opis organizacije, razine upravljanja te kadrovske organizacije poslova kreditiranja. Opisite profil i vjestine kreditiranja vodecih kreditnih djelatnika, kreditnih rukovoditelja i djelatnika te cijelog odnosnog osoblja. Opisite kljucne rizike s kojima ste suoceni i koje nadzitete na tom podrucju. Koje su vase prednosti sto se tice ovog podrucja rizika? Koje su najhitnije potrebe razvoja vase banke na tom rizicnom podrucju? Opisite najkvalitetniji podatak pripremljen za najvisi menadzment u banci. Koji se podaci traze prilikom podnosenja kreditnog zahtjeva? Opisite sadrzaj kreditne evidencije. Na koji se nacin tim podacima sluze da biste pratili kvalitetu zajmova? Opisite standardni kreditni postupak od pocetnog zahtjeva klijenta iii marketinskih napora banke pa do konacnih kreditnih odluka, uz opis postupka kreditnog odlucivanja. Koji se kriterij koristi kod odobravanja kredita? Opisite posebna ogranicenja, koeficijente kojima se sluzite? Do koje ste mjere prihvatili vlasnicke uloge u klijentima kao otplatu vasih zajmova? Koji je postotak zajmova reprogramiran jednom? Koji je postotak zajmova reprogram iran vise pokazatelje kojima se sluzite u postupku procjene.

Opisite eventualna posebna ogranicenja, kreditne postupke i tehnike procjene, odobrenja i pravne finalizacije projekata, pribavljanje i placanje kao i pracenje i nadziranje takvih projekata. Opisite moguce formalizirane kreditne politike, postupke te kriterije osiguranja za prepoznavanje ciljnih trzista. Komentirajte postupke upravljanja problematicnim zajmovima opisujuci specijalizirane odjele upravljanja losim plasmanima iii org. jedinice intenzivne njege uz detaljni opis njihovog dometa, vjestine, potencijala i djelotvomosti. Koji su instrumenti iii pravni ljekovi raspolozivi da bi se osiguralo dace zajmoprimatelji otplatiti svoje zajmove banci; takoder opisite mehanime pravne naplate, ovrhe i ponovnog vracanja u posjed kolaterala te prijenosa zakonskih prava. Opisite porezne olaksice dopustene kod rezerviranja za gubitke po zajmovima kao i utjecaj koji oporezivanje ima na politiku izdvajanja rezerviranja u vasoj banci. U kojem trenutku suspendirate kamatu i na koji nacin nadzirate sveukupni iznos koji vam odredeni klijent duguje u tom slucaju? Je li vasa banka plasirala ikakve zajmove po uvjetima razlicitim od uobicajenih (cijene iii usmjerenje)? U kojoj mjeri prihvacate imovinu klijenata kao nacin namire svoj potrazivanja prema njima? Koliki je postotak kredita bio reprogramiran jednom? Koji postotak kredita je bio reprogramiran dva i vise puta? U kojem postotku zajmova djelujete u svojstvu fiskalnog agenta?

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSE ANALIZE BANAKA

333

9. UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM (NASTAVAK) 9.2 Profil zajmoprimatelja 9.3 Dospijece zajmova 9.4 Kreditni proizvodi 9.5 Sektorska analiza zajmova 9.6 Velika izlozenost prema pojedincima i povezanim stranama 9.7 Klasifikacija i rezerviranja po zajmovima i ostaloj aktivi 9.8 Analiza zajmova u zaostatku 9.9 Povezano kreditiranje (povezanim stranama) Analizirajte kreditni portfelj banke tijekom vremena i opisite: sto se dogodilo zasto se dogodio • utjecaj trenda iii zapazanje planiranu reakciju na situaciju • alternativne preporuke u svezi s primijecenom situacijom.

Opisite glavne kreditne proizvode koje banka nudi. Opisite sadasnju politiku, praksu i postupke kojima se vasa banka koristi da bi se identificiralo zajednicko vlasnistvo, kontrola i oslanjanje na zajednicke novcane tijekove. Klasificira li se sva aktiva (osim kreditnog portfelja) s kreditnim rizikom u stvari prema kvaliteti i obavljaju li se za nju rezerviranja po potrebi? Opisite svoju metodologiju za utvrdivanje potrebne razine rezerviranja. Do koje se mjere oslanjate na kolateral za utvrdivanje preporucenih rezerviranja? Specificirajte metodologiju koristenu za utvrdivanje vijednosti kolaterala? Koje vrste kolaterala smatrate prihvatljivima? Pod kojim se okolnostima sluzite posebnim rezerviranjima, a kada se koristite opCim?

334

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

10. ORGANIZACIJA RIZNICE- TABLICA 16. 10.1 Organizacija riznice 10.2 Okruzenje utvrdivanja politike upravljanje aktivom i pasivom, raspodjela aktive /standardil koristenje uslugama vanjskih menadzera 10.3 Tr'lisne operacije - financiranje, investiranje i trgovanje 10.4 Analiza rizika i pridr'lavanje propisa 10.5 Operacije riznice (administracija) Opisite kako su organizirani slucajevi operativnog stomal kopijal popis najpopularnijih internetskih mjesta (engl. hot sites). Koliko !judi radi u riznici? Na koji se nacin odobravaju i prate ogranicenja partnera riznice? Koliko se cesto ogranicenja revidiraju? Sluzi li se riznica banke koristi snimanjem telefonskih razgovora?

Opisite vase postupke potvrdivanja poslova i uskladivanja u riznici. Koje se tehnike/proizvodi zastite koriste da bi se zastitilo od neuskladenosti • kamatne osjetljivosti • tecajne osjetljivosti • rocne osjetljivosti. Na koji nacin banka konsolidira i prati izlozenosti povezane s kreditiranjem, trzistem novca, deviznim poravnanjima, transakcijama vezanim za trgovinu, transakcijama s vrijednosnicama prema istom klijentu? Na koji se naCin izvjestava o poslovima iznad ogranecenja i o iznimkama u poslovanju? Na koji naCin banka poduzima upravljanje Irevalorizaciju pozicija riznice? Opisite du:lnosti, iskustvo i kvalifikacije osobe zaduzene za pracenje pridrzavanja (tablica 19.).

11. UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM PORTFELJEM (PORTFELJEM STABILNE LIKVIDNOSTI) TABLICE 17.-20. Opisite: sto se dogodilo zasto se dogodio • utjecaj trenda iii zapa'lanje planiranu reakciju na situaciju • alternativne preporuke u svezi s primijecenom situacijom. Opisite raspodjelu aktive i standarde koji se koriste za taj portfelj.

Opis postupka odlucivanja za uzimanje pozicija. Objasnite tretrnan gubitaka prilikom likvidacije pozicija vrijednosnica (kada je trzisna vrijednost manja od troska). Opisite banCinu politiku klasificiranja vrijednosnica u kategoriju trgovanja ili ulaganja te je li seta politika nedavno mijenjala.

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSEANALIZE BANAKA

335

12. SPEKULATIVNO TRGOVANJE/ UPRAVLJANJE TRZISNIM RIZICIMA- TABLICE 17.-20. 12.2 Struktura investicijskog portfelja 12.3 Struktura trgovackog portfelja 12.4 12.4. Neto efektivne otvorene pozicije i potencijalne izlozenosti kapitala 12.5 Tdisni rizik vezan za izvanbilancne aktivnosti i derivate Opisite: sto se dogodilo • zasto se dogodio • utjecaj trenda iii zapazanje planiranu reakciju na situaciju alternativne preporuke u svezi s primijecenom situacijom. Na koji se nacin u banci upravlja trzisnim rizikom? Opisite kljucne rizike kojima ste izlozeni i koje nadzirete na tom podrucju. Opisite najkvalitetniju informaciju pripremljenu za najvisi menadzment u banci (tablica !8.)

Koje su vase prednosti sto se tice ovog rizicnog podrucja? Koje su najhitnije potrebe razvoja za vasu banku sto se tice ovog podrucja? Opisite politiku uprave sto se tice tolerancije rizika od izlozenosti derivata- u zemlji u odnosu na inozemstvo, trgovanje na burzi u odnosu na trgovanje na izvanburznom trzistu (OTC). Opisite izvjesca koja se koriste za pracenje izlozenosti derivata i upravljanje rizicima. Opisite postupke poravnanja sto se tice vrijednosnica i njihovih derivata. Knjize lise derivati na svim salterima ili se njima trguje posebno? Izdaje li banka izdaje opcije? Ako da, koje? Postoje li "nezasticene" opcije? Postoji li nadzor derivatnog kreditnog rizika? Opisite koji se racunalski sustavi koriste za pracenje derivatnih pozicija

336

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

13o UPRAVLJANJE KAMATNIM RIZIKOM Koristite strukturu poglavlja 4.5 (kultura upravljanja rizicima) kako bi raspravili sljedeca pitanja. Opisite: sto se dogodilo zasto se dogodio o utjecaj trenda iii zapazanje o planiranu reakciju na situaciju o alternativne preporuke u svezi s primijecenom situacijom. 13.1 Politike, sustavi i postupci upravljanja kamatnim rizikom 13.2 Predvidanje kamatnih stopa 13.3 Mjere za odredivanje moguceg utjecaja vanjskog kretanja kamatnih stopa na kapital banke Na koji se nacin u banci upravlja kamatnim rizikom? Opisite kljucne rizike s kojima ste suoceni i

koje nadzirete na tom podrucju? Kako se cesto sastaje ALCO? Koja se izvjesca podnose ALCO odboru? Pisu li se zapisnici s ALCO odbora i stavljaju li se u optjecaj? Na koji naCin banka utvrduje prihvatljivu strukturu neuskladenosti uzimajuci u obzir najvjerojatniji kamatni scenarij? Koje se analize provode kako bi se postavile strategije za postizanje optimalnih neuskladenosti? Imenujte osobu iii skupinu zaduzenu za osiguranje da se strategije ispravno primjenjuju. Koje su vase prednosti sto se tice ovog rizicnog podrucja? Koje su najhitnije potrebe razvoja vase banke sto se tice ovog rizicnog podrucja? Ima li banka organiz. jedinicu za podrsku ALCO odboru? Kome ona odgovara? Koje su joj odgovomosti?

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSE ANALIZE BANAKA

337

14. UPRAVLJANJE RIZIKOM LIKVIDNOSTI 14.1 Politike, sustavi, postupci upravljanja rizikom likvidnosti 14.2 Priddavanje propisa 14.4 Izvori depozita- profil deponenata 14.3 Rocna struktura depozita 14.5 Veliki deponenti i nestabilnost financiranja 14.6 Rocne neuskladenosti aktive i pasive 14.7 Mjere rizika likvidnosti Opi~ite:

• • • • •

sto se dogodilo za~to se dogodio utjecaj trenda iii zapazanja planiranu reakciju na situaciju alternativne preporuke u svezi s primijecenom situacijom.

Koristite strukturu poglavlja 4.5 (kultura upravljanja rizicima) kako biste raspravili sljedeca pitanja: Na koji se nacin u banci upravlja rizikom likvidnosti? Opisite kljucne rizike s kojima ste suoceni i koje kontrolirate na tom podrucju.

Opisite najkvalitetniju obavijesti pripremljenu za najvisi menadzment u banci. Koje su vase prednosti sto se tice ovog rizicnog podrucja? Koje su najhitnije potrebe razvoja za vasu banku sto se tice ovog podrucja? Koliko je medubovno trziste snazno? Koliko sudjelujete na tim trzistima? Imate li primjereni pristup novcanim trzistima iii drugim brzim izvorima gotovine? Ako da, molimo opisite te izvore. Koliko se vasa banka oslanja na sredstva osijetljiva na kamate? Do koje mjere koristite kredite sredisnje banke? Izvijestite koliko ste puta koristili kredite sredisnje banke u posljednjih 12 mjeseci opisujuci razliCite vrste pristupa i maksimalne involvirane iznose. Koliko ste u stanju promptno pretvoriti imovinu u gotovinu? Opisite vasu sposobnost suocavanja s neocekivanim povlacenjem depozita i s ostalim zahtjevima za placanje. Koji su vam drugi izvori financiranja na raspolaganju u slucaju pomanjkanja likvidnosti. Koliko ukupno deponenata ima banka?

338

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

15. UPRAVLJANJE VALUTNIM RIZIKOM 15.1 Politike, sustavi i postupci upravljanja rizicima 15.2 Valutna struktura aktive i pasive 15.3 Valutna struktura izvanbilancnih aktivnosti 15.4 Rocna struktura pasive u stranoj valuti 15.5 Valutna struktura zajmova i depozita 15.6 Neto efektivne otvorene pozicije i izlozeni kapital Opisite: sto se dogodilo zasto se dogodio • utjecaj trenda iii zapazanje planiranu reakciju na situaciju

• alternativne preporuke u svezi s primijecenom situacijom. Koristite strukturu poglavlja 4.5 (kultura upravljanja rizicima) da biste prokomentirali sljedeca pitanja: Na koji nacin banka upravlja valulnim rizikom? Opisile kljucne rizike s kojima sle suoceni i koje nadzirele na ovom podrucju? Opisile najkvalilelniji podalak pripremljen za najvisi menadzmenl u banci? Koje su vase prednosli slo se lice ovog rizicnog podrucja? Koje su najhilnije polrebe za razvojem vase banke slo se lice ovog rizicnog podrucja?

16. OPERATIVNI RIZIK- TABLICA 21. 16.1 Iskustva prijevare- unutrasnja i vanjska 16.2 Praksa zaposljavanja i sigurnost na radnom mjestu 16.3 Koristenje informatike da bi se poboljsalo upravljanje operativnim rizicima

16.4 Djelotvornost postupaka unutrasnjeg nadzora 16.5 Koristenje podataka u svrhu operativnog upravljanja

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSE ANALIZE BANAKA

339

17.ZAKLJUCCI I PREPORUKE Prokomentirajte sljedece: 17.1 Promjene koje se cine potrebnima u sklopu kulture i rukovodne prakse u banci uzimajuci u obzir prirodu i relativnu slozenost njezinih operacija, ukljucujuCi (kako je primjenjivo): • potrebu punog sponzorstva nadzomog odbora i izvrsnog menadzmenta; potrebnu kulturu u kojoj se od svakog rukovoditelja ocekuje da ce razmotriti rizike (tj. prepoznavati, mjeriti i izvjestavati o izlozenosti rizicima); promjene koje se pokazu potrebnima nakon procjene sustava vrednovanja, pracenja i izvjescivanja koji se odnose na kriticne rizicne funkcije; • prikladnost usvajanja odgovarajuCih rizicnih ciljeva za svaku funkciju, a i za banku kao cjelinu; potrebu uspostavljanja formalnog postupka po kojoj generalni direktor ili najvisi

menadzer banke i uprava pregledavaju i procjenjuju sve ocekivane i neocekivane rizike i sve rizicne aktivnosti.; prikladnost zaduzivanja jednog clana iz viseg menadzmenta da nadgleda upravljanje svim rizicima s ovlastenjem da poduzima mjere vezane za rizicne probleme te da osigura nadzor rizika. 17.2 lmplikacije identificiranog problema te uspostavljanja funkcije upravljanja rizicima na razini banke, postupka i faza potrebnih za takvu akciju te ulogu i funkciju, unutar organizacije, viseg menadzera zaduzenog za upravljanje rizicima.

17.3 Nacin na koji valja uspostaviti rukovodece funkcije u banci. 17.4 Izvedivost uvodenja djelotvomog sveobuhvatnog upravljanja rizicima na razini citave banke te implikacije na banku.

340

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

TABLICA 1. FINANCIJSKI PROPISI I PRIDRZAVANJE

Opis Kategorija

prop isa

Sadasnja banCina pozicija

OCekivana pozicija nakon dolazece

transakcije

Dionicki kapital Minimalni vlasnicki Kapitallrizicno ponderirana aktiva Ostali pokazatelji kapitala (specificirati) Aktiva Ogranicenja pojedinacnog zajmoprimatelja (i povezano kreditiranje) Ogranicenje skupine zajmoprimatelja i povezano kreditiranje I koncentracija zajmova) Sveukupno ogranicenje velikih izlozenosti Ulaganja (kotirana) Ulaganja (nekotirana) Kreditiranje povezanih osoba Ogranicenje gospodarske grane Ostali koeficijenti aktive (specificirati) Smjernice klasifikacije zajmova * Obicni zajmovi- opca rezerviranja (gornje ogranicenje) Predostroznost I budno promatranje Podstandardni Sumnjivi Gubitak Likvidnost Likvidna aktivalpasiva Zajmovildepoziti Ostali pokazatelji likvidnosti (specificirati) Financiranje Rezerveldepoziti Depozitillimit kapitala Ogranicenje neuskladenosti dospijeca financiranja Otvorena devizna pozicija Ostali pokazatelji financiranja Ostalo Kapitalni zahtjev za tr2isni rizik (VaR) Derivati Valutni rizik Ogranicenja investiranja ~ za vlasnicka ulaganja = za imovinu i ostala osnovna sredstva Suspendiranja i storno kamala Osiguranje depozita

* Smjemice klasifikacije zajmova - na koji se naCin tretiraju restrukturiranja /ponovno ispregovarani zajmovi u svrhu klasifikacije aktive (uCinite jasnu razliku izmedu pravila koja se temelje na razdoblju u kojem je aktiva vee dospjela te smjemica koje se temeljc na oCekivanom novCanom toku i na naplativosti zajma. Temelji li se trai:eno rezerviranje na ukupnoj izlo:Zenosti prema klijentu? Jesu li ta rezerviranja izraCunata prije iii nakon popusta za kolateral? Na koliki se iznos rezerviranja po zajrnovirna rno.Ze odbiti porez?

TABLICA 2. TRZISNI UDIO I PROFIL BANKARSKOG SUSTAVA

Trii.~ni

udio kao % ukupnog triista (procjena)

Ukupni korp. zajmovi - FX Ukupni korp. zajmovi - TL Ukupni depoziti - FX Ukupni depoziti - TL Najam Akreditivi za financ. trg. Akreditivi Stambene hipoteke Devizno trgovanje Kredit. stanovnistva/poduzeca Kreditne kartice Broj bank. podruznica (isklj. nebank. institucije) Bankomati Upravljanje aktivom Invest. bankarstvo(savjet.) Posrednistvo Ulaganja Ostalo (molimo specificirajte)

~ ~

Strane banke %

Divers if financijske

Specijal. financijske

institu-

institu-

cije %

cije %

Ostalo (opisite) %

Vas glavni konkurent %

Ostale domai:e

banke %

VaSa hanka tekuca godina %

VaSa banka preth. god. %

VaSa hanka preth. god.-/ %

Vasa banka preth. god.-2 %

VaSa hanka preth. god.-3 %

Vasa banka preth. god.-4 %

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

342

TABLICA 3. STRUKTURA SKUPINE Priloziti dijagram

TABLICA 4. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA Priloziti dijagram

TABLICA 5. UKUPNI BROJ ZAPOSLENIKA

Tekuca godina

Visi menadzment Kreditiranje gospodarstva Poslovno kreditiranje

Kreditiranje malih poduzeca Kreditiranje stanovnistva iii poduzeca Najam Financiranje trgovine Medunarodno poslovanje Upravljanje aktivom Investicijsko bankarstvo (savjetodavno) Posrednistvo Ulaganja Trgovanje riznice Operacije riznice i analitika Unutrasnja revizija Ostale kategorije (prepoznati) Ukupno

Prethodna godina

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSE ANALIZE BANAKA

343

TABLICA 6. STATISTIKA PODRUZNICA

Tekuca godina Ukupni broj filijala Metropole/veliki gradovi Podrucja u zemlji Medunarodno Po podruznicama Broj bankomata Prosjecni broj zaposlenih Prosjecni depoziti Prosjecna kreditna aktiva Prosjecni operativni troskovi Prosj ecni operativni prihod

. .

Prethodna godina

344

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

TABLICA 7. INFORMACIJSKI SUSTAVI

Opi.~ite

Funkcija Racunovostvo Zajmovi Devizna obrada Upravljanje rizicima Poslovanje sa stanovnistvom/podruznice MIS Kreditne kartice Elektronicka pasta Ostalo ( opisite) Komunikacijska mreza Opisite moguce probleme komunikacije koji su u tijeku Prilozite dijagram glavne informaticke konfiguracije Funkcionalnost: Omogucuje li informaticki sustav: raspodjelu prihoda i rashoda po profitnim sredistima i/ili podruznicama I poslovnim linijama; precizan izracun profitabilnosti proizvoda? Analiza informatickih kadrova odrzavanje sustava razvoj

ostalo ( opisite) OpiSite proraCun EOP-a za tekuCu godinu: programska podrska (engl. software) sklopovlje (engl. hardware) komunikacije.

Prora~un:

ProraCun: OpiSite planirani proraCun:

programska podrska (engl. so.fiware) sklopovlje (engl. hardware) komunikacije. Oporavak nakon sloma: Opisite kontinuitet poslovanja (sustav kopije): • Tko njime rukuje? • Gdje se nalazi? • Sklopovlje?

raCunalnu tehnologiju koja se koristi u banci

Naziv programske podrske/prodavatelj

Platforma (npr glavno racunalo. osobno racunalo)

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSE ANALIZE BANAKA

345

TABLICA 8. VLASNISTVO NAD DIONICAMA*

DrZane dionice Dionicari (per

)

Broj dioniCara

Velicina jedinice

Broj

Postotak dionica

Privatne tvrtke Privatni pojedinci Meduzbroj: dionicari privatnog sektora Javni sektor i drzavne tvrtke (manje od 51% privatno)** Ukupno vlasnistvo nad dionicama

Popis dionicara koji posjeduju vise od 5% dionica banke

Dr:Zane dionice !me

Broj

Velicina jedinice

Postotak dionica

Popis dionicara i tvrtki koje stvamo iii neizravno posjeduju vise od 5% dionica banke pomocu nadzora nad dionicarima banke

* KonaCni (i stvarni) vlasnik dionica mora utvrditi je li dioniCar iz privatnog iii iz javnog sektora. ** Aka se dionice drZe opunomoCenici, naznaCite tko je konaCni vlasnik.

346

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

TABLICA 9. NADZORNI ODBOR I UPRAVA

Gdjeje zaposlen

!me

Zastupljeni dioniCari /subjekti

VeCina u vlasniStvu privatnog sektora (DIN)

K valifikacije

lskustvo

Odgovomost*

• Primjeri odgovomosti: administracija, poslovanje s poduzeCima, poslovanje s inozemstvom, domaCa riznica, poslovanje s gradanstvom, unutraSnji nadzor, financije i raCunovodstvo, informatiCki sustavi, upravljanje podrui:nicama.

TABLICA 10. UPRAVA (IZVRSNI MENADZMENT)

!me

Kvalifikacije

Iskustvo

Odgovomost*

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSE ANALIZE BANAKA

347

TABLICA 11. CLANSTVO U KLJUCNIM ODBORIMA ZA RIZIKE

!me

Kvalifikacije

Iskustvo

Odgovomost*

Revizijski odbor uprave

ALCO

Kreditni odbor

Investicijski odbor

Ostali kljucni odbori za rizike

• Primjeri odgovornosti: administracija, poslovanje s poduzeCima, pos\ovanje s inozemstvom, domaCa riznica, poslovanje s gradanstvom, unutraSnji nadzor, financije i raCunovodstvo, infonnatiCki sustavi, upravljanje podru:inicama.

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

348

TABLICA 12. BILANCNAAKTIVA- STANJE U EKVIVALENTU LOKALNE VALUTE KAO I U DOLARSKOM EKVIVALENTU

AKTIVA

I. Gotovina i novcana sredstva kod sredisnje banke a) valuta aa) potpuno konvertibilna valuta ab) nekonvertibilna val uta b) ostala salda kod sredisnje banke

ba) obvezne rezerve i raCuni vezani za rezerve be) obracunski racuni c) drugi valutni iznosi 2. lnvestic.vrijednosnice (portf. stabilne likvidnosti) a) vrijednosnice po MTM vrijednosti b) raspolozivo za prodaju po MTM vrijednosti c) vrijednosnice koje se drze do dospijeca 3. Vrijednosnice kojima se trguje 4. Plasmani kod i krediti odobreni banakama i kreditnim institucijama (neto od posebnih rezerviranja) a) lokalne banke i kreditne institucije b) strane banke i kreditnc institucije

5. Zajmovi i predujmi drugim klijentima (ukljucujuci obracunatu kamatu i neto od posebnih rezerviranja)

6. Ulaganja- dugorocni interesi u drugim subjektima a) ulaganja kapitala u financijskim posrednicima b) ostala ulaganja kapitala u nefinancijske institucije c) ostala ulaganja 7. Osnovna sredstva neto od amortizacije 8. Ostala aktiva (neto od rezerviranja)

a) potrazivanja b) ostalo UKUPNA AKTIVA

Memorandumski racuni Ukupne izvanbilancne potencijalne obveze Ukupne izvanbilance obveze Razlika izmedu knjigovodstvene i trzisne vrijednosti vrijednosnica koje nisu u potpunosi MTM Prosjecna kamatonosna aktiva Dokapitalizacijske obveznice i ostali glavni instrumenti vezani za restrukturiranj e

Cetiri prethodna razdoblja

Sada§nje razdoblje

Sada.snji proraCun

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSE ANALIZE BANAKA

349

TABLICA 13. BILANCNA PAS IVA- STANJE U EKVIVALENTU LOKALNE VAL UTE KAO I DOLARSKI EKVIVALENT

Pas ivai kapital I. Dugovanja prema drugim bankama i kreditnim institucijama a) dugovanja prema domacim poslovnim bankama b) dugovanja prema stranim poslovnim bankama i kreditnim institucijama c) dugovanja prema drugim kreditnim institucijama. 2. Dotacije/financiranja trgov. portfelja- repo? 3. Dugovanja prema drugim klijentima/deponentima a) lokalni rezidenti b) strani rezidenti 4. Potvrde o depozitu 5. Ostala pasiva a) porezna dugovanja b) plative dividende c) obracunati troskovi d) ostalo. 6. Iznosi koji se duguju vladinim agencijama a) racuni sredisnje banke b) izravni vladini krediti (koji nisu redovni depoziti) c) ostalo. 7. Ostale pozajmice (ukljucujuCi medunarodne kreditne agencije)

8. Subordinirani dug 9. UKUPNA PAS IVA

10. Dionicki kapital

Redovne dionice Privilegirane dionice Kapitalna rezerva Neraspodijeljena dobit (zadrzana dobit) - Prethodno razdoblje - Sadasnje razdoblje Opce rezerve Revalorizacijske rezerve Otkupljene vlastite dionice UKUPNA PASIVA I KAPITAL Prosjecna kamatonosna pasiva Kamatna stopa na nerizicne vladine vrijednosnice

Cetiri prethodna razdoblja

Sadasnje razdoblje

Sadasnji

proraCun

350

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

TABLICA 14. RAGUN DOBITI- STANJE U EKVIVALENTU DOMACE VALUTE KAO I U DOLARSKOM EKVIVALENTU

Cetiri prethodna razdoblja

% bruto

Sadasnje razdoblje

Sadasnji proraCun

dobiti -primjer-

A. Kamala i slicni prihodi na kreditni portfelj

205

B. Kamatni troskovi na depozite i sredstva financiranja kreditnog portfelja

170

1. Neto kamatni prihod na kreditni portfelj (A-B)

35

2. Ostali operativni prihod vezan za bankarsko poslovanje

20

Troskovi usluga, transakcija i provizije Ostali operativni (npr. naknade invest. bankarstva) Dobit/gubitak na otudenje osnovnih sredstava Ostala dobit/gubitak 3. Prihodi vezani za trgovinu (portfelj stab. likvidnosti i trgovacki portfelj) 4. Prihodi vezani za ulaganja (podruznice i povezana poduzeca) 5. BRUTO PRIHOD 6. Posebna rezerviranja za gubitke po zajmovima i otpisi Neto rezerviranja tereCena na raCun dobiti tijekom sadaSnjeg razdoblja

41 4 100 6

Nenaplativi zajrnovi izravno otpisani s raCuna dobiti (ne osigurani ranije)

7. Operativni troskovi

55

Place i dodaci za zaposlenike Administrativni troSkovi TroSkovi vezani za reviziju i savjetodavne usluge PlaCene najamnine

Amortizacija i otplate Ostalo 8. Troskovi vezani za trgovacke i investicijske aktivnosti 20 9. Ostali troskovi i kamate vezane za nedepozitne pozajmice (npr. izdane dokapitalizacijske obveznice iii vladine/multilateralne pozajmice)

4

10. Izvanredna dobit/gubici

1

Dobit/gubici na revalorizaciju aktive (NETO) Ostala dobit/gubici ll. lzvanredna dobit/gubici prije oporezivanja 12. Porez na prihod Efektivna kamatna stopa

14 7 50 Kao% neto prihoda/ gubitka nakon oporeztvnja

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSE ANALIZE BANAKA

351

TABLICA 14. (NASTAVAK)

Cetiri prethodna razdoblja

13. Neto prihod /(gubitak) nakon oporezivanja 14. Prijenosi u opca rezerviranja 15. Deklarirane dividende 16. Ostalo (+/-) 17. Zadrzana dobit za razdoblje 18. Zadrzana dobit na pocetku razdoblja 19. Zadrzana dobit na kraju razdoblja

Sada!inje razdoblje

Sada!inji prorac~un

% bruto dobiti -primjer-

100 46 14 0 40

TABLICA 15. VLASNICKO TRGOVANJE I PRIHOD 00 INVESTICIJSKOG PORTFELJA w

01

Prihod zaraden od vrijednosnica

r-:>

""'~" ~

0 tl.,

~

>ti

~

~ ~ 1:::

..

~

2.~

0 tl.,

~~ """' "" ·- ~ 8 .to ~~ ~-~ c

"c ~

c " ""'c ~:§ ""'•t """"" ·-. " 0... -.1::

-

0...~

Obveznice javnog sektora (sredihja vlada i agencije) Korporacijske obveznice Strukturirani proizvodi Vrijednosnice temeljene na aktivi Vtijednosnice temeljene na hipoteci Zamjene aktive Sredstva novcanog tdista (LIBOR spread proizvodi) Potvrde o depozitu Oroceni depoziti Sporazumi o otkupu Sporazumi o ponovnoj prodaji Derivati * Valutne zamjene Kamatne zarnjene Rocnice i opcije Valutni teminski ugovori Vlasnicki ulozi koji kotiraju Vlasnicki ulozi koji ne kotiraju

* Svrha: ZaStita% u ime klijenata (s transakcijom na kojoj

Opseg prometa vrijednosnicama

sc temelji) I Zauzimanje pozicija?

""'""-§'"

0

-~ ~ §- ,IU .;:::,. :::; ':::

~

'i

'" "ii'

,.,..,

~

""'

'"' -§

'"' -§

cil

cil

. ~

"'-~ '"' -§ cil

c

{i c

-;::

~

""'-c-§'"

. ~

etl.,

'" '"' -§

-§

cil

cil

-~

~

·c"i:'

~~

""-§ '>

,.,..,

'"

"ii' '"

~""' cil

~ cil

'" -c ""'

"'~

~

-§

"ii'

{i

'"' -§

-;::

-~ ._,

-§

cil

0...

cil

c

c

~

.

~

·c":::

e

tl., :~

~ cil

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSE ANALIZE BANAKA

353

TABLICA 16. ORGANIZACIJA OKRUZENJA RIZNICE (ISPUNITI PREMA PRIMJERU)

PRIMJER: Aktivnosti pa funkcianalnam podrucju TriiSne operacije

Analitika rizika i pridriavanje prapisa

Operacije riznice

Investicijske smjemice

Financiranje stanovnistva - lokalno i strano

Mjerenje rizika (rizik likvidnosti, kreditni, tr:ZiSni i valutni rizik)

Upravljanje novcanim sredstvima

Upravljanje aktivom i pasivom: upravljanje trZiSne izloZenosti u bilanci banke

Financiranje poduzeca - lokalno i strano

Utvrdivanje cijena, analitika rezultata portfelja i izvjeStavanje

Namirenja

Strateska raspodjela aktive i standard

Struktumi zajmovi iii financiranje

Rizik vodenja, pridr2avanja propisa i operativni rizik

Racunovodstveno prikazivanje i izvjeSCivanje

Upravljanje i koristenje uslugama vanjskih

Upravljanje investicijskim portfeljem (fiksni prihod, novcana trzista, vrijednosnice temeljene na aktivi i hipoteci, zamjene, roCnice i opcije, vlasnicki ulozi)

Kvantitativne strategije i istraiivanje rizika (strateska raspodjela aktive, izrada standarda, upravljanje i oblikovanje standarda

Okvir palitike

menad:Zera

Ovjera modela - neovisna od razvoja modela

Vlasnicko upravljanje (instrumenti kao gore)

~ustuge ~.ff•(DIOgU'Qiti i

~

itt\ratl:

w

(.11

-""

TABLICA 17. TRGOVACKA KONTROLA

Saldo po bilanci stanja u$ Obveznice javnog sektora (sredi§nja vlada i agencije) Korporacijske obveznice Strukturni proizvodi Vrijednosnice koje se temelje na aktivi Hipotekame obveznice Zamjene aktive Instrumenti novcanog trzi§ta (proizvodi LIBOR razlike) Potvrde depozita Oroceni depoziti U govori o otkupu Ugovori o ponovnoj prodaji Derivati Valutoe zamjene Kamatne zamjene Rocnice i opcije Valutni terminski ugovori Vlasnicki ulozi koji kotiraju Vlasn. ulozi koji ne kotiraju UKUPNO

Partneri Javni sektor

Privatni sektor

ProsjeCni prinos do dospijeca

ProsjeCno dospijece

VAR

USD

TrgovaCko ograniCenje

Rizniiar

Rukovodite/ji

Trgovci

Ogranicenja maksimalnoga gubitka Dnevna

MjeseCna

Test na stres

355

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSE ANALIZE BANAKA

TABLICA 18. IZVJESGAANALITIKE POTENCIJALNIH RIZIKA

Moguca Rizicno podrucje

Naslov Referencija

Ucestalost

izvjeSCa-

pojedinosti

Dnevna

T]edna

Mjeseena

PeriodiCna

Rizik drnge ugovorne strane TrfiSni rizik Rizik likvidnosti Mjerenje rezultata rada i analiza

TABLICA 19. DNEVNAIMJESECNA PITANJA ZA PROVJERU PRIDRZAVANJA PROP ISA PORTFELJA

Datum i vr!iitelj pregleda: Pravilo 1. Zakoni

2. Propisi

3. Instituc. politike 4. Instituc. smjernice 5. Operativne politike

Referencija

Kratki apis

Jezik :-.porazuma upravljanja investicijama

JzraCun smjernice

Dodatna povijest A/at !tumacenje Pregledani portfelj izvje.Stavanja mjere

c..:>

~

TABLICA 20. OPERACIJE RIZNICE: IZVJESCIVANJE (FINANCIRANJE I POSLOVI INVESTIRANJA)

PodruCje izvijeSCivanja

Nas/ov

Referenca

Vrste podizvjdCa

A. Izvje§ca Financijska izvjesca

Pokusna bilanca I bilanca stanja I racun dobiti I pojedinosti o trgovanju I unosi poravnanja

lzvjdca o drzanim ulozima

lnventar I raspodjela aktive I izvjesca o rezultatima rada (povrat na investicije)

B. N adzorna izvjesca Unutrasnja uskladivanja

Sustav na sustav I nadzorni raCuni (privremeni raCun)

Vanjska uskladivanja

Uskladivanja skrbnika I gotovinski racun kojeg podrzava unutrasnja funkcija riznice

Gotovina

Kontrolni racuni s vanjskim bankama I gotovinski racuni kod intemih klijenata

C. lzvjesca o utvrdivanju cijena Izvori izvjesca

Reuters I Bloomberg I brokeri I ostale usluge odredivanja cijena

Iznimke (dijagnosticka izvjesca)

Neobicne fluktuacije I novi instrumenti

Izvjesca procjene

Racunovodstveno prikazivanje vjerodostojne vrijednosti (MRS 39)

Izvjesca analize

Trendovi

D. Operativna izvjesca Transakcijaska izvjesca

Novcan tijekovi I prepostavljanje I opseg trgovanja I obujam pozvinih opcija I izvjesca o namirenju

Operativni rizik

Analiza utjecaja trendova

E. Zakonska izvjdca Povjerenici za sigurnost Sredisnja banka

Ucesta/ost

Dnevna

7]edna

MjeseCna Periodii!na

357

DODATAK 1. POPRATNI UPITNIK RADI LAKSE ANALIZE BANAKA

TABLICA 21. OPERATIVNI RIZIK- POSLOVNE LINIJE I VRSTE DOGADANJA (iznos valute i broj incidenata)

" "" """'";.

.'l

~ t .~

" -2" ;.

"'

Dogadaj

"""">

:;::;-,

"-

"-

-~

'"~

Poslovanje

:§"

i2

" ;.

:~ "-

"J;l

·? ~

"?

"'c

·;;

"-

"

'S

§

" i'l ;.

,':::l

~

~-~ §- ;; N

Cl

" ii

.!;! :::

~ ""

·;: c

§:

~

.tJ

e

~

"-

•-'

";::

-~

so"

~""§

""

~

·t>i

,:;

·?

t

·" """

.'l

;.

""a ;; :,::-, " "" -1j

i2

"

§-

~

·"? :s .::;':;:

-~~ ~

c "-

"0; :.!;!

.tJ

;;

"''" "- a

J;l

~~ o...:::.

" ~ !2"-

~]

t

a

"'

~

·c: .::

"~ ""'-~"

"'->

~t

Dodatak 2.

Trazeno prikazivanje u financijskim izvjescima, po kategorijama rizika, prema MRS-ovima POTREBA PRIKAZIVANJA A. KOMENTAR MENADZMENTA Iako se odredeni bankovni rizici mogu odrazavati u financijskim izvjesCima, korisnici ce ih bolje razumijeti ukoliko uprava da odredene komentare opisujuci naCine na koje upravlja i nadzire te rizike, ukljucujuci, kako slijedi: komentar o prosjecnim kamantnim stopama, prosjecnoj kamatonosnoj aktivi te prosjecnim kamatonosnm obvezama u odredenom razdoblju; podaci o efektivnim razdobljima teo nacinima na koje banka upravlja i nadzire rizike te izlozenosti vezane za razlicita dospijeca i kamatne profile aktive i pasive; rasprava o politikama menadzmenta za nadzor rizika povezanih s financijskim instrumentima, ukljucujuci i politike 0 pitanjima kao sto su zastita od rizicnih izlozenosti, izbjegavanje neprikladne koncentracije rizika te zahtjevi za kolateral da bi se ublatili kreditni rizici; opisite ciljeve i politiku upravljanja financijskim rizicima, ukljucujuci politiku zastite svake vaznije vrste predvidenih transakcija. B. FINANCIJSKI RIZICI 1. Struktura bilance stanja (ukljucujuci izvanbilancne aktivnosti i stavke) Temelj na kojem se razlikuju one transakcije i druga dogadanja koji rezultiraju u priznavanju aktive i pasive i one koje su iskljuCivo izvor obveza i mogucih obveza. Uvjeti i racunovodstvene politike za svaku klasufinancijske aktive, financijske pasive te vlasnickih instrumenata ukljucujuCi podatke a opsegu i prirodi. uk/jucujuCi znacajne uvjete, elemente koji mogu utjecati na iznos, dinamiku te pouzdanost buduCih novcanih tokova kao sto su: - teoretski/iskazani iznosi glavnice - datumi dospijeca iii izvrsenja - opcije i razdoblja ranijeg namirenja - opcije konverzije - iznosi i dinamika buducih priljeva iii placanja - stope iii iznosi kamata i dividendi - drzani kolateral - informacij e o stranoj valuti - pogodbe. Racunovodstvene politike, ukljucujuci kriterije prepoznavanja i koristenih temeljnih mjerenja, kao sto su: - metode i pretpostavke primijenjene na procjenu vjerodostojne vrijednosti, posebno za klase financijske aktive i pasive;

POZIV naMRS

MRS 30.17 MRS 30.35

MRS 32. 42

MRS 32.43A

MRS 30.8 MRS I. 97 MRS 32.47 MRS I. 97

MRS 30.23 MRS 39.167

359

360

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

POTREBA PRIKAZIVANJA - jesu li dobici iii gubici po ponovnom mjerenju financ. aktive raspolozive za prodaju ukljuceni u racun dobiti za razdoblje iii se izravno priznaju u vi. kapital; - prikazuje li se "redovna" kupovina i prodaja financijske aktive po datumu trgovanja ili datumu podmirenja (po svakoj od kategorija financijske aktive ). Aktiva i pasiva mogu se prebijati samo : - ako postoji zakonsko pravo nato - ako postoji ocekivanje da ce se realizirati aktiva ili podmiriti obveza na neto osnovi. MRS 37 namece sljedece obveze i moguce obveze: - priroda i iznos neopozive obveze da se odobri kredit, - priroda i iznos obveza i potencijalnih obveza koje nastaju iz izvanbilancnih stavki ukljucujuci: • izravne zamjene za kredite, kao sto su ope a jams tva zaduzenja, bank. akceptne garancije i stand by akreditivi koji sluze kao financijska jamstva za zajmove i vrijednosnice; • odredene potencijalne obveze vezane za transakcije, ukljucujuci cinidbena jamstva, licitacijska jamstva, jamstva i stand by akreditive vezane za odredene transakcije; • kratkorocne, samolikvidirajuce potencijalne obveze koje nastaju iz prometa roba, kao sto su dokumentami akreditivi u slucajevima gdje se isporuka na kojoj se temelje koristi kao jamstvo; • sporazumi o prodaji i otkupu koji nisu priznati u bilanci stanja; • Stavke vezane za kamatnu stopu i tecaj, ukljucujuCi zamjene, opcije i roCnice; • ostale obveze te obrtajne olaksice kod osiguranja. Ukupan iznos osigurane pasive i priroda i knjigov. vrijednost aktive zalozene kao osiguranje. Ako je banka angazirana u znacajnim povjerenickim aktivnostima: - cinjenica koju valja napomenuti, - naznaka opsega tih aktivnosti. Posebno prikazite odredenu zastitu vjerodostojne vrijednosti, zastitu novcanoga tijeka i zastitu neto ulaganja u strani subjekt: - opis zastite - opis financijskog/-ih instrumental-nata odredenih kao zastita i njegove/ njihove vjerodostojne vrijednosti - prirodu rizika od kojega se zasticuje - za zastitu predvidenih transakcija • vrijeme u kojem se ocekuje dace se dogoditi; • kada se ocekuje da ce uCi u utvrdivanje neto dobiti iii gubitka; • opis eventualne predvidene transakcije za koju je prethodno koristeno, ali se vise ne ocekuje zasticeno racunovodstveno prikazivanje; - za do bit iligubitak vezan za zastitu novcanoga tijeka koji je priznat izravno u vlasnicki kapital (putem izvjesca o promjenama u vlasnickom kapitalu): • iznos priznat u vlasnicki kapital; • iznos prenesen s vlasnickog kapitala u neto do bit ili gubitak za razdoblje; • iznos prenesen s vlasnickog kapitala i raspodijeljen knjigovodstvenoj vrijednosti aktive iii pasive u zasticenoj predvidenoj transakciji.

POZIV naMRS

MRS 30.26

MRS37

MRS 30.53 MRS 30.55

MRS 32.91 MRS 39.169 (b) i (c)

DODATAK 2. TRAZENO PRIKAZIVANJE U FINANCIJSKIM IZVJESCIMA, PO KATEGORIJAMA RIZIKA, PREMA MRS-ovima

POTREBA PRIKAZIVANJA 2. Profitabilnost i struktura racuna dobiti Navedite sljedece racunovodstvene politike: - priznavanje glavnih vrsta prihoda, - utvrdivanje troskova za opce bankarske rizike i racunovodstveni tretman takvih troskova. Racun dobiti morao hi grupirati prihode i rashode po prirodi te prikazati iznose glavnih vrsta prihoda i rashoda. Osim zahtjeva drugih MRS-ova racuni dobiti iii biljeske trebali bi ukljucivati sljedece: - kamatne i slicne prihode - kamatne rashode i slicne troskove - prihod od dividendi - prihod od naknada i provizija - rashode od naknada i provizija - ostale operativne prihode - opce administrativne troskove - ostale operativne troskove. Stavke prihoda i rashoda ne hi se smjele prebijati osim onih koje se odnose na zastitu te aktivu i pasivu prebijene u bilanci stanja. Iznosi izdvojeni za opce bankovne rizike (ukljucujuci buduce gubitke i ostale nepredvidive rizike i potencijalne gubitke ), osim onih za koje se obracun treba izvrsiti u skladu sa MRS 37, trebale bi se posebno prikazivati kao aproprijacije (izdvojena sredstva) zadrzane dobiti. Eventualna umanjenja takvih iznosa odobravaju se izravno u zadrzanu do bit. Za dobit iii gubitak od ponovnog mjerenja financijske aktive raspolozive za prodaju koji su priznati u vlasnicki kapital: - priznati iznos, - iznos uklonjen iz vlasnickog kapitala u neto dobit iii gubitak za razdoblje. Znacajne stavke prihoda, rashoda, dobiti i gubitka koje rezultiraju iz financijske aktive i pasive: - kamatni prihodi i rashodi prikazani odvojeno; - realizirani i nerealizirani iznosi prikazani odvojeno; - dobit i gubitak od ukidanja priznavanja prikazanih odvojeno od onih koji proizlaze iz uskladenja vjerodostojne vrijednosti; - iznos kamatnog prihoda obracunatog na smanjenje zajmova prikazan odvojeno. Priroda i iznos eventualnog slabljenja gubitka iii stomiranja takvog gubitka. 3. Rizik solventnosti Zajinancijsku aktivu prikazanu preko vjerodostojne vrijednosti: - knjigovodstveni iznos i vjerodostojna vrijednost, pojedinacno iii za odgovarajuce grupiranje te aktive; - razlozi za nesmanjivanje knjigovodstvenog iznosa, ukljucujuci dokaze koji podrzavaju naplativost iznosa. (NAPOMENA: sve druge stavke koje nisu prikazane po vjerodostojnoj vrijednosti mogle bi imati negativni utjecaj na rizik so/ventnosti) Za financijsku aktivu mjerenu po amortiziranom trosku: - prikaz te cinjenice; - opis financijske aktive;

361

POZIV naMRS MRS 30.8 MRS 1.97 MRS 30.9 i 30.10

MRS 30.13 MRS 30.50

MRS 39.170(a)

MRS 39.170(c)

MRS 39.170(f)

MRS 32.88

MRS 9.170(b)

362

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

POTREBA PRIKAZIVANJA - knjigovodstveni iznos; - objasnjenje zasto se vjerodostojna vrijednost ne moze pouzdano izmjeriti; - opseg procjena unutar kojih postoji vjerojatnost da se vjerodostojna vrijednost nalazi; - prikaz nize navedenog kada se ta sredstva prodaju: • cinjenice • knjigovodstveni iznos u vrijeme prodaje • priznata dobit ili gubitak. Za sporazume o sekuritizaciji ili otkupu - priroda i opseg transakcija; - opis kolaterala i kvantitativni podaci o kljucnim pretpostavkama koristenim prilikom izracuna vjerodostojne vrijednosti; - je li ukinuto priznavanje financijske aktive? Razlozi za reklasifikaciju moguce financijske aktive koju bi valjalo prikazivati po amortizacijskom trosku, a ne po vjerodostojne vrijednosti. Knjigovodstveni iznos financijske aktive zalozene kao kolateral za obveze i moguci uvjeti koji se odnose na zalozenu imovinu.

4. Kreditni rizik Osnova za utvrdivanje gubitaka na zajmove i predujme te otpis nenaplativih zajmova i predujma. Osim zahtjeva drugih MRS-ova, racun dobiti iii biljeske ukljucuju gubitke po zajmovima i predujmima. Osim zahtjeva drugih MRS-ova, bilanca stanja iii biljeske ukljucuju sljedecu aktivu: - plasmane te zajmove i predujme drugim bankama, - zajmove i predujme klijentima. Svaka znacajna koncentracija aktive, pasive te izvanbilancnih stavki neke banke sto se tice geografskog podrucja, grupa klijenata ili gospodarskih grana, ili drugih podrucja koncentracije rizika. Sto se tice gubitaka po zajmovima i predujmovima: - pojedinosti o kretanjima rezerviranja za gubitke po zajmovima i predujmovima tijekom razdoblja, prikazano posebno: • iznos prikazan kao rezerviranje za tekuce razdoblje; • iznos otpisan po nenaplativim potrazivanjima; • moguCi krediti za nadoknadive iznose; - zbrojeni iznos rezerviranja za gubitke po zajmovima i predujmima na dan bilance stanja; - zbrojeni iznos zajmova i predujma na koje se kamata ne obracunava te osnovica koristena za utvrdivanje knjigovodstvenog iznosa. Iznosi izdvojeni za gubitke po zajmovima i predujmima preko i iznad normalno izracunatih rezerviranja prikazuju se kao sredstva zadrzane dobiti. Moguce hi se umanjenje tih iznosa trebalo izravno odobriti na zadrzanu dobit i ne bi se smjeloprikazivati u racunu dobiti. Za transakcije s povezanim stranama potrebni su sljedeCi elementi (i.t.o. MRS 24) - kreditna politika banke; - iznos ukljucen u ili u omjeru: • zajmova i predujma, depozita i primanja te zaduznica; • glavnih vrsta prihoda, kamatnih rashoda i placenih provizija; • rashoda priznatih u razdoblju za gubitke po zajmovima i predujmima te

POZIV naMRS

MRS 39.170(d)

MRS 39.170(e) MRS 39.l70(g)

MRS 30.8 MRS 30.10 MRS 30.19

MRS 30.40

MRS 30.43

MRS 30.44

MRS 30.58

DODATAK 2. TRAZENO PRIKAZIVANJE U FINANCIJSKIM IZVJESCIMA, PO KATEGORIJAMA RIZIKA, PREMA MRS-ovima

POTREBA PRIKAZIVANJA iznosa rezerviranja na datum bilance stanja; • neopozivih i potencijainih obveza koje nastaju iz izvanbilancnih stavki. Za svaku kiasu financijske aktive: - iznos koji najbolje predstavlja njezinu maksimainu iziozenost kreditnom riziku bez da se uzeme u obzir vjerodostojna vrijednosti koiateraia; - znatna koncentracija kreditnog rizika; - ostaii podaci o iziozenosti kreditnom riziku. Zajmodavateij prikazuje: - vjerodostojnu vrijednost prihvacenog koiateraia i onoga koji je dopusteno prodati ili ponovno zaioziti ukoiiko nema neispunjenja ugovomih obveza; - vjerodostojnu vrijednost kolaterala koji je prodao iii ponovno zalozio; - znacajne uvjete vezane za koristenje kolateraia. (NAPOMENA: strogo pridriavanje zakonom utvraenih zahtjeva nije jamstvo objektivnog prikazivanja. lspravna hi primjena kvalitativnih svojstava biti nadJormom i opreznosti hi treba/a osigurati pouzdane podatke o kreditnom riziku. I bit i ekonomska rea/nost vaine su prilikom uvtraivanja nap/ativosti zajmova i predujma. Nada/je, valja primijeniti oprez - ukljuCivanje odreaenog stupnja opreznosti prilikom procjetijivanja u neizvjesnim situacijama- kako hi se osiguralo da se aktiva i prihodi ne prenapu§u, a pas iva i troskovi ne podcijene.

5. Investicijski i viasnicki trgovacki portfelji - tdisni rizik Osnova za procjenu investicija i vrijednosnica za trgovanje. Osim zahtjeva drugih MRS-ova, racun dobiti i biljeske ukljucuju: - dobit umanjenu za gubitke povezane s vrijednosnicama za trgovanje; - dobit umanjenu za gubitke povezane s investicijskim vrijednosnicama. Sijedece dobiti i gubici obicno se prikazuju poneto osnovi:

- otudenja i promjene u knjigovodstvenom iznosu vrijednosnica za trgovanje; - otudenja investicijskih vrijednosnica. Osim zahtjeva drugih MRS-ova bilanca stanja iii biljeske ukljucuju investicijske vrijednosnice kao posebnu klasu aktive. Trzisna vrijednost vrijednosnica za trgovanje i trzisnih investicijskih vrijednosnica ako se ona raziikuje od knjigovodstvene vrijednosti. Za svaku kiasu financijske aktive i pasive sijedeca informacija o vjerodostojnoj vrijednosti: - vjerodostojna vrijednost instrumenata trgovanja: • drzana aktiva iii pasiva koju treba izdati: licitacijska cijena; • aktiva koju treba nabaviti iii drzana pasiva: ponudbena cijena; - za instrument kojim se ne trguje, prikiadno bi bilo prikazati niz iznosa; - kada je neprakticno pouzdano utvrditi vjerodostojnu vrijednost, prikazuje se cinjenica zajedno s podatkom o glavnim obiljezjima financijskog instrumenta na koji se odnosi vjerodostojna vrijednost. Zafinancijsku aktivu koja se prikazuje iznad vjerodostojne vrijednosti: - knjigovodstveni iznos i vjerodostojna vrijednost, pojedinacno iii za prikiadno grupiranje te aktive; - raziozi za nesmanjivanje knjigovodstvene vrijednosti, ukljucujuCi dokaze koji potkrepijuju napiativost iznosa. (Vidi takoaer poglavlje o riziku solventnosti !)

363

POZIV naMRS

MRS 32.66

MRS 39.i70(h)

Okvir, posebito 39.35 i 39.37

MRS 30.8 MRS 30.10

MRS 30.15

MRS 30.i9 MRS 32.24 MRS 32.77

MRS 32.88

364

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

POTREBA PRIKAZIVANJA 6. Kamatni rizik (rizik odredivanja cijene) Za svaku klasu financijske aktive i financijske pasive: - ugovorni datum odredivanja cijena iii datum dospijeca koji pada ranije; - efektivne kamatne stope; - ostali podaci o izlozenosti kamatnom riziku. Analiza i postavljanje aktive i pasive u odgovarajuca dospijeca i grupiranja na temelju preostalog razdoblja do sljedeceg datuma kada se kamatne stope mogu mijenjati. Primjeri koristenih razdoblja ukljucuju: - do jedan mjesec - od jedan do tri mjeseca - od tri mjeseca do godine dana - od jedne do pet godina - pet godina iii vise. 7. Rizik likvidnosti Grupirajte aktivu i pasivu u bilanci stanja prema njihovoj prirodi i popisite ih po redoslijedu koji odrazava njihovu relativnu likvidnost. Osim zahtjeva drugih MRS-ova, bilanca stanja iii biljeske ukljucuju: - Aktiva: • novcana sredstva kod sredisnjih banaka; • blagajnicke zapise i druge instrumente pogodne za eskontiranje kod sredisnje banke; • vladine i druge vrijednosnice koje se drze radi trgovanja; • ostale plasmane na novc.trzistu. - Pasiva: • depozite drugih banaka; • ostale depozite na nove. trzistu; • iznose koji se duguju drugim deponentima; • potvrde o depozitu; • zaduznice i ostalu pasivu dokumentiranu papirima; • ostala pozajmljena sredstva. Analiza i plasman aktive i pasive u odgovarajuca dospijeea i grupiranja na temelju preostalog razdoblja izmedu datuma bilance stanja i datuma ugovornog dospijeca. Primjeri koristenih razdoblja ukljucuju: - do jedan mjesec - od jedan do tri mjeseca - od tri mjeseca do godine dana - od jedne do pet godina - pet godina iii vise. (Dospijeca se mogu izraziti u razdoblju koje preostaje do datuma otplate iii ad prvobitnog razdoblja do datuma otplate.) 8. Valutni rizik Osim zahtjeva drugih MRS-ova, racun dobiti iii biljdke ukljucuju: - do bit umanjenu za gubitke koji nastanu iz trgovanja u stranoj valuti. 0 sljedecoj se dobiti i gubicima obicno izvjestava na neto osnovi: - trgovanje u stranoj valuti. Iznos znacajnih neto izlozenosti u stranoj valuti.

POZIV

naMRS MRS 32.56

MRS 30.33 30.35

MRS 30.18 MRS 30.19

MRS 30.30 30.33

MRS 30.35

MRS 30.10 MRS 30.15 MRS 30.40

Dodatak 3.

N edostaci pronadeni u racunovodstvenoj praksi

NEDOSTACI U BANKOVNOJ RACUNOVODSTVENOJ PRAKSI Datum bilance stanja Krivo prikazivanje osnovnih podataka bilance stanja iskrivljava bonitetne, novcane i makrekonomske analize. lzvanbilancne stavke i povjerenicke aktivnosti Rizicne pozicije medunarodno aktivnih banaka brzo se premijestaju u izvanbilancna iii povjerenicka sredstva locirana u zemlji i izvan nje. Priznavanje prihoda U mnogo slucajeva postoje politike neprikladnog priznavanja prihoda vezane za postupanje s kamatom na problematicnoj aktivi (iii suspendiranje kamala).

RACUNOVODSTVENISTANDARD KOJI SE BAVI GLAVNINOM PROBLEMA

MRS30 MRS32 MRS39

MRS 30.8, 30.26 i 30.55 (vidi B1 u dodatku 2.)

Zdrava primjena obracunske osnovice i kvalitativne karakteristike financijskih izvjesca rijesili bi taj problem (vidi okvir). MRS 18 takoder pruza detaljne smjemice o mjerenju i priznavanju prihoda.

Profitabilnost Korisnici ne posjeduju dostatne podatke da bi procijenili financijski rezultat (profitabilnost) banaka.

MRS 30.8, 30.9, 30.10 i 30.13 (vidi B2 u dodatku 2.)

Snaga profita Podatak o nekamatnim prihodima ne moze se prepoznati preko normalnog kamatnog prihoda i operativnih troskova.

MRS 30.8, 30.9, 30.10 i 30.13 (vidi B2 u dodatku 2.)

Kapital i adekvatnost kapitala Nedovoljno je podatka da bi se procijenio kapital i adekvatnost kapitala banaka.

MRS 1.74

365

366

ANALIZA I UPRAVLJANJE BANKOVNIM RIZICIMA

NEDOSTACI U BANKOVNOJ RACUNOVODSTVENOJ PRAKSI Procjena aktive banke Nude se nedostatne smjemice za procjenu aktive banke. Procijenjena sadasnja vrijednost kreditnog portfe1ja neke banke ne odrazava se na velicinu rezerviranja za gubitke po zajmovima. To za pos1jedicu ima nemogucnost prepoznavanja napuhanih zajmova i nedostanih rezerviranja.

Podaci o povezanim stranama Nedovo1jna se paznja posvecuje pretjerano bliskim odnosima unutar strukture skupine iii konglomerata. Investicijski i trgovacki portfeljitdisni rizici Pruza se nedovoljno podataka o trzisnim rizicima banaka.

Izlozenost rizicima derivata Banke zaobilaze domaca bonitetna (oprezna) ogranicenja svoje rizicne izlozenosti koristenjem derivata. Te se aktivnosti ne mogu pratiti. Nepouzdani tdisni mehanizmi Procjena zajmova iii investicija u vlasnickim iii duznickim instrumentima moze se zakomplicirati trzistem koje je nedovoljno duboko, aktivno i likvidno.

RACUNOVODSTVENISTANDARD KOJI SE BAVI GLAVNINOM PROBLEMA

MRS 30.8, 30.1 0, 30.19, 30.40, 30.43, 30.44 i 30.50 MRS 32.66 (vidi 82 u dodatku 2.) Zdrava primjena kva1itativnih svojstava, posebno "biti nad formom" i "opreza", jamci1a bi vjerodostojno prikazivanje (vidi okvir).

MRS 30.58 i MRS 24 (vidi 84 u dodatku 2.)

MRS 30.8, 30.10, 30.15, 30.19 i 30.24 MRS 32.77 i 32.88 (vidi 85 u dodatku 2.)

MRS 32.47 i 32.91 (vidi Bl u dodatku 2.)

To je problem financijskog trzista, a ne racunovodstveni problem.

Likvidnost Pruza se nedostatno podataka da bi se korisnicima omogucilo da prate likvidnost banaka.

MRS 30.18, 30.19, 30.30, 30.33 i 30.35 (vidi 87 u dodatku 2.)

Devizni rizik Daju se nedostatni podaci o deviznoj poziciji neke banke da bi se korisnicima omoguCilo procjenjivanje njezine izlozenosti pomacima u trzisnoj osjetljivosti na "oseku i plimu" kapitala.

MRS 30.8, 30.10, 30.15 i 30.40 MRS 32.47 i 32.91 (vidi 81 i 88 u dodatku 2.)

DODATAK 3. NEDOSTACI PRONA£lENI U RACUNOVODSTVENOJ PRAKSI

NEDOSTACI U BANKOVNOJ RACUNOVODSTVENOJ PRAKSI Racunovodstvena nacela Dobro zamisljena racunovodstvena nacela, kao sto je obracunsko racunovodstvo, banke ne primjenjuju. Pravovremeni i pouzdani podaci Mnogi bankovni sustavi ne stvaraju pravovremne i pouzdane podatke za unutarnju i vanjsku upotrebu.

Nacela konsolidacije Nedostatne su smjernice o nacelima za konsolidaciju operacija financijskih skupina iii konglomerata. Dodatni kvantitativni i kvalitativni podaci Praksa prikazivanja ne prelazi tradicionalna financijska izvjesca kako bi ukljucila pruzanje drugih kvantitativnih i kvalitativnih podataka, kao sto su vlasnicka struktura neke banke, koncentracija rizika te pojedinosti politike i prakse upravljanja rizicima. Sredstva agenta Sredstva kojima upravlja banka (iii drugi financijski posrednik) djelujuCi u svojstvu agenta iii kao principal (tj. odgovarajuca uloga banaka u postupku posredovanja) nisu posebno prikazana. Obveze bi se po sredstvima agenta trebale vezati za portfelje aktive koji predstavljaju koristenje sredstava kako bi se potrosacima pomoglo u donosenju investicijskih odluka.

367

RACUNOVODSTVENISTANDARD KOJI SE BAVI GLAVNINOM PROBLEMA

Zdrava primjena temeljnih pretpostavki i kvalitativnih svojstava financijskih izvijesca rijesila bi taj problem (vidi MRS okvir).

Management !reba uravnoteziti relativne prednosti pravovremenog izvjescivanja s pru:lanjem pouzdanih podataka (vidi MRS okvir).

Taj se vid opsirno obraduje u MRS-u 27.

MRS 1.8. Komentar menadzmenta (vidi Au dodatku 2.) ukljucujuci: MRS 30.17 i 30.35 MRS 32.42.

MRS 30.55 (vidi Bl u dodatku 2.)

Lektura I korektura Domagoj Vidovic

Racunalna obrada i priprema za tisak Mladen Tomsic

Graficko oblikovanje MATEd.o.o.

Tisak Grafotisak, 2006.