Alpinizam i Logorovanje

UNIVERZITET”DŽEMAL BJEDIĆ”MOSTAR NASTAVNIČKI FAKULTET ODSJEK ZA SPORT I ZDRAVLJE SPORTSKA AKADEMIJA

PLAN RADA I ZNAČAJNOST REALIZACIJE U PRIRODI ( Seminarski rad )

Student: Repeša Emir

Mentor: Mostar, maj 2010 god.

prof. dr. Nermin Nurković

S AD R Ž AJ :

1.UVOD

1. UVOD…………………………………………………………

3

2. DEFINICIJA PREDMETA I PROBLEMA RADA……….

4

3. CILJ I ZADATAK RADA…………………………………..

5

4. METODA RADA…………………………………………….

6

5. PRAKTIČNA I TEORETSKA VRIJEDNOST RADA…….

15

6. ZAKLJUČAK…………………………………………………

16

7. LITERATURA………………………………………………..

17

Škola u prirodi predstavlja vid osnovne pojmovne veze o užem i širem zavičaju, gdje će, daleko od gradske buke, učenici moći naučiti da od prirode uzmu sve što je dobro, a da je ujedno i sačuvaju. Ovakvo poučavanje je neophodno i njegov značaj je u učenju putem kojeg se razvijaju interkulturalnost i interdisciplinarnost, upoznaju globalna zbivanja. Učenje o prirodi u prirodnom ambijentu je imperativ vremena i ranog učenja, od bližeg ka daljem i u mlađem školskom uzrastu zauzima posebno mjesto u Nastavnom planu i programu. U koncepciji rada Škole u prirodi posebnu ulogu ima odgojna i zdravstvena komponenta cjelokupnog rada, što i opredjeljuje prilikom izbora ovog oblika rada, s obzirom na mogućnost ostvarivanja što više odgojnih ciljeva i zadataka nastave svakog nastavnog predmeta pojedinačno kao i sadržaja i oblika cjelokupnog nastavnog i odgojnog rada

2. DEFINICIJA PREDMETA I PROBLEMA RADA

Na osnovu izabrane teme, pred nas se jasno postavlja predmet i problem ovog rada. Dobro isplaniran i obavljen edukativni boravak u prirodi ima veoma pozitivan učinak kako za djecu tako i za njihove nastavnike.

Izrada i odabir tema u ovom seminarskom radu je veoma bitna za pravilnu izradu plana i time sam boravak u prirodi kako nebi došlo do neželjenih situacija, a sam edukativni boravak u prirodi da iskoristimo za proširenje znanja kako bih postizali još bolje rezultate.

3.CILJ I ZADATAK RADA

Na osnovu definicije predmeta i problema ovog rada mozemo definisati i cilj ovog rada. Osnovni cilj ovoga seminarskog rada je da izradimo plan boravka u prirodi i definisemo značaj edukativnih boravaka u prirodi. Posto smo definisali cilj rada, sada mozemo odrediti i zadatke rada koje ćemo postaviti sljedečim redom:

-odabrati adekvatnu literaturu -izvrsiti konsultacije o odabiru tema i literature -odredjivati prednosti i nedostatke u odabranoj temi

4. METODA RADA

-Plan U ukupnom radu potrebno je imati u vidu sljedeće: - realizovati programske sadržaje prema redovnom Nastavnom planu i programu, koji je u skladu s prirodnim okruženjem Škole u prirodi; - omogućiti i osigurati svim učenicima odjeljenja mlađeg školskog uzrasta da u toku školovanja pohađaju Školu u prirodi ; - odrediti rukovoditelja Škole u prirodi; - obaveza i odgovornost realizatora Škole u prirodi je stalni nadzor nad učenicima, kojima moraju uvijek biti na raspolaganju; - zdravstvenu pomoć osigurava davalac usluga – Program Škola u prirodi; - tokom boravka potrebno je ostvariti planirani fond sati predviđen Nastavnim planom i programom za svaki predmet; - evidentirati ukupno vrijeme koje se u svakoj aktivnosti provede tokom realizacije nastavnih sadržaja svakog predmeta ponaosob; - uvesti elastičan raspored, jer će vrijeme trajanja rada uvjetovati niz okolnosti, tako da rad može trajati i 15 minuta, ali i 60 minuta, što zavisi od toga šta je nastavnik planirao da realizuje u određenoj aktivnosti; - vrijeme i prostor za ostvarivanje određenih sadržaja odredit će se poslije uvida u sve mogućnosti koje pružaju, pa će najpogodnije vrijeme po nastavnikovoj procjeni biti bilo koje doba dana koje je najpogodnije i najkorisnije za realizaciju; - prema tome, u skladu sa suštinom provedbe ovog oblika rada u prirodi i njenim karakteristikama, treba izbjegavati nastavu u samo jednom dijelu dana, a u drugom slobodno vrijeme. Učenik treba da uči uvijek i putem nenamjernog učenja, ali da se istovremeno igra i zabavlja koristeći prirodne resurse; - uočavati da je priroda otvorena za one koji je poštuju, koji znaju da čitaju

njene znakove, koji razumiju njen govor; - uživati u doživljavanju prirodnog ambijenta; - stvoriti uvjete i održavati ugodno raspoloženje; - naučiti pravila ponašanja u prirodi, poštovati prirodne pojave, vjetar, vodu; - saznavati, učiti posmatranjem, istraživanjem, isprobavanjem; - predlažemo da svaki dan posvetite jednoj temi, jednoj aktivnosti: jedan drugi dan ste šumari, livadari, kuhari, čuvari ptica,

dan ste planinari,

sakupljači ljekovitog bilja, slikari,

zabavljači, pisci, pjesnici i drugo, dakle prema dogovoru - aktivnosti za naredni dan aktiv planira uveče; - priprema za istraživanje u prirodi vezana je za izbor odgovarajuće obuće i odjeće koja je komotna i pokriva tijelo; - osigurati pribor za prvu pomoć; - vrijeme provedeno u Školi u prirodi treba dobro isplanirati, što je preduvjet za njenu racionalnu provedbu: za učenje i uživanje, uživanje i učenje, a da bi to uspjelo, potrebno je prihvatiti nova; Pravila života: - stalno mijenjati sudionike grupe kako bi svaku novu aktivnost radili s nekim drugim, a da su, ipak, uvijek svi zajedno; - probati okuse nove hrane, "nacionalne specijalitete"; - brinuti se o sebi; - voditi računa da u novom ambijentu niko nije sam i da svi imaju ista prava, obaveze i svoje potrebe.

Stjecanje znanja o:

- užoj i široj okolini, užem i širem zavičaju,Bosni i Hercegovini i dešavanjima u njima;

Učenici znaju: - osnovne pojmove vezane za uži i širi zavičaj, Bosnu i Hercegovinu; - aktuenosti u užem i širem zavičaju i BiH; - međusobnoj zavisnosti živih bića; - odnosu prema prirodi; - odnosu prema čovjeku i njegovom zdravlju, fizičkoj aktivnosti; - orijentaciji u prostoru i vremenu; - geografskoj karti užeg, šireg zavičaja, BiH; - privredi u zavičaju; - razlike između žive i nežive prirode, sličnosti i razlike između živih bića; - pravilan odnos prema prirodi; - čuvati zdravlje kao preduvjet za sve ljudske aktivnosti; - odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomoći Sunca, kompasa, objekata u prirodi; - orijentisati se na karti; - šta čini privredu zavičaja i BiH; -naseljima i saobraćaju u užem i širem zavičaju i BiH; - uzajamnoj zavisnosti ljudi; - osobine naselja u užem i širem zavičaju i BiH; - uzajamnu zavisnost ljudi; - promjenama na biljkama i životinjama u svim godišnjim dobima; - biljkama i životinjama u prirodnoj životnoj zajednici; - principima pravilne i redovne ishrane, kulturi ishrane; - uočiti, opisati promjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba; - šta čini životne zajednice biljaka i životinja; - kulturu ishrane;

SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE

Učenici će: - posmatrati - samostalno ili u grupi planirati - provoditi istraživanja - samostalno ili u grupi izvoditi zaključke - izvoditi mjerenja - razmatrati dokaze i procjenjivati - prezentirati dokaze - prenositi informacije u individualnom i timskom radu - procjenjivati Kroz: - traženje ideja, posmatranje, Izvođenje ogleda i upoređivanje s rezultatima drugih grupa - uz pomoć nastavnika osposobljavati se za izradu plana istraživanja - pratiti redoslijed uputstava tokom Istraživanja i mjerenja - prezentacija dobivenih rezultata - koristiti vlastitu kreativnost i maštu za dolaženje do rješenja - koristiti jednoznačnu terminologiju,razumljivu učenicima, u tokuimenovanja i opisivanja živih bića,pojava i procesa u prirodi i društvu.

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE

Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i stavove - prema samom sebi, prema drugima – u zajednici - porodici, obitelji - učenju kao cjeloživotnom procesu - poštivati i uvažavati različite stavove - sticati samopouzdanje i odgovornost - građenje ekološke svijesti (značaj čistog zraka, životne sredine, boravka u prirodi za zdravlje) - usvajanje i korištenje naučnih dostignuća u razumijevanju svijeta u kojem žive - poboljšanje kvaliteta življenja - usvajanje pozitivnih navika: - za bavljenje tjelesnim aktivnostima: zagrijavanje, jutarnje vježbe oblikovanja, smirivanje organizma, igre ...; - pravilnog držanja tijela prilikom sjedenja, stajanja i hodanja; - da na adekvatan način iskaže kontrolisane emocije u različitim životnim situacijama –mimikom, pantomimom i gestama - da pozitivno doživljava i vrednuje život i rad u novom ambijentu organizacija nastave i ukupan boravak u Školi u prirodi je prvenstveno fleksibilan. Ovo također podrazumijeva i paralelno i integrativno izvođenje nastave svih predmeta. S obzirom da je nastava razredna, - organizovati je i po grupama koje će se smjenjivati, jer ambijent

dozvoljava

da kroz igru, zabavu i pjesmu usvajaju znanja i zadovolje svoje potrebe; - uskladiti dnevni ritam odmora, spavanja, učenja i igre, primjeren uzrastu, uz asistenciju odraslih; - da se upoznaju o štetnosti psihoaktivnih supstanci (pušenje, otrovne gljive, biljke...); - da traže pomoć ako su fizički i emocionalno uznemiravani, kao i ako su zanemarivani.

PROGRAMSKI SADRŽAJI

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Nastavnicima predlažemo da programske sadržaje bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti, mogu realizovati na taj način što će najprije ponoviti one tekstove koji se svojim sadržajima odnose na život i rad ljudi u novoj sredini, kao i na zajednički život, u kojima će se nalaziti učenici određenih odjeljenja za vrijeme boravka u Školi u prirodi. Značajno je da se škole u prirodi nalaze na području kantona, odnosno Bosne i Hercegovine, odakle su učenici njihovi posjetioci. Nastavnici će odstupati od ranije pomenutih tekstova, pa će odabrati one koji odgovaraju u svemu novim uvjetima života i rada. Posebno težište treba da bude na uočavanju likova i njihovih postupaka, opisu lika i zauzimanju stavova prema liku. Isto tako potrebno je koristiti tekstove u kojima se nalaze opisi, posebno onih predjela koji su karakteristični za boravak učenika, visoki planinski predjeli, pašnjaci, ribogojilišta, pčelarenje ... U cjelini, potrebno je vršiti povezivanja, korelaciju. U okviru takmičenja i kviza znanja učenici se mogu takmičiti u poznavanju likova i to onih koji imaju mnogo zajedničkog, kao i različitog, što je svakako dio rada i razgovora o sadržaju književnog teksta. Učenici isto tako mogu organizovati veče recitacija. I ovom prilikom će recitovati pjesme koje su učili u toku školovanja i u okviru zahtjeva predviđenih Nastavnim planom i programom. Veče recitacija može biti organizovano na razne načine. Po dolasku učenici treba da se jave roditeljima. Dopisivanje, tj pisanje pisama I razglednica s adresiranjem je predviđeno programom rada, te se prema tome ovaj dio programa ostvaruje u konkretnoj životnoj situaciji. Za vrijeme boravka, učenici svaki drugi dan treba da izdaju zidne novine i to svako odjeljenje posebno. Zidne novine će sadržavati literarne i likovne priloge učenika (ovaj vid aktivnosti ostvarivat će se u okviru programskih zahtjeva ucjelini). S obzirom da će se učenici mnogo kretati i živjeti zajednički te će moći formulisati mnogo tema za vježbe usmenog i pismenog izražavanja, biti će u mogućnosti da vrše razna opisivanja u toku narednog školovanja, da pišu o svemu onome što im se dogodilo i što su doživjeli. Ovo naročito treba da imaju

u vidu nastavnici prilikom planiranja rada u narednim razredima.

PRIRODA I DRUŠTVO U nastavi predmeta Priroda i društvo, nastavnici će odstupiti od ranije planiranih sadržaja, pa će planirati one koji odgovarajau boravku, životu i radu učenika u novoj sredini. Npr., u I, II i III razredu potrebno je ponoviti gradivo o izgledu zavičaja i životu i radu ljudi. Učenici treba da utvrde šta je to zajedničko, a šta različito i u kojoj mjeri, u odnosu na njihov zavičaj. Učitelji III razreda naročito će imati u vidu gradivo koje će učenici naredne školske godine izučavati u IV razredu, što će se na osnovu boravka učenika u Školi u prirodi lakše obraditi. Isto tako, u IV razredu postoje mogućnosti za ponavljanje I povezivanje kao i proširivanje onih sadržaja koje su učenci učili u školi, a sada su u mogućnosti da ih neposredno posmatraju, naročito kada se govori o životu i radu ljudi (posjete: vodenica – proizodnja hrane, rasadnik – uzgoj I kultivisanje biljaka, voćnjak i povrtnjak, pčelinjak – proizvodnja meda; farme krupne i sitne stoke – mliječni i mesni proizvodi; ribnjak – uzgoj ribe; poljoprivredno dobro; botanička bašta, staklenik... Praktični rad i herbar (zajednički) Dakle, tematske cjeline za učenike razredne nastave su: Biljni i životinjski svijet; Pravilna ishrana i boravak u prirodi Ekološka kultura I Higijena stanovanja; Izgled šireg zavičaja; Izgled i sastav zemljišta i važnost vode; Privreda, a naročito šire povezivanje sa sadržajima koji se odnose na izučavanje države BiH (Ime, grb i zastava, Obnova i izgradnja, Državni i vjerski praznici, Kulturno-historijska tradicija i ljubav prema domovini). Posjete:spomenicima s hitorijskim temama – živa riječ učesnika bitaka. Reljef; Orijentacija u prostoru i prema Suncu su sadržaji koje obavezno treba obraditi, dakle sve ono što prirodni ambijent nudi. Dio sadržaja predmeta Priroda i društvo, i to onaj koji se odnosi na planinske predjele, treba na terenu tokom posjete obraditi, ponoviti, proširiti, sistematizovati. Nakon ovoga nastaviti sa sadržajima koji slijede: BiH, Simboli, Reljef, Stanovništvo, Naselja, Poljoprivreda i šumarstvo, Život uz rijeku zimi ili ljeti, historijski značaj kraja i sl.

Sadržaje predmeta Priroda i društvo isto tako ponoviti, sistematizovati, proširiti i pristupiti obradi novih koji odgovaraju novim uvjetima. Učenici će imati mogućnost da posjete pilanu i stovarište građe i upoznaju se s privrednom djelatnošću tog kraja. Nastavnici razredne nastave treba da imaju u vidu mogućnost da u budućem nastavnom radu koriste znanja koja su učenici stekli za vrijeme boravka u Školi u prirodi. U okviru ovog predmeta učenici će se upoznati s prošlošću kraja. Potrebno je po dolasku uspostaviti kontakt s općinskom turističkom agencijom kako bi se učenici što bolje i potpunije upoznali s prošlošću ovog kraja i posjetili spomenobilježja. Prilikom susreta s učenicima najbliže osnovne škole u mjestu učenici će također imati priliku da neposredno saznaju o životu i radu ljudi tog kraja kao i da se međusobno upoznaju i druže. MATEMATIKA Nastavni sadržaji predmeta Matematika pružaju mogućnost da se prilikom sastavljanja tekstualnih zadataka sadržaji vežu za život i rad ljudi u toj sredini. Isto tako u okviru ovog predmeta postoji mogućnost da učenici posmatraju različite predmete i tako uočavaju skupove i podskupove, oblike predmeta i stječu i određena znanja iz geometrije. I u okviru ovog predmeta kao i ostalih moguće je organizovati takmičenja u znanju, zanimljive večeri i sl. LIKOVNA KULTURA Prilikom ostvarivanja programskih sadržaja predmeta Likovna kultura koristiti one teme i tehnike koje upravo proizlaze iz života i rada samog okruženja Škole u prirodi, čime se u potpunosti mogu ostvariti ciljevi i zadaci nastave ovog predmeta. Kako će učenici uređivati zidne novine, pored literarnih radova objavljivat će se i likovni radovi. Predlažemo da učenici ne nose blokove, nego da se ponese ili da se osigura na drugi način dovoljan broj papira kako bi se učenicima omogućilo da u svakoj prilici mogu stvarati. Isto tako predlažemo da se koristeći najbolje literarne i likovne radove po dolasku u školu organizuje i na vidno mjesto postavi izložba koja bi se tematski odnosila na boravak učenika u Školi u prirodi.

MUZIČKA KULTURA Realizacijom programa muzičke kulture nastojati da učenici pjevaju one pjesme koje su po svom sadržaju najbliže životu i radu sredine u kojoj se nalaze, kao i pjesme koje su učili u toku školovanja. Prilikom učenja tekstova i melodija novih pjesama nastojati da po svemu odgovaraju novom ambijentu. Bilo bi veoma dobro kada bi učenici naučili jednu pjesmu i jednu folkolornu igru iz kraja u kojem borave. Sadržaji muzičke kulture mogu se realizovati u raznim prilikama (npr. uspavanke za sve uzraste pred spavanje i sl.) i u svim oblicima rada. TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ Nastavne sadržaje tjelesnog i zdravstvenog odgoja realizovati na način kojim će se više koristiti igre kod kojih dolazi do izražaja razvijanje sposobnosti značajnih sa stanovišta samozaštite i odbrane; sportske igre: odbojka na travi, nogomet, rukomet, tenis, skijanje, redovne tjelesne vježbe, kao i čuvanje mentalnog zdravlja – u skladu s mjestom boravka i godišnjim dobima. Učenike u toku izleta naučiti kako da se orijentišu u prirodi, sa kompasom i bez njega, i kako da pruže prvu pomoć i pomognu u slučaju da neko bude ozlijeđen. Radne obaveze učenika, a naročito dežurstvo i način njegovog obavljanja vezati s prethodno realizovanim aktivnostima i odgovornošću koju sa sobom nose. Kako će učenici boraviti više dana u Školi u prirodi, potrebno je formirati "prirodne družine" s izabranim rukovodstvom, koje bi bilo nosilac aktivnosti izvan nastave i ujedno povezivalo učenike s učenicima škole u mjestu.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i poučavanje o prirodi u njenom jedinstvu, s

različitih aspekata. U skladu s tim koristiti metodologiju aktivnog učenja, metodologiju usmjerenu na dijete. Ovaj vremenski period koji učenici provode u Školi u prirodi pogoduje razvoju njihovih osnovnih psihomotoričkih sposobnosti s primjerenom frekvencijom pokreta i aktivnosti (koordinaciju pokreta, ravnotežu, finu motoriku ruku, preciznost) u kojem igra ima posebno značajnu ulogu. Pravilna demonstracija svih aktivnosti u prirodnim uvjetima predstavlja primjeren način za njihovo adekvatno usvajanje, čime se potiče samostalnost učenika, njegova samokritičnost, jača samopouzdanje i samoaktualizacija i učenika vodi na putu sazrijevanja. Poželjno bi bilo da se u ovom radu pored razrednog nastavnika angažuju studenti Odsjeka pedagogije i Odsjeka psihologije Filozofskog fakulteta ili student Odsjeka razredne nastave Pedagoške akademije, te je potrebno svako veče na zajedničkom sastanku donijeti konkretan plan i program rada s obavezama svakog učesnika. Realizatori ostvarivanja programa su uglavnom nastavnici, dok se na organizovanju rada u tzv. slobodnom vremenu na realizaciji kulturno-zabavnih i sportskih sadržaja kao i u odgojnom radu s učenicima angažuju i studenti ili stalno zaposleni u ustanovi, po mogućnosti nastavnik tjelesnog odgoja ili da ga osigura Škola u prirodi. Tako je potrebno pratiti u kojoj mjeri život i rad učenika u novoj sredini pod uvjetima organizacije života i rada odgojno djeluju na učenike. Paželjno bi bilo da nastavnik omogući studentima nastavnih odsjeka da u njihovom prisustvu održe bar po jedan blok-sat nastave, s tim da se nastavnik pojavljuje kao mentor. Nastavnici će se pripremati za rad na taj način što će određivati konkretne sadržaje određenog bloka, vrijeme trajanja i mjesto izvođenja. Sve ovo treba napisati u tezama u određenoj svesci za pripreme (svakako korelativno). S obzirom da nekada vrlo brzo dolazi da atmosferskih promjena. potrebno je uvijek imati pripremljene dvije varijante rada kako u radu ne bi došlo do iznenađenja i improvizacije.

Svaki dan ima svoj sadržaj i dnevni raspored, od buđenja do spavanja. Za cijelo vrijeme potrebno je voditi dnevnik rada čiji će sadržaji koristiti za ljetopis škole i drugo, s podacima o životu i radu svih učesnika Škole u prirodi. Nakon povratka potrebno je napisati izvještaj koji treba da sadrži osnovne podatke o tome kako je izveden cjelokupni rad, šta je bilo dobro riješeno, šta se nije moglo ostvariti prema očekivanom planu, kao i dati prijedloge koji bi doprinijeli unapređivanju odgojno-obrazovnog rada Škole u prirodi. Posebno je potrebno da se pomogne učenicima u svemu kada se osjeti potreba. Rukovodilac grupe u obavezi je da se javi upravi škole, a da Prosvjetnopedagoški zavod u pisanoj formi, ukratko obavijesti šta se i kako radilo. Škola u prirodi kao obavezan segment nastave, u prirodnom ambijentu, osigurava postizanje takvog učenikovog doživljaja i efekte u nastavnom radu koji doprinose trajnijem zapamćivanju

5. PRAKTIČNA I TEORETSKA VRIJEDNOST RADA

Praktična vrijednost ovog rada ogleda se u samom boravku u prirodi Kao i to da smo se edukovali boraveć u istoj. Teorijska vrijednost ovog rada mišljenja sam da može naći mjesto u samom pristupu pri izlaganju tematskih cjelina. Kao što smo već ranije istakli, akcent u ovom teorijskom radu stavili smo na edukativni boravak u prirodi. Procjenjujući teoretsku vrijednost ovog rada, smatram da ovaj rad može koristiti prije svega kod raznih uzrasta predškolskih ili školskih zavisno o tematici koja će biti obrađivana.

6.ZAKLJUČAK

Uzimajuci u obzir sve ono sto sam naučio i saznao radeći ovaj seminarski rad mogu zaključiti da se iz prirode može dosta toga naučiti a pogotovo kroz edukativne radionice u prirodi prilagođene učesnicima po tematskim cjelinama.

7. LITERATURA

1. Mikić,B, (2005): Wellnes i Fitnes,Filozofski fakultet Tuzla 2. Malacko,J.,Rađo,I.(2004):Tehnologija sporta i sportskog treninga,Fakultet sporta i tjelesnog odgoja Sarajevo,Sarajevo 3. Internet