Alatni Strojevi 1 - I Dio[1]

ALATNI STROJEVI I 2 . 4 . 18 .

zanimanje 010104 - strojarski tehničar

I. polugodište dipl. ing. strojarstva

Ivo Slade

Alatni strojevi I

1.0

UVOD

Ova skripta je namjenjena učenicima I. tehničke škole TESLA u Zagrebu smjer strojarski tehničar, za lakše praćenje predmeta Alatni strojevi 1. Rađena je u dva dijela, po jedan za svako polugodište. Alatni strojevi su jedan je od stručnih predmeta u programu naobrazbe strojarskih tehničara. Skripta obuhvaća alatne strojeve za obradu bez odvajanja čestica.... Sadržaj skripte je u cijelosti prilagođen okvirnom nastavnom planu i programu predmeta Alatni strojevi za 3. razred strojarskih tehničkih škola. Kako su nastavni sadržaji dosta šloženi, gradivo je podijeljeno u tematske cijeline koje su pak podijeljene u manje podcjeline. Na kraju svake cjeline nalaze se pitanja i zadaci za provjeru usvojenosti sadržaja. Pri izradi ove skripte koristio sam se uglavnom mojim pripremama za predavanja i materijalima – pogotovo slikama, koje sam našao na internetu. Kako slika govori tisuću riječi tako sam nastojao skriptu što više „oslikati“ fotografijama i ilustracijama. Skripta nije komercijalnog karaktera, niti je zamjena za bilo koji udžbenik, već je pomoć mojim učenicima u savladavanju gradiva. Zahvaljujem se svima koji su korisnim savjetima pomogli da se ova skripta izradi. Također ću biti zahvalan i na budući dobronamjernim prijedlozima i savjetima kako poboljšati i osuvremeniti skriptu. Slade Ivo

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo

2

Alatni strojevi I

SADRŽAJ 1. Uvod

2

2. Sadržaj I. dijela

3

3. Alatni strojevi za obradu bez odvajanja čestice .............................. 5 3.1 Alatni strojevi uvod ............................................................................ 3.2 Podjela alatnih strojeva .......................................................................... 3.3 Kovački alatni strojevi strojevi.................................................................. 3.3.1 Mehanički batovi................................................................................. 3.3.1.1 Polužni – perni bat.................................................................................... 3.3.1.2 Bat na dasku, remen ili lanac .................................................................. 3.3.2 Pneumatski batovi................................................................................. 3.3.2.1 Dvoradni bat za slobodno kovanje ..................................................... 3.3.2.2 Jednoradni bat za slobodno kovanje ..................................................... 3.3.2.3 Dvoradni bat za kovanje u ukovnjima ..................................................... 3.3.2.4 Protuudarni bat ................................................................................ 3.3.2.5 Dvoradni bat na paru .......................................................................... 3.3.2.5 Batovi sa komprimiranim dušikom za velike brzine kovanja ................... 3.3.3 Preše ................................................................................................ 3.3.3.1 Vretenasta ručna preša .......................................................................... 3.3.3.2 Tarna (frikcijska) preša .......................................................................... 3.3.3.3 Vretenasta hidraulične preša .................................................................. 3.3.3.4 Vretenasta električna preša .................................................................... 3.3.3.5 Mehaničke koljenaste preše ................................................................ 3.3.3.6 Ekscentar preša ................................................................................. 3.3.3.7 Hidraulička preša ................................................................................. 3.4 Alatni strojevi za duboko vučenje ............................................................ 3.4.1 Hidrauličke preše za duboko vučenje .................................................. 3.4.2 Ekscentar batovi za duboko vučenje ...................................................... 3.4.3 Duboko vučenje vakuumom .................................................................. Pitanja 1 ............................................................................................. 3.5 Alatni strojevi za za savijanje lima ............................................................ 3.5.1 Kružno savijanje lima .......................................................................... 3.5.1.1 Savijačice s 3 valjka ........................................................................... 3.5.1.2 Savijačice s 4 valjka ........................................................................... 3.5.2 Kutno savijanje lima ............................................................................ 3.5.2.1 Ručne mehaničke savijačice ................................................................ 3.5.2.2 Mehaničke savijačice - preše ................................................................ 3.5.2.2 Hidrauličke savijačice - preše ................................................................ 3.6 Alatni strojevi za za savijanje cijevi i profila ........................................... 3.6.1 Savijačice za rotacijsko savijanje ......................................................... 3.6.1.1 Polužne savijačice .............................................................................. 3.6.1.2 Zupčaste savijačice .............................................................................. 3.6.1.3 Navojne savijačice .............................................................................. 3.6.1.4 Hidrauličke savijačice .............................................................................. 3.6.2 Trnovi za savijanje ................................................................................ 3.6.3 Savijačice za tlačno savijanje ............................................................... 3.6.4 Savijačice za savijanje žigom................................................................. 3.6.5 Savijačice s tri valjka............................................................................ Pitanja 2 .............................................................................................

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo

6 8 9 10 10 11 12 12 13 13 14 15 16 17 17 18 19 20 21 22 23 25 26 27 28 29 30 30 30 32 33 33 34 35 36 36 36 37 37 38 38 39 40 41 43

3

Alatni strojevi I

4. Sadržaj II. dijela

I.tehnička škola TESLA

3

Slade Ivo

4

Alatni strojevi I

3. Alatni strojevi za obradu bez odvajanja čestice

Alatni stroj – mehanički polužni bat koji je za pokretanje koristio snagu vode

3.1 Alatni strojevi - uvod Današnja proizvodnja je nezamisliva kao tradicionalna proizvodnja. Ručni rad i korištenje ručnih alata je skupo i presporo te je u serijskoj ili masovnoj proizvodnji nemoguće proizvoditi bez pomoći strojeva. U modernom proizvodnom ciklusu moraju se koristiti proizvodni strojevi - alatni strojevi. Alatni strojevi su strojevi koji koriste alate. Prednosti alatnih strojeva: - zamjena fizičkog rada radnika - smanjenje broja radnika - bolja iskoristivost alatnog stroja - smanjenje vremena rada - povećanje produktivnosti - smanjenje troškova izrade - povećana ekonomičnost

Pretvaranje snage vjetra u mehanički rad pomoću vjetrenjača

Sam alatni stroj sastoji se od nekoliko cijelina bez kojih ne može funkcionirati. 1 Pogonski dio 2 Prijenos snage, momenta, sile 3 Izvršni – radni dio 4 Upravljački dio 5 Postolja, kučišta, stupovi, grede,konzole,... Pogonski dio se mijenjao s napretkom tehnike kroz stoljeća. Počevši od pogona snagom životinja, vode, vjetra, zatim u industrijskoj revoluciji upotrebom parnog stroja, Tesla nam je dao elektromotor koji je i danas osnovni poktretač svih alatnih strojeva.

Počeci serijske alatnim strojevima remenjem

proizvodnje na pogon

Različiti tipovi elektromotora

I.tehnička škola TESLA

ELEKTROMOTOR Elektromotor je električni stroj koji pretvara električnu energiju u mehanički rad. Višefazni kavezni asinkroni elektromotor se naglo razvija i upotreba se širi cijelom svijetom. Iako se nekad nije moglo precizno upravljati brojem okretaja, razvoj elektronike danas uvelike omogučuje regulaciju pokretanja, regulaciju broja okretaja i regulaciju momenta trofaznog kaveznog asinkronih elektromotora

Slade Ivo

5

Alatni strojevi I

Prijenos snage, momenta, sile se mijenjao s promjenama pogonskig strojeva i povećanjem snage motora. Ovisno o potrebnoj pretvorbi mehaničkog rada napretkom tehnike kroz stoljeća

Prigon zupčanik – zubna letva pretvara rotaciju u translaciju

Prigoni – prijenosnici momenta, snage ili reduktori se dijele: preme načinu gibanja pogonjenog elementa na: - rotacijske i - translacijske prigone Zupčasti prigon – rotacijski prigon

Navojno vreteno i matica translacijski prigon

Pužni prigon – prenosi moment s jednog na drugo mimoilazeće vratilo

Mogu se podijeliti prema načinu rada na električne, mehaničke i hidrauličke.

Dvoradni hidraulički cilindar – translacijski

Tarni prigon s promjenjljivim prijenosnim omjerom

Princip rada

Prema prenosnom omjeru dijele se na prigone sa stalnim ili promjenjivim prijenosnim omjerom,....

Lančani prijenos, posredni prijenos s konstantnim prijenosnim omjerom Krivuljni mehanizam Za promjenu alata na CAD alatnim strrojevima

I.tehnička škola TESLA

Tarni prijenos, direktni prijenos s promjenjivim prijenosnim omjerom

Slade Ivo

6

Alatni strojevi I

Izvršni - radni dio su različiti alati i naprave. Alati su sredstva u direktnom dodiru s predmetom koji se obrađuje koji ga preoblikuju ili mijenjaju dimenzije ili svojstva. Naprave su pomoćna sredstva koja se koriste u tijeku proizvodnje, ali direktno ne obrađuju predmet več sudjedjeluju kao samostalni uređaji ili dijelovi alatnog stroja.

Alat – bat za kovanje na kovačkom stroju

Shematski prikaz preoblikovanja sirovca u 4 faze kovanjem u ukovnju.

Pneumatski škripac

Upravljački dio alatnog stroja služi za upravljanje gibanjima alata i obratka te odabiranje parametara obrade.

Upravljačka konzola

Ručni upravljački panel

Upravljačka konzola

Upravljačka ploča

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo

7

Alatni strojevi I

3.2 Alatni strojevi – podjela Alatni strojevi za obradu bez odvajanja čestice

-

Alatni strojevi za plastično oblikovanje Za kovanje - batovi - preše Za duboko vučenje Za savijanje - savijanje lima - savijanje cijevi Za provlačenje Za valjanje Za hladno oblikovanje Za ekstruziju

-

Alatni strojevi za lijevanje Za kalupljenje Peći Za čišćenje odljevaka

-

Alatni strojevi za spajanje Za zavarivanje Za lemljenje Za lijepljenje

-

Alatni strojevi za obradu promjenom strukture Peći Kupke

-

Bat – mehanički polužni

Dvoradni pneumatski bat za slobodno kovanje

Alatni strojevi za obradu odvajanjem čestice (IV razred) Rezni alatni strojevi Obradni centri Fleksibilno obradni centri Industrijski roboti

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo

8

Alatni strojevi I

3.3 Kovački strojevi Kovački strojevi su alatni strojevi za obradu preoblikovanjem sirovca te promjenom dimenzija. Volumen sirovca je konstantan tj. ne mijenja se po završetku obrade. S obzirom na konstrukciju i način rada dijele se u: -

Bat – mehanički polužni perni

Bat na remen

Pneumatski dvoradni bat

Batove Preše

Otkivak kao gotov proizvod na batu ili otpresak kao gotov proizvod na preši se razlikuju po procesu nastajanja. Neki materijali ne podnose nagle promjene oblika (udarce na batovima) te ih je potrebno postepeno preoblikovati (na prešama). Zato su konstruktivna rješenja alatnih strojeva prilagođena materijalu proizvoda - batovima koji otkivak obrađuju udarcima, odnosno prešama koje postepeno preoblikuju otpresak povećavanjem pritiska te ga zadržavaju konstantnim određeno vrijeme. Samim time postoje i prednosti i nedostaci kovanja pred prešanjem. - Brzine udara batova od 4 – 7 m/s - Kod kovanja u ukovnju (kalupu) vrijeme trajanja preoblikovanja je kratko što je dobro za radni vijek kalupa. - Udarci su brzi i jaki što je loše za radni vijek kalupa - Kod batova se sa jakim udarcima pojavljuju velike vibracije što je loše za alatni stroj i okolinu. - Obrada na batu je brža, a time i ekonomičnija,.... Batovi se prema konstrukciji dijele na: - Mehaničke batove. Polužni – perni batovi Batovi na dasku, remen ili lanac - Pneumatske batove Jednoradne – gravitacijske batove Dvoradne batove za slobodno kovanje Dvoradne batove Protuudarne batove - Parne batove - Batovi sa komprimiranim dušikom za velike brzine kovanja Prema primjeni batovi mogu biti: - Batovi za slobodno kovanje - Batovi za kovanje u ukovnjima Prema izvedbi bata batovi mogu biti: - Batovi sa mirujućim nakovnjem - Batovi sa pokretnim - protuudarnim nakovnjem Prema brzini malja batovi mogu biti: - Klasični batovi 4 – 7 m/s - Batovi sa velikim brzinama malja 20 – 40 m/s

Parni bat

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo

9

Alatni strojevi I

3.3.1 Mehanički batovi 3.3.1.1 Polužni – perni bat

Bat – mehanički polužni perni

Omjer masa bata nakovnja i temelja kod meganičkih gravitacijskih batova je 1:20:200

Izolacija temelja od okoline zbog prigušenja vibracija koje se stvaraju prilikom udarca bata ostvaruje se materijalima koji upijaju vibracije (pijesak, guma, stiropor,...)

Perni bat se sastoji od bata (malja) koji je pričvršćen na pero. Poluga - pero je izvedena od čeličnih lamela i spojena je na motku koja podiže / spušta polugu. Podizanje motke ostvaruje se preko ekscentra na zamašnjaku. Zamašnjak preko remena dobiva okretni moment s prigona stroja. Masa bata (malja) se kreće od 20 do 250 kg, dok se broj udaraca kreće do 300 u minuti za lakše maljeve odnosno do 120 za teže batove. Postolje, odnosno cijeli alatni stroj se sidri na temelje temeljnim vijcima. Postolje je naliveni beton u predviđenom iskopu koji se izolira pijeskom ili nekim drugim materijalom koji upija vibracije. Stupanj iskoristivost pernog bata je η

= 30 - 40 %

Brzina udarca je između Vt = 4 – 7 n/s

Hladno kovani obradak

Leonardo da Vinchi – Bat sa automatskim pogonom vodom Dijelovi oružja kovani u hladnom stanju

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 10

Alatni strojevi I 3.3.1.2 Bat na dasku, remen ili lanac

Otkivak - radilica - izvađen iz ukovnja – kovanje u toplom stanju

Otkivak – vagonski kotač izvađen iz ukovnja – kovanje u toplom stanju

Stupanj iskoristivost batovi na dasku η 30 – 60 % batovi na remen η 40 – 60 % batovi na lanac η 40 – 60 %

Bat na dasku je gravitacijski bat koji se sastoji od bata spojenog na dasku koju podižu dvije suprotno rotirajuće tarenice. Batovi imaju masu od 200 kg do 1.5 t. Na visini 1.5 2.5 m kočnica se otpušta te bat pada na nakovanj brzinom 47m/s. Može se ostvariti do 60 udaraca u minuti pri nižim visinama dizanja bata (do 1m). Koristi se za za kovanje u ukovnjima i ima veliku točnost i preciznost izratka. Pogodan je za ukovnje sa više gravura. Regulacija je vrlo jednostavna i precizno se određuje energija udarca (radna moć). Pogodan je za automatiziranje. Visoki je energetski stupanj djelovanja bata. Jednostavne je konstrukcije, lagano se održavaju i dosta su jeftini. Nedostatak je ograničena radna moć, utjecaj vibracija na okolinu udarcima, potrebno je veliko temeljenje, daska se troši te ju treba često mijenjati,..

Bat na dasku Bat na remen

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 11

Alatni strojevi I

3.3.2 Pneumatski batovi 3.3.2.1 Dvoradni bat za slobodno kovanje

Dvoradni pneumatski slobodno kovanje

bat

za

Dvoradni zračni bat za slobodno kovanje se izrađuje u konzolnoj izvedbi i najčešće ima svoj kompresor za stlačeni zrak. Kompresori su relativno niskog pritiska. Hod bata je od 250 do 900 mm. Mase maljeva su od 50 do 1000 kg. Broj udaraca se kreće do 300/min. Nakovanj može bit izveden u jednom dijelu – monolitna konstrukcija ili posebno kod većih batova. Također prema izvedbi bata potrebno je i temeljenje te postavljanje izolacijskog materijala za smanjenje vibracija na okoliš.

Dvoradni pneumatski bat mosnom konstrukcijom

sa

Konstrukcijska izvedba dvoradnog bata s razdvojenim tijelom. Služi za slobodno kovanje velikih otkivaka u toplom ili hladnom stanju. Konstruktivno ima veliki razmak između nogu zbog lakšeg pristupa, postavljanja obratka i jednostavnijeg postavljanja masivnih alata. Dovod stlačenog zraka je iz centralnog spremišta – kompresorske stanice. Mase batova su od 0.5 do 30 t.

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 12

Alatni strojevi I

3.3.2.2 Jednoradni bat za slobodno kovanje Jednoradni pneumatski bat spada u grupu gravitacijskih batova. Pogon je jednoradnim cilindrom u kojem se podiže klip - bat stlačenim zrakom. Otvaranjem ventila stlaćeni zrak se ispušta te bat pada na nakovanj.

Princip kovanja gravitacijskim batom

3.3.2.3 Dvoradni bat za kovanje u ukovnjima

Dvoradni bat za kovanje u ukovnjima

Konstrukcijska izvedba dvoradnog bata za kovanje u ukovnjima slična je izvedbi batova s razdvojenim tijelom. Služi za kovanje u kalupima - ukovnjima. Kako brzina malja a time i energija udarca ne ovise o hodu (visini dizanja) malja, nego o tlaku u cilindru, za kovanje u ukovnjima koriste se veći tlakovi. Time je i konstrukcija bata masivnija. Kao i kod slobodnog kovanja lakši udarci istim batom postižu se kraćim hodom – manjim dizanjem bata. Hodovi se kreću od 1000 do 1500 mm.

Kružni ukovanj za kovanje .

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 13

Alatni strojevi I 3.3.2.4 Protuudarni bat Protuudarni batovi su u osnovi identični pogonu dvoradnog bata, ali nemaju mirujući nakovanj, već je nakovanj pokretan. Gibanje pokretnog protuudarnog malja je u suprotnom pravcu od radnog malja. Razlika je u načinu upravljanja i gibanja radnog i protuudarnog malja. Načini pokretanja protuudarnog malja mogu biti: - pomoću čelične trake - pomoću hidrauličkog sustava - pomoću komprimiranog zraka Kod vertikalnih batova sa čeličnim trakama i hidraulikom protuudarni malj ima nešto veću masu od radnog malja, a time i nešto manju brzinu gibanja. Protuudarni bat za slobodno kovanje – shematski prikaz bata s čeličnom trakom – mehaničkom spojkom.

Protuudarni bat za slobodno kovanje – shematski prikaz bata s pogonom komprimiranim zrakom

Kod horizontalnih protuudarnih batova koji se pogone komprimiranim zrakom oba nakovnja su identična. Zbog pomanjkanja mirujučeg nakovnja (šabota), konstrukcija je lakša i jeftinija.

Protuudarni bat za slobodno kovanje – shematski prikaz bata s hidrauličkim pogonom – hidraulilčkom spojkom.

Hidraulički protuudarni bat

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 14

Alatni strojevi I 3.3.2.5 Dvoradni bat na paru Masivni batovi za kovanje glomaznih odlijevaka, koji zahtjevaju mnogo prostora oko nakovnja. Rade kao pneumatski dvoradni batovi, ali se pune pregrijanom parom. Temelji za nakovanj i ta bat su odvojeni zbog smanjenja vibracija. Izrazito jaki udarci ali rijetki batu daju nizak stupanj iskoristivosti.

Parni bat u portalnoj konstrukciji

Dvoradni parni bat u konzolnoj konstrukciji

Koriste se kod slobodnog kovanja i kod kovanja u ukovnjima . Tlak pregrijane pare je 6 – 7 Mpa (N/mm2). Mogu biti izvedeni u portalnoj konstrukciji, konzolnoj ili kao polužni batovi.

Watt-ov parni polužni bat iz 1784. godine

Ukovanj za kovanje okruglih otkivaka

Postavljanje teškog otkivka elektro-hidrauličkim manipulatorom u parni bat . Kovanje se odvija u toplom stanju.

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 15

Alatni strojevi I

3.3.2.6 Batovi sa komprimiranim dušikom za velike brzine kovanja

Hidro pneumatski NITRO konzolni 5-tonski bat

Hidraulično ulje ulazi pod tlakom u donji dio cilindra te klip podiže čekić. Sabija se dušik koji je iznad klipa. Nakon što klip dosegne željenu visinu, otvara se brzootpuštajući ventil koji brzo ispušta ulje. Komprimirani dušik naglo potiskuje klip i bat udara o otkivak. Zbog visoke fleksibilnosti koju ima dušik kao pokretačka snaga, čekić može koristiti osnovni način upravljanja i kontrole te se koriste ručne poluge za upravljanje bata. Ova vrsta batova je razvijena u novije vrijeme (posljednjih 15-ak godina) Batovi su izrazito velikih brzina malja )20 – 40 m/s.) troše do 75% manje električne energije od klasičnih batova iste snage udarca. Nema održavanja kompliciranog sustava komprimiranog zraka, rashladnog sustava kompresora, niti treba čakati postizanje radnog tlaka zraka. Princip rada bata sa mirujučim nakovnjem na komprimirani dušik

Hidro pneumatski NITRO konzolni 8-tonski bat

1 – plinska cijev visokog pritiska 2 – kolektor 3 – glavni ventil 4 – cijev dovoda ulja 5 – odvod ulja 6 – elektronička kontrola 7 – brzootpuštajuči ventil 8 – klipnjača 9 – bat 10 – upravljačka ručica 11 – prigušnik cilindra 12 – glavni cilindar 13 – glavni spremnik 14 – brtva 15 – vodilica

Hidro-pneumatski cilindar sa dušikom

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 16

Alatni strojevi I

3.3.3 Preše Preša je alatni stroj konstruiran za primjenu vrlo velike snage za oblikovanje ili rezanje materijala. Preše se izrađuju u rasponu od malih ručnih do velikih industrijskih postrojenja. Odlikuje ih mirniji rad od batova te sa zato mogu koristiti večim silama Prema načinu rada dijele se na: - vretenaste - Vretenaste ručne preše - Vretenaste tarne (frikcijske) preše - Vretenaste hidraulične preše - Vretenaste električne preše

Ručna mehanička preša od 5 t hod 500 mm

- mehaničke - koljenaste - ekscentar - hidrauličke

3.3.3.1 Vretenasta ručna preša Vretenasta ručna preša izrađuje se u portalnoj i konzolnoj izvedbi. Kolo preše se ručno zakreće i prenosi se okretni moment na navojno vreteno (D=78mm). Navojno vreteno je spojeno na gornju čeljust preše. Hod je 260 mm, površina pritiska 470*230 mm, dok je pritisak do 28 t. Izrazito veliki pritisak ručne preše ne zahtjeva jako temeljenje, nema prijenosa vibracija, jednostavne konstrukcije, jednostavna upotreba i održavanje.

Hidraulička preša od 12 t hod 600 mm

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 17

Alatni strojevi I Navojno vreteno preše

3.3.3.2 Tarna (frikcijska) preša

Tarna preša postiže sile do 1000 t

Gonjene tarenice

Navojno vreteno frikcijske preše -

Najčešći tip frikcijske – tarne preše ima dva vertikalna tarna diska (Tarenicu 1 i Tarenicu 2) i jedan horizontalni gonjeni tarni disk (Tarenicu 3). Tarenica 3 je na vertikalnom navojnom vretenu (viševojnom) sa trapeznim navojima. Na drugom kraju vretena je čeljust (bat) preše. Pogonske Tarenice 1 i 2 su na horizontalnom vretenu i dobivaju okretni moment od zamašnjaka spojenog remenim prigonom na remenicu elektromotora. Upravljački mehanizam omogućuje kontakt samo jedne od pogonskih tarenica s gonjenom i time određuje pravac rotacije vretena. U kombinaciji Tarenica 1 i Tarenica 3 navojno vreteno se spušta i bat preše ima sve veću brzinu. Najveća je u trenutku kontakta sa otpreskom. Bat tlači otpresak, ali se sila ne može povećavati, jer dolazi do proklizavanja između tarenica. Obrnuti slučaj je kontakt Tarenice 2 i Tarenice 3 kada se navojno vreteno podiže i odvaja bat od otpreska. Koriste se za prešanje u kalupima (ukovnjima) u toplom i hladnom stanju. Princip rada tarne preše

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 18

Alatni strojevi I viševojno

3.3.3.3 Vretenaste hidraulične preše Kod tarnih preša okretni moment tarenice zamašnjaka se dobiva tarnim prigonom sa pogonskom tarenicom koja je spojenaq remenom na elektromotor. Kod hidrauličkih vretenastih preša okretni moment zamašnjaka dobiva se iz rotacije hidromotora koji okreće zamašnjak tarenicom.

Hidromotori smješteni oko zamašnjaka

Moderna vretenasta preša

Tipični primjeri toplog kovanja na vretenastim prešama

Također postoje konstrukcije koje okreću zamašnjak pomoću zubne letve. Karakteristike vretenastih preša su jednostavnost konstrukcije, bez djelovanja na okolinu, lako se određuje ritam rada, bez specijalnih zahtjeva za temeljenjem, duga trajnost i lako održavanje osim hidraulike, ppogodne za jednu centralnu gravuru, nisu pogodne za obradu malih predmeta u toplom stanju jer su prespore, jako troše tarne površine.

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 19

Alatni strojevi I

3.3.3.4 Vretenaste električne preše Električne vretenaste preše imaju elektromotorni pogon koji direktno tarenicom ili sredno remenom pogoni zamašnjak.

Shema direktnog vretenaste elektro preše

pogona

Elektro vretenasta preša pogonjena asinkronm motorom ds frekventnim modulatorom

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 20

Alatni strojevi I

3.3.3.5 Mehaničke koljenaste preše

Koljenasta vratila

Mehanička koljenasta preša se danas u masovnoj proizvodnji sve češće upotrebljavanju umjesto batova. Rotacijsko gibanje se iz elektromotora, reduktora i spojke prenosi na koljenasto vratilo, koje ima jedno ili dva koljena. Na koljeno je spojena ojnica (klipnjača) koja se giba oscilacijski te pretvara rotaciju koljena u translaciju klizača u vodilicama preše. Na klizaču je bat kojim se preša obradak. Princip rada koljenaste preše

Koljenasta preša sa jednim koljenom

Koljenasta preša sa dva koljena

1 – elektromotor 2 – kontroler 3 – kondenzatori 5a – glavno vreteno elektromotora 5b – zupčani prijenos 5c – koljenasto vratilo 5d – spoj klipnjače i bata - kuglasti zglob 5e – podešavač klizača 6 – kočnica 7 – hidraulička zaštita od preopterećenja

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 21

Alatni strojevi I

3.3.3.6 Mehaničke ekscentar preše Elektromotor okreće zamašnjak na kojem je ekscentar (dio kljena koljenastog vratila) koji se koristi za pretvaranje kružnog gibanja u pravocrtno (preko ojnice koja obavlja oscilacijsko gibanje).

Ekscentar

Princip rada ekscentar preše Koriste se za sve vrste obradaka (od najmanjih do najvećih) i obrade prešanjem u toplom i hladnom stanju, rade sa velikom točnošću i preciznošću, relativno jednostavne konstrukcije i izvedbe, ali visoke produktivnosti i ekomoničnosti. Trajnost im je duga, jednostavne su za održavanje i lako se automatiziraju. Nedostatak im je visoka cijena i stručno posluživanje. Ekscentar preša

Moderna 45 tonska ekscentar preša

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 22

Alatni strojevi I

3.3.3.7 Hidrauličke preše

Princip rada hidrauličkog cilindra

Hidrauličke preše se koriste za slobodno kovanje većih i težih otkivaka, za kovanje u ukovnjima, za skidanje srha te za radove u limu. Iako prema vrsti kovanja postoje i konstruktivne raznolokosti među hidrauličkim prešama zajedničke karakteristike su im male i jednolike brzine gibanja alata, miran rad, nešto niža produktivnost od batova te veća cijena. 100 tonska hidraulična preša Preše se koriste kod velikih otkivaka da se izbjegnu veliki batovi koji negativno utječu na okolini te za materijale lošije plastičnosti koji ne podnose udarce i nagle promjene oblika.

Proizvodna linija 2500 tonskim hidrauličnim prešama

Shema rada hidrauličke preše

Hidraulički motor je pretvarač mehaničke energije nekog pogonskog stroja (najčešće elektromotora) u energiju tlaka tekučine (ulja). Hidraulički motori se dijele prema konstrukciji i tlaku koji mogu ostvariti u hidrauličkom sistemu. Najčešće pumpe su - Zupčaste sa vanjskim ozubljenjem - Zupčaste sa vanjskim ozubljenjem - Lamelne pumpe - Vijčane pumpe - Klipne pumpe Princip stvaranja pritiska fluid u pumpi

20 tonska hidraulična preša

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 23

Alatni strojevi I

Prednosti hidrauličkog prijenosa energije su: u prijenosu velikih sila, dok je postrojenje malih dimenzija, - laka promjena smjera kretanja izvršnog člana (klipa ili hidromotora), - laka i kontinuirana promjena brzine pomoću prigušnica ili ragulatora protoka, - lagan i brz prijelaz s malih na velike brzine (i obrnuto), - lagani prijelaz s rotacionog u translacijsko gibanje, - kontinuirana regulacija i lako ograničenje pritiska, - tihi rad i jednostavna konstrukcija, - u slučaju preopterećenja jednostavno isključivanje i zaustavljanje, - lagana automatizacija sustava. -

Zupčana pumpa s vanjskim ozubljenjem

Zbog ovih prednosti hidraulike korištenje hidrauličkih preša je više nego opravdano.

Zupčana pumpa s unutarnjim ozubljenjem

Vijčana pumpa

Radijalna klipna pumpa Lamelna (krilna) pumpa

Aksijalne klipne pumpe

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 24

Alatni strojevi I

3.4 Alatni strojevi za duboko vučenje Duboko vučenje metala je proces u kojem se obradak – platina ili rondela najčešće u hladnom stanju provlači kroz jednu ili više matrica u novi željeni oblik korištenjem specijalnih alata.

Proizvodnja limenke - u više faza od rondele do gozove limenke za sok

Duboko vučenje rondele u plitku posudu

Faze dubokog vučenja i redukcije presjeka rondele

Alat za duboko vučenje

Proizvod dubokog vučenja

Duboko vučene proizvode karakterizira dubina proizvoda koja je veća od polovice promjera rondele. Proizvodi mogu imati različite poprečne presjeke s ravnim, konusnim ili zakrivljenim stjenkama, ali najčešći oblici su cilindrične ili pravokutne geometrije Duboko vučenje upotrebljava rastezljive metale kao što su aluminij, mesing, bakar i meki čelici u proizvodnji auto dijelova, limenog suđa i ambalaže, municije,.... Alatni strojevi na kojima se može obrađivati metal dubokim vučenjem su: - Hidrauličke preše - Ekscentar preše - Duboko vučenje vakuumom Duboko vučenje može biti bez i sa stanjenjem stijenke,

Hidraulička preša za duboko vučenje

Mehanička preša za duboko vučenje

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 25

Alatni strojevi I

3.4.1 Hidrauličke preše za duboko vučenje Hidraulilčke preše se koriste za duboko vučenje materijala koji ne podnose naglu promjenu oblika. Mogu se postiči izuzetno male brzine i velike sile kod hidrauličkih preša što su najbolji parametri za obradu metala. Preše se izrađuju u mosnoj (portalnoj) izvedbi koja osigurava minimalne pomake kod postizanja velikih pritisaka. Nekoliko hidrauličkih cilindara osigurava pritisak tlačnog prstena koji tlači platinu na matricu. Glavni hidraulički cilindar na kojem je alat u formi željenog proizvoda prolazi kroz tlačni prsten i matricu te vuče platinu. Položaj žiga, tlačnog prstena i matrice i izbacivača u dvije konstrukcijske izvedbe – žig tlači prema dole i žig tlači prema gore. Shematski prikaz rada hidrauličke preše za duboko vučenje

Portalna hidraulička preša za duboko vučenje sa tlačnim prstenom

Ovisno o oblliku gotovog proizvoda suboko vučenje može biti u jednoj fazi ili više faza kod kompliciranije konstrukcije

Proizvodi dubokog vučenja

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 26

Alatni strojevi I

3.4.2 Ekscentar batovi za duboko vučenje

Shematski prikaz rada mehaničke ekscentar preše za duboko vučenje

Portalna ekscentar preša za duboko vučenje

Ekscentar preše se proizvode u verzijama od 3 do 250 tona. Konstrukcijski se izvode u konzolnim (za manja opterećenja) i portalnim (za velika opterećenja) verzijama. Kućište - okvir je izrađeno od čelične konstrukcija teških presjeka i kruti dizajn osigurava minimalni otklon te točno vođenje. Zamašnjak: zamašnjak je izrađena od visoko kvalitetnog čelika i mora biti centriran i uravnotežen kako bo obavljao odgovarajuće operacije pod pritiskom. Ekscentar ili koljenasto vratilo je izrađeno od posebne legure čelika koja može izdržati visoko opterećenje, a da zadrži visoku točnost. Prednosti mehaničkih preša su u relativno visokim brzinama vučenja, visoka učinkovitost, bez udarnih šok-opterečanja, male snage elektromotora niske potrošnje, lako za rukovanje, visoka sigurnost, niska razina buke,može biti opremljena ručnim ili CNC upravljanjem, šitoka primjena Koriste se za izradu limenog posuđa (lonci, tave, šalice, pokrila, itd. od nehrđajućeg čelika, mesinga, aluminija, bakra i sl. Proizvodi dubokog vučenja

Konzolna ekscentar preša za duboko vučenje

Faze dubokog vučenja

Proizvodi dubokog vućenja bez stanjenja stijenke Alat za duboko vučenje sa proizvodima

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 27

Alatni strojevi I

3.4.2 Duboko vučenje vakuumom

Stroj za duboko vučenje folija vakuumom

Obavlja se samo kod tankih folija. Rola folije (a) odmata se te preko valjka R1 dolazi na specijalni valjak (b). Na valjku su matrice preko kojih je napeta folija. Infracrveni grijač (c) zagrijava foliju na potrebnu temperaturu.U bubnju vlada vakuum koji usisava ugrijanu foliju i formira ju prema obliku matrice. Na izlazu iz matrica formirana folija se hladi (d) te prako valjka (R2) odvaja od valjka te ide na transportnu traku (e) gotovog proizvoda gdje se reže ili izbija oblik iz folije.

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 28

Alatni strojevi I

Pitanja 1. 01. Koje su prednosti alatnih strojeva? 02. Koji su osnovni sklopovi alatnih strojeva i koja im je funkcija? 03. Kako se dijele alatni strojevi za obradu bez skidanja čestice? 04. Što su kovački strojevi? 05. Koja je razlika između batova i preša? 06. Kako se dijele batovi? 07. Koji su osnovni dijelovi pernog bata i koja im je funkcija? 08. Kako se kuje pernimm batom, a kako batom na dasku? 09. Koji su osnovni dijelovi bata na dasku i koja im je funkcija? 10. Kako se dijele pneumatski batovi? 11. Koji su osnovni dijelovi i funkcija dvoradnog pneumatskog bata? 12. Kako radi gravitacijski jednoradni pneumatski bat? 13. U čemu je razlika između dvoradnog pneumatskog bata za slobodno kovanje i kovanje u ukovnima?

14. Kako radi protuudarni bat? 15. Koji su načini pokretanja protuudarnih batova? 16. Kako radi i za što se koristi bat na paru? 17. Koja je prednost rada na batovima sa komprimiranim dušikom? 18. Što su preše, čemu služe i kako se dijele? 19. Kakvih vrsta vretenastih preša ima? 20. Objasniti dijelove tarne preše? 21. U čemu je razlika između hidrauličkih i električnih vretenastih preša? 22. Koji su djelovi koljenastih preša i čemu služe? 23. Objasniti rad ekscentar preše? 24. Koji su osnovni dijelovi hidrauličke preše i koja im je funkcija? 25. Objasniti načine postizanja tlaka u hidrauličkom sustavu preše? 26. Objasniti prednosti i nedostatke hidraulilčke preše ? 27. Usporediti rad na hidrauličkoj i ekscentar preši? 28. Usporediti rad na pernom batu i koljenastoj preši? 29. Usporediti rad na parnom batu i hidrauličkoj preši? 30. Usporediti rad na batu na dasku i tarnoj preši? 31. Usporediti rad na dvoradnom pnaumatskom batu i vretenastoj hidraulilčkoj preši? 32. Što je duboko vučenje i na kojim se alatnim strojevima obavlja? 33. Kako rade hidrauličke preše za duboko vučenje i koji su dijelovi stroja? 34. Kako rade ekscentar preše za duboko vučenje i koji su dijelovi stroja? 35. Kako rade alatni strojevi za duboko vučenje vakuumom i koji su dijelovi stroja?

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 29

Alatni strojevi I 3.5 Alatni strojevi za savijanje lima Savijanje se postupak obrade metala bez skidanja strugotine kod kojeg se u poprečnom presjeku unutrašnji dio skraćuje i opterećen je na tlak, dok se vanjski dio produljuje i opterećen je na vlak. Savijanje lima se dijeli na: - kružno savijanje - savijanje pod kutom – odnosno oštrokutno - profilno savijanje Prema vrstama savijanja razvijeni su i alarni strojevi: Kržno savijanje lima savijačicom s 3 valjka Savijačica sa 3 valjka za izradu kotlova – muzejski primjerak

3.5.1 Kružno savijanje lima 3.5.1.1 Savijačice s 3 valjka Savijačica sa 3 valjka za limove

Savijačica sa 3 valjka za ploće

Moderna savijačica s 3 valjka

Alatni stroj ima 3 paralelno postavljena valjka za valjanje cilindričnih plašteva. Dva donja valjka (1 i 2) su pogonska i služe kao oslonac, dok je treći valjak mako veći te nema svoj pogon. Osim rotacije veliki valjak se može vertikalno pomicati i time definirati radijus savijanja lima. Pogon je mehanički odnosno okreni moment se s elektromotornog pogona prenosi na spojku, zatim na prigon kojim se regulira brzina i smjer rotacije te na pogonske valjke. Vertikalno pomicanje većeg valjka može se ostvariti mehanički – navojnim vretenom i maticom kod konstruktivno jednostavnijih strojeva ili hidraulički kod većih strojeva koji zahtjevaju postizanje većih sila savijanja. Kod standardnih alatnih strojeva za valjanje cillindričnih plašteva duljina valjaka ne prelaze 4000 mm. Promjeri valjaka variraju prema deblini lima koji se savija te radijusu na koji se lilm savija. Podaci za savijačicu KV 6 x 3200 „Prvomajska“

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 30

Alatni strojevi I

Savijačica s ručnim vertikalnim pomicanjem valjka

Numerički upravljiva savijačica s 3 valjka

Proizvodi od savinutog lima

Podaci o savijačicama firme Akyapak

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 31

Alatni strojevi I

Proizvod konusnog savijanja na savijačici s tri valjka

Iako su valjci paralelni postoje i verzije strojeva kod kojih se pogonski valjci mogu horizontalno razmaknuti s jedne strane alatnog stroja u svrhu dobivanja cilindrično zaobljenja proizvoda.

Neki sistemi s 3 valjka mogu tako približiti valjke da mogu raditi i predsavijanje. 3.5.1.2 Savijačice s 4 valjka Konstruktivna rješenja savijanja lima na savijačicama s 4 valjka omogučuju različite radne režim. Samo je jedan valjak radni, ostali su oslonci koji mogu mijenjati položaj kako bi savijali cilindrične ili konusne plohe, obaviti predsavijanje ili savijanje formi Princip rada je isti kao i kod savijačice s 3 valjka, ali kod savijaćica s 4 valjka dodan je još jedan „pomoćni“ koji poboljšava karakteristike savijačice. Pomicanje valjaka verikalno, horizontalno ili zakretno obavlja se hidruličkim cilindrima. Upravljanje je pomoću mikroprocesora – numeričko upravljanje.

Princip valjanja – savijanja lima na savijačicama s 4 valjka u cilindričnu formu

Savijačica s 4 valjka

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 32

Alatni strojevi I

3.5.2 Kutno savijanje lima

Žig Platina

Graničnik Matrica

Kutno savijenje je oblik savijanja dugih i tankih limova. Alat koji se koristi kod savijanja lima ima dva dijela. Donji dio je matrica-kalup u kojoj je V utor. Gorni dio alata je žig koji pritiskuje lim u V utor matrice i uzrokuje savijanje lima. Alatni stroj koji se koristi za kutno savijanje je preša sa prosječnom snagom od oko 25 tona po metru duljine savijanja. Za kutno savijanje limova koriste: - ručne preše kod manjih i tanjih obradaka, - mehaničke – ekscentar i koljenaste preše - hidrauličke preše

Proizvodi kutnog savijanja lima

3.5.2.1 Ručne mehaničke savijačice Način kutnog savijanja lima na preši

Na metalnom radnom stolu nalazi se ploča koja savija tanji lim dimenzija debljine do 2 mm i širine do 2000 mm. Savijanje se obavlja ručicom – polugom. Kut savijanja određuje se očitanjem kuta kazaljke. Graničnik je jednostavan – blokada koja zaustavlja lim kod odabrane duline prepusta.

Ručna stolna mehanička preša Pritisak ostvaruje zakretanjem navojnog vretena na koje se nastavlja žig

Princip rada ručne savijačice

Ručna mehanička preša

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 33

Alatni strojevi I

3.5.2.2 Mehaničke savijačice – preše Ekscentar mehaničke preše

Na čeličnom postolju nalazi se radni stol na koji se montira matrica. Žig je montiran na držač alata koji je spojen polugom (oijnicom, klipnjačom) na ekscentar preše koji se nalazi na zamašnjaku. Okretni moment zamašnjaku se prenosi iz prigona kojim se regulira brzina vrtnje. Pogon je elektromotorni – trofaznim asinkronim kaveznim elektromotorom. Postavljanje obratka – limene ploće je ručno. Kontrola dubine savijana i kuta savijanja je nakon postavljanja parametara automatska.

Različite forme žigova i matrica kod preša

Alat mora biti tako oblikovan i postavljen da rezultantna sila pada u os žiga i matrice. Ako postoji razlika u osima alata dolazi do deformacije alata, nesimetričnog zazora, istupljivanja te zaribavanja žiga i matrice Pravilan odnos osi žiga i matrice Obradak u zahvatu alata

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 34

Alatni strojevi I Upravljački panel savijačice

Postavljanje alata u pravilan položaj

Primjeri redoslijeda operacija kod profilnog savijanja

3.5.2.3 Hidrauličke savijačice – preše Kad mehaničke ekscentar preše više ne mogu zadovoljiti potrebe tlačenja obratka, nastavlja se s savijanjem na jačim hidrauličkim prešama koje postižu mnogo puta veće tlakove. Žig je spojen na držač alata na hidrauličkom cilindru i obavlja glavni rad pritiskom limene trake na matricu. Zbog toga dolazi do savijanja trake koja poprima oblik po međuprostoru koji je između žiga i matrice. Kutno savijanje počinje od ravne trake koja se može više puta okretati i ponovo savijati kako bi se izradili složeni profili – postupak profilnog savijanja. Graničnik može biti kontroliran računalom ( numeričko upravčljanje) kako bi se omogućila izrada niza operacija uz visoki stupanj točnosti. Također se može snimiti točan položaj i pritisak potreban za svako savijanje i spremiti u memoriju računala. Ponovljene operacije omogućuju savršeno postizanje istog oblika svih ostalih obradaka. Osim rada s žigom i matricom kod profilnog savijanja mogu se koristiti i složeni alati koji omogučuju izredu specijalnig formi u samo jednom zahvatu.

Specijalni alati za profilno savijanje na prešama u jednom zahvatu

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 35

Alatni strojevi I 3.6 Alatni strojevi za savijanje cijevi i profila Savijanje cijevi je postupak obrade metala bez skidanja strugotine kod kojeg se ravna cijev savija za neki kut. Pri savijanju cijevi pola cijevi u poprečnom presjeku - unutrašnji dio se skraćuje i opterećen je na tlak, dok se druga polovica cijevi u presjeku - vanjski dio produljuje i opterećena je na vlak. Ta naprezanja dovode do deformacija presjeka smanjenja ili čak do potpunog zatvaranja presjeka. Strojevi za savijanje cijevi moraju održati nakon savijanja konstantni presjek cijevi. Po konstrukcije se dijele na: Način pravokutnog savijanja cijevi

3.6.1 Savijačice za rotacijsko savijanje

Primjer savijanja inox cijevi

Kod rotacijskog savijanja cijevi cijev se uklješti između profila po kojem se savija i stezaljke (graničnika). Rotacija klizača alata i profila koji datje kut savijanja odvija se oko osi profila. Tlačni držač služi za sprečavanje deformacija koje nastaju zbog radijalnog naprezanja koje nastaje tijakom savijanja i održava jednaki oblik cijevi u zavoju i visoku kvalitetu obrade. Kod cijevi koje ne mogu zadržati oblik ili kod tankostjenih cijevi, jer dolazi do prevelikih deformacija oblika presjeka koriste se trnovi za održavanje unutrašnjeg presjeka. Savijačice se dijele na: - polužne savijačice - zupčaste savijačice - navojne savijačice - hidrauličke savijačice

Savijanje cijevi za izmjenjivač topline

Hladno savinute cijevi

3.6.1.1 Polužne savijačice Poluga je kruto spojena na alat koji je profilni valjak s unutarnjim radijusem jednakim radijusu cijevi za savijanje. Alat se zakreće oko profila, koji također ima unutrašnji radijus profila koji odgovara radijusu cijevi i određuje radijus savijanja cijevi. Kut hladnog savijanja određuje se graničnicima i moguće je savijanje od 360⁰. I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 36

Alatni strojevi I 3.6.1.2 Zupčaste savijačice

Proizvod od savinutih profila

Alati za savijanje

Stolna navojna savijačica

Alati za savijanje

U kučištu se nalazi reduktor sa kaljenim zubima velikog prijenosnog omjera. Okretanjem ručice dolazi do pomaka držača cijevi u kojem je cijev pritegnuta oko profila koji određuje radijus zakrivljenja. Kut zakrivljenja može biti do 180⁰. Promjeri cijevi koje se hladno savijaju je do 40 mm za bakrene, mesingane, aluminijska i čelilne cijevi, dok je za cijevi od nehrđajučeg čelika – inox – promjer do 30mm. Debljina stjenke je za mekše materijale do 3 mm dok je za kruće materijale do 1.5 mm. Standardni radijusi savijanja su 3 – 4 radijusa cijevi. 3.6.1.3 Navojne savijačice Kučište je najčešće od aluminija. U njemu je asinkroni elektromotor koji okreće navojno vreteno. Vreteno potiskuje alat koji savija cijev prema profilu. Bolji modeli su opremljeni mikroprocesorski upravljanim digitalnim uređajem za kontrolu kuta savijanja. Postoji mogućnost memoriranja više različitih programa savijanja. Pogodno je za savijanje: - bakrene cijevi promjer 55 mm i debljine stjenke do 4 mm - aluminijske cijevi D=55 mm i s=5 mm - čelične cijevi promjer 55 mm i debljine stjenke do 3 mm - inox cijevi promjer 45 mm i debljine stjenke do 2 mm - kvadratne cijevi do 50 mm i debljine stjenke do 4 mm Radijusi savijanja su standardni 3 – r radijusa cijevi.

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 37

Alatni strojevi I 3.6.1.4 Hidrauličke savijačice

Princip rada trna za savijanje

Hidrauličke savijačice se koriste za savijanje različitih promjera cijevi od ugljičnih čelika, mekanih čelika, legiranih čelika, nehrđajućih – inox – čelika, aluminija i legura, bakra i legura, mesinga,.... Promjeri koji se savijaju su cijevi okrugle, pravokutne, kvadratne, ovalne, različitih profila, šipke, trake,.. Savijačice su opremljene hidrauličkim pogonom kojim se kontrolira stezanje cijevi, savijanje, pozicioniranje trna s velikom preciznošću (kod savijanja ispod 0.1⁰) Kontrola je pomoću PLC koja može biti poluautomatska ili potpuno automatska, programi se mogu spremati u memoriju (do 200 programa).

3.6.2 Trnovi za savijanje

Žličasti trn

Trn je alat koji se upotrebljava kod hladnog savijanja tankostijenih cijevi da bi se održao kontinuitet presjeka na mjestu zakrivljenosti. Proizvode se prema unutarnjem špresjeku cijevi koja se savija, a prema obliku dijele se na: - cilindrične - žličaste - kuglične - zglobne

Kuglasti trn

Zglobni trn

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 38

Alatni strojevi I 3.6.3 Savijačice za tlačno savijanje Tlačno savijanje je slično rotacijskom. Klizač alata rotira oko nepomičnog profila za koji je stegnuta cijev. Kutlačno savijanjet savijanja je načešće do 90⁰, a može biti i do 180⁰.

Tlačna savijačica

Alat za tlačno sastoji se od vodilice, trna, tlačnog kalupa matrice i alata za savijanje

Savijačica za teške profile ima kučište izrazito čvrste konstrukcije. Standardno je opremljena elektro mehaničkim prigonom koji tlači alat za savijanje. Stazanje cijevi je hidraiuličko. Upravljanje je elektronsko kojim se definira duljina i kut savijanja. Savijačice su opremljene napravama za brzu izmjenu alata. Povrat trna se također može programirati

Alat za tlačno savijanje

Produkti savijanja

Otvoreni alat za savijanje na savijačici

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 39

Alatni strojevi I 3.6.4 Savijačice za savijanje žigom Kod savijanja sa žigom, zaobljeni alat na žigu daje profil – radijus zaobljenja pritiskom na obradak položen na dva oslonca - klizača. Sila savijanja može se ostvariti ručno (polužno) ili korištenjem hidraulike. Kod ove vrste savijanja ne mogu se koristiti trnovi koji se umeću u cijevi pa je ova metoda savijanaj pogodna je samo za debelostjene cijevi i velike radijuse savijanja. Ručna hidraulička 10 tonska savijačica za savijanje žigovima različitih radijusa savijanja

Upravljačka konzola numerički upravljane savijačice

Kučište savijačice je jako dimenzionirano jedinstveni blok kako bi moglo zadovoljiti potrebna naprezanja koja nastaju prilikom savijanja. Radni cilindar u jednoj operaciji savija postavljeni obradak oslonjen na klizačima. Graničnik se može programirati kao i cijeli postupak savijanja te spremiti u memoriju stroja. Numeričko upravljanje strojem omogućuje visoku preciznost savijanja ( do 0,1 mm). Preko numerički upravljanje konzole mogu se precizno regulirati radni tlak, broj koraka, brzina i kutevi savijanja. Veličina obratka – dimenzije , debljina stijenke ovise o snazi stroja te orjentaciji obratka.

Savijačica za savijanje žigovima

Za kvalitetu obrade potreban je i kvalitetan alat te što veći izbor alata.

Savijanje okrugle šipke

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 40

Alatni strojevi I 3.6.5 Savijačice s tri valjka

Vertikalna savijačica s 3 valjka

Horizontalna savijačica s 3 valjka

Horizontalna savijačica za cijevi velikih promjera

Savijanje s 3 profilna valjka se koristi za izradu obradaka s velikim radijusima savijanja. Ova metoda koristi jedan pogonski - radni valjak i dva stacionarna protuvaljka koja rotiraju. Obradak koji prolazi između valjaka postepeno dobiva zaobljenje radijusa koji ovisi o razmaku među valjcima. Strojevi za savijanje cijevi s 3 valjka su robusne čelične konstrukcije koja mora podnijeti velike sile savijanja. Radna pozicija valjaka može biti u horizontalnoj ili vertikalnoj izvedbi. Pogonski valjak je jedan, ali kod velikih strojeva postoje izvedbe sa 2 ili sva 3 pogonska valjke. Kako ne bi došlo do gubitka okretnog momenta na valjcima, hidraulički motori su spojeni direktno preko prigona sa planetarnim zupčanicima. Pogonski valjak se hidraulički pokreće i podešava, digitalno se očitava položaj, određuje brzina rotacije valjka. Sve se može spremiti u memoriju i pozvati po potrebi – numeričko upravljanje alatnim strojem.

Horizontalna savijačica za velike profile

Prema obliku sirovca potrebno je odabrati profil alata

Cijev u zahvatu profilnih valjaka

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 41

Alatni strojevi I

Radijus savijanja, dimenzije obratka i orjentacija obratka ovise o veličini i snazi stroja te ih svaki proizvođač deklarira u podacima o stroju, te je primjer prikazan u tablici.

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 42

Alatni strojevi I

Pitanja 2. 01. Kako se dijele postupci savijanja lima, a time i alatni strojevi? 02. Koji su osnovni dijelovi i kako rade savijačice ta savijanje lima s 3 valjka ? 03. Koji su osnovni dijelovi i kako rade savijačice ta savijanje lima s 4 valjka ? 04. U čemu je razlilka u savijanju na savijačicama s 3 i 4 valjka ? 05. Kakav je položaj valjaka kod savijanja cilindričnih i konusnih plašteva ? 06. Koji su alatni strojevi potrebni za kutno savijanje lima ? 07. Za što se koriste ručne mehaničke preše kod savijanja limova ? 08. Koji su osnovni dijelovi kutnih savijačica limova i kako rade ? 09. Kakvi alati se koriste kod kutnog savijanja lima ? 10. Kako rade hidrauličke savijačice – preše za savijanje lima ? 11. Kakvi alati se koriste kod hidrauličkih preša za savijanje lima ? 12. Koja je prednost specijalnih alata kod savijanja lima ? 13. Koji problemi se pojavljuju kod savijanja cijevi ili profila ? 14. Kako se dijele alatni strojevi za savijanje cijevi i profila ? 15. Kako rade savijačice za rotacijsko savijanje? 16. Kako rade savijačice za tlačno savijanje? 17. Kako rade savijačice za savijanje žigom? 18. Kako rade savijačice za savijanje s 3 valjka? 19. Koji su osnovni dijelovi i princip rada polužnih savijačica ? 20. Koji su osnovni dijelovi i princip rada navojnih savijačica ? 21. Koji su osnovni dijelovi i princip rada zupčastih savijačica ? 22. Koji su osnovni dijelovi i princip rada hidrauličnih savijačica ? 23. Kakvih trnova za savijanje ima i čemu služe ? 24. Kada se mora i kod koji savijačica koristiti trn ? 25. Kakvi se alati koriste kod savijačica s 3 valjka za savijanje cijevi i profila ?

I.tehnička škola TESLA

Slade Ivo 43