ALATI ZA PROBIJANJE I PROSIJECANJE.pptx

ALATI ZA PROBIJANJE I PROSIJECANJE

1

ALATI ZA PROBIJANJE I PROSECANJE

Obrada probijanjem i prosijecanjem spada u grupu obrade bez deformacije materijala, pri kojoj se vrši odvajanje jednog dijela materijala od drugog. Probijanje i prosecanje vrši se uglavnom specijalnim alatima i mašinama. Razlika između probijanja i prosecanja jeste u tome što se pri probijanju izrađuju rupe različitog oblika u materijalu (okrugle, pravougaone, šestovgaone i dr.) dok se prosecanje izvodi u cilju dobijanja radnih predmeta različitog spoljnjeg oblika. 2

Prosecanje i probijanje je tehnologija obrade metala koja služi za izradu dijelova od lima različitih dimenzija. Gornje granične dimenzije dijelova koji se dobijaju praktično su ograničeni karakteristikama prese na kojoj se dijelovi izrađuju. Sam proces prosijecanja, odnosno probijanja, karakteriše se u početku deformisanjem dijela ispod probojca – prosekača, i to: elastičnim savijanjem, koje se određenog trenutka pretvara u plastično savijanje sa istezanjem. U periodu plastične deformacije, ivica probojca i ploče za probijanje razara spoljnu površinu dijela da bi ga prosjekla. 3

Proces obrade prosijecanjem i probijanjem Alati za probijanje i prosijecanje se izvode pomoću dvodijelnog alata na presama i spadaju u obradu materijala razdvajanjem deformacijom bez skidanja strugotine. Ovi alati su ekonomični samo pri izradi većeg broja obradaka. Uzrok tome leži u činjenici što su komplicirane izvedbe, pogotovo ukoliko se pri jednom hodu mašine želi potići više različitih operacija. 4

Postupci rezanja ili sječenja

Postupci rezanja ili sječenja mogu biti:

• Odrezivanje (odsijecanje) je rezanje duž otvorene rezne linije za jednostavne proizvode. Ono što se odvaja od trake je proizvod zahtijevane širine. Odrezivanje može biti s otpadom ili bez bez njega. • Dorezivanje(dosijecanje) je otvoreni rez na konturi proizvoda radi odvajanja dijelova površine. Ono što se odvoji je otpad. • Zarezivanje (zasijecanje)je otvoreni rez na konturi proizvoda bez odvajanja dijelova površine. • Obrezivanje je odvajanje ruba ili dodatka za obradu na proizvodima duž otvorene ili zatvorene rezne linije (npr: nakon dubokog izvlačenja). • Krzanje je odvajanje ljevačkog ili kovačkog dodatka (srha). 5

Operacije probijanja i prosijecanja • Prosijecanje (izrezivanje )je rezanje (sječenje) duž zatvorene rezne linije za proizvode s tačnim vanjskim oblikom. Ono što se izdvoji iz trake je proizvod, a ostatak trake je otpad. • Probijanje je rezanje duž zatvorene rezne linije za proizvode s tačnim unutrašnjim oblikom. Ono što se izdvoji iz platine je otpad, a ostatak je proizvod. 6

Postupak prosijecanja (I) kao rezultat daje komad koji je isječen iz određene površine, dok s probijanjem (II) iz površine izdvajaju komadi koji su tehnološki nepotrebni. /Poz.2. i 4 tehnološki otpad/ 7

Tri faze obrade kod probijanja i prosijecanja • 1. faza nastaje elastično sabijanje i savijanje pripremka i malo elastično utiskivanje u otvor ploče, pri čemu naponi ne prelaze granicu elastičnosti. • 2. faza U početku ove faze, zona deformacije je ograničena oko sječiva i prostire se do određene dubine u materijal pripremka. Zona deformacije se proširuje od sječiva u pravcu debljine pripremka do spajanja. Dalje prodiranje sečiva izaziva plastičnu deformaciju po celoj dubini pripremka, izazivajući pomeranje jednog dela mase pripremka u odnosu na drugi. Na kraju ove faze naponi u blizini sječiva dostižu maksimalne vrijednosti, tj. vrijednosti koje odgovaraju smičućoj čvrstoći. 8

3. faza Zona plastičnih deformacija raste, stvaraju se mikro, a zatim i makro pukotine u dijelu materijala koji je u neposrednom kontaktu sa sječivima, i to obično prvo na mjestu dodira sa sječivom ploče, a zatim a mjestu dodira sa sječivom prosijekača. Ove pukotine se stvaraju u pravcima maksimalnih deformacija smicanja, i brzo se proširuju na unutrašnje slojeve materijala pripremka. Spajanjem pukotina završava se proces odvajanja. Pri daljem kretanju prosijekača, odvojeni deo se potiskuje kroz otvor ploče.

9

Postupak probijanja Materijal – lim (1) se postavlja u alat na odgovarajuće mjesto na reznoj ploči (2). Na materijal se djeluje nožem( probojcem) (3) odgovarajućom silom F. Kada sila probijanja prijeđe iznos jednak čvrstoći materijala dolazi do deformacije koja rezultira probijenim komadom (otpadom) (4).

10

Određivanje sila prosjecanja(probijanja) Sila prosijecanja (probijanja) odreduju se na osnovu jačine materijala na smicanje

τ = AF gdje je A - povrsina smicanja i predstavljena je kao povrsina unutrašnjeg cilindricnog dijela rupe . Ako tu površinu predstavimo u razvijenom obliku, onda ima oblik pravougaonika,čija je jedna strana jednakaobimu konture rupe L, a druga strana je jednaka debljini materijala s, te se površina može pisati kao A = L s Prema tome, opšti izraz za izračunavanje sile prosjecanja je:

F =τm A, odnosno: F =τ m s L gdje su :

L - obim konture, s - debljina materijala, τ m - jačina materijala na smicanje. Zbog tupljenja reznih ivica alata kao i neravnomjernosti debljine materijala, ova sila se povećava za 30 % pa je stvarna sila probijanja (prosijecanja): F = 1,3F 11

Pošto se prosijecanje (probijanje) može vršiti na različite oblike kontura, to će i sila u svakom od tih slučajeva biti različita, jer je obim konture različit. Navešćemo nekoliko primjera izračunavanja sile prosijecanja kod različitih oblika kontura. Posmatraćemo konture oblika kruga, kvadrata, pravougaonika i trougla.

12

Kružni oblik konture :

L = d ⋅π F =d⋅ π⋅s⋅ τm Kvadratni oblik konture

L =4 ⋅ a F =4as⋅s⋅ τm Pravougaoni oblik konture: L= 2 (a+b)

F = 2 (a+b) ⋅ s⋅ τm Truglasti oblik konture: L=3a F =4a⋅s⋅ τm

13

Smanjenje sile prosijecanja (probijanja) Postoje, uglavnom, tri osnovna načina za smanjenje sile prosijecanja i to: • smanjenje sile zakošenjem reznih ivica alata, • smanjenje sile izradom probojca različitih dužina kod višesječne obrade i • smanjenja sile obradom u uslovima povišenih temperatura. Treba napomenuti da se smanjenje može obavljati i kombinacijom prethodno pomenutih slučajeva, što se nerijetko i čini. Mi ćemo, međutim, posmatrati ove načine odvojeno. 14

Smanjenje sile zakošenjem reznih ivica alata

• Pošto alat ima dva osnovna dijela (probojac prosijekač i reznu ploču), to se i zakošenje može izvoditi na ova oba dijela, na reznim ivicama alata, kao što je pokazano na slici 4 i 5., • Kod prosijecanja, zakošenja se izvode na reznoj ploči, jer u tom slučaju jezgro kao gotov komad ostaje ravno a ostatak materijala se krivi. Zakošenje rezne ploče može biti izvedeno na spoljne i unutrašnje strane sl.4. • Kod probijanja, zakošenje se izvodi na probojcu i to sa vanjske i unutarnje strane sl.5., jer u tom slučaju ostatak materijala ostaje ravan, a jezgro se krivi. 15

Kod probijanja, zakošenje se izvodi na probojcu i to sa vanjske i unutarnje strane sl.5., jer u tom slučaju ostatak materijala ostaje ravan, a jezgro se krivi.

Kod prosijecanja, zakošenja se izvode na reznoj ploči, jer u tom slučaju jezgro kao gotov komad ostaje ravano a ostatak materijala se krivi. Zakošenje rezne ploče može biti izvedeno na spoljne i unutrašnje strane sl.4., 16

Smanjenje sile kod višesječnih alata Kod višesječnih alata smanjenje sile može se izvršiti izradom probojaca (prosijekača) različitih dužina, čime se izbjegava istovremen početak rada svih alata. Jedan alat prikazan na slici 6. Razlika u dužini probojaca ∆l usvaja se u zavisnosti od debljine lima s, i to: • ∆l = s za tanje limove • ∆l = s/2 za deblje limove 17

Višesječni alat

18

•  Na slici 6. držač lima 4, ima ulogu da u povratnom hodu vrši skidanje materijala, s obzirom da se uslijed elastičnog vraćanja, materijal podiže zajedno sa probojcem. Sem toga držač lima služi i kao vođica alata.Treba napomenuti da radijalno elastično vraćanje materijala nastaje zbog toga što probojac prolazeći kroz materijal, stvara u materijalu plastične i elastične deformacije u radijalnom pravcu u odnosu na rupu koju probija. S obzirom da je probojac na mjestu rezne ivice najširi, odnosno on se izrađuje konusno s sužavanjem od rezne ivice ka dršci, onda se nakon prolaska probojca kroz materijal, rupa smanjuje za veličinu elastičnih deformacija, zbog čega probojac u povratnom hodu neće nesmetano proći kroz probijeni otvor, nego podiže sa sobom i materijal. 19

Smanjenje sile pri obradi u uslovima povišenih temperatura

U obrascu za silu prosjecanja (probijanja) F = L s τ m., možemo uočiti da sa povećanjem τ m raste i potrebna sila F. Znajući da se sa povećanjem temperature smanjuje jačina materijala na smicanje τ m, to će se i smanjenje sile moći izvršiti na taj način. Najpovoljnije temperature probijanja čelika su u intervalu od 700-900ºC, dok temperature u intervalu od 100-400ºC treba izbjegavati, jer je to temperaturni interval krtosti čelika, pa može doći do pojave pukotina u komadu. 20

Vrijednosti čvrstoće smicanja čelika na različitim temperaturama

21

Konstrukcioni dijelovi alata za probijanje (prosijecanje) • Na slici br. 7 predstavljeni su uglavnom svi potrebni dijelovi alata za probijanje (prosijecanje) kako bi alat mogao funkcijonisati normalno. Alati za probijanje (prosijecanje) rade na istom principu kao i makaze, stim što se u ovom slučaju materijal razvaja po zatvorenoj konturi.

22

23

Pojam zazora (zračnosti)

Rezna zračnost je razmak izmedu reznih ivica probojca (žiga) i rezne ploče (matrice,) a mjeri se u ravnini okomitoj na ravninu rezanja: 24

Zazori i tolerancije izrade alata za probijanje/prosijecanje Zazor između noža i rezne ploče predstavlja razliku između prečnika otvora u reznoj ploči (D) i prečnika noža (probojca)(d), kako se može vidjeti na slici.

Ovaj zazor Z = D – d ima veliko tehnološko značenje u procesu prosijecanja limova, jer utječe na nekoliko svojstava: - na tačnost dobivenih dijelova; - na kvalitet smične površine proizvoda - silu prosijecanja -otpornost alata na trošenje.

25

Zazor između probojca i rezne ploče treba biti što bolje i tačnije određen .On ne smije biti ni mali jer tada dolazi o povećanja sile prosijecanja niti previše velik jer se tada gubi mogućnost dobijanja tačnih

dimenzija. U toku rada alat se troši pa zazor nema stalnu vrijednost. Rezne ivice alata se tupe i to dovodi do pojave stvaranja igala(grata) na radnom komadu.

26

Veliki zazor utječe na savijanje prosječenih rubova, dok mali zazor rezultira tiještenjem i gnječenjem materijala i porast otpora i može rezultirati lomom alata. Zazor se povećava otvorima u reznoj ploči pri postupku probijanja ili promjenom dimenzija prosijekača kod postupka prosijecanja.

27

28

29

Određivane zazora između probojca i rezne ploče Zazor se određuje prema slijedećim obrascima:

Z=c

⋅

s ⋅ √ τm za s ≤ 3 mm

Z=(1,5 ⋅ c ⋅ s-0,015) ⋅√ τm za s > 3 mm Gdje su: s- debljina u mm τm - jačina materijala na smicanje u N/ mm², c – koeficijent koji se kreće u granicama od 0,005 – 0,035. Najčešće se računa sa c = 0,01.

30

Određivanje zazora između rezne ploče i probojca  Rezna

ploča konsonstruiše se tako da njene dimenzije u odnosu na probojac budu, veće za određenu vrijednost sl.8. Npr., ako rezna ploča ima prečnik dM onda probojac ima prečnik  ds, koji je za veličinu z manji.Veličina z se naziva zazor i predstavlja razliku prečnika rezne ploče i probojca, tj. :   z = dM  −ds Ovaj zazor ima bitnog uticaja na proces probijanja. Pored uticaja na utrošak energije i trajnost alata on mnogo utiče na kvalitet probijenog komada. Zbog toga zazor z mora biti što bolje i što tačnije određen.

31

Određivanje zazora reznog alata za prosijecanje i probijanje Ako je potrebno u probijanjem u materijalu izraditi otvor nazivnog prečnika D i koji ima toleranciju δ, koja je pozitivna (vidi sliku 10a) onda se dimenzije alata određuju na osnovu maksimalne dimenzije radnog predmeta.

Dmax=D+ δ Prečnik probojca je jednak maksimalnoj dimenziji radnog predmeta Dmax, a prečnik rezne ploče dM je uvećan za veličinu zazora z:

ds=Dmax=D+ δ dM=ds+z=D + δ+z 32

33

Ako je potrebno u prosijecanjem u materijalu izraditi pločica nazivnog prečnika D i koji ima toleranciju δ, koja je negativna (vidi sliku 10b) onda se dimenzije alata određuju na osnovu minimalne dimenzije radnog predmeta. Dmin=D- δ Kod prosijecanja prečnik rezne ploče Dm jednak je

D

minimalnoj dimenziji radnog premeta min, a prečnik prosijekača je umanjen za veličinu zazora z. ps je: dM==Dmin= D - δ dS=dM-z = D–δ-z na slici broj 10 može se uočiti da i dimenzije alata imaju svoje tolerancije. Tko da je tolerancija za probojac (prosijekač)

označena sa δS , a tolerancija za reznu ploču sa δ M. 34

Proračun dimenzija alata za probijanje(prosijecanje ) Ako uzmemo u obzir i ove tolerancije,onda da se dimenzije alata za probijanje (prosijecanje) mogu izračunati po slijedećim obrascima:

35

Određivanje dimenzija rezne ploče i probojca( prosijekača)

Oblik i dimenzije rezne ploče-prstena i prosjekača, odgovaraju obliku i dimenzijama komada koji se želi dobiti. Profil otvora rezne ploče najčešće se izvodi u obliku cilindra sa konusom ili u obliku konusa, kao što imamo pokazano na slici 11.

36

Proračun rezne ploče na savijanje Rezna ploča je uslijed sile probijanja F, opterećena na savijanje. Na slici 13. predstavljene su geometrijske veličine rezne ploče pravougaonog i kružnog oblika konture radnog predmeta.

37

Proračun praugaone rezne ploče na savijanje

38

Proračun kružne rezne ploče na savijanje

39

Učvršćivanje rezne ploče (matrice)

a) Cilindrična

rezna ploča upresovana u osnovnu ploču (donju

ploču). b) Cilindrična rezna ploča sa naslonom upresovana u osnovnu ploču. c) Cilindrična rezna ploča pričvršćena pomoću kuglice i vijka. Rezne ploče se učvršćuju u donju ploču alata na više načina, kao što je pokazano na slici 12. Za izradu komada dimenzija iznad 250x250 (mm), alat se pravi iz dijelova. Alat se pravi i iz više dijelova i u slučaju komplikovanih oblika. 40

Proračun visine rezne ploče

41

42

Proračun probojca(prosjekača) na pritisak

43

44

45

Izvijanje dugih probojaca (prosijekača)

46

Proračun probojca(prosjekača) na izvijanje

47

Proračun probojca(prosjekača) na izvijanje

48

Vrste alata za probijanje i prosijecanje Razlikujemo različite vrste alata za probijanje i prosijecanje: 1. Prema vrsti noževa: a) alati sa jednim nožem, b) alati sa više noževa. 2. Prema broju komada koji se istovremeno probijaju – prosijecaju a) alati za probijanje (prosijecanje) jednog radnog komada, b) alati za probijanje (prosijecanje) više radnih komada. 3. Prema broju operacija a) jednooperacijski alati, b) višeoperacijski ili kombinovani alati. 49

4. Prema načinu povlačenja trake kroz alat a) alati s ručnim pomicanjem trake. b) alati s mehaničkim pomicanjem trake (automatskim). 5. Prema konstrukcijskim karakteristikama a) alati bez vođenja, b) alati s vođenjem.

50

Konstrukcijske karakteristike elemenata alata za probijanje i prosijecanje (1), sučelje (2 gornja ploča (3) nosač noža (4), nož za probijanje (prosijecanje) (5), vodeće ploče (6), rezne ploče (7), osnovne ploče (8), letve (9), izbacivača i (10) graničnika

51

52

Kombinovani alat za prosecanje i probijanje

53

Kombinovani alat za prosecanje i probijanje

54

55

VELIČINA

PROBIJANJE

PROSJECANJE

D

D

Nazivna mjera predmeta Izradna tolerancja predmeta

Mjerodavna mjera predmeta za dimenzioniranje alata Probojac – prosjekač Nazivne mjere alata

Prsten Probojac

Izradne tolerancije alata

Najveća mjera prstena za probijanje-prosjecanje

Najmanja mjera Probijca-prosjekača

Prsten



-

maksimalna

minimalna

+

D (max)  D  

d p  ( D max)

dM  d p  w

t s t M d M (max)  d M  tM d p (min)  d p  ts

D (min)  D  

dz  dM  w d M  D(min)

t s t M d M (max)  d M  tM d z (min)  d z  ts

56

Proračun probojca indirektno veznog preko međuploče

57

58

59

60

SMJERNICE ZA KONSTRUKCIJU ALATA PREMA DATOM BROJU KOMADA Ako uzmemo 5 klasa kvaliteta, prl čemu je klasa I najprostija klasa, a klasa V najbolja, tada se dobije skala koja u većini slučajeva obezbjeđuje sigurno grupisanje. KLASA I: Najmanji broj komada (do160 komada), najprostija konstrukcija alata, postolje koje se može izmijeniti, najmanje se troši materijala i vremena, slabiji materijal za alate bez obzira na vreme izrade i potreban materijal komada koje ti alati proizvode. KLASA II: Manji broj komada (do8.000 komada), prostija konstrukcija alata, mali trošak za materijal i vrijeme izrade alata, pri čemu se može uzeti u obzir u dovoljnoj meri vrijeme izrade i potreban materijal komada. KLASA III: Srednji broj komada (do 50.000 komada). Konstrukcija alata koji odgovara svrsi, teži zahtjevi s obzirom na vrijeme i materijal, potrebno vrijeme za izradu i potreban materijal za proizvedene komade nalazi se u prvom planu. Dobar materijal, automatski izbacivači. KLASA IV: Veći broj komada (do160.000 komada), snažnija konstrukcija alata koji odgovara svrsi, dijelove koji se mogu mjenjati treba izbegavati, konstrukcija za laku mogućnost opravke. Mora se bez daljeg uzeti u obzlr potreban materijal i vrijeme izrade, bolji materijal-alatni čellk. KLASA V: Najveći broj komoda(do 1,000.000 komoda) bolje izvođenje alata uz odgovorajuću snažnu konstrukcjju bez izmjenljivih dijelova, sigurno vođenje, najlakša mogućnost opravke uz upotrebu 61 najkvalitetnijih alatnih čelika kao i tvrdih metala.

Metode racijonalnog korištenja materijala

62

63

U serijskoj proizvodnji komada iz traka veoma je dobro napraviti dobar raspored komada na traci. Raspored komada u traci treba biti takav da se dobije što manji otpadak, uz postizanje odgovarajućeg kvaliteta radnog komada. Jedan od načina je raspored komada u obliku slova „L“ u traci dimenzija BXL. Komad u traci se postavlja tako da je udaljen od ivice trake za veličinu b. isto tako unutar trake komadi moraju biti udaljeni najmanje za veličinu mosta b. ovo je zbog toga što rub i most imaju velikog uticaja na postizanje kvaliteta obrade radnog komada. Širina ruba i mosta b zavise od debljine lima s i širine trake B, a njihove optimalne vrijednosti date su u tabelama. Veličina otpadka direktno zavisi od ruba i mosta b, te treba nastojati da ove vrijednosti budu što manje radi uštede u materijalu. Da bi mogli biti u ulozi ocjenjivača boljeg rasporeda komada u traci, onda se samo po sebi nameće da je potrebno imati najmanje dvije različite varijante rasporeda komada u traci. To znači da je potrebno imati najmanje dva metoda rasporeda komada u traci, na osnovu kojih se vrši izračunavanje otpadaka, odnosno procentualnog otpadka,a on nam opet daje mogućnost da usvojimo onaj metoda rasporeda komada u traci, čiji je procentualni otpadak manji. Prvo se izračunava neto težina svih komada u seriji po obrascu: Gn= n∙ A∙s∙ γ [N] Zatim se izračunava bruto težina svih traka potrebne za izradu serije: Gb= y∙ At ∙ s∙ γ

[N]

Tada je težina otpadka jednaka razlici ovih težina Go= Gb- Gn = s∙ γ (y∙ BL - n A ) [N] 64

Ekonomičnost iskorištenja materijala određuje se na osnovu procentualnog otpadka: Δ= Go/Gb∙100‰= Gb- Gn/ Gb= y∙ BL - n A/ y∙ BL∙100‰ Gdje su: n- broj komada dotične serije A-Površina jednog komada S –debljina lima γ -specifična težina materijala, y-broj traka limab potrebnih za izradu serije. At-površina jedne trake B-širina trake, L-dužina trake 65

66

67

68

69

70

71

72

73

Konstrukcijske karakteristike elemenata alata za probijanje i prosijecanje Svaki alat za probijanje i prosijecanje se sastoji od pokretnog dijela koji se pričvršćuje za potiskivač i nepokretnog dijela koji se veže za radnu opvršinu prese. Alati mogu biti jednostavne ili složene konstrukcije, a kao sastavni elementi se mogu nabrojati: 1. čepovi – elementi koji omogućavaju pričvršćivanje gornjeg dijela alata za pritiskivač prese. Razlikujemo: a) čepove bez osigurača b) čepove sa osiguračem c) čepove sa vijence, d) spojne čepove (s vijkom i bez vijka) 74

• 2. Gornja ploča – elementi koji služi za učvršćivanje

čepa i pritiskivača preše s gornje strane te vezivanje i nošenje međuploče i nosača noževa s donje strane. Mogu biti : • pravokutnog,kvadratnog ili okruglog oblika. Oblik i dimenzija ploče se određuju u ovisnosti o broju i rasporedu noževa i nosača noževa, a središte pritiska grafičkim i analitičkim metodama. 3. međuploče – element koji se postavlja između gornje ploče i nosača noževa. Ima zadatak: 1. prenijeti pritisak preše od čela na noževe i spriječiti plastičnu deformaciju površina 2. oslanjanja gornje ploče i čepa. 75

4.nosač noževa – je donja ploča i gornjem podsklopu alata. Služi za učvršćivanje i nošenjenoževa. Oblik i dimenzije nosača noževa se određuje prema reznoj ploči. 5. noževi – predstavljaju najvažnije elemente gornjeg pokretnog dijela alata. Izvode okomite kretnje (gore-dolje) i pri tome probijaju (prosijecaju) lim na reznoj ploči. Dimenzije noža mogu odgovarati obliku obratka, a prema namjeni ih dijelimo na: a) noževe za prosjecanje b) noževe za probijanje c) noževe za djelimično probijanje d) šuplje noževe e) noževe za određivanje koraka 76

6.vodeća ploča – je prvi gornji element u donjem dijelu alata s vođenjem. Mora točno i sigurno voditi nož u svakoj funkciji koju ima u alatu. Također mora omogućiti jednostavno i lagano održavanje alata. 7. rezna ploča – je najvažniji element donjeg nepokretnog dijela alata. Služi kao potpora limu pri probijaju otvora ili procijecanju obradaka. Izložena je velikom naprezanju i trošenju. Radna površina rezne ploče mora imati što manju hrapavost – zbog veće trajnosti dijelova. 77

8. osnovna ploča – predstavlja podlogu na koju se neposredno postavlja i učvršćuje rezna ploča i ostali elementi koji pripadaju donjem dijelu alata. Preko osnovne ploče se postavlja alat naradni stol prese. 9. kućište – je sklop koji se sastoji iz donjeg dijela u kojem su čvrsto nabijene vodilice i gornjeg dijela koji koji klizi na vodilicama. Služi za ugrađivanje ostalih dijelova na alat. Mogu biti pravokutna, okrugla univerzalna i sl. 10. 78

10. elementi za vođenje i skidanje trake – predstavljaju skupinu dijelova sa zadatkom točnog vođenja trake lima u određenom smjeru. Mogu biti u obliku letvi, graničnika i sl. 11. elementi za lokaciju trake u alatu – razlikujemo elemente za postavljanje trake: a) kod ručnog hoda (graničnici za prvi komad, koračni noževi i sl.) b) mehanizama za automatski pomak trake 12. elementi za povezivanje i centriranje dijelova alata – najčešće se rabe vijci sa cilindričnom glavom, vijci sa cilindričnom glavom i dodatnim urezom i sl. 79

TIPOVI ALATA ZA PROBIJANJE I PROSIJECANJE

80

81

82

83

84

TIPOVI ALATA ZA PROSIJECANJE I PROBIJANJE

85

TIPOVI ALATA ZA PROSIJECANJE I PROBIJANJE

86

87

88

89

PRESA ZA FINO RAZDVAJANJE

90

91

92

93

Sredstva za ograničavanje posmaka trake

94

Elementi za graničenje i vođenje trake

95

Fiksni graničnici

96

Sredstva za ograničavanje posmaka trake

97

Načini vođenja trake

a)Načini vođenja trake sa elastičnom vođicom sa lisntom oprugom. b) a)Načini vođenja trake sa elastičnom vođicom sa zavojnom oprugom.

98

Vođice materijala

99

Uređaj za izbacivanje sa zavojnom oprugom

100

Kućišta za alat

101

102

Uređaji za skidanje radnog predmeta sa probojca

103

Određivanje mjesta postavljanja cilindričnog rukavca

104

105

106

Elementi za pričvršćivanje alata za presu

107

108

109

110

111

Materijali elemenata alata za prosijecanje

Svaki od elemenata alata ima ulogu i opterećen je određenim silama uslijed kojih se javljaju i odgovarajuća naprezanja u materijalu. Svi dijelovi nisu isto opterećeni te zbog toga dajemo kratak pregled materijala koji semogu koristiti za izradu pojedinih elemenata. -Cilindrični rukavaci se izrađuju od čelika Č.1730 poboljšanog na oko 850 N/mm² -Međuploča se pravi od čelika Č.1220 cementiranog i kaljenog na 50- 55 HRc -Držači prosijekača se izrađuje od čeličnog lima, a ponekad od čelika  cementaciju.-Prosijekači se izrađuju od visoko kvalitetnog legiranog alatnog čelika i kale se obično do polovine dužine, dok se druga polovina termički opušta. -Rezne ploče se takođe izrađuju od visokolegiranog alatnog čelika. zatim se kale na tvrdoću 60 – 65HRc i termički opuštaju. -Osnovne ploče se najčešće izrađuju od lima Č.0400 ili čeličnog liva Č.0545, a za sto prese vezuju sesa vijcima. 112 -Vođice materijala se prave od čelika za cementaciju i moraju biti

113

114

Radni predmet

115

116

117

118

119

Dvoredi raspored

120

Udaljenost između centara kružnih pločica u redovima (C ) je:

121

122

Troredi raspored kružnih pločica

123

Procentualni otpadak materijala kod jednorednog rasporeda iznosi Δ 41% dvoredog Δ 93 %, a troredog Δ 17% usvajamo najpovoljniji u ovom slučaju troredi raspored . 124

Sila prosijecanja

125

126

127

128

129

130

131

132

133

134