9.pdf

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:1 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

OTPAD OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE

Otpad -  je svaka tvar koja ima svojstva zbog kojih se vlasnik mora ili želi riješiti. Nastaje kao rezultat raznih ljudskih aktivnosti: u domaćinstvima, u raznim privrednim djelatnostima te posebno u industriji. Komunalni otpad  – je kruti otpad koji nastaje u stambenim naseljima, a uključuje smeće iz domaćinstava, industrije i obrtništva, vrtni i tržišni otpad, razni komadni otpad, građevinski otpad, ostatke od obrade komunalnih otpadnih voda. U principu, komunalni otpad spada u nadležnost komunalnih poduzeća. Gospodarenje otpadom  – ekonomski i ekološki razumno upravljanje otpadom tijekom njegova nastanka, sakupljanja, transporta, iskorištavanja i obrade do konačna odlaganja, a sve u skladu s pripadajućom i važećom zakonskom regulativom. Obrada otpada – niz postupaka pomoću kojih se mijenjaju fizikalna, kemijska ili biološka svojsva otpada u cilju dobivanja sekundarnih sirovina, energije ili tvari prikladnih za konačno odlaganje. Priprema otpada – razni  procesi  predobrade radi postignuća određenih svojstava potrebnih za daljnju obradu i korištenje (usitnajvanje, odvajanje, sušenje, kompaktiraje, homogeniziranje i sl.) Biootpad –  biološki razgradiv organski dio komunalna otpada (vrtni, kuhinjski i slično). Odvojeno sakupljanje otpada (recikliranje) – organizirani sustav s kojim se na mjestu nastanka otpada vrši odvajanje i sakupljanje korisnih tvari u cilju njihova ponovna korištenja.

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:2 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

PODJELA OTPADA 

Prema mjestu nastajanja (porijeklu): 



Komunalni otpad - razni kućni otpad (smeće, kućni komadni otpad) - vrtni otpad - tržnički otpad - kancelarijski otpad - otpad s javnih površina (smeće) Tehnološki otpad - otpad iz raznih industrijskih pogona - otpad iz raznih uslužnih i obrtničkih djelatnosti



Bolnički otpad



Poljoprivredni i stočarski otpad



Građevinski otpad



Rudarski otpad



Specijalni (posebni) otpad - radioaktivni otpad - eksplozivni otpad

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:3 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec



Prema svojstvima: 













Inertni otpad - ne sadrži ili sadrži vrlo malo tvari koje podliježu fizikalnoj, kemijskoj i biološkoj razgradnji; - ne ugrožava okoliš. Opasni otpad - ima jedno od svojstava: eksplozivnost, zapaljivost, reaktivnost, toksičnost, nagrizanje, nadražljivost, infektivnost, karcinogenost, mutagenost, svojstvo ispuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili  biološkom razgradnjom. Prema mogućnosti transformiranja u okolišu Materijali koji su biološki transformabilni - organski dio otpada (papir, karton, hrana) Materijali koji su kemijski transformabilni - metalni dijelovi i neki kemijski proizvodi koji se u okolišu mogu transformirati procesom oksidacije (priroda degradira materijale, ali je proces veoma spor) Materijali koji su fizički transformabilni - staklo, keramika, šljaka (proces je vrlo spor i zbiva se pod djelovanjem atmosferskih utjecaja: kiša, vjetar, sunce Materijali koji nisu transformabilni -  plastika koja nije biorazgradiva

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:4 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

UTJECAJI OTPADA NA OKOLIŠ (BIOSFERU)

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:5 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

ŠTETNI UTJECAJI KOMUNALNA OTPADA NA LJUDSKI ORGANIZAM - ZDRAVLJE  Nepravilno postupanje s krutim komunalnim otpadom ima direktne štetne utjecaje na ljudsko zdravlje: fermentacija otpada stvara pogodnu hranjivu •  Nekontrolirana  podlogu i stanište za nastajanje i rast raznih bakterija; •  Insekti, glodavci i neke ptičje vrste postaju pogodni prijenosnici raznih infektivnih bolesti; •  Komunalni otad može sadržavati razne patogene (uzročnike bolesti) koji ulaze u ljudski organizam i izazivaju neželjene posljedice. 

Mogući načini unosa patogena u ljudski organizam

ZRAK

KOŽA

AEROSOLI

UDISANJE

OZLJEDE

RUKE

INSEKTI

USTA

HRANA

PREHRANA

KOMPOST

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:6 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

PORIJEKLO I VRSTA OTPADA  Za pravilo planiranje, obradu i odlaganje otpada potrebno je poznavati njegovo prijeklo, vrstu i sastav. 

PORIJEKLO

Porijeklo i vrsta otpada AKTIVNOST

Domaćinstva

Stanovanje

Komercijalna djelatnost

Trgovine, restorani, marketi, uredi, hoteli, moteli, institucije. Prerada, obrtna proizvodnja, rafinerije, kemijska postrojenja, rudnici, proizvodnja energije.

Industrija

Građevinarstvo

Gradnja

VRSTA OTPADA Hrana, papir, karton, staklo, metali, prašina, pepeo, komadni kućanski otpad, opasni kućanski otpad (baterije). Hrana, papir, karton, staklo, metali, komadni otpad, opasni otpad. Industrijski procesni otpad, metali, plastika, uljni otpad, razni opasni otpad. Pijesak, beton, kamen, čelik, plastika, staklo, vegetacija.

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:7 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec



Vrsta i sastojci optada

TIP

VRSTA Otpad od hrane Papir i karton

Plastika

Organski Odjeća, vlakna Vrtni otpad Drvni otpad Drugi organski otpad Metali

Anorganski

Staklo Razna prljavština Ostalo

SASTOJCI Meso, voće, povrće Papir, karton Polietilen niske gustoće, polietilen visoke gustoće, polivinil-klorid, polipropilen, polistiren, ostale vrste plastike Tekstil, guma, koža Razne biljke Drvo Kosti i dr. Limene kantice, željezo, aluminij, obojeni metali, Bezbojno, obojeno Prašina, pijesak, kamen, opeka Razni sastojci

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:8 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

PROCESI GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM  Analiza prihvatljivosti pojedinih procesa gospodarenja otpadom u relaciji  s troškovima i rizicima od štetna djelovanja na okoliš dovodi do hijerarhijskoga slijeda kao što je prikazano na grafikonu:

 Relevantna zakonska regulativa (EU direktive za zemlje europske  zajednice, EPA propisi za SAD) svrstava odlaganje otpada kao posljednje u prioritetnim procesima upravljanja otpadom.

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:9 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec



Prioritetni postupci upravljanja otpadom:

1.

Sprječavanje / smanjenje nastajanja

2.

Recikliranje / ponovno korištenje

3.

Obrada Stabiliziranje, neutaliziranje • Spaljivanje • - s rekuperacijom energije - bez rekuperacije energije Odlaganje (landfilling)

4.

1 - Sprječavanje / smanjenje nastajanja Ovaj proces u strategiji upravljanja otpadom podrazumijeva svođenje na minimum odnosno sprječavaje nastajanja otpada na mjestu nastanka. 2 – Recikliranje i ponovno korištenje Ovaj proces podrazumijeva rekuperaciju pojedinih sastojaka radi ponovna korištenja kao sirovine ili kao izvora energije u proizvodnji toplinske i električne energije. 3 - Obrada Proces obrade u strategiji upravljanja otpadom ima zadaću da nastali otpad, koji se ne može reciklirati i ponovno koristiti, stabilizira, neutralizira njegovo štetno djelovanje te reducira obujam prije odlaganja. 4 - Odlaganje Odlaganje je zadnji proces u hijerarhiji strategije upravljanja otpadom. Dugoročno promatrano, za okoliš je najnepoželniji, iako nažalost još uvijek vrlo često korišten.

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:10 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

CILJEVI ZAKONSKE REGULATIVE VEZANE NA POSTUPANJE S OTPADOM Zakonska regulativa propisuje postupanje s otpadom na način da se izbjegne: • • •

• • • •

opasnost za ljudsko zdravlje, opasnost za biljni i životinjski svijet, onečišćenje okoliša (vode, mora, tla, zraka) iznad propisanih graničnih vrijednosti, nekontrolirano odlaganje i spaljivanje, nastajanje eksplozije i požara, stvaranje buke i neugodnih mirisa,  pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj patogenih mikroorganizama.

Regulativa posebno obrađuje probleme otpada vezano na: • • • • • •

 prihvatljivost otpada, kemijska, fizikalna i biološka svojstva,  prilagodljivost otpada u okolišu, količinu (obujam) odlaganja,  procjeđivanje, zaštitu podzemnih voda, nastajanje i kontrolu otpadnih plinova.

S regulativom postaju obvezujući: • • •

 proizvođači otpada, sakupljači i prijevoznici otpada, rukovatelji, obrađivači i zbrinitelji otpada.

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:11 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

KOLIČINA I SASTAV KOMUNALNA OTPADA OSOBINE OTPADA Količina otpada po stanovniku Gustoća Vlažnost Toplinska vrijednost Sastav: - papir, karton - staklo, keramika - metali - plastika - koža, guma - drvo, slama - tekstil - bio-otpad - opasni otpad - razni drugi inertni otpadi

kg/dan t/god kg/m3 % mas. MJ/kg

%mas.

ZEMLJE RAZVIJENE OSTALE 0.8-2.2 0.3-1.0 0.3-0.8 0.1-0.4 100-200 200-500 20-40 40-80 8-12 3-10 20-40 4-10 3-13 4-10 1-5 1-5 2-5 20-50 0.5-3 1-20

10-30 1-10 1-5 1-8 1-5 1-5 1-10 40-85 0.5-1 1-40

Izvor: V. Potočnik, Obrada komunalnog otpada, Svjetska iskustva, Zagreb, 1997.

Struktura ukupnoga otpada u Hrvatsk oj (podaci iz 1998.g.)

Komunalni otpad (13 %)

Sekudarne sirovine (11 %)

Tehnološki otpad (76 %)

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:12 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

SVOJSTVA KOMUNALNA OTPADA Za pravilno postupanje s otpadom potrebno je poznavati njegova glavna svojstva:  fizikalna  kemijska / energetska   biološka. 

•

•

•

•

•

FIZIKALNA SVOJSTVA

gustoća i sadržaj vlage veličina čestica (statistička distribucija dimenzija) kapacitet polja hidraulična propusnost smična čvrstoća

Gustoća i sadržaj vlage Gustoća otpada  uglavnom zavisi o sastavu, sadržaju vlage i stupnju nabijenosti (kompaktnosti). - Gustoća otpadne hrane: 100 do 500 kg/m3 - Sadržaj vlage otpadne hrane: 50 do 80 % - Gustoća kompaktiranoga komunalnog otpada na odlagalištu: 200 do 400 kg/m3 - Sadržaj vlage kompaktiranoga komunalnog otpada na odlagalištu: 15 do 40 % Sadržaj vlage je bitan parametar za određivanje: - toplinske vrijednosti otpada, - definiranje veličine odlagališta, - određivanje dimenzija reaktora kod anaerobna kompostiranja.

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:13 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec



VRSTA OTPADA

Tipična gustoća i vlaga u komunalnom otpadu SASTOJCI I VRSTA OTPADA

Hrana Papir i karton Plastika Otpad iz Staklo domaćinstva Metal Tekstil / odjeća Prašina / razna prljavština Nekompaktiran Gradski Normalno kompaktiran na odlagalištu otpad Dobro kompaktran na odlagalištu

GUSTOĆA (kg/m3)

VLAGA (% m/m)

290 70 60 200 200 60 500 100 500 600

70 5 2 2 2 10 8 20 25 25

Izvor: Gerard Kiely, Environmental Engineering, Mc Gr aw-Hill Int. Edtion

Distribucija veličine (dimenzija) čestica Statistička distribucija veličine (dimenzija) čestica otpada važna je za: -  projektiranje opreme za manipulaciju (konvejeri, trakasti transporteri), - za odabir i projektiranje opreme za izgaranje, - za odabir i projektiranje opreme za biološku obradu. 

Tipične dimenzije komunalna otpada

SASTOJCI Hrana Papir i karton Plastika Staklo Metal Tekstil Prašina /razna prljavština

RASPON (mm)

PROSJEČNO (mm)

0 – 200 100 – 500 0 – 400 0 – 200 0 – 200 0 – 300 0 – 100

100 350 200 100 100 150 25

Izvor: Gerard Kiely, Environmental Engineering, Mc Gr aw-Hill Int. Edtion

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:14 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

Kapacitet polja Kapacitet polja (KP)  je definiran kao maksimalni udjel vlage koju može zadržati uzorak rastresitog otpada pod djelovanjem gravitacije. Kada se KP prekorači, voda će otjecati. Što je tlak zbog tereta sloja materijala veći, to je KP manji.  Nekompaktirani komunalni otpad ima KP od 0,5 do 0,6. Za odlagalište otpada važno je odrediti KP da bi se utvrdila količina  procjedne vode. 

Empirijski izraz za kapacitet polja KP (Techobanoglous, 1993.): KP  = 0,6 − 0,55(

M 

) 4500 + M 

gdje je: KP – kapacitet polja, izražen kao najveći udjel vlage u suhoj masi otpada M – masa suhoga otpada iznad sredine visine sloja, (kg/m2). Primjer: Odrediti kapacitet polja (KP) za jednu lokaciju odlagališta otpada za zadane uvjete nakon  jedne godine rada. Odrediti također količinu vode koja može biti zadržana na odlagalištu. - Gustoća dobro kompaktirana otpada: 600 kg/m 3 (vidi tablicu) - Udjel sadržane vlage u kompaktiranome otpadu: w=25 % (vidi tablicu) - Visina sloja otpada nakon jedne godine: H=6 m - Prosječne godišnje oborine: 400 mm/god - Količina vode u vlažnom otpadu ( w=25%): w/(600-w)=0,25 → Količina vode w=120 kg po 1m 3 otpada Gustoća suhoga otpada:  ρo =600-120=480 kg/m3 Masa suhoga otpada iznad sredine visine sloja: M=0,5(6x480)=1440 kg/m 2  Kapacitet polja: KP  = 0,6 − 0,55(

M 

) = 0,6 − 0,55(

4500 + M 

1440 ) = 0,47 4500 + 1440

Ukupni kapacitet prihvata vode: Qw =KP.ρ.H=0,47x480x6=1353 kg/m 2  Preostali prihvatni kapacitet polja nakon jedne godine: 1353 kg/m2 - 400 kg/m 2 god=953 kg/m2 

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:15 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

Hidraulična propusnost Hidraulična propusnost sloja   podrazumijeva brzinu propuštanja (procjeđivanja) tekućine kroz otpad, a samim time i onoga što se odnosi s  procjeđivanjem i ispiranjem (mikrobiološko i kemijsko onečišćenje). Važna je za definiranje količine procjednih voda. Hidraulična propusnost sloja zavisi o gustoći (nabijenosti), vrsti i homogenosti otpada. VRSTA OTPADA Gusto nabijeni sloj Slabo nabijeni sloj Prosječan sloj otpada

HIDRAULIČNA PROPUSNOST oko 7x10 -6 m/s oko 15x10 -6 m/s oko 10 -5 m/s

Smična čvrstoća Smična čvrstoća sloja otpada predstavlja otpornost na bočne sile, a važna  je zbog utvrđivanja načina odlaganja i geometrijskih veličina odlagališta. Smična čvrstoća sloja utječe na statičku stabilnost sloja na odlagalištima Smična čvrstoća bitno zavisi o vlažnosti otpada. Smična čvrstoća muljevita sloja je minimalna i približno jednaka nuli. S porastom udjela suhih dijelova, smična čvrstoća se povećava. Kruti otpad ima najveću smičnu čvrstoću neposredno nakon kompaktiranja; vremenom ona opada i nakon nekoliko godina padne na nulu. Preporuka EU regulative za otpad koji se odlaže: 2 - smična čvrstoća ≥ 15 kN/m -

udjel suhog ≥ 30 %.

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:16 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec



KEMIJSKA I ENERGETSKA SVOJSTVA

Da bi se odredila pravilna tehnologija za ponovno korištenje, recikliranje i transformiranje (spaljivanje, kompostiranje) otpada, potrebno je što točnije  poznavati njegova kemijska svojstva: 

Okvirni sastav otpada (% m/m) sadržaj vlage udjel volatilnih sastojaka sadržaj ugljika udjel negorivih sastojaka (pepela). •

•

•

•

Vlaga  smanjuje iskoristivi dio energetske vrijednosti otpada, odnosno njegovu toplinsku (energetsku) vrijednosti. Sadržaj ugljika i volatilnih sastojaka čine gorivi dio materijala,  povećavaju njegovu toplinsku vrijednost te utječu na sastav i količinu dimnih plinova izgaranja. Negorivi sastojci otpada čine pepeo. Što je veći udjel negorivih sastojaka, manja je energetska vrijednost materijala. 

-

Elementarana kemijska analiza (% m/m) sadržaj ugljika (mC) sadržaj vodika (mH) sadržaj kisika (mO) sadržaj sumpora (mS) sadržaj dušika (m N) sadržaj vlage (mW) sadržaj pepela (mA)

Energetska (toplinska) vrijednost (kJ/kg) - donja toplinska vrijednost (Hd) - gornja toplinska vrijednost (Hg) •

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:17 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec

Energetska vrijednost određuje se donjom ili gornjom topl. vrijednošću:  Donja toplinska vrijednost  je količina oslobođene topline pri izgaranju 1 kg materijala, pri čemu se dimni plinovi ne ohlade ispod temperature kondenzacije vodene pare što nastaje iz sadržane vlage te izgaranjem vodika u otpadnom materijalu (vodena para ostaje u dimnim  plinovima u parnome stanju). Gornja toplinska vrijednost  uključuje i latentnu toplinu kondenzacije vodene pare koja se vraća kada se dimni plinovi ohlade ispod temperature kondenzacije vodene pare.

Prema definiciji, donja toplinska vrijednost komunalna otpada definirana  je relacijom: Hd=B.Hg – 2445.W   (kJ/kg) gdje je: B – udjel gorivih sastojaka ( ugljik + volatili), (kg/kg) Hg- gornja toplinska vrijednost gorivog dijela otpada, (kJ/kg) W- maseni udjel vlage, (kg/kg).

Tipično, gornja toplinska vrijednost komunalna otpada iznosi oko 20  MJ/kg, a donja toplinska vrijednost oko 12 MJ/kg.

Toplinska vrijednost može se odrediti i na temelju elementarne analize, odnosno iz poznatih masenih udjela (kg/kg): • ugljika (mC ), • vodika (mH), • kisika (mO), • sumpora (mS), • dušika (m N), • vlage (mW) •  pepela (mA).

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:18 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec



Donja toplinska vrijednost:

 H d  = 34000mC  + 120000( m H  −



Hg

34000 m C

+

142500 ( m H

−

mo 8

) + 10500 m S

(kJ/kg)

Razlika između gornje i donje toplinske vrijednosti:

 H  g  − H 

d 



8

 ) + 10500 m S  − 2500 mW  (kJ/kg)

Gornja toplinska vrijednost:

=



mo

=

2500(mw + 9m H  )  

(kJ/kg)

Kemijska analiza tipičnoga komunalnog otpada: Sastojak

Hrana Papir i karton Plastika Staklo Metali Tekstil Prašina / prljavština

Maseni udjel u suhom uzorku (% m/m) Ugljik 48 43,5 60 0,5 5 55 26

Vodik 6 6 7 0,1 0,6 7 3

Kisik 38 44 23 0,4 4,3 30 2

Dušik Sumpor 2,5 0,5 0,3 0,2 do 0.1 0,1 5 0,2 0,5 0,2

Pepeo 5 6 10 99 90 3 68

Izvor: Gerard Kiely, Environmental Engineering, Mc Gr aw-Hill Int. Edtion

Poglavlje: 9 INŽENJERSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA (Porijeklo i osobine otpada) List:19 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prof. dr. sc. Z. Prelec



Okvirni sastav i energetska vrijednost tipičnoga komunalnog otpada SASTOJCI (% m/m) Vrsta otpada

Hrana miješana Masnoće Voće Meso Papir razni Novine Karton Plastika razna Polietilen Polistiren Poliuretan PVC Tekstili razni Vrtni otpad Drvo razno Metali Staklo Otpad iz domaćinstva Otpad iz kancelarija

Vlaga Volatili Ugljik

ENERGETSKA VRIJEDNOST (MJ/kg)

Negorivi dio (pepeo)

Prirodni uzorak

Osušeni uzorak

Osušeni uzorak bez negorivog (bez pepela)

Donja toplinska vrijednost

Topl. vrijednost suhi dio

(Hd)

(H)

Gornja topl. vrijednost za suhi gorivi dio

(Hg)

70

21

3,6

5,0

4,2

13,9

16,7

2 79 39 10,2 6 5,2 0,2

95 16 56 76 81 77 96

2,5 4,0 1,8 8,4 11,5 12,3 2

0,2 0,7 3,1 5,4 1,4 5,0 2

37,4 4,0 17,6 15,7 18,5 26,2 32,7

38,4 18,6 28,9 17,6 19,7 27,1 33,4

39,1 19,2 30,4 18,7 20,0 27,4 37,1

0,2 0,2 0,2 0,2 10 60 20

98 99 87 87 66 30 68