9. Osnove Anatomije i Fiziologije Covjeka

Osnove anatomije i fiziologije čovjeka

mr. sc. Ivana Dujmovid

Anatomija • Znanost o obliku i građi tijela • grč. anatemnein – rezati, rastavljati u dijelove • Dio znanosti o živim bidima – Biologija • Podijela: – Antropotomija – Zootomija – Fitotomija

• Sustavna anatomija – istražuje pojedinačne organske sustave • Embriologija – razvitak ljudskog tijela • Kauzalna morfologija – razvoj oblika tijela

• Histologija – znanost o tkivima • Citologija – znanost o stanici

Fiziologija • Znanost o funkcijama organizma • Proučava mehanizme koji omogudavaju i reguliraju životne procese • Proučava održavanje homeostaze

Fiziologija čovjeka obuhvada: • Fiziologiju stanice • Fiziologiju krvnih stanica, imuniteta i zgrušavanja krvi • Fiziologiju srca • Fiziologiju cirkulacije • Fiziologiju tjelesnih tekudina i bubrega • Fiziologiju respiracije • Fiziologiju letenja, putovanja u svemir i ronjenja • Fiziologiju živčanog sistema i osjetila • Fiziologiju probavnog trakta • Fiziologiju metabolizma i regulacije temperature • Fiziologiju endokrinologije i reprodukcije

Od atoma do organizma

organ

atom tkivo

molekula stanica

sustav organa

organizam

Vrste tkiva u ljudskom organizmu

Hrskavično tkivo

Živčano tkivo

Pokrovno tkivo

Mišidno tkivo

Koštano tkivo

Organski sustavi u ljudskom tijelu

Reproduktivni sustav

Živčani sustav Sustav organa za pokretanje

Organski sustavi u ljudskom tijelu Hormonski sustav

Sustav organa za izlučivanje

Probavni sustav

Krvožilni sustav

Sustav organa za disanje

Sustav organa za kretanje • Mišidni sustav

Koštani sustav

Osteologija • Znanost o kostima • Lokomotorni sustav – Kosti – Spojevi među kostima – Mišidi

Kostur • Jedinsrvena cjelina kostiju • Međusobno povezane zglobovima

Kostur čovjeka • Osnovni potporanj tijela • Omoguduje uspravan hod • Štiti osjetljive unutrašnje organe • Omoguduje pokrete

Koštana stanica Koštano tkivo

Kostur čovjeka kosti glave • lubanja i lice kosti trupa • kralježnica, prsni koš, zdjelica kosti udova • ruke i noge

Kostur čovjeka • Novorođenče – 270 kostiju • Odrasla osoba -260 kostiju • Bedrena kost – Najveda kost u tijelu – Može se utrostručiti tijekom života

Kralježnica • Zakrivljena • Oblik dvostrukog “S” – Omoguduje uspravan hod – ublažava udarce

Atlas prvi kralješak

• 33- 34 kralješka – spojeni elastičnim, hrskavičnim pločicama

Axis drugi vratni kralješak

POKOSNICA • izvana • obavija kost ČVRSTO KOŠTANO TKIVO • ispod pokosnice • čini kost čvrstom SPUŽVASTO KOŠTANO TKIVO • u unutrašnjosti i na krajevima kostiju • smanjuje masu kostima uz zadržanu čvrstodu KOŠTANA SRŽ • ispunjava šupljine u kostima • proizvodi krvne stanice HRSKAVICA • na mjestu dodira dviju kostiju • ublažava udarce i smanjuje trenje

Građa kosti

Građa kosti • koštana srž – skladište masti – stvaranje krvnih stanica

Oblik kosti • Cjevaste – duge – Kosti ruku i nogu • Plosnate – široke – Lopatice, zdjelične kosti • Kratke – kubične – Kralježnica, šaka, stopalo Sastav kosti • 20% vode • 25% organske tvari - osein – Kolagen – elastičnost i gipkost • 55% mineralne tvari – spojevi kalcija i fosfora – čvrstoda i tvrdoda

Veze među kostima

• Hrskavica

• Zglobovi

• Šavovi

Konstitucija žena - muškarac • Konstitucija žene – manja, lakša i nežnija • Udio koštanog aparata u tjelesnoj težini – žene - oko 16 % – muškarci - oko 18 % • specifičnost građe zdjelice i zdjeličnog pojasa – Žene – široka i niska – Porođajni kanal

Mišidni sustav čovjeka • •

• •

Miiologija – znanost o mišidima Mišidi – sposobnost kontrahiranja i opuštanja Zajedno s kostima tijelu daju oblik Omoguduju pokretanje

Mišidni sustav čovjeka Mišidno tkivo • Poprečno prugasto – Poprečno prugasti mišidi – Mišidi kostura

• Glatko – Mišidi unutrašnjih organa

• Srčano – Srčani mišid

Mišidi čovjeka

Poprečno prugasti mišidi • Svjetle i tamne poprečne pruge • Pod utjecajem naše volje – voljni mišidi • Izdužene stanice s mnogo staničnih jezgri (nukleusa) • Izdužena mišidna vlakna

– Udružena u mišidne snopide

• Mišidni snopidi – snop – mišid • Obavijeni mišidnom ovojnicom • Tetive

– veze s kostima – elastične, čvrste, slabo rastezljive

Poprečno prugasti mišidi • Krvne žile – Donose kisik i hranu mišidu

• Živci – Upravljaju radom mišida

Glatki mišidi

Srčani mišid • Stanice koje se "granaju" s jednom jezgrom smještenom u sredini stanice • Šupalj poprečno-prugasti mišid – vidljiva ispruganost – međusobno povezana vlakna

mokradni mjehur

• Stanice vretenastog oblika • Jedna stanična jezgra (nukleus) u sredini stanice, • Nisu pod utjecajem naše volje • Čine stijenku unutrašnjih organa – želudac, crijevo,...

• Nije pod utjecajem naše volje • Kontrahiraju se slično kao i skeletni mišidi – kontrakcija traje duže

Pokretanje mišida • pokretima mišidi upravljaju u parovima • dvoglavi i troglavi mišid nadlaktice – podiže ruku

- ispruži ruku

• mišidi za rad troše energiju • mišidni umor – MLIJEČNA KISELINA

Unutrašnji organi • Utroba – viscera – Zajednički naziv za sve organe u visceralnoj šupljini

• Vegetativna uloga organa – Omoguduju kemijsku pretvorbu hrane – Izmjenu tvari – Izlučuju nepotrebne ostatke

• • • • •

Dišni sustav Probavni sustav Mokradni sustav Spolni sustav Žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem

Sustav Uloga: • Prenošenje zraka do pluda • Pludni mjehuridi – Izmjena plinova – Kisik i ugljikov dioksid

Podjela: • Gornji dišni putevi: – Nos i gornji dijelovi ždrijela

• Donji dišni putevi: – Grkljan, dušnik, dušnice

• Sustav pludnih mjehurida

organa za disanje

Organi za disanje: • nosna šupljina – zrak se vlaži, pročišduje, zagrijava • ždrijelo • grkljan • dušnik • dvije dušnice • pludni mjehuridi – obavijeni krvnim kapilarama • pluda – lijevo krilo - dva režnja – desno krilo- tri režnja – obavijena opnom popludnica

Sustav organa za disanje

Pokreti disanja Pokreti disanja: • Udisaj – ulazi 21% kisika i 0,035% CO2 • Izdisaj – izlazi 16% kisika i 4% CO2 • U pokretima disanja sudjeluju: – ošit – trbušni mišidi – međurebreni mišidi

Pludno i stanično disanje • Pludno disanje – izmjena plinova između organizma i okoline

• Stanično disanje ili biološka oksidacija – u stanicama – iz hranjivih tvari i kisika – oslobađa se energija, voda i ugljikov dioksid

Organi za glas Grkljan • građen od hrskavice • gornji dio dušnika • glasnice – dva elastična mišidna nabora • glas nastaje titranjem glasnica • stvaranje glasa – glasnice jako blizu (zatvorene)

Probavni sustav Uloga: • Prima hranu • Probavlja • Prerađuje u hranjive sastojke • Odstranjuje neprobavljene i nepotrebne sastojke

Probavni sustav

• •

Probavni sustav – probavna cijev i probavne žlijezde Probavna cijev: – – –

–

•

usta - zubi i jezik jednjak i želudac dvanaesnik, tanko i debelo crijevo crijevni otvor (čmar)

Probavne žlijezde – – –

slinovnice želučane žlijezde gušterača i jetra •

•

luče probavne sokove u dvanaesnik

Probava – u probavnome sustavu – hrana se mijenja mehanički i kemijski

• žvakanjem usitnjuju hranu

Građa zuba: • • • • •

kruna vrat caklina pulpa Korijen

Vrste zuba: • • • •

sjekutidi 8 (4+4) očnjaci 4 (2+2) pretkutnjaci 8 (4+4) kutnjaci 12 (6+6)

Zubi mliječno zubalo (20)

trajno zubalo (32)

PROBAVA SLINA

ptijalin

škroba

ŽELUČANI SOK

pepsin i HCl

bjelančevina

ŽUČ

-

raspršuje masti

GUŠTERAČA

više različitih enzima

bjelančevina, masti, ugljikohidrati

CRIJEVNI SOK

Više različitih enzima lipaza

bjelančevine, masti, ugljikohidrati

• Probava – u probavnome sustavu – hrana se mijenja mehanički i kemijski • Usitnjavanje, žvakanje, miješanje, potiskivanje • Složene molekule – enzimi – jednostavne molekule • Enzimi - bioktalizatori

Probava hrane • Usna šupljina – Jezik – miješanje hrane – Žlijezde slinovnice – luče slinu

• Ždrijelo – Provodi hranu u jednjak

• Želudac – Elastičan, šuplji organ – Spremnik hrane (2 L)

• Jetra – Proizvodi žuč – razgradnja masti

Probava hrane

• Gušterača – luči enzime u dvanaesnik • Dvanaesnik – početni dio tankog crijeva – Razgradnja bjelančevina, ugljikohidrata i masti

• Tanko crijevo – Završava se kemijska razgradnja svih sastojaka – Ugljikohidrati – glukoza – Bjelančevine – AK – Masti – masne kiseline i glicerol – Crijevne resice – upijaju hranjive tvari

• Debelo crijevo – neprobavljive tvari – izmet

Zdrava prehrana

Mokradno – spolni sustav • Urogenitalni trakt • Mokradni i spolni sustav • Usko povezani

Sustav organa za izlučivanje Uloga: • Izlučivanje štetnih, otpadnih tvari urinom

bubrežna arterija

Građa: • Dva bubrega – Filtracijom proizvode urin

• Dva mokradovoda

bubrežna vena

bubreg

mokraćovod

– Cijevi koje odvode mokradu iz bubrega

• Mokradni mjehur – Mišični organ – Sakupljanje mokrade

• Mokradna cijev – Izvodi mokradu iz organizma

mokraćni mjehur

mokraćna cijev

• • • • • •

Parni organ Smješteni na leđnoj strani trbušne šupljine Dugi oko 12 cm Oblikom slični zrnu graha Nefroni – osnovne jedinice bubrega Hormoni nadbubrežne žlijezde i hipotalamus –

•

•

kontrola rada bubrega

Pročišdivanjem iz krvi izlučuju mokradu Održavaju unutrašnju ravnotežu –

Građa bubrega ovojnica bubrežna arterija bubrežna kora

bubrežna vena

Stalna količina vode i soli u organizmu

bubrežna srž nefron

Nefron

Građa: • Bubrežno tjelešce – U kori bubrega – Filtriranje krvi s otpadnim tvarima – Krv prolazi kroz kapilare bubrežnog tjelešca

bubrežno tjelešce

• Cjevasti dio – Voda, glukoza i dio soli dobiveni filtracijom vradaju se u krv

arterija

• Preostala vodena otopina – mokrada (urin) – Nakuplja se u bubrežnoj nakapnici

• Mokradni mjehur – Pražnjenje urina – Prstenast mišid – Poticaj iz leđne moždine i velikog mozga

vena

sabirna cijev

Spolni sustav Uloga: • Održavanje i produljenje vrste • Spolni organi – primarna obilježja muškarca i žene – zajednička osnova iz koje se razvijau samo jedni sponi organi

Pubertet Muškarac

hipofiza

Žena

Izlučuju ženske spolne hormone Izlučuju muške spolne hormone jajnici sjemenici

spermij

jajna stanica

Spolni organi čovjeka Muški spolni organi

vanjski: • mošnja • spolni ud unutarnji: • sjemenik • pasjemenik • sjemenovod • sjemena vredica • prostata • mokradna cijev spermiji

SPOLNI UD • omoguduje prijenos spermija u žensko tijelo DOSJEMENIK • mjesto sazrijevanja spermija • izlučuje muške spolne hormone SJEMENOVOD • provodi spermije do mokradne cijevi MOKRAĆNA CIJEV • provodi mokradu i spermu MOŠNJA • štiti sjemenike SJEMENIK • žlijezda u kojoj nastaju spermiji PROSTATA I SJEMENA VREĆICA • nastaje tekudina koja je dio sperme

Muški spolni organi

Spolni organi čovjeka Ženski spolni organi

vanjski: • stidnica (velike i male stidne usne) • vanjski otvor rodnice • dražica

unutarnji: • jajnik • jajovod • maternica, grlid maternice • rodnica

Jajna stanica

Menstruacijski ciklus 1 – 6 dan

sluznica maternice se ljušti

razvoj nove jajne stanice

7 – 12 dan

oljuštena sluznica se obnavlja

15 – 28 dan 13 – 14 dan ovulacija jajna stanica u jajovodu

Menstruacijski ciklus

Menstruacijski ciklus • Menstruacijski kalendar

• Od prvog dana mjesečnice • Do zadnjeg dana prije sljedede mjesečnice

• sazrijevanje jajne stanice – ovulacija rast sluznice maternice mjesečnica • Klimakterij – menopauza

Oplodnja

Razvitak od oplodnje do rođenja Ugnježđenje zametka u maternicu

Razvitak od oplodnje do rođenja

• • • • • •

Oplodnja - jajovod Dioba oplođene jajne stanice (morula – blastula – gastrula) BRAZDANJE - dijeljenje (dioba) stanica zametka Zametak – ugnježđenje u maternici (nakon 8 tjedana) Plod – posteljica, pupkovina, vodenjak, plodna voda Porođaj - novorođenče

Funkcija placente

Razvitak od oplodnje do rođenja Trudnoda

Trudnoća - 40 tjedana (280 dana)

Porođaj

Žlijezde s u nutrašnjim izlučivanjem • održava organizam u stanju unutarnje ravnoteže • prilagođava organizam promjenama u okolišu Suradnja sustava: • živčani sustav električni impulsi • hormonski sustav kemijske poruke • mozak - nadzire rad žlijezda

Žlijezde S vanjskim izlučivanjem (egzokrine): • slinovnice • znojnice • lojnice • izlučuju sokove na površinu ili unutar tijela

S unutarnjim izlučivanjem (endokrine): • hipofiza • štitna žlijezda • nadbubrežne žlijezde • gušterača • sjemenici (testisi) • jajnici (ovariji) • hormone izlučuju u krv

HORMONI • • • •

prenose kemijske poruke organima djeluju sporo i dugotrajno potiču rast i razvoj, izmjenu tvari, spolni razvoj... POVRATNA SPREGA (veza) – održavanje hormonske ravnoteže u organizmu

hipofiza

štitna žlijezda nadbubrežne žlijezde

hormon rasta Regulira rast tijela hormoni hipofize -izravno utječu na tijelo stvaranje mlijeka, poticanje trudova i održavanje razine vode u tijelu Tiroksin održava sustave u tijelu aktivnima Adrenalin potiče tijelo na akciju

hipofiza štitna žlijezda

nadbubrežne žlijezde

Hormoni nadbubrežnih žlijezda Suzbijaju stres Kontrola razine soli u tijelu

gušterača

jajnici

Inzulin i glukagon održavaju razinu šećera u krvi Estrogen i progesteron ženska spolna obilježja stvaranje jajnih stanica Testosteron muška spolna obilježja stvaranje spremija

gušterača

sjemenici

Krvožilni sustav • Angiologija – znanost o krvožilnom sustavu • Proučava sustav kanala i kanalida kojima kola krv • Središnji organ – srce • Krvne žile: – Arterije • od srca prema periferiji tijela

– Vene • od periferije tijela prema srcu

SASTAV KRVI • krvna plazma - 55% krvi – voda, otopljene tvari i bjelančevine • krvne stanice - 45% krvi – crvene krvne stanice eritrociti – bijele krvne stanice leukociti – krvne pločice trombociti

Krv ULOGA KRVI • prenosi korisne (hranjive tvari, hormone) i štetne tvari (ugljiko dioksid, produkte izmjene tvari • održava stalnu temperaturu tijela • raznosi kisik po tijelu • brani organizam od bolesti • sprječava krvarenje

ERITROCITI • nemaju jezgru • bjelančevina hemoglobin s ionom željeza • prenose kisik iz pludnih mjehurida do stanica tijela (hemoglobin) • odnose ugljikov dioksid u pludne mjehuride • svake sekunde stvaraju se i propadaju milijuni eritrocita LEUKOCITI • stanice s jezgrom • više tipova leukocita • uništavaju štetne mikroorganizme • limfociti - nositelji specifične otpornosti (imunosti) organizma

Krvne stanice

TROMBOCITI • bez jezgre • krvne pločice • nastaju raspadanjem posebnih stanica u koštanoj srži • sudjeluju u zgrušavanju krvi

Krvne grupe • Krvna grupa AB - univerzalni primatelj • Krvna grupa O - univerzalni davatelj • Transfuzija krvi – pretakanje – Sljepljivanje eritrocita pri pogrešnoj transfuziji Krvna grupa Crvene krvne stanice

protutijela

nema protutijela

Krvne žile Arterije: • debele, elastične stijenke • vlastiti mišidi • odvode krv iz srca • donose stanicama kisik i hranjive tvari Vene: • tanje, rastezljive stijenke • imaju zaliske • otpremaju iz stanice štetne tvari i ugljikov dioksid • dovode nečistu krv u srce

Kapilare: • tanke stijenke • izmjena tvari između krvi i stanica • izmjena plinova u pludima • povezuju arterije i vene

Srce – građa i funkcija • • • • •

U prsnom košu Pumpa krv po tijelu Veličine stisnute šake Težine 300 – 500 g Izvana zaštićeno opnom – srčana ovojnica • 2 predklijetke, 2 klijetke, srčani zalisci • Aorta – najveća arterija u tijelu

Srce – građa i funkcija Venska krv iz tijela ulazi u desnu pretklijetku, prolazi u desnu klijetku i istiskuje se u pluća.

Nabori na srcu zalisci, osiguravaju jednosmjerni protok krvi. Nalaze se između pretklijetke i klijetke, kao i na izlazu iz klijetaka u arterije.

Krv bogata kisikom iz pluća ulazi u lijevu pretklijetku i ulijeva se u lijevu klijetku. U tijelo se potiskuje kroz aortu.

Srce se sastoji od četiri šupljine: dvije pretklijetke i dvije klijetke. Mišićni zid, tzv. pregrada, dijeli srce uzdužno, po sredini, na lijevu i desnu stranu.

• Bilo ili puls – 60 – 80 puta u minuti – vratna arterija ili arterija zapešća ruke

• Krvni tlak – Pritisak krvi na stijenke krvnih žila – Najveći u velikim arterijama – Normalan krvni tlak 120/80 mmHg

– Sistola • pritisak srca pumpanjem krvi kroz arterije – Dijastola • pritisak stijenki arterija - odupiru se protoku krvi • između otkucaja srca

Srce – građa i funkcija

Optok krvi Mali optok krvi: PLUĆA - SRCE • izmjena plinova u pludima

Veliki optok krvi: SRCE - TIJELO • stanice dobivaju hranu i kisik • iz stanica se odnose otpadne tvari i ugljikov dioksid

Živčani sustav • Provođenje živčanih impulsa • Prenosi obavijesti iz unutrašnjosti tijela i okoline • Obrađuje informacije • Usklađuje informacije • Stvara motorički odgovor

Živčani sustav Središnji • Kralježnička moždina • Mozak • Smješteni u lubanji • Zaštideni – Čvrstim koštanim ovojem – Ovojnicama mozga – Cerebrospinalnom tekudinom

Periferni • Gangliji – skup tijela živčanih stanica – Strukture poput čvora

• Snopovi živčanih vlakana – živci • Povezuju središnje dijelove sustava s osjetnim i izvršnim organima

Živčani sustav Tjelesni (somatski)

Vegetativni (autonomni)

• Upravlja tjelesnim pokretima

• Upravlja radom unutrašnjih organa • Bez utjecaja volje Podijela: • Simpatikus – Pomaže pri naporima

• Parasimpatikus – Omoguduje odmor organizma

• Djeluju antagonistički i usklađeno

Živčani sustav Građa živčane stanice Tipovi živčanih stanica živčano vlakno - akson

kratki ogranci

tijelo živčane stanice s jezgrom

mišićno vlakno

Sinapsa

Živčani impuls • Putuje duž živčane stanice - električni • U sinapsi – postaju kemijski

Autonomni živčani sustav Parasimpatikus

Simpatikus

- Sužava zjenica - Stimulira izlučivanje sline

- Povećava zjenica - Usporava izlučivanje sline

- Steže bronhe Usporava rad srca

- Opušta bronhe - Ubrzava rad srca - Stimulira stvaranje -adrenalina -Stimulira otpuštanje glukoze - Usporava rad želuca - Usporava aktivnost gušterače - Usporava rad crijeva - Usporava mokrenje

- Stimulira rad želuca, gušterače i crijeva - Stimulira rad debelog crijeva - Stimulira mokrenje

Mozak • Građa mozga

• Smješten u lubanji • Zaštiden ovojnicama i • Tekudina između ovojnica • Mase oko 1,4 kg • Troši 20% krvi – kisik • Glavni dijelovi: – veliki mozak – mali mozak – produžena moždina

Veliki mozak veliki mozak

• Građa moždana kora moždana srž

mali mozak

– brazde i vijuge – naborana površina – lijeva i desna polovica

• Površina mozga – moždana kora

produžena moždina

– Siva tvar – Tijela živčanih stanica

• Unutrašnjost – moždana srž – Bijela tvar – Živčana vlakna

Moždana središta PET - pozitron emisijska tomografija • Glukoza - energetsko gorivo moždanih stanica • Obilježena radioaktivnim tvarima • Monitor u boji drugačija boja prilikom aktivnosti određenog dijela mozga

Ozljedom moždanog središta gubi se funkcija organa kojim upravlja, iako je organ zdrav

veliki mozak

GRAĐA MOZGA • siva tvar izvana, bijela tvar iznutra

• upravlja voljnim pokretima • prima, prerađuje, sprema i koristi informacije • mišljenje, pamćenje, zaključivanje, svijest

produžena moždina • povezuje mozak i leđnu moždinu • upravlja refleksima važnim za život • rad srca • disanje • gutanje • kihanje • sužavanje zjenica

mali mozak • usklađuje voljne i precizne pokrete • održava ravnotežu tijela

Produžena moždina • Križanje živčanih vlakana iz jedne starne mozga u suprotnu stanu tijela • Upravlja refleksima važnima za održavanje životnih funkcija - disanje, rad srca, gutanje, kihanje,...

Leđna moždina lubanja bijela tvar

kralježnjak

siva tvar

mozak

kralježnica

leđna moždina

Građa leđne moždine Smještaj leđne moždine

Leđna moždina bijela tvar

GRAĐA LEĐNE MOŽDINE • siva tvar u središnjem dijelu – oblik raskriljena leptira • bijela tvar oko sive tvari

ULOGA LEĐNE MOŽDINE kralježnjak

siva tvar

• upravlja jednostavnim refleksnim pokretima – trenutačna reakcija – smanjuje mogude ozljede

• povezuje mozak s periferijom tijela – obavljanjem jednostavnih pokreta rastereduje mozak

Refleksni luk Osjetilna živčana vlakna

Motorička živčana vlakna SIVA TVAR BIJELA TVAR

• Podražaj – ubod u prst • Leđna moždina – nastajanje refleksa • Mišid noge se steže – noga se pomakne • Refleksni put – put podražaja do reakcije mišida na podražaj

Osjetilni organi Osjetila • Recetori živčanog sustav • Primaju kemijske i fizikalne podražaje iz vanjske sredine Put podražaja: 1. Receptor 2. Osjetni živac 3. Središnji živčani sustav – Percepcija osjetnih organa

Osjetni organi: • Vidni • Slušni • Njušni • Osjetni – Senzorna vlakna – provode podražaje iz osjetnih organa

• Osjet dodira, pritiska, temperature i boli – Proprioceptivni osjet

Osjetila Nastajanje osjeta: OSJETILNI ORGAN

Osjetilo vida

OSJETILNI ŽIVAC SREDIŠTE U MOZGU

Osjetilo njuha

Osjetilo sluha

Osjetilo vida Glavni dijelovi oka – očna jabučica: – – – – – –

rožnica bjeloočnica zjenica leda žilnica mrežnica • • • •

žuta pjega slijepa pjega šarenica staklovina

Građa oka • pomodni dijelovi oka: – – – – –

trepavice kapak suzna žlijezda očni mišidi vidni živac

Nastajanje slike u oku

• Oko - vidni živac središte za vid u velikom mozgu • Leda lomi zrake svjetlosti • Slika u mozgu – obrnuta i umanjena • Okom gledamo – mozgom vidimo

Svojstva oka Prilagođavanje oka • Vidne stanice u mrežnici (žuta pjega) • Trodimenzionalna slika – Gledanje s oba oka • Daleko – blizu

Plastičnost slike

Svojstva oka • Svjetlo – tama – Širenje i sužavanje zjenice

• Boje – Štapidi • reagiraju na svjetlost – čunjidi • odgovorni za boju • najgušdi u žutoj pjegi

Poremedaji vida Mane oka • Kratkovidnost – Osoba ne vidi daleke predmete

• Dalekovidnost – Osoba ne vidi predmet blizu

• Slabovidnost – Zamagljen vid

Dalekovidni – konveksne leće

Kratkovidni – konkavne leće

Osjetilo sluha

Osjetilo sluha

• Uho – organ za sluh i ravnotežu • Detektira vibraciju, frekvenciju i amplitudu (glasnodu) zvuka

Kako nastaje zvuk u uhu? • Uške hvataju zvukove • Slušne košdice prenose zvuk na pužnicu • Zvukovod provodi – Slušne stanice s dlačicama titraje zvučnih valova – Udaraju u bubnjid

• Bubnjid prenosi titraje na slušne košdice – Čekid, nakovanj i stremen – Pojačavaju zvuk titranjem

– Pretvaraju podražaj u električni impuls – Slušni živac – središte u mozgu

Organ za ravnotežu Vestibularni aparat • Kontrolira ravnotežu • Receptori detektiraju • U srednjem uhu je li glava uspravna ili • Sastoji se od tri nije polukružna kanalidai • Šalju impulse mozgu ispunjena tekudinom • Ušne vredice sa stanicama s dlačicama – Bilježe promjene položaja

Osjetilo okusa • Receptori za okus • Smješteni na jeziku – Vrh i strane

• Okusni pupoljci – Okusne bradavice

• 4 receptora: – Slatko – Slano – Gorko – Kiselo

Osjetilo okusa Osjetu okusa doprinose: • Miris • Tekstura • Temperatura

Kemijski podražaj – električni signal – okusni živac – središte za okus u velikom mozgu

Osjetilo mirisa • Njušne stanice u nosu • Mirisi podražuju živčane završetke njušnih stanica • Električni signali putuju u središte za njuh u mozgu

• Smješteni u koži Kožna • Receptori za dodir i temperaturu – Opip, bol, toplo, hladno – Različite količine receptora – Različita mjesta u tijelu – pr. nekoliko receptora za dodir – peta – mnogo receptora za toplinu - rame

osjetila

Koža

Građa kože: • Pousmina – vanjski sloj – – – – –

Sloj živaca Sloj odumrlih stanica Neprestano se obnavlja Sloj živih stanica Melanin – pigment

• Usmina – unutrašnji sloj – Elastična vlakna – Vezivno tkivo, osjetilni živci i krvne žile – Žlijezde znojnice i lojnice – Dublji slojevi – osjetila za dodir, bol, toplinu, hladnodu

Koža Uloga kože: • Zaštitni organ cijelog tijela • Površine 1,6 – 1,9 četvornih metara • Organ za izlučivanje – Znoj i loj • Regulira tjelesnu temperaturu – Vručina – koža se znoji – hladi se • Osjetilni organ – Tijelo osjeda okolinu