6._SIGURNOST_U_RADU_S_ELEKTRIČNOM_ENERGIJOM

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

SIGURNOST U PRIMJENI ELEKTRIĈNE ENERGIJE

Gordan Alfirev, dipl.ing.el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

TEME PREDAVANJA

• • • • •

2

Elektriĉne instalacije u objektima; Privremene elektriĉne instalacije; Strojevi prikljuĉeni na elektriĉnu energiju; Gromobranske instalacije i Statiĉki elektricitet.

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

OPASNOSTI OD ELEKTRIĈNE ENERGIJE

1. Direktan dodir dijelova postrojenja ili elektriĉnih instalacija pod naponom; 2. Indirektan dodir (uzrok je kvar na izolaciji niskonaponskih ureĊaja); 3. Pribliţavanje dijelovima postrojenja pod visokim naponom; 4. Previsok napon dodira i napon koraka uvjetovan protokom struje kroz uzemljivaĉ; 5. Inducirani napon;

3

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

OPASNOSTI OD ELEKTRIĈNE ENERGIJE

6. Prijelaz visokog napona na niskonaponska postrojenja; 7. Elektriĉni luk i iskra; 8. Zaostali naboj; 9. Atmosferski prenapon; 10.Statiĉki elektricitet; 11. Elektromagnetska zraĉenja; 12. Ionizirajuća zraĉenja (VVF) i 13. Neionizirajuća zraĉenja (VF). 4

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

OPASNOSTI U STANU

UTIČNICA 220V

5

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

OPASNOSTI U STANU

UTIČNICA U KUPAONI

6

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

INDUSTRIJSKE UTIĈNICE

7

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

INDUSTRIJSKE UTIĈNICE

8

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

SKLOPKE I TIPKALA

9

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

GLAVNA SKLOPKA

10

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

RAZVODNI ORMAR

11

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UNUTRAŠNJOST RAZVODNIH ORMARA

12

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UNUTRAŠNJOST RAZVODNIH ORMARA UNUTRAŠNJOST RAZVODNIH ORMARA

13

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UNUTRAŠNJOST RAZVODNIH ORMARA

14

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UNUTRAŠNJOST RAZVODNIH ORMARA

15

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UNUTRAŠNJOST RAZVODNIH ORMARA

16

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

DJELOVANJE ELEKTRIĈNE ENERGIJE NA ĈOVJEKA

Elektriĉni udar je stanje pri kojem je ĉovjek postao dio elektriĉnog kruga uslijed direktnog dodira vodljivih dijelova elektriĉnih instalacija, opreme ili sl. koji su pod naponom ili indirektnog dodira (napona dodira ili napona koraka), tako da kroz tijelo ĉovjeka protjeĉe elektriĉna struja. 17

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UTJECAJ ELEKTRIĈNE ENERGIJE NA ĈOVJEKA

Elektriĉna struja prolazi kroz ljudsko tijelo, ako ono dodiruje dvije toĉke, izmeĊu kojih postoji razlika potencijala(napon). •• Elektriĉna struja prolazi kroztijela ljudsko ako ono dodiruje Intezitet reakcija ljudskog na tijelo, prolaz elektriĉne struje dvije toĉke, izmeĊu kojih postoji razlika potencijala(napon). ovisi o: • Intezitet reakcija ljudskog tijela na prolaz elektriĉne struje ovisi • o: jakosti elektriĉne struje, •• jakosti elektriĉne struje, njezinoj frekvenciji, • njezinoj frekvenciji, •• trajanju prolaskaelektriĉne elektriĉne struje kroz tijelo, trajanju prolaska struje kroz tijelo, impedancijiljudskog ljudskogtijela tijela (ovisi o naponu kojeg • impedanciji (ovisi o naponu kojeg tijelotijelo dodiruje i konstituciji i teţini tijela), dodiruje i konstituciji i teţini tijela), • putu kroz tijelo i •• putu kroz tijelo i okolini. • okolini. 18

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

EFEKTI EFEKTIZBOG ZBOGPROLASKA PROLASKASTRUJE STRUJE • Prolazeći • Prolazeći krozkroz ljudsko ljudsko tijelo, tijelo, elektriĉna elektriĉna struja struja izaziva izaziva slijedeće efekte: slijedeće efekte: • toplinski • toplinski (zagrijavanje (zagrijavanje tijela, tijela, zbog zbog ĉega ĉega nastaju nastaju vanjske vanjske i i unutrašnje unutrašnje opekline); opekline); • kemijski • kemijski (rastvaranje (rastvaranje krvne krvne plazme); plazme); • biološki • biološki (grĉenje (grĉenje mišićja, mišićja, paraliza paraliza disanja, disanja, grĉenje grĉenje krvotoka, krvotoka, treperenje treperenje srĉanih srĉanih klijetki klijetki i oštećenje i oštećenje ţivĉanog ţivĉanog sustava) sustava) i i • mehaniĉki • mehaniĉki (grĉenje (grĉenje mišića mišića uzrokuje uzrokuje pucanje pucanje krvnih krvnih ţila,ţila, ţivaca i lomove ţivacakostiju). i lomove kostiju).

19

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

VRSTE OZLJEDA

• Prolaskom elektriĉne struje kroz ljudsko tijelo nastaju ozljede koje dijelimo na dva osnovna oblika: • - elektriĉni udar i • - elektriĉke traume.

20

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

1.1. Elektriĉni udar • Elektriĉni udar je najopasniji oblik ozljede zbog prolaska elektriĉne struje kroz ljudsko tijelo i najĉešće dovodi do smrti. • Elektriĉni udar je stanje pri kojem je ĉovjek postao dio elektriĉnog kruga uslijed direktnog dodira vodljivih dijelova elektriĉnih instalacija, opreme ili sl., koji su pod naponom ili indirektnog dodira (napona dodira ili napona koraka), tako da kroz tijelo ĉovjeka protjeĉe elektriĉna struja. 21

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Ozljede od elektriĉnog udara • Pri elektriĉnom udaru struja moţe proteĉi kroz grudni koš, pri ĉemu zahvaća srce i pluća. Izaziva ozljede na cijelom organizmu (naroĉito na unutrašnjim organima) i to: • oštećenje ţivĉanog sustava i krvotoka (posljedice su grĉevi i poremećaji svijesti); • grĉ na krvnim ţilama izaziva naglo povećanje krvnog tlaka;

22

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Ozljede od elektriĉnog udara • fibrilacija srca (nekontrolirano titranje mnogobrojnih vlakana srĉanog mišića) što dovodi do prestanka rada srca i • paralizu disanja i paralizu rada srca što izaziva smrt. • Elektriĉni udar obiĉno ne ostavlja vanjske vidljive znakove na tijelu unesrećenog.

23

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

1.2. Elektriĉke traume • Elektriĉke traume izazivaju vanjske ozljede na nekim dijelovima tijela i to mogu biti: • - opekline; • - elektriĉki znaci (strujni biljezi); • - elektrometalizacija koţe; • - ozljede oĉiju;

24

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

1.2. Elektriĉke traume

• • • • •

25

- nekroze; - ozljede pri padu s visine; - šokovi; - unutrašnja krvarenja i - uremija.

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Opekline • 1.2.1. Opekline - toplinsko djelovanje (zbog elektriĉnog luka), npr. kod otvaranja rastavljaĉa pod opterećenjem. • Posljedice opeklina su najĉešće trajne, a ĉesto smrt moţe nastupiti naknadno ako je zahvaćen veći dio koţe i unutrašnji organi.

26

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Elektriĉki znaci • 1.2.2. Elektriĉki znaci (strujni biljezi) – otekline i oţiljci ţuto-sive boje. Rezultat su kemijskog i mehaniĉkog djelovanja elektriĉne struje na mjestu dobrog kontakta tijela i provodnih dijelova (ulaz ili izlaz struje iz tijela).

27

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Oštećenje koţe, oĉiju i odumiranje • 1.2.3. Elektrometalizacija koţe – kemijsko i mehaniĉko djelovanje, a iskazuje se prekrivanjem koţe ĉesticama metala. • 1.2.4. Ozljede oĉiju – svjetlosno djelovanje elektriĉnog luka. • 1.2.5. Nekroza – odumiranje dijelova tijela.

28

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Padovi, šok i krvarenja • 1.2.6. Ozljede pri padu s visine – gubitkom svijesti zbog djelovanja elektriĉne struje. • 1.2.7. Šok – teške smetnje krvotoka i ţivĉanog sustava mogu izazvati posljedice (ĉak i smrt) i nakon više sati nakon ozljede. • 1.2.8. Unutrašnja krvarenja – kao posljedica unutrašnjih ozljeda mogu se pojaviti tijekom prvih ĉetrnaest dana. 29

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Unutrašnje trovanje • 1.2.9. Uremija – unutrašnje trovanje nastalo zbog raspadnih produkata uslijed oštećenja bubrega uzrokovanih elektriĉnom strujom.

30

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

JAKOST STRUJE

• Slijedeći podaci odnose se na prolaz izmjeniĉne struje 15-100 Hz (navedenih inteziteta i vremena protoka) od jedne šake ka drugoj šaci, ili od šake do stopala: • struja manja od 0,5 mA, ne izaziva nikakve posljedica; • struja od 0,5 do 1,5 mA, uzrokuje poĉetak osjeta, izaziva lagano podrhtavanje prstiju; 31

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UTJECAJ JAKOST JAKOSTI STRUJE STRUJE • struja od 2 do 3 mA, uzrokuje jako podrhtavanje prstiju; • struja od 5 do 10 mA, izaziva grĉ šake; • struja od 10-15 mA, ruke se teško odvajaju od elektroda, izaziva snaţne bolove u • prstima i rukama, bol se moţe trpjeti 5-10 sekundi;

32

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost

JAKOST STRUJE

s pravom javnosti

• struja od 20 do 25 mA, paralizira ruku , izaziva vrlo jake bolove i oteţano disanje; • GRANICA [30 mA ] ZUDS na gradilištima i kupaonicama • struja od 40 do 80 mA, moguća je paraliza disanja, poĉetak treperenja srĉanih klijetki (40mA pri 3s ili 50mA i 1s); • struja od 80 do 100 mA uzrokuje paralizu disanja, paralizu rada i moguće treperenje srĉanih klijetki (pri 100 mA i 0,5 s); 33

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

JAKOST STRUJE • iznad 300 mA nastaje paraliza disanja i rada srca (pri djelovanju struje duljem od 0,1 s) te uzrokuje razaranje tkiva toplinskim djelovanjem.

34

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

FIZIOLOŠKE REAKCIJE NA DJELOVANJE STRUJE Fiziološke reakcije ljudskog tijela na djelovanje elektriĉne struje

Sl.1. Fiziološke reakcije – zone struja od 15 do 100HZ

a

.

BEZ REAKCIJE

PRAG OSJETA

15

. OBIČNO BEZ ŠTETNIH FIZIOLOŠKIH DJELOVANJA

13.3.2006

35

• B

bb

11.12.2011.

.

Gordan Alfirev, dipl.ing.el. Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Fiziološke reakcije ljudskog tijela na djelovanje elektriĉne struje

• Podruĉje 1., do 0,5 mA, je prag osjetljivosti, bez reakcije (granica je okomiti pravac a). • Podruĉje 2., obiĉno bez štetnih fizioloških posljedica (granica je krivulja b). • Struja jakosti veće od 3 A ugrije krv na temperaturu i do 700C.

36

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

FREKVENCIJA • Najopasnije struje su frekvencije oko 200 Hz. • Od 100 do 200 kHz osjeća se toplinski uĉinak. • 1 MHz (pri naponu 40 000V) nije smrtonosna (kod visokih frekvencija struje teku površinom tijela). • Istosmjerne struje su opasne jer djeluju efektom elektrolize na krvnu supstancu. 37

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

TJELESNA KONSTITUCIJA • Unutarnji otpor ĉovjeĉjeg tijela i otpor koţe varira. • Smjer ruka ili glava prema nogama 700 Ω. • Smjer ruka-ruka 1000 Ω. • Smjer sljepooĉica-sljepooĉica 300 i manje Ω.

38

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

TJELESNA KONSTITUCIJA Ω.

• Prelazni otpor koţe ovisi o: • ĉistoći • vlaţnosti • debljini koţe • starosti • Odjeći i obući • pritisku na dijelove pod naponom. 39

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

NAPON • Opasnost ovisi o jakosti struje kroz tijelo. • Struja ovisi o naponu i otporu tijela (varira). • Nije poţeljno napone dijeliti na niţe- neopasne i više- opasne. • Ako struja teĉe kroz tijelo 5 minuta, otpor tijela se smanji od 3 do 50%.

40

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

NAPON

DJELOVANJE STRUJENA NAĈOVJEKA ĈOVJEKA DJELOVANJEELEKTRIĈNE ELEKTRIĈNE STRUJE

VELIĈINA OPASNOG NAPONA DODIRA Uc (V)

41

Dozvoljeno trajanje (sek)

50 75

5 0,60

110

0,36

220

0,17

350

0,08

500

0,04 11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

OKOLINA • Normalni uvjeti i • Oteţani uvjeti (vlaţni prostori, radilišta, rudnici, brodogrdilišta, bazeni, poljoprivreda...).

• U oteţanim uvjetima opasnost je veća i sigurnosno-tehniĉki zahtjevi na elektriĉnu instalaciju su stroţiji.

42

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

DJELOVANJE ELEKTRIĈNE ĈOVJEKA DJELOVANJE ELEKTRIĈNEENERGIJE STRUJE NANA ĈOVJEKA

ŠTO UĈINITI U SLUĈAJU NESRETNOG SLUĈAJA?

• unesrećenog osloboditi od vodiĉa • brzo i sigurno iskljuĉiti glavnu sklopku • unesrećenog treba odvojiti od dijelova pod naponom suhim predmetom od izolacijskog materijala • ako je došlo do prestanka rada srca i do prestanka disanja - odmah pristupiti masaţi srca i davanju umjetnog disanja 43

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

DJELOVANJE ELEKTRIĈNE ĈOVJEKA DJELOVANJE ELEKTRIĈNEENERGIJE STRUJE NANA ĈOVJEKA

• paziti da eventualne opekotine i rane ostanu ĉiste • ako je elektriĉni udar blaţe naravi i ako je unesrećeni samo preplašen i ošamućen treba mu dati jaku crnu kavu

• OBAVEZNO NA LIJEĈNIĈKI PREGLED!

44

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITA OD ELEKTRIĈNE ENERGIJE

Tehniĉki principi zaštite od prolaza elektriĉne struje kroz tijelo temelje se na: • sprjeĉavanju izravnog dodir dijelova pod naponom, • ograniĉenju jakosti struje kroz ĉovjeka na dopuštenu razinu (ako doĊe do dodira), • ograniĉenju vremena trajanja prolaska struje kroz organizam i • ograniĉenju napona dodira na maksimalno 50V ili 25 V. 45

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

DIREKTAN (NEPOSREDAN) DODIR Opasnost od direktnog (neposrednog) dodira - oštećena izolacija na prikljuĉnim kabelima i ostalim vodiĉima - oštećeni prekidaĉi, sklopke, utikaĉi, utiĉnice i dr. - dijelovi pod naponom su dostupni dodiru - nezakljuĉani razvodni ormari - radovi pod naponom koji nije prethodno iskljuĉen - radovi na elektriĉnim ureĊajima nestruĉnih osoba 46

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

DIREKTAN (NEPOSREDAN) DODIR Opasnost od direktnog (neposrednog) dodira Ţarulja bez zaštite

Rad pod naponom 47

11.12.2011.

Ispravna zaštita ţarulje Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

DIREKTAN (NEPOSREDAN) DODIR Opasnost od direktnog (neposrednog) dodira •Neovlašten ulaz u razvodni ormar •Sklopke na vratima bez izolacijske zaštite •Osigurači bez zaštitnih stakalca

48

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

DIREKTAN (NEPOSREDAN) DODIR Tko je u većoj opasnosti?

Dodir dva fazna vodiĉa i dodir faznog i neutralnog vodiĉa 49

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

DIREKTAN (NEPOSREDAN) DODIR Opasnost od direktnog (neposrednog) dodira 1.

I=U/R=380/1000=380 mA

2. I=U/R=220/1000=220 mA L1 L2 L3 N

1 50

2 11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

DIREKTAN (NEPOSREDAN) DODIR Opasnost od direktnog (neposrednog) dodira • Direktan dodir faznog vodiĉa na vodljivoj podlozi kod mreţe s uzemljenom neutralnom toĉkom L1 L2 L3 N

I=U/R=220/1000=220mA RB I

51

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Direktan dodir

52

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Direktan dodir

53

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Direktan dodir

54

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE

ZAŠTITNE MJERE- DIREKTAN DODIR Direktan dodir

Direktan dodir je izravan dodir ljudskog tijela s dijelovima pod naponom. NAJOPASNIJI !

55

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE – DIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJEREDODIR ZAŠTITNEDIREKTAN MJERE

NAJĈEŠĆI UZROCI DIREKTNOG DODIRA:

• nepropisno poloţeni goli vodiĉi • oštećene izolacije na vodiĉima i prikljuĉnim instalacijama • loše izvedbe prekidaĉa, utiĉnica, sklopki i ostalih elemenata elektriĉne instalacije • nezakljuĉani razdjelnici • radovi na vodovima i instalacijama pod naponom • rad nestruĉnih osoba na elektriĉnim ureĊajima 56

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE – DIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE- DIREKTAN DODIR

- izoliranjem

- pregradama ili kućištima (ugraĊivanjem) - preprekama (ograĊivanjem) - postavljanjem izvan dohvata ruke (udaljavanjem) - malim sigurnosnim naponima - dopunskom zaštitom ureĊajima diferencijalne struje (ZUDS) 57

REDOVITO OBAVLJATI PREGLEDE ! 11.12.2011. Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE – DIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE- DIREKTAN DODIR

ZAŠTITA OD DIREKTNOG DODIRA IZOLIRANJEM • mora sprijeĉiti svaki dodir dijelova pod naponom • dijelovi pod naponom moraju biti pokriveni izolacijom • izolaciju mora biti moguće ukloniti jedino rezanjem • izolacija mora trajno izdrţati štetne utjecaje • prevlake vodiĉa BOJOM, LAKOM ILI EMAJLOM NE SMATRAJU SE DOVOLJNOM 58

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE – DIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE- DIREKTAN DODIR

ZAŠTITA PREGRADAMA ILI KUĆIŠTIMA • spreĉava se svaki dodir dijelova pod naponom • dijelovi pod naponom se ugraĊuju u zatvorena kućišta ili se pregraĊuju • otvaranje mora biti moguće samo: - pomoću kljuĉa ili alata - ugradnjom krajnje sklopke (mikro prekidaĉa) kojom se iskljuĉuje napajanje u trenutku otvaranja vrata ili poklopca - umetanjem druge pregrade

59

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE – DIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE- DIREKTAN DODIR

ZAŠTITA PREGRADAMA ILI KUĆIŠTIMA

Nedostaju oznake Zaštita od sluĉajnog dodira ugraĊivanjem 60

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPRAVNO OZNAĈEN RAZVODNI ORMAR

61

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE – DIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE- DIREKTAN DODIR

ZAŠTITA PREPREKAMA • spreĉava se samo sluĉajan dodir • postavljanje preĉki, izolacijskih ploĉa ili ţiĉanih

mreţa • spreĉavaju sluĉajan fiziĉki pristup dijelovima pod naponom • uklanjaju se bez kljuĉa i alata, ali ne sluĉajno 62

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE – DIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE- DIREKTAN DODIR

ZAŠTITA POSTAVLJANJEM IZVAN DOHVATA RUKE ILI UDALJAVANJEM • zaštita od sluĉajnog dodira dijelova pod naponom - na visini od najmanje 2,50 m iznad stajališta - na udaljenosti od 1,25 m vodoravno ili niţe od tog stajališta 63

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE – DIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE- DIREKTAN DODIR

ZAŠTITA POSTAVLJANJEM IZVAN DOHVATA RUKE ILI UDALJAVANJEM

Udaljenost golih vodova od stajališta u graĊevini 64

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE – DIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE- DIREKTAN DODIR

DOPUNSKA ZAŠTITA UREĐAJIMA DIFERENCIJALNE STRUJE (ZUDS) • dopunska zaštita • ne moţe zamijeniti niti jednu od propisanih zaštita od direktnog dodira • za sluĉaj otkazivanja jedne od propisanih zaštita

65

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

MALI SIGURNOSNI NAPONI

• Naponi koji ne djeluju opasno (vezano uz pojam dozvoljenog napona dodira): oteţani uvjeti ~ 25 V; = 60 V; normalni uvjeti ~ 50 V; = 120 V; • Oprema treba biti nekompatibilna sa standardnom opremom za 220/380 V; • UreĊaji klase III • Oznaka nova 66

stara 11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

OPASNOST ODindirektnog INDIREKTNOG (POSREDNOG) Opasnost od (posrednog) dodira DODIRA L1 L2 L3

RT

RB I 67

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

OPASNOST OD INDIREKTNOG (POSREDNOG) DODIRA

Indirektan dodir- dodir s kućištem trošila kod proboja izolacije elektriĉne instalacije stroja

68

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

OPASNOST OD INDIREKTNOG (POSREDNOG) ZAŠTITNE MJERE – INDIREKTNI DODIR DODIRA Uc oĉekivani napon dodira ≤ UL = DOZVOLJENI NAPON DODIRA

Napon dodira pri vodljivom tlu 69

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

DOZVOLJENI NAPON DODIRA U

L DJELOVANJE STRUJENA NAĈOVJEKA ĈOVJEKA DJELOVANJEELEKTRIĈNE ELEKTRIĈNE STRUJE

Dozvoljeni naponi dodira iznose: IZMJENIĈNA STRUJA

~

max. 50 V (normalni uvjeti)

IZMJENIĈNA STRUJA

~

max. 25 V (oteţani uvjeti)

ISTOSMJERNA STRUJA -- max. 120 V (normalni uvjeti) ISTOSMJERNA STRUJA -- max. 60 V (oteţani uvjeti) 70

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

OPASNOST OD INDIREKTNOG (POSREDNOG) DODIRA L1

L2 L3

N

71

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

OPASNOST OD INDIREKTNOG (POSREDNOG) DODIRA Elektriĉni ureĊaji moraju biti štićeni jednom od mjera: -

ZAŠTITNO IZOLIRANJE

Automatsko iskljuĉenje napona Zaštitno izoliranje Sigurnosni mali napon Galvansko odvajanje Postavljanje u izoliranim prostorima 72

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

OPASNOST OD INDIREKTNOG (POSREDNOG) DODIRA

LOŠA IZOLACIJA INSTALACIJE NA STROJU 73

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI ZAŠTITNE MJERE– – INDIREKTNI DODIR DODIR ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA •uslijed kvara na izolaciji, kućišta i ostali metalni dijelovi, pod napon mogu doći mase koje inače nisu pod naponom.

Indirektan dodir NAJPODMUKLIJI 74

11.12.2011.

• napon indirektnog dodira mora biti u dopuštenim granicama. Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE ZAŠTITNE MJERE MJERE – – INDIREKTNI INDIREKTNI DODIR DODIR Do ove opasnosti dolazi ako je oštećena ili neispravna izolacija elektriĉnog ureĊaja. Elektriĉni ureĊaji moraju biti štićeni od indirektnog dodira jednom od mjera: • automatskim iskljuĉenjem napajanja • upotrebom ureĊaja s odgovarajućom izolacijom • postavljanjem u nevodljive prostorije • lokalnim izjednaĉenjem potencijala bez spajanja sa zemljom • elektriĉnim odvajanjem 75

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE – INDIREKTNI INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE– DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR

ZAŠTITA UREĐAJIMA ZA AUTOMATSKO ISKLAPANJE NAPAJANJA • SPRIJEĈITI NASTAJANJE I ODRŢAVANJE NAPONA DODIRA KOJI PREDSTAVLJA OPASNOST ZA ORGANIZAM • KOJA MJERA ĆE SE PRIMJENTI ZAVISI OD TIPA RAZVODNOG SUSTAVA MREŢE

76

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE – INDIREKTNI DODIR Za automatsko isklapanje napajanja koristimo: • Nadstrujni zaštitni ureĊaji (osiguraĉi)- NZU i

• Zaštitni ureĊaji diferencijalne struje (strujne ili FID sklopke)- ZUDS.

77

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI ZAŠTITNE MJERE – – INDIREKTNI DODIR DODIR

ISPITIVANJE ISPRAVNOSTI ELEKTRIĈNIH INSTALACIJA

VRSTE RAZVODNIH SUSTAVA TN – sustav TT – sustav IT – sustav

u praksi se najĉešće koristi TN – sustav napajanja 78

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI ZAŠTITNE MJERE – – INDIREKTNI DODIR DODIR

ISPITIVANJE ISPRAVNOSTI ELEKTRIĈNIH INSTALACIJA

VRSTE RAZVODNIH SUSTAVA TN – sustavi napajanja imaju jednu direktno uzemljenu toĉku, a mase (izloţeni vodljivi dijelovi) spojene su ovom toĉkom pomoću zaštitnih vodiĉa • TN – S (u trofaznom sustavu 5 vodiĉa) • TN – C/S (kombinacija 4 i 5 vodiĉa) • TN – C (4 vodiĉa, od 1989. nepropisno)

79

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

TN SUSTAV

L1 L2 L3 N PE

RB

80

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

TN-C/S SUSTAV

Podsustav L1 L2 L3 N

PEN

PE

RB

81

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

TN-C SUSTAV • Stari sustav L1 L2 L3 PEN

RB

82

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE – – INDIREKTNI DODIR

83

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE ––INDIREKTNI INDIREKTNI ZAŠTITNE MJERE DODIRDODIR ZAŠTITNE MJERE– INDIREKTNI DODIR

VRSTE RAZVODNIH SUSTAVA TT – sustav napajanja ima jednu toĉku direktno uzemljenu, a mase elektriĉne instalacije su spojene sa zemljom preko uzemljenja koje je elektriĉni neovisno od sustava napajanja.

84

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

TT SUSTAV • Posebna uzemljenja L1 L2 L3 N

PE

RA

RB

85

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE ––INDIREKTNI INDIREKTNI ZAŠTITNE MJERE DODIRDODIR ZAŠTITNE MJERE– INDIREKTNI DODIR VRSTE RAZVODNIH SUSTAVA Zaštita od indirektnog dodira u TT – sustavima napajanja izvodi se kao i u TN – sustavima sa: 1. NZU • nadstrujnim zaštitnim ureĊajima (osiguraĉi), 2. ZUDS • zaštitnim ureĊajem diferencijalne struje (FID sklopke) 86

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE ––INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE– INDIREKTNI DODIR

VRSTE RAZVODNIH SUSTAVA IT – sustav napajanja nema ni jednu direktno uzemljenu toĉku, a mase (izloţeni vodljivi dijelovi) elektriĉne instalacije su uzemljeni

87

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

IT- SUSTAV • Izolirana neutralna toĉka trofaznog sustava L1 L2 L3

PE

RA

88

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE –––INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR

VRSTE RAZVODNIH SUSTAVA Zaštita od indirektnog dodira u IT – sustavima napajanja se izvodi:  upotrebom kontrolnika izolacije  upotrebom zaštitnih ureĊaja diferencijalne struje  upotrebom nadstrujnih zaštitnih ureĊaja 89

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE –––INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA AUTOMATSKIM ISKLJUĈENJEM NAPAJANJA UZ PRIMJENU NADSTRUJNIH ZAŠTITNIH UREĐAJA NZU

Potrebno: • Osiguraĉ, • zaštitni vodiĉ i • izjednaĉenje potencijala. Princip: • dovoljno velika struja kvara koja će izazvati prekidanje napajanja u vremenu koje je dovoljno za sigurnost ljudi. 90

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE –––INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR

Da bi došlo do sigurnog prekidanja strujnog kruga u sluĉaju kvara na izolaciji mora biti ispunjen slijedeći uslov

IiIk

gdje je : I i – struja iskljuĉenja nadstrujnih zaštitnih ureĊaja osiguraĉa (A) I k – struja kvara (A) 91

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE –––INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR • In- nazivna struja osiguraĉa • Ia ili Ii- struja kod koje će osiguraĉ iskljuĉiti u zadanom vremenu (0,4 ili 5 sek, što garantira proizvoĊaĉ osiguraĉa) • Ik- struja kvara (mjerimo je pri ispitivanju el. instalacija, kvar simulira instrument 92

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

VREMENSKI DIJAGRAM NZU- OSIGURAĈA

5

93

28 11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE –––INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR • UVJETI ISPRAVNOSTI EL. INSTALACIJE U TN SUSTAVU SA NZU

Ik>Ia>In ZsxIa≤U0 Zs- impedancija petlje kvara U0- nazivni napon mreţe prema zemlji 94

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE –––INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR • UVJETI ISPRAVNOSTI EL. INSTALACIJE U TN SUSTAVU SA ZUDS

IΔ≤IΔn;

ZsxIa≤U0;

Uc≤UL

Zs- impedancija petlje kvara U0- nazivni napon mreţe prema zemlji IΔ – struja iskljuĉenja FID sklopke, izmjerena IΔn- nazivna diferencijalna struja koja osigurava iskljuĉenje Uc- napon dodira, izmjeren UL- dozvoljeni napon dodira (50V ili 25V) 95

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE –––INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR • UVJETI ISPRAVNOSTI EL. INSTALACIJE U TT SUSTAVU SA NZU Ik>Ia>In RaxIa≤UL Ra- otpor uzemljivaĉa UL- dozvoljeni napon dodira (50V ili 25V) 96

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE –––INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR •

UVJETI ISPRAVNOSTI EL. INSTALACIJE U TT SUSTAVU SA ZUDS

IΔ 500 V • Razmak izmeĊu strojeva je minimalno 2m (ili 1,25m, ako je preprekama onemogućen dohvat rukom).

119

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

POSTAVLJANJE U NEVODLJIVE PROSTORE – INDIREKTAN DODIR

• Tu ne koristimo pokretne ili prenosive ureĊaje klas I (jer se ne postavljaju zaštitni vodići i ne spajaju metalne mase trošila). • U sluĉaju kvara na osnovnoj izolaciji trošila, moguć je daljnji rad trošila i izolacije.

120

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

LOKALNO IZJEDNAĈAVANJE POTENCIJALA BEZ SPAJANJA SA ZEMLJOM – ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA • Sve metalne mase (kućišta) i sve ostale vodljive (metalne) dijelove poveţemo s vodiĉem za izjednaĉavanje potencijala. • Oni ne smiju imati galvansku vezu sa zemljom ili uzemljenim dijelovima. • Ako doĊe do proboja izolacije prema masi nekog trošila svi poprime isti napon, pa u tom prostoru nema razlike potencijala (pa ni napona dodira).

121

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

LOKALNO IZJEDNAĈAVANJE POTENCIJALA BEZ SPAJANJA SA ZEMLJOM – ZAŠTITA OD INDIREKTNOG DODIRA

• Trošila i instalacija mogu raditi i u sluĉaju greške na izolaciji.

• Na podu moraju biti izolacijske prostirke, kako ne bi stajali na zemlji ( i bili galvanski vezani sa zemljom)

122

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE –––INDIREKTNI DODIR ZAŠTITNE MJERE INDIREKTNI DODIR

ISTOVREMENA ZAŠTITA OD DIREKTNOG I INDIREKTNOG DODIRA

Zaštitni mali napon (sigurnosni mali naponi) 123

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJA – KOJI SE PARAMETRI ISPITUJU?

• • • • •

124

Funkcionalno ispitivanje Direktan dodir Indirektan dodir Izjednaĉavanje potencijala Otpor izolacije

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

INSTRUMENT ZA ISPITIVANJE INSTALACIJA

125

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PERIODIKA ISPITIVANJA – INDIREKTNI DODIR • • • • •

Prije puštanja u pogon Svake ĉetiri godine Nakon svake izmjene Svake godine kod za S izvedbu Svake godine kod školskih i predškolskih ustanova (prema naputku MP) • Svake godine kod hotela i ugostiteljskih objekata zatvorenih u zimskom periodu 126

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PERIODIKA ISPITIVANJA – OTPOR IZOLACIJE • Prije puštanja u pogon • Nakon toga za deset godina(nova instalacija) • Svake 4 godine (stara instalacija)

127

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJA – TKO IH MOŢE ZAHTJEVATI? • Inspektor zaštite na radu • Protupoţarni inspektor • Energetski inspektor (kod novih objekataelektrodistributer)

128

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ISPRAVNOSTI ELEKTRIĈNIH INSTALACIJA • elektriĉna instalacija na koju se prikljuĉuju oruĊa za rad mora biti ispravna i izvedena u skladu sa “PRAVILNIKOM O TEHNIĈKIM NORMATIVIMA ZA ELEKTRIĈNE INSTALACIJE NISKOG NAPONA” (NN 53 / 88) •

129

prije puštanja u rad objekta ( pogona ) treba obavezno izvršiti ISPITIVANJE ELEKTRIĈNE INSTALACIJE

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

POPIS PROPISA

130

•

Zakon o zaštiti na radu (NN br. 59/96, 94/96, 114/03)

•

Zakon o zaštiti od poţara (NN br. 58/93, 108/99)

•

Zakon o normizaciji (NN br. 55/96)

•

Zakon o preuzimanju zakona o standardizaciji (NN br. 53/91)

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost

POPIS PROPISA

s pravom javnosti

131

•

Pravilnik o tehniĉkim normativima za elektriĉne instalacije niskog napona (ex.Sl.list br. 53/88 temeljem ĉlana 53. Zakona o normizaciji NN RH 55/96)

•

Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju elektriĉne energije (ex. NN br. 9/87, temeljem ĉlana 113. Zakona o zaštiti na radu NN RH br. 59/96)

•

Pravilnik o tehniĉkim normativima za zaštitu od statiĉkog elektriciteta (ex. Sl. List br. 62/73, temeljem ĉlana 114. Zakona o zaštiti na radu NN RH 59/96)

•

Norma HRN HD 384.7.704 S 1- Instalacije gradilišta i rušilišta 11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

POPIS PROPISA IZ ZAPISNIKA- NOVI • • • •

• • •

• • •

132

Zakon o normizaciji (NN broj 55/96); Tehniĉki propisi za niskonaponske elektriĉne instalacije (NN 5/2010); Pravilniko sigurnosti i zdravlju pri radu s elektriĉnom energijom (116/2010); Pravilnik o tehniĉkim normativima za elektriĉne instalacije niskog napona (Sl. list 53/88); Zakon o zaštiti na radu (NN broj 59/96, 114/03, 86/08, 116/08 i 75/09); Zakon o zaštiti od poţara (N.N. br. 58/93, 33/05, 107/07 i 38/08); Pravilnik o tehniĉkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreţa i pripadajućih trafostanica (Sl. list 13/78); Norma HRN N.B2.741. Zaštita od elektriĉnog udara i Norma HRN N.B2.754. Uzemljenje i zaštitni vodiĉi.

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

RADILIŠTA • Prema vaţećim propisima radilšte je svako mjesto na kojem su instalirani graĊevinski strojevi za rad, kad radovi traju više od pet dana. • Sa stanovišta sigurnosti i zaštite na radu radilištem smatramo takvo mjesto bez obzira na vrijeme trajanja radova (dakle i vrijeme kraće od pet dana) i bez obzira na vlasništvo. • Pod pojmom radilišta podrazumjevamo i graĊevinske radionice u kojima se proizvode ili sastavljaju graĊevinski ili konstrukcioni elementi. 133

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

IZBOR OPREME I MJERA ZAŠTITE • Iz razloga izloţenosti opreme i elektriĉnih instalacija mehaniĉkim oštećenjima i utjecaju vlage, sunca, te leda i snijega, posebnu pozornost treba obratiti na izbor i izvedbu zaštitnih mjera od indirektnog dodira pri nabavi opreme i elektriĉnih instalacija.

134

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAHTJEVI NA OPREMU RADILIŠTA

• • • • • •

135

Zahtjevi na opremu i elektriĉne instalacije odnose se na: radove na novim zgradama, radove na javnim objektima, radove na popravcima, izmjenema i proširenjima postojećih zgrada, radove na rušenjima postojećih zgrada i drugih objekata, zemljane radove i ostale sliĉne vrste radova.

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

POJEDINAĈNI ALATI •

136

Radilištem ne smatramo mjesta rada gdje se pojedinaĉno koriste samo mali ruĉni alati (bušilice, brusilice, strojevi za poliranje, ureĊaji za zavarivanje, ruĉne svjetiljke i sliĉno).

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ELEKTRIĈNA POSTROJENJA NA RADILIŠTU

• Elektriĉnim postrojenjem na radilištu smatramo sve elektriĉne instalacije, opremu i ureĊaje koji omogućavaju rad na visokogradnjama, niskogradnjama i montaţi ĉelićnih, betonskih i drugih konstrukcija.

137

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAHTJEVI NA ELEKTRIĈNE INSTALACIJE RADILIŠTA

Kao i sve elektriĉne instalacije niskog napona tako i privremene elektriĉne instalacije na radilištima moraju odgovarati sljedećim zahtjevima: • ispravno izolirane i dimenzionirane na oĉekivana elektriĉna opterećenja, • ispravno odabrane s obzirom na moguća mehaniĉka opterećenja, 138

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAHTJEVI NA ELEKTRIĈNE INSTALACIJE RADILIŠTA

• ispravno odabrane s obzirom na veliku vlaţnost, prskajuću i kapajuću vodu, prisutnost prašine i temperaturne razlike, • ispravnu zaštitu od direktnog dodira dijelova pod naponom i • ispravnu zaštitu od indirektnog dodira.

139

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAHTJEVI NA ELEKTRIĈNE INSTALACIJE RADILIŠTA

•

Stalno seljenje kompletne opreme s jednog mjesta rada na drugo mjesto, postavlja i dopunski zahtjev na elektriĉna postrojenja. • Naime, oprema i mjere zaštite zbog toga moraju biti prilagodljive razliĉitim prilikama koje vladaju u raznim elektriĉnim mreţama.

140

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ODGOVORNOSTI •

ProizvoĊaĉi opreme odgovorni su za ispravno udovoljavanje svim zahtjevima tehniĉkih propisa i normi koji osiguravaju sigurnost i kvalitetu opreme i ureĊaja. • Projektanti i izvoĊaĉi privremenih elektriĉnih instalacija odgovorni su za ispravan izbor i instalaciju odabrane elektriĉne opreme. • Vlasnik radilišta odgovoran je za sigurnost radnika na radilištu, pa zbog toga treba osigurati redovno struĉno odrţavanje elektriĉnog postrojenja na radilištu.

141

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ODGOVORNOSTI I OSPOSOBLJENOST •

Kod nas je uobiĉajeno da vlasnik radilišta ovlasti upravitelja radilišta (šefa) oko voĊenja brige za sigurnost radnika, ĉime ne umanjuje svoju odgovornost. • Zbog redovnog struĉnog odrţavanja elektriĉnog postrojenja i voditelj radilišta treba biti dodatno osposobljen.

142

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ODGOVORNOSTI I OSPOSOBLJENOST • Naime, njegova uloga je svakodnevni vizalni pregled elektriĉnog postrojenja prije poĉetka rada i izbacivanje iz upotrebe neispravnih dijelova elektriĉnog postrojenja. • Zbog potreba tehnološkog procesa mora osigurati pravovremenu zamjenu neispravnih dijelova, te voditi brigu o periodiĉnim pregledima elektriĉnog postrojenja. 143

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

MALA RADILIŠTA Na malim radilištima s jednim strojem (mješalica za beton) prikljuĉak izvodimo s malim prikljuĉnim ormarom s ugraĊenim: • zaštitnim ureĊajem diferencijalne struje, ili • transformatorom za galvansko odvajanje (koji sluţi i kao mjera zaštite od indirektnog dodira). • Taj jedan stroj nikako ne smije biti prikljuĉen na utiĉnicu u susjednoj zgradi, a da nisu provedene navedene mjere zaštite. 144

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Napajanje iz pokretnih i stabilnih agregata •

Agregatima smatramo generatore izmjeniĉne struje, pogonjene ili benzinskim ili diesel motorom, koje koristimo za napajanje radilišta elektiĉnom energijom. Za agrgate je obavezna zaštitna mjera od indirektnog dodira automatskim iskljuĉivanjem napajanja. • Takvo iskljuĉivanje je rijetko izvodivo s nadstrujnim zaštitnim ureĊajima (osiguraĉima), jer pri tome otpor uzemljivaĉa mora biti vrlo mali, kako bi struje kratkog spoja bile dovoljno velike, da u traţeno vrijeme iskljuĉe nadstrujni zaštitni ureĊaj. • Najprikladnija mjera zaštite od indirektnog dodira u ovoj vrsti napajanja radilišta je zaštitni ureĊaj diferencijalne struje. 145

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITA I RAZVODNI SUSTAVI • Najprikladnija mjera zaštite od indirektnog dodira u ovoj vrsti napajanja radilišta je zaštitni ureĊaj diferencijalne struje. • Dakle, iza prikljuĉnog ormara na radilištu smiju se koristiti: • TT sustav, • TN/S sustav i • IT sustav s kontrolnikom izolacije. 146

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITA I RAZVODNI SUSTAVI •

Pri kratkom spoju PEN vodiĉa s faznim vodiĉem (u TN/C sustavu) PEN vodiĉ po ĉitavoj duljini dobija stanoviti potencijal prema zemlji. Na mjestu kratkog spoja taj napon moţe iznositi polovicu vrijednosti faznog napona. • To znaĉi da bi sva metalna kućišta spojenih trošila na PEN vodiĉ bila pod naponom, i time predstavljala opasnost za sve osobe koje bi u tom trenutku dodirivale ta kućišta. Iz toga proizlazi ne primjenjivanje TN/C sustava na radilištima.

147

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAŠTITA I RAZVODNI SUSTAVI Upotreba, iza prikljuĉnog ormara TN/S sustava na radilištu, taj ormar mora se napajati iz: • TN/S sustava, ili iz • TN/C sustava. • Napajanje prikljuĉnog ormara iz distributivne mreţe TN/C sustava mora biti realiziran prikljuĉnim bakrenim kabelom najmanjeg presjeka 10 mm 2 ili aluminijskim kabelom najmanjeg presjeka 16 mm 2. Napojni kabel prikljuĉnog ormara mora biti ĉvrsto poloţen i mehaniĉki zaštićen. 148

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Izbor opreme • Normom HRN N.B2.730, ako nije drugaĉije odreĊeno, mora udovoljiti sljedećim minimalnim uvjetima vanjskih utjecaja okoline:

149

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Izbor opreme OZNAKE

150

Temperatura okoline

Od – 25 do 400C

AA 3 i AA 4

Prisutnost vode

Štrcanje

AD 4

Prisutnost stranih ĉvrstih tijela

< 1 mm

AE 3

Mehaniĉka naprezanja Velike jaĉine

AG 3

Vibracije

Srednje jaĉine

AH 2

Osposobljenost osoba

Neobavješteni

BA 1

Osposobljenost osoba

Obavješteni

BA 4

Osposobljenost osoba

Poduĉeni, struĉni

BA 5

Otpor ljudskog tijela

Mali

BB 2

Dodir osoba s potencijalom zemlje

Ĉest

BC 3

Dodir osoba s potencijalom zemlje

Trajan

BC 4

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Izbor opreme • Vaţno je uzeti u obzir da prekidaĉi i zaštitni ureĊaji diferencijalne struje moraju biti graĊeni za temperature od – 250C.

151

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PRIVREMENE ELEKTRIĈNE INSTALACIJE

PRIVREMENE ELEKTRIĈNE INSTALACIJE • sve instalacije koje su privremeno postavljene na radilištima za osvjetljenje i pogon, za vrijeme izgradnje graĊevinskih objekata i sl. a zatim se skidaju

152

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PRIVREMENE ELEKTRIĈNE INSTALACIJE

Elektriĉna instalacija na gradilištu mora biti izvedena na slijedeći naĉin: • tako da se sa jednog mjesta mogu iskljuĉiti svi vodiĉi pod naponom • svaki stroj ili ureĊaj mora imati vlastiti ureĊaj za ukljuĉivanje i iskljuĉivanje • krajevi izoliranih vodiĉa i kabela koji nisu u upotrebi moraju biti kratko spojeni i izolirani 153

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PRIVREMENE ELEKTRIĈNE INSTALACIJE

• ograde i kućišta elektro provodljivih dijelova moraju biti tako izvedeni da se njihovo skidanje ili otvaranje moţe izvršiti samo pomoću kljuĉa ili alata • svjetiljke i elektriĉni alati napona do 50 V moraju se napajati iz transformatora za odvajanje • prikljuĉivanje trošila na elektriĉnu mreţu smije se izvoditi samo pomoću ureĊaja i naprava predviĊenih za tu svrhu 154

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PRIVREMENE ELEKTRIĈNE INSTALACIJE

• za prikljuĉak prenosivog elektriĉnog alata i svjetiljki na gradilištima smiju se koristiti samo jaki gumom dvostruko izolirani vodovi • na otvorenom prostoru se moţe obavljati rad samo s prijenosnim alatima klase II i III • nastavljanje kablova je dozvoljeno samo pomoću ispravnih produţnih kablova 155

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

NAPAJANJE RADILIŠTA

• Izvori napajanja elektriĉnom energijom na radilištima su za tu namjenu posebno odreĊena mjesta. To mogu biti: • javna elektriĉna distributivna mreţa (niskonaponska), • visokonaponska mreţa i • elektriĉni generator- agregat.

156

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PRIKLJUĈNI ORMAR

• • • •

U prikljuĉnom ormaru su obiĉno: plombirano brojilo, glavni osiguraĉi, automatske sklopke ili osiguraĉi za pojedine izlazne vodove, te • prikljuĉne stezaljke za izlazne vodove.

157

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

SHEMA PRIKLJUĈNOG ORMARA

158

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PRIVREMENE ELEKTRIĈNE INSTALACIJE

• Za instalacije na gradilištima odgovara šef gradilišta, koji je duţan prije svakog radnog dana obaviti vizualni pregled instalacija i strojeva. • Prikljuĉak gradilišta na el. instalaciju odobrava lokalni elektrodistributer. • Na gradilištu treba postojati propisani prijenosni razdjelnik. • Prikljuĉak se ne izvodi iz susjedove garaţe.

159

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PRIVREMENE ELEKTRIĈNE INSTALACIJE

• UreĊaji na gradilištu prikljuĉeni stabilno na razdjelnik mogu biti štićeni sa NZU. • UreĊaji na gradilištu prikljuĉeni preko kabela sa utikaĉem u razdjelniku moraju biti štićeni sa ZUDS. • ZUDS na gradilištima mora biti 0,03A. • Razdjelnik treba ispitati pri svakom seljenju.

160

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA Na elektriĉnim strojevima i ureĊajima treba ispitivati isto što i kod elektriĉnih instalacija: • Funkcionalno ispitivanje • Direktan dodir • Indirektan dodir • Izjednaĉenje potencijala (naroĉito kad je više strojeva smješteno na dohvat ruku) • Otpor izolacije prikljuĉnog kabela 161

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA Pri ispitivanju posvetiti pozornost: • Prikljuĉnim vodovima • Razdjelniku i elektriĉnom priboru • Elementima za ukljuĉivanje i iskljuĉivanje stroja • Elementima za upravljanje • Mjernim, signalnim i regulacijskim elementima 162

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJEELEKTRIĈNIH ELEKTRIĈNIH STROJEVA UREĐAJA ISPITIVANJE STROJEVAI UREĐAJA I UREĐAJA • Zaštiti od direktnog dodira (izoliranje, udaljavanje, ugraĊivanje) • Zaštiti od indirektnog dodira • Eventualnim posebnim uvjetima rada stroja

163

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVI STROJEVA I UREĐAJA ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

164

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA UREĐAJA

165

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I STROJEVI I UREĐAJI ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA UREĐAJA

166

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

UREĐAJA

167

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

UREĐAJA

168

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA STROJEVI I UREĐAJI

UREĐAJA

169

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA STROJEVI I UREĐAJI UREĐAJA

170

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJEELEKTRIĈNIH ELEKTRIĈNIH STROJEVA I I ISPITIVANJE STROJEVA UREĐAJA UREĐAJA

171

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

172

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

173

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

174

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

175

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

176

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

177

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

178

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

179

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

180

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

181

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

182

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

183

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

184

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

185

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

186

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

187

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

188

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

189

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

190

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

191

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

192

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA UREĐAJA

•NOVE

•NAKON 2 GOD. •PL.KOTLOVNICE

SVAKE GOD. •ATEST PODEŠENOSTI PLAMENIKA •DIMNJAČARSKI NALAZ •DETEKCIJA PLINA

PLINSKA KOTLOVNICA 193

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

Mikroprekidači 194

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA

195

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJE ISPRAVNOSTI ELEKTRIĈNIH INSTALACIJA UREĐAJA KLASIFIKACIJA ureĊaja s obzirom na zaštitu od elektriĉnog udara • klasa 0 (bez zaštite) • klasa I (metalno kućište spojeno na zaštitni vodiĉ • klasa II (dvostruka izolacija) • klasa III (mali sigurnosni naponi)

196

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJE ISPRAVNOSTI ELEKTRIĈNIH INSTALACIJA UREĐAJA KLASIFIKACIJA – klasa 0 • klasa 0 – zaštita ureĊaja se zasniva samo na osnovnoj izolaciji i ne postoji nikakva veza mase ureĊaja sa zaštitnim vodiĉem u instalaciji • u sluĉaju kvara na izolaciji ureĊaja klase 0 zaštitu od el. udara moraju osigurati pregrade, prepreke, izolacija podova i zidova i dr. 197

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJE ISPRAVNOSTI ELEKTRIĈNIH INSTALACIJA UREĐAJA KLASIFIKACIJA – klasa I • klasa I – zaštita ureĊaja se ne zasniva samo na osnovnoj izolaciji, već i na dodatnoj mjeri spoja mase ureĊaja sa zaštitnim vodiĉem u instalaciji

• u sluĉaju kvara na osnovnoj izolaciji ureĊaja klase I zaštitu od el. udara mora osigurati automatsko iskljuĉenje napajanja u instalaciji na koju je ureĊaj prikljuĉen 198

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJE ISPRAVNOSTI ELEKTRIĈNIH INSTALACIJA UREĐAJA

Kućanski aparati klase I 199

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJE ISPRAVNOSTI ELEKTRIĈNIH INSTALACIJA UREĐAJA KLASIFIKACIJA – klasa II •

200

klasa II – zaštita ureĊaja se ne zasniva samo na osnovnoj izolaciji već i na dvostrukoj ili pojaĉanoj izolaciji

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJE ISPRAVNOSTI ELEKTRIĈNIH INSTALACIJA UREĐAJA

Kućanski aparati klase II 201

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJE ISPRAVNOSTI ELEKTRIĈNIH INSTALACIJA UREĐAJA KLASIFIKACIJA – klasa III •

202

klasa III – zaštita ureĊaja se zasniva na primjeni sigurnosnog malog napona za napajanje ureĊaja

Transformator 220/24V 11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA UREĐAJA PERIODIKA ISPITIVANJA STROJEVA • Prije puštanja u pogon (novi stroj) • Nakon rekonstrukcije • Nakon preseljenja • Svake dvije godine (osim plinskih kotlovnica)

203

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I ISPITIVANJE ELEKTRIĈNIH STROJEVA I UREĐAJA UREĐAJA Strojevi se ispituju prema • Zakonu o zaštiti na radu (ZZNR) • Pravilniku o strojevima s povećanom opasnosti (P) • Ĉl.52. ZZNR- strojevi s povećanom opasnosti • Ĉl.51. ZZNR-ostali strojevi • Ĉl.99. ZZNR-tipsko uvjerenje za nove strojeve 204

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UPUTE ZA SIGURAN RAD S ELEKTRIĈNIM STROJEVIMA I UREĐAJIMA • nikada se ne smiju dodirivati oštećeni vodiĉi, jer mogu biti pod naponom • napon u oštećenim vodiĉima treba odmah iskljuĉiti, a popravak povjeriti struĉnoj osobi • u blizini elektriĉnih vodova treba oprezno rukovati dugim predmetima • vodove koji su pali na zemlju se ne smije dodirivati • kablove se ne smije razvlaĉiti preko transportnih traka i putova, a da se pri tome ne zaštite od mehaniĉkih oštećenja 205

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UPUTE ZA SIGURAN RAD S ELEKTRIĈNIM UPUTE ZA SIGURAN RAD S ELEKTRIĈNIM STROJEVIMA I STROJEVIMA I UREĐAJIMA UREĐAJIMA • vrata elektriĉnih ormarića moraju uvijek biti zatvorena i zakljuĉana • prostor ispred ormarića mora biti uvijek slobodan (minimalno 80 cm), kako bi glavna sklopka u svakom trenutku bila dostupna • pri svakom radu (popravku) na el. instalacijama treba iskljuĉiti napon, ruke moraju biti suhe i mora se stajati na podlozi od izolacijskog materijala • zabranjeno je krpanje uloţaka osiguraĉa i umetanje uloţaka veće nazivne struje od predviĊene 206

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UPUTE ZA SIGURAN RAD S ELEKTRIĈNIM UPUTE ZA SIGURAN RAD S ELEKTRIĈNIM STROJEVIMA I STROJEVIMA I UREĐAJIMA UREĐAJIMA • ulošci osiguraĉa moraju biti originalni (napunjeni pijeskom) • unesrećenog od elektriĉne struje treba najprije osloboditi od dijelova pod naponom, ali pri tome treba paziti da i sam spasilac ne doĊe u dodir sa dijelovima pod naponom • svakoj osobi ozlijeĊenoj od djelovanja elektriĉne struje treba što hitnije pruţiti prvu pomoć, i bez obzira na stanje mora se podvrći lijeĉniĉkom pregledu 207

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZAJEDNIĈKO ZA ELEKTRIĈNE

UPUTE ZA SIGURAN RAD S ELEKTRIĈNIM STROJEVIMA I INSTALACIJE I STROJEVE UREĐAJIMA

Razvodni ormari (razdjelnici) moraju imati: • Jednopolnu elektriĉnu shemu • Identifikacijsku oznaku • Oznaku za opasnost od prisutnosti napona • Oznaku za vrstu zaštite od indirektnog dodira • Oznaku za glavnu sklopku (ako je u RO) 208

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

NAJĈEŠĆI NEDOSTACI Propisane jednopolne elektriĉne sheme sa:

Presjekom i vrstom vodiĉa Snagom i vrstom potrošaĉa

Vrstom zaštite od indirektnog dodira 209

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

210 11.12.2011. X1 :7 X1 :8

W-14 PP-y 3x2,5 mm2

X1 :6

1F 7 B10A

GRIJANJE 2 - 552W

X1 :5

1F 6 B10A

W-13 PP-y 3x2,5 mm2

X1 :4

1F 5 B10A

7

VATRODOJAVNA CENTRALA

X1 :3

1F 4 B10A

6

W-12 PP-y 3x2,5 mm2

X1 :2

1F 3 B10A

5

PRIKLJUČNICA 220V 2 1kW

W-8 PP-y 3x1,5 mm2

RASVJETA 8 - 480W

X1 :1

1F 2 B10A

4

W-11 PP-y 3x2,5 mm2

W-7 PP-y 3x1,5 mm2

RASVJETA 7 - 400W

X:4 ,5,6

1F 1 B10A

3

PRIKLJUČNICA 220V 1 1kW

W-6 PP-y 3x1,5 mm2

RASVJETA 6 - 480W

1, 2,3F0.2 NVO63A

2

W-10 PP-y 3x1,5 mm2

W-5 PP-y 3x1,5 mm2

RASVJETA 5 - 640W

1F 0. 1 B6A

1

PANIK RASVJETA

W-4 PP-y 3x1,5 mm2

RASVJETA 4 - 560W

0.2

W-9 PP-y 3x1,5 mm2

W-3 PP-y 3x1,5 mm2

RASVJETA 3 - 510W

0.1

RASVJETA 9 - 400W

W-2 PP-y 3x1,5 mm2

JPR

RASVJETA 2 - 480W

X1 :20

W-1 PP-y 3x1,5 mm2

X:1 ,2,3

RASVJETA 1 - 720W

0

W-0.2 PP00-y 5x25 mm2

1, 2,3F0 D63A,3p

W-0.1 PP-y 3x1,5 mm2

W-0 PP00-y 5x35 mm2

L1,L2,L3

ODLAZ NA RUPS (Pinst=16kW)

GLAVNI DOLAZ IZ GR-a

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

JENOPOLNA ELEKTRIČNA SHEMA 8 9

1F 8 B10A

10

1F 9 B10A

X1 :9

11

1F 10 B10A

X1 :10

12

1F 11 B16A

X1 :11

13

1F 12 B16A

X1 :12

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

14

3 1F 13 B10A

X1 :13

1F 14 B10A

3 K1

X1 :14

PE N

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Nedostatak propisanih oznaka na razvodnim ormarima: Identifikacija, npr. GRO, R-1, itd. Opasnost od prisutnosti napona

 

211

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Oznaka za glavnu sklopku

IPROZ

212

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Oznaka Oznakazazavrstu vrstuzaštite zaštiteod odindirektnog indirektnogdodira dodira

IPROZ

213

IPROZ

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Oznaka za vrstu zaštite od indirektnog dodira

IPROZ

214

IPROZ

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Oznaka za vrstu zaštite od indirektnog dodira

IPROZ

215

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Oznaka za vrstu zaštite od indirektnog dodira

IPROZ

216

IPROZ

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Oznake i vrste vodiĉa

BOJE VODIĈA

VRSTA VODIĈA

OZNAKA

Aktivni vodiĉi (prije fazni vodiĉi)

L1 L2 L3

R S T

U V W

Sve boje osim zeleno/ ţute, zelene, ţute i svjetlo plave

Neutralni vodiĉ

N

0

N

U pravilu svjetlo plava

PE

ZV

PE

Obavezno zeleno/ţuta

PEN

N

/

Obavezno zeleno/ţuta

Zaštitni vodiĉ Neutralni vodiĉ sa zaštitnom funkcijom

217

OZNAKA PRIKLJUĈKA TROŠILA

STARA OZNAKA

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Oznake u razvodnom ormaru

218

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Oznaĉavanje ulaznih i izlaznih kablova

219

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PET ZLATNIH PRAVILA ZA OSIGURANJE MJESTA RADA

• • • •

Iskljuĉenje, odvajanje od napona Osiguranje od ponovnog ukljuĉenja UtvrĊivanje bezopasnog stanja Uzemljavanje i kratko spajanje (npr. kod dalekovoda) • OgraĊivanje od dijelova pod naponom

220

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

221

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PET ZLATNIH PRAVILA KAO ZAŠTITNE MJERE HEP

• Prvo pravilo : iskljuĉenje – odvajanje od napona Ostvaruje se preko rastavljaĉa, odnosno rastavljaĉa snage. U manje sloţenim niskonaponskim instalacijama moţe se izvesti i vaĊenjem osiguraĉa.

222

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PET ZLATNIH PRAVILA KAO ZAŠTITNE MJERE HEP

• Drugo pravilo: osiguranje protiv ponovnog uklopa Nehotiĉan i pogrešan uklop iskljuĉenih aparata spreĉava se blokiranjem ili zakljuĉavanjem elemenata za upravljanje aparatima i postavljanjem tablica upozorenja.

223

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PET ZLATNIH PRAVILA KAO ZAŠTITNE MJERE PET ZLATNIH PRAVILA KAO ZAŠTITNE MJERE HEP PET ZLATNIH PRAVILA KAO ZAŠTITNE MJERE

• Treće pravilo: utvrĊivanje beznaponskog stanja. Obavlja se u naĉelu indikatorima napona ili voltmetrima, neposredno prije uzemljivanja i kratkog spajanja faznih vodiĉa na mjestu rada. Prije utvrĊivanja beznaponskog stanja treba provjeriti ispravnost indikatora.

224

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PET ZLATNIH PRAVILA KAO ZAŠTITNE MJERE HEP

• Ĉetvrto pravilo: uzemljenje i kratko spajanje Odgovarajućim napravama izvodi se uzemljivanje i kratko spajanje svih vodiĉa na mjestu rada.

225

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PET ZLATNIH PRAVILA KAO ZAŠTITNE MJERE HEP

 Peto pravilo: ograĊivanje od dijelova pod naponom. Kada se u blizini mjesta rada susjedni dijelovi postrojenja nalaze pod naponom, nuţno je zaštitnim ploĉama i izolacijskim pregradama sprijeĉiti dodir dijelova postrojenja pod naponom.

226

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PET ZLATNIH PRAVILA KAO ZAŠTITNE MJERE HEP

• Ispravna i striktna primjena ovih " pet zlatnih pravila" za osiguranje mjesta rada pruţa punu sigurnost kod radova na elektriĉnim postrojenjima i instalacijama.

227

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

OSIGURANJE OD PONOVNOG UKLOPA HEP

Blokiranje zagona

228

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

OSIGURANJE OD PONOVNOG UKLOPA HEP

Postavljanje tablice upozorenja

229

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

OSIGURANJE OD PONOVNOG UKLOPA

•Obavijesna kartica? 230

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

STATIĈKI ELEKTRICITET SVOJSTVA ELEKTRIĈNOG NABOJA

• Ravnoteţa pozitivnog i negativnog naboja tijela moţe se mijenjati: - trljanjem ili - dodirom naelektriziranog tijela 231

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

SVOJSTVA ELEKTRIĈNOG NABOJA

• Naelektrizirano tijelo posjeduje više pozitivnog ili negativnog naboja

• IzmeĊu neutralnih tijela ne postoji elektriĉno djelovanje

232

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

SVOJSTVA ELEKTRIĈNOG NABOJA

• Nuţan uvjet neutralnosti tijela je postojanje iste koliĉine pozitivnog i negativnog naboja

• Dovoljan uvjet neutralnosti tijela je jednolika rasporeĊenost obje vrste naboja po tijelu

233

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

SVOJSTVA ELEKTRIĈNOG NABOJA

NEUTRALNO TIJELO POSTAJE NABIJENO

234

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

SVOJSTVA ELEKTRIĈNOG NABOJA

ELEKTROSKOP

235

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ELEKTRIĈNI POTENCIJAL I NAPON

• Nabijeno tijelo se nalazi na odreĊenom potencijalu (V=φ) • IzmeĊu dva nabijena tijela javlja se razlika potencijala (V2-V1) • Razlika potencijala je napon (U) U = V2-V1 [V] 236

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

KAPACITET • Kapacitet je koliĉina naboja koju treba dodati vodljivom materijalu za jediniĉni porast potencijala C = Q/ U

237

11.12.2011.

[F= As/V]

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

IZJEDNAĈAVANJE POTENCIJALA

• Dva bliska, nabijena tijela, na razliĉitim potencijalima, zbog djelovanja napona, pokazuju teţnju izjednaĉavanja potencijala (postizanja stanja neutralnosti). • Velika razlika potencijala, uzrokovat će privlaĉenje naboja. • Dovoljno velika sila odvaja naboj od tijela i pokreće ga ka drugom tijelu (vrsta izboja). 238

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISKRA

Preskakanje naboja kroz zrak je iskrenje (rad) karakteriziran pojavom temperature 239

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISKRA • Iskrenje je vrsta elektriĉnog praţnjenja koje se sastoji od niza kratkotrajnih preskakanja naboja s jednog na drugo tijelo pod uvjetom da postoji odgovarajući napon. • Iskra, pod odreĊenim uvjetima, moţe izazvati paljenje.

240

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISKRA

241

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ISKRA

242

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ENERGIJA PRAŢNJENJA

• IzmeĊu dvaju vodljivih tijela nastaje iskra koju karakterizira vodljivi kanal kroz plin (zrak, smjesu). • U vodljivom kanalu je velika gustoća naboja (struja velike gustoće), što uzrokuje velike temperature. • Energija praţnjenja ovisi o naponu i kapacitetu (meĊu vodljivim tijelima). 243

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

OPASNI KAPACITETI I NAPONI

PREDMET

244

KAPACITET

Mali predmet (sapnica)

10 do

20 pF

Mali spremnik (do 50 l)

10 do

100 pF

Srednji spremnik (250 do 500 l)

50 do

300 pF

Veće procesne posude (reaktori) okruţene uzemljenom strukturom Ljudsko tijelo

100 do 1.000 pF

Ovi kapaciteti su opasni uz napone

od nekoliko 10kV

11.12.2011.

100 do

300 pF

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

VODLJIVI KANAL

245

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ENERGIJA PALJENJA

• Energija paljenja je energija koja zagrijava materijal do temperature paljenja, pod uvjetom da se odrţava temperaturno polje za širenje plamena u eksplozivnoj smjesi • Najmanja energija za paljenje iznosi samo nekoliko dijelova mWs

246

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

EKSPLOZIJA

247

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UZROCI NASTANKA STATIĈKOG ELEKTRICITETA

• Kada se dva tijela, od razliĉitog materijala, dodiruju, omogućen je prijelaz elektrona s jednog tijela na drugo • Na dodirnoj površini su obiĉno nejednake raspodjele naboja • Pri razdvajanju tijela, na jednom od njih će ostati višak elektrona (postat će negativno nabijeno) • Na tijelu je nastao statiĉki elektricitet 248

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UZROCI NASTANKA STATIĈKOG ELEKTRICITETA

1.Upotrebom remenskih prijenosa, transportnih traka (nevodljiv materijal klizi preko vodljivih remenica i valjaka koji su uzemljeni) • Nakupljeni naboj na izolacijskom materijalu u jednom trenutku će prijeći vrijednost probojnog napona zraka • Nastaje tzv. granasti izboj prema uzemljenom predmetu 249

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UZROCI NASTANKA STATIĈKOG ELEKTRICITETA

• Statiĉki naboj javlja se kod transporta ugljena i ţita transportnim trakama koje nisu vodljive 2. Statiĉki naboj prati i postupak tiskanja • Pri praţnjenju statiĉkog naboja - propaljuje papir prema uzemljenim valjcima - zapaljuje pare osloboĊene tiskanjem (hlapljive i zapaljive) 250

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

GRANASTI IZBOJI

• Stvaranje statiĉkog naboja se ne moţe izbjeći • Nakupljanje statiĉkog naboja moramo sprijeĉiti 251

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UZROCI NASTANKA STATIĈKOG ELEKTRICITETA

3. Statiĉki naboj prati razne postupke mljevenja, ali i obrade drva • Oblak prašine ili piljevine sastoji se od ĉestica meĊusobno izoliranih zrakom • Pri kretanju u oblaku ĉestice se nabijaju • Taj naboj moţe nabiti vodljive dijelove postrojenja koji nisu uzemljeni

252

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UZROCI NASTANKA STATIĈKOG ELEKTRICITETA

• Ako statiĉki naboj ima dovoljno veliki potencijal doći će do proboja prema uzemljenim dijelovima • Nastaje iskra koja moţe imati dovoljno energije da zapali eksplozivnu atmosferu uzvitlane prašine ili piljevine

253

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UZROCI NASTANKA STATIĈKOG ELEKTRICITETA

• Protjecanje tekućine kroz metalne uzemljene cijevi ne predstavlja opasnost 4. Ako je dio cijevovoda izoliran, naboj nastao protjecanjem tekućine kroz taj dio, nema kuda biti odveden

254

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UZROCI NASTANKA STATIĈKOG ELEKTRICITETA

5. Kod protjecanja tekućine kroz cijevi i otvore (transport, miješanje, filtriranje, pumpanje i pretakanje) slojevi tekućina se meĊusobno taru, a taru se i od stijenke cijevi • Tako se stvara statiĉki naboj, koji moţe pri proboju izazvati paljenje ili eksploziju (ako je tekućina zapaljiva)

255

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UZROCI NASTANKA STATIĈKOG ELEKTRICITETA

6. Autocisterne (pogotovo za prijevoz opasnih tvari) pri punjenju ili praţnjenju, zbog trenja izmeĊu: - slojeva tekućina - slojeva tekućina i slojeva neĉistoća, te - tekućine sa stijenkama cisterne stvara statiĉki naboj, koji se gomila, jer zbog gumenih kotaĉa ne moţe otići u zemlju 256

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UZROCI NASTANKA STATIĈKOG ELEKTRICITETA

7. Pri prijevozu, zbog buĉkanja, tekućina u spremniku će biti nabijena • Dolaskom na punilište ili mjesto istovara nastat će praţnjenje: - preko tijela vozaĉa kada izlazi iz vozila ili - prilikom prikljuĉenja cijevi za ispumpavanje

257

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UZROCI NASTANKA STATIĈKOG ELEKTRICITETA

8. U spremnicima sa zapaljivim tekućinama, u kojima se nakupio statiĉki naboj, nastaje odbijanje naboja istog polariteta, a naboj se nakuplja na površini

258

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UZROCI NASTANKA STATIĈKOG ELEKTRICITETA

259

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UZROCI NASTANKA STATIĈKOG ELEKTRICITETA

9. Izlaţenjem plinova i para kroz cijevi, naroĉito ako su oneĉišćeni, pojavljuje se statiĉki naboj 10. Statiĉki naboj se stvara na osoblju koje radi u izolacijskoj obući ili nosi odjeću od sintetiĉkog materijala

260

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UZROCI NASTANKA STATIĈKOG ELEKTRICITETA

261

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

MJERE ZAŠTITE OD STATIĈKOG ELEKTRICITETA Skupljanje statiĉkog elektriciteta u proizvodnim procesima spreĉava se: 1. uzemljenjem; 2. odrţavanjem odgovarajuće vlage u zraku; 3. ionizacijom zraka; 4. antistatiĉkom preparacijom; 5. povećanjem vodljivosti loše vodljivih materijala; 6. dodatnim mjerama zaštite. 262

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

1. UZEMLJENJE

• Bakrenim, bronĉanim ili ugljenim ĉetkicama pokretne dijelove strojeva prikljuĉiti na sustav uzemljenja • Ĉetkice moraju biti vertikalno i fiksno postavljene na rotirajuću osovinu (0,1 do 0,2 kp/cm) • Otpor uzemljenja mora biti manji od 20Ω

263

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ĈETKICE ZA UZEMLJENJE

264

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

LANĈIĆI ZA UZEMLJENJE

• Nad dijelove stroja, koji se okreću, s kojih se odvaja tekstil ili folijski materijal, postavlja se uzemljena mjedena šipka, na kojoj su priĉvršćeni mjedeni lanĉići na udaljenosti 50mm • Za vrijeme kretanja materijala lanĉići ga dodiruju i skidaju nagomilani naboj

265

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

1. UZEMLJENJE

• Vodljivi podovi i savitljive cijevi korištene u sustavu za odvoĊenje statiĉkog uzemljenja moraju imat otpor manji od 1MΩ

266

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

1. UZEMLJENJE

• Vodljivo remenje i trake se koriste u sustavu uzemljenja

267

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

1. UZEMLJENJE

• Nevodljivi materijali i dijelovi ne smiju se upotrebljavati u ugroţenom prostoru • Ako se moraju koristiti, treba osigurati - da se ne nabiju ili - sprijeĉiti nakupljanje naboja (prekrivanjem vodljivom uzemljenom mreţom, ionizatorima ili vodljivim premazima uz odgovarajuće uzemljenje i vlaţenjem) 268

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

2. ODRŢAVANJE ODGOVARAJUĆE VLAGE U ZRAKU

• Vlaţenje se koristi ako dozvoljava tehnološki proces i svojstva materijala • Doziranje vlage izvodi se: - ventilacijskim ureĊajima, - klimatizacijskim ureĊajima, - dovoĊenjem pare raspršivaĉima • Cjevovode treba galvanski vezati na sustav uzemljenja 269

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

2. ODRŢAVANJE ODGOVARAJUĆE VLAGE U ZRAKU

270

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

2. ODRŢAVANJE ODGOVARAJUĆE VLAGE U ZRAKU

271

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

2. ODRŢAVANJE ODGOVARAJUĆE VLAGE U ZRAKU

• Kod 70% relativne vlaţnosti nema statiĉkog naboja • Relativna vlaga mora biti manja od 70% kod proizvodnje i rada s eksplozivnim materijalima i municijom

272

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

3. IONIZACIJA ZRAKA

• Ionizirani zrak u dodiru sa nabijenim predmetom stvara vodljivu stazu kojom se moţe odvesti nakupljeni naboj • Na ravnoj površini naboj se ravnomjerno rasporeĊuje • Naboj se sakuplja na izboĉinama – vrhovima • Naboj na vrhu igle stvara jako elektriĉno polje koje ionizira zrak 273

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

3. IONIZACIJA ZRAKA

• Ako predmet s mnogo vrhova, “statiĉki ĉešalj”, postavimo u blizinu nabijene površine, suprotni naboji ionizacijom izmeĊu ĉešlja i površine spojit će se kroz ionizirani zrak vodljivm stazama

• Vodljivim stazama bez preskoka (izmeĊu uzemljenih šiljaka nakupljenog naboja) eliminira se statiĉki naboj 274

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

3. IONIZACIJA ZRAKA

• Statiĉki ĉešljevi su efikasni kod strojeva za obradu kontinuiranih materijala (skaj, tekstil, papir i razliĉite folije od umjetne smole)

275

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

3. IONIZACIJA ZRAKA

276

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

4. ANTISTATIĈKA PREPARACIJA

• Antistatiĉkom preparacijom poboljšava se odvoĊenje statiĉkog naboja • Površinu tijela, za koje ţelimo da se ne nabije, treba premazati ili poprskati tankim slojem vodljivih tvari ili tijelo potopiti u antistatik

277

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

4. ANTISTATIĈKA PREPARACIJA

• Sredstva antistatiĉke preparacije ne smiju štetno djelovati na svojstva prepariranog materijala i strojeva za obradu • Kod tekstilnog materijala antistatiĉka preparacija mora biti postojana u pranju • Postupak preparacije treba, po potrebi, ponoviti tijekom tehnološkog postupka 278

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

4. ANTISTATIĈKA PREPARACIJA

Raspršivaĉ za antistatiĉku preparaciju

279

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

5. POVEĆANJE VODLJIVOSTI LOŠE VODLJIVIH MATERIJALA

• Zbog odvoĊenja naboja nevodljivim materijalima (sintetiĉkoj gumi) dodaje se: - koloidni grafit i - metalni oksidi • Vodljivost tekućina i otopina povećava se dodavanjem etilnog alkohola

280

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

5. POVEĆANJE VODLJIVOSTI LOŠE VODLJIVIH MATERIJALA

• Ĉesto je dovoljno povećati površinsku vodljivost materijala premazima: - koloidnog grafita, - ĉaĊom ili - glicerinom • Ukupan otpor nevodljivog materijala prema zemlji mora biti manji od 1MΩ 281

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

6. DODATNE MJERE ZAŠTITE

• Pri proizvodnji i radu s eksplozivima i municijom, dodatne mjere odnose se na: - obuću, - odjeću radnika, - podove, - ruĉke, - kvake, - brave i sl. 282

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

6. DODATNE MJERE ZAŠTITE

• Odjeća radnika treba biti od pamuĉnih vlakana • Obuća mora biti: - od koţe ili vodljive gume, - u potplate treba imati ugraĊene mjedene ploĉice • Radnici ne smiju nositi prstenje, narukvice i druge metalne predmete 283

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

6. DODATNE MJERE ZAŠTITE

• Podovi moraju biti vodljivi (R 1000000V, • jakost struje iznosi od 10 – 110 kA, • energiju ~ 40 MWh, • temperaturu traga ~ 30000 °K, • iskra munje svijetli kao 1000000 ţarulja od 100W i • tlak jednak okolnim ili dva puta veći okolnog tlak (taj tlak nazivamo grmljavinom, koja nastaje širenjem okolnog zraka i stvaranjem zvuĉnog vala koji se ĉuje na udaljenost i do 30 km).

306

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

VAŢNIJA NAZIVLJA I DEFINICIJE

•

• • 307

LPS (sustav za zaštitu od munje) – cjeloviti sustav koji se sastoji od vanjskog i unutarnjeg djela, a uloga mu je zaštita ţivih bića i njihovih materijalnih dobara. Toĉnije smanjenje šteta nastalih udarom munje u graĊevinu. Razina zaštite – je pojam kojim se LPS razvrstava s obzirom na njegovu uĉinkovitost. LPC – oznaka za sastavnicu sustava.

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

• LPZ – oznaka zaštitne zone od udara munje (objekti se dijele u zaštitne zone zbog razliĉitih veliĉina zaštite od elektromagnetskog impulsa (LEMP) i odreĊivanja lokacija spojnih mjesta na granicama meĊu zonama). • SPD (zaštitna naprava) – ureĊaj za sniţavanje prenapona i struje (naprava namijenjena za ograniĉenje prenapona izmeĊu dvaju dijelova unutar zaštićenog prostora).

308

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

• Izravan udar munje – udar koji pogaĊa izravno u graĊevinu ili u njezin sustav zaštite (LPS). • Neizravan udar munje – udar koji pogaĊa tlo uz graĊevinu ili opskrbne vodove i metalne dijelove. Izazivajući pojave prenapona u elektriĉnoj mreţi i na metalnim dijelovima. • Preskok munje – je nepoţeljno skakutanje munje izmeĊu pojedinih toĉaka LPS-a na dijelove zaštićene graĊevine. • Iskrenje – elektriĉno izbijanje koje nastaje djelovanjem munje, moţe izazvati štete na graĊevini.

309

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

• Sigurnosni razmak – razdaljina izmeĊu dva vodljiva djela, koja zbog svoje udaljenosti ne moţe izazvati iskrenje. • Otpor uzemljenja – je omjer najveće vrijednosti napona uzemljenja i struje kroz uzemljenje. • GraĊevina koju treba štiti – je graĊevina za koju se prema propisu zahtjeva zaštita LPS-om. • Pojni vod ili opskrbni vod koji treba štititi – su vodovi za koje prema propisu postoji obveza zaštite LPS-om. • Projektant – specijalist mjerodavan i osposobljen za projektiranje LPS-a. • IzvoĊaĉ – osoba osposobljena za radove ugradnje (izvedbe) LPS-a. • Ispitivaĉ – specijalist koji je mjerodavan i osposobljen za ispitivanje LPS-a i davanje zakljuĉne ocjene o ispitanom sustavu. 310

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

• Munjino djelovanje dijelimo na: • optiĉko djelovanje (zraĉenje vruĉe plazme, pribliţno 3000 ºC), • akustiĉno djelovanje (zraĉni tlak prilikom ĉega proizlazi zvuk koji nazivamo grmljavina), • mehaniĉko djelovanje (nastaje zbog elektro dinamiĉkih sila) i • termiĉki djelovanje (prilikom udara munje na mjestima njenog kontakta dolazi do taljenja metala).

311

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

• Vrste gubitaka ovise o znaĉajkama objekta na kojem je prouzroĉena šteta. Prema pravo vaţećim normama HRN EN 62305-2 u obzir se uzimaju ĉetiri vrste gubitaka : • L1 – gubitak ljudskih ţivota; • L2 – gubitak javne opskrbe; • L3 – gubitak kulturnog nasljeĊa i • L4 – gubitak gospodarske vrijednosti (graĊevina i njen sadrţaj, gubitak aktivnosti).

312

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

RIZIK

RIZIK = OPASNOST + IZLAGANJE

• Rizik je vjerojatnost ostvarenja neţeljenog dogaĊaja prilikom izlaganja odreĊenoj opasnosti. • Rizik je vjerojatnost da će netko od lovaca, dok god traje takvo stanje i ne sklanjanja u zaklon doţivjeti udar munje. • Rizik je prisutan dokle god opasnost i izlaganje dolaze u doticaj jedno s drugim. 313

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

• Procjena rizika je obvezan dio postupka prilikom projektiranja sustava za zaštitu od munje. • Njenu primjenu zahtjeva novi Tehniĉki propis za sustave zaštite od udara munje u graĊevinu (NN 87/2008). • Predstavlja temeljni postupak za pristup konstrukciji sustava. • Procjena rizika predstavlja sloţeni postupak, meĊutim pomoć danas pruţaju raĉunalni programi posebno izraĊeni za tu namjenu.

314

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

315

Razred zaštite

Tjemena vrijednost struje munje minimalno (kA)

Tjemena vrijednost struje munje Maksimalno (kA)

I

3

200

80

II

5

150

95

III

10

100

88

IV

16

100

78

11.12.2011.

Vjerojatnost hvatanja munje ( %)

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

Razina zaštite sustava

316

Razdoblje izmeĊu pregleda (god.)

Razdoblje izmeĊu ispitivanja i mjerenja (god.)

I

1

2

1

II

1

4

2

III, IV

2

6

3

11.12.2011.

Razdoblje izmeĊu pregleda i kritiĉnih dijelova (god.)

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

UI METODA MJERENJA

317

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

• Proraĉun otpora uzemljivaĉa vrši se uz pomoć formule:

318

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

• Formula za izraĉunavanje udarnog otpora rasprostiranja glasi: Ru=Re x k Ω Re = oznaĉava izmjereni otpor rasprostiranja, k = oznaka koeficijenta rasprostiranja iz ĉega se mora poštivati uvjet.

UVJET Ru < 20 (Ω)

319

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

GROMOBRANSKA INSTALACIJA • • • • • •

320

Hvataljke Odvodi Dozemni spoj Uzemljenje Dopunski pribor (katodni odvodnici prenapona) Svi metalni dijelovi na objektu moraju biti galvanski vezani na gromobransku instalaciju (svake dvije god.)

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

GROMOBRANSKA INSTALACIJA GROMOBRANSKA INSTALACIJA

321

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

MJERNA MJESTA GROMOBRANSKE GROMOBRANSKA INSTALACIJE INSTALACIJA

322

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

GROMOBRANSKA INSTALACIJA

323

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

GROMOBRANSKA INSTALACIJA

324

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

SPAJANJE METALNIH DJELOVA NA GROMOBRANSKU INSTALACIJU

325

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

SPAJANJE METALNIH DJELOVA NA GROMOBRANSKU INSTALACIJU

326

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

GROMOBRANSKA GROMOBRANSKAINSTALACIJA INSTALACIJA GROMOBRANSKA INSTALACIJA

• Mjerna mjesta smiju biti maksimalno udaljena 20 m • Mjerno mjesto je uobiĉajeno na 1,5 m od zemlje (moţe biti u kutiji) • Dozemni vod (od mjernog mjesta do zemlje) mora biti zaštićen metalnim štitnikom • Otpor mora biti manji od 20 Ω • Presjek uzemljivaĉa mora biti 120 mm2 • Instalacija nesmije biti oštećena korozijom

327

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PERIODIKA ISPITIVANJA GROMOBRANSKA INSTALACIJA

•

Svake godine-objekti u zonama povećane opasnosti (objekti sa eksplozivom)

•

Svake dvije godine-objekti ugroţeni poţarom, ţiĉare i objekti kod kojih je uzemljenje gromobranske instalacije spojeno sa zaštitnim uzemljenjem elektroenergetskih postrojenja

•

Svake tri godine-za ugroţene objekte kao što su tvorniĉki dimnjaci, zvonici, promatraĉki tornjevi, bolnice, kina, športske dvorane, škole, vojarne, ţeljezniĉke postaje i robne kuće

•

Svakih pet godina-ostali objekti i prijenosni elektroenergetski objekti

328

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost

PROPISI- GROMOBRANSKA INSTALACIJA

s pravom javnosti

•

Tehniĉki propisi o gromobranima- Norme HRN (Sl.listbr. 13/68);

•

Zakon o normizaciji (NN RH br. 55/96);

•

Zakon o preuzimanju zakona o standardizaciji (NN RH br. 53/91)

•

Uz zapisnik mora biti i skica gromobranske instalacije objekta;

•

Tehniĉki propis za sustave zaštite od djelovanja munje na graĊevinama (NN 87/08).

329

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

GRUPE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA

Ovisno o nazivnoj vrijednosti napona, elektroenergetski objekti se dijele na tri grupe: • 1. grupa nazivnog napona do 1000 V izmjeniĉnog i 1500 V istosmjernog napona, • 2. grupa nazivnog napona većeg od napona 1. grupe, a jednakog ili manjeg od 50.000 V, • 3. grupa nazivnog napona većeg od 50.000 V. 330

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PRIBLIŢAVANJE DIJELOVIMA POSTROJENJA POD VISOKIM NAPONOM

• Kod postrojenja VN vrlo je opasno ne samo dodirivanje vodiĉa, već i pribliţavanje vodiĉima pod naponom. • IzmeĊu ĉovjeka (koji je na potencijalu zemlje) i vodiĉa (VN) je zrak (izolator) u kojem je elektriĉno polje. • Pri kritiĉnom pribliţavanju, dolazi do proboja zraka, nastajanja elektriĉne iskre pa i do elektriĉnog luka. 331

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

PRIBLIŢAVANJE DIJELOVIMA POSTROJENJA POD VISOKIM NAPONOM

• Kritiĉna udaljenost za nastajanje elektriĉne iskre izmeĊu dva šiljka, pri naponu pribliţnom 45 kV, je 10 cm. • Razmaci izmeĊu ĉovjeka i vodiĉa znatno su veći jer sadrţavaju faktor sigurnosti, te uzimaju u obzir i druge okolnosti.

332

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

MINIMALNA UDALJENOST PRIBLIŢAVANJA

• Minimalne udaljenosti pribliţavanja D u zraku, bez primjene sredstava za zaštitu, zadane su tablicom: Tablica 7.

333

11.12.2011.

Nazivni napon (kV)

Minimalna udaljenost pribliţavanja (m)

0,4

0,30

10

0,60

20

0,60

35

0,70

110

1,10

220

1,60

400

2,50 Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZONE OPASNOSTI U ELEKTRIĈNIM POSTROJENJIMA

• Stupanj opasnosti u elektriĉnim postrojenjima nije na svim mjestima jednak. • Da bismo lakše regulirali kretanje i rad u elektriĉnim postrojenjima djelimo postrojenja u tri zone, ovisno o stupnju opasnosti, i to: 334

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

ZONE OPASNOSTI U ELEKTRIĈNIM POSTROJENJIMA

• III zona – zona opasnosti u kojoj je boravak i rad odreĊen posebnim uputama i ispravama za rad, • II zona – zona pribliţavanja (dijelova pod naponom) i

• I zona – zona slobodnog kretanja. 335

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

III ZONA- ZONA OPASNOSTI

• III zona – zona opasnosti je prostor oko dijelova pod naponom na udaljenosti koja je jednaka ili manja od minimalno dopuštenog razmaka izmeĊu vodiĉa pod naponom i uzemljenih dijelova. Graniĉne udaljenosti zone opasnosti prikazane su u tablici.

336

11.12.2011.

Gordan Alfirev, dipl. ing. el.

Visoka škola za sigurnost s pravom javnosti

GRANIĈNI RAZMACI ZONE OPASNOSTI I ZONE PRIBLIŢAVANJA Tablica 6. Graniĉni razmaci zona II i III

Najviši pogonski napon Um (kV)

Nazivni napon mreţe Un (kV)

337

Graniĉni razmak zone opasnosti DL ( mm)

Graniĉni razmak zone pribliţavanja Dv (mm)