43878360-Maria-Thuin-Prakticno-Vrtlarenje

Djelovanje zodijaka i elemenata na temelju rezultata istraživanja Marije Thun Zviježđa Z o d i j a k a prnose

važnosti. Putuje li M j e s e c

svoje i m p u l s e p r e k o

ispred zviježđa koje pozi­

klasičnih elemenata

tivno djeluje na korijen,

( v o d a , zrak/svjetlo, z e m l j a

taj dan o z n a č a v a m o k a o

i t o p l i n a ) na tlo i d a l j e na

d a n z a korijen, d a k l e

biljke. Po tri s a z v i j e ž đ a

kad j e M j e s e c npr. i s p r e d

s e dodjeljuju j e d n o m

Bika. Te dane ćemo

elementu. K a k o i m a m o

o d a b i r a t i za sjetvu,

dvanaest područja

p r e s a đ i v a n j e , njegu i

Z o d i j a k a , n a s t a j u četiri

b e r b u b i l j a k a korijena.

s k u p i n e koje n a z i v a m o

N a taj n a č i n p o s t i ž e m o

t r i g o n i m a (vidi crtež,

najvišu kvalitetu i

str.l.). S v a k i o d četiriju

prinos, a p l o d o v i se u

biljnih d i j e l o v a (korijen,

s k l a d i š t u najbolje d r ž e .

list, cvijet, p l o d / s j e m e )

U te biljke u b r a j a m o npr.

pripisujemo jednom

mrkvu, ciklu, rotkvice.

trigonu. P o d r u č j e L a v a

To j e d n a k o vrijedi d a n e

osobito pozitivno

za list, d a n e za cvijet,

djeluje n a s j e m e . Z a n a s

dane za plod, odnosno

je položaj M j e s e c a ispred

plod/sjeme.

tog zviježđa o d p r e s u d n e

Biološko-dinamička metoda

Dani za sjetvu Dani za presađivanje Dani za berbu

Zagreb, 2009.

SADRŽAJ Predgovor hrvatskom izdanju

7

Analiza tla Obrađivanje tla

33 33

Predgovor

8

Toplina tla

36

Zodijak

9

Malčiranje

37

Povezanost s kozmosom

10

Kompost

38

Siderički mjesec Planeti i njihov utjecaj na Zemlju

12 15

Biljni kompost Kompost od korova Kompostiranje trave

42 43 43

Sjetveni kalendar

17

životinj. podrijetla

44

Sjetva Biljke koje sijemo u dane za korijen

18

45 45

18

Kopriva i njena primjena 24-satni ekstrakt Gnojnica od koprive kao

Biljke koje sijemo u dane za list

18

poticajno sredstvo

46

Biljke koje sijemo u dane za plod

19

Poticanje rasta biljaka primjenom

Brzo kompostiranje tvari

Biljke koje sijemo u dane za cvijet Sjeme

20 20

Okopavanje

23

gnojnice od kopriva

47

Gnojnica od raznog bilja

48

Pripravci gnoj iz roga i kremen iz roga

49

Presađivanje

25

Razmnožavanje reznicama

27

po M.Thun

52

B e r b a i konzerviranje

28

Kameno

55

Doba dana

31

Bazaltno brašno

55

Tlo

32

Z e l e n a gnojidba

56

Pripravak od kravlje b a l e g e

brašno

Izmjenjivanje usjeva i plodored

Luk 58

Zalijevanje

66

Kakvoća vode

67

O p a s n o s t od kasnih proljetnih mrazeva Veliki petak, Velika subota Korov

69 70 71

D8-koncentrat za suzbijanje

98

Krumpir

98

Biljke lista

PREDGOVOR HRVATSKOM IZDANJU

97

Češnjak

101

Kupusnjače

102

Kupus

102

Korabica

102

Cvjetača

102

je

Salata glavatica

103

zašto se biljke različito "ponašaju" za­

Matovilac

103

visno od vremena sjetve. Tijekom svojih

Cikorija

103

istraživanja došla je do brojnih praktičnih

Knjiga koju držite u rukama plod je dugogodišnjeg prije

iskustva

40 godina

autorice,

počela

pripravaka i čajeva od ljekovitog bilja,

istraživati

slijedeći prirodne sile i ritmove koji nas

Špinat

103

saznanja koja nam nesebično poklanja u

korova

71

Peršin

104

o v o m priručniku koji će postati sastavni

Preventiva

75

Trava

104

dio kućne biblioteke svih onih kojima

Gnojnica od korova

75

Različiti korovi

76

je stalo do očuvanja vlastitog zdravlja, Biljke cvijeta

106

štetočinama i korovima, a sve uz pomoć

koja

okružuju. Uvjerena

sam

da

će

ovaj

prekrasni

priručnik gospode Marije Thun obrado­ vati sve korisnike Mjesečevog sjetvenog kalendara diljem Hrvatske, a one koji do sada nisu upoznali prednosti primjene

zdravlja svojih bližnjih i opstanka života

Kalendara potaknuti da i oni počnu ra­

na zemlji.

diti u skladu s prirodom.

Cvijeće za rez

108

Gljivične bolesti biljaka

78

Lukovičasto cvijeće

108

Preslica

79

Ljekovite biljke

108

Ova knjiga se može smatrati sastavnim

Zato sam sretna što smo uspjeli pre­

Brokula

110

dijelom

vesti i izdati knjigu koja će nam svima

Recept za suzbijanje gljivičnih oboljenja

80

Gljivične bolesti na različitim biljkama

Biljke za biološko-dinamičke

Mjesečevog sjetvenog

kalen­

dara, koji se kod nas izdaje već četvrtu

upljepšati

godinu. Kalendar nas upućuje kada je

Slijedeći prirodne ritmove (prema sav­

pripravke

111

Biljke ploda

112

ubrati pojedinu skupinu biljaka (korje-

81

najbolje posijati ili posaditi, njegovati i

Životinjske štetočine

84

Grašak i grah

113

naste, lisnate, plodonosne ili cvjetne), a

Štetočine na kupusu i mrkvi

85

Leća

113

ovaj priručnik daje odgovor na pitanje

Puževi

88

Metode smanjivanja prekobrojnih štetočina

91

Biljke korijena

95

Mrkva

96

Cikla

96

Rotkvice

97

Celer

97

na

najbolji

mogući

i

olakšati

rad

u

vrtovima.

jetima iz knjige) postajemo prijemčiviji za prirodu oko nas i postupno život post­ aje puniji i ljepši.

Rajčica

114

kako to učiniti

Jagoda

114

način.

Hrvatsko izdanje knjige izlazi uoči Dana

Voće i jagodičasto voće

116

Kazalo

121

Danas, u vrijeme novih opasnosti od

lon svima nama s naputcima kako njego­

Opaska urednice

123

genetski manipuliranog sjemena i trans­

vati i čuvati ovu našu jedinu majčicu

genic) biljaka( ranije smo se bojali "samo"

Zemlju.

planeta Zamlja 1999. i svojevrsni je pok­

pesticida i mineralnih gnojiva), autorica nas uči kako ćemo uzgojiti vlastito sjeme vrhunske kakvoće, kako se "nositi" sa

Zlata Nanić Zagreb, proljeće 1999.

ZODIJAK

PREDGOVOR Knjiga koja je pred Vama donosi pregled

Zodijak se sastoji od dvanaest zviježđa

U sadašnje vrijeme Sunce stoji ispred

dometa

i

ispred kojih, tijekom godine, sa Zemlje

ovih zviježđa Zodijaka:

Ti rezultati su već ranije

doživljavamo Sunce. I Mjesec i plan­

objavljivani u raznim časopisima i u iz­

eti kreću se samo ispred tih zviježđa.

danjima vlastite naklade. Iz našeg sveu­

Prolazeći ispred tih područja, Mjesec

kupnog rada teme smo birali tako da

i planeti posreduju impulse na Zem­

su u središtu pozornosti pitanja koja si

lju

vrtlar postavlja u vezi sjetve, obrade tla i

ovitka). Biljka ima sposobnost u svome

uzgoja biljaka.

liku učiniti vidljivim djelovanja koja dol­

Rak od 19. srpnja do 9. kolovoza Lav od 10. kolovoza do 14. rujna

naših

istraživanja.

dosadašnjih

pokusa

(vidi crtež na prednjem preklopu

Pokuse smo vršili na temelju biološko-

aze s tih zviježđa. I u stvaranju hranjivih

dinamičkog načina gospodarenja. Ta je

tvari kao što su npr. bjelančevine, masti,

metoda razvijena i unapređivana prema

ugljikohiđrati i soli, ona je prijemljiva za

preporukama Rudolfa Steinera kako ih

utjecaj kozmičkih ritmova; oni potiču i

je on iznio u svom tečaju za poljodjelce

njen rast.

i vrtlare,

Granice, odnosno prijelaze od jednoga

1924. godine. Takav način

rada najstariji je u današnjim alterna­

zviježđa

tivnim nastojanjima u poljoprivedi. U

tako što smo mnoge biljke sijali svakog

mnogobrojnim

uspoređivali

sata. Bio je to, doduše, ogroman posao i

smo ga s drugim biološkim ili konven­

utrošak vremena, ali su nam biljke jasno

cionalnim metodama. Pripravci koji se

i nedvosmisleno pokazale put pojedinih

pokusima

do

drugoga,

ustanovili

smo

u knjizi na raznim mjestima spominju

impulsa. Međutim, dolazilo je do odstu­

također

panja kad bi se Mjesec na svojoj pu­

su

izrađeni

prema

preporu­

kama Rudolfa Steinera, kao i postupak za spaljivanje životinjskih štetočina i ko­ rova. Zahvaljujući našim dugogodišnjim istraživanjima liku

mogli

raznovrsnost

smo

uočiti

kozmičkih

ve­

utjecaja.

Time smo proširili naše spoznaje glede značajne povezanosti

biljnog svijeta s

kozmičkim djelovanjem, što za praktičara može biti od velike koristi.

tanji nalazio u perigeju ( P g ) ili apogeju S u r a d n i c a kod procjenjivanja ulja. Različiti p o s t u p c i

( A g ) , odnosno najbliže Zemlji ili najviše

s u l j a r i c a m a o d r a ž a v a j u se

udaljen od nje. Te pomake treba svake

na k a k v o ć i i količini

godine iznova utvrditi kako bismo ih

d o b i v e n o g ulja.

mogli iskoristiti za naš Mjesečev sjetveni kalendar.

Ribe od 11. ožujka do 17. travnja Ovan od 18. travnja do 12. svibnja Bik od 13. svibnja do 19. lipnja Blizanci od 20. lipnja do 18. srpnja

Djevica od 15. rujna do 31. listopada Vaga od 1. studenoga do 18. studenoga Škorpion od 19. studenoga do 18. prosinca Strijelac od 19. prosinca do 17.siječnja Jarac od 18. siječnja do 13. veljače Vodenjak od 14. veljače do 10. ožujka

POVEZANOST S KOZMOSOM

Znamo da se svi organski procesi na

(npr. salata glavatica u svojoj glavi)

Zemlji ponavljaju u "vremenu". Mnogi

impulse koji dolaze od planeta, kao i od

od ovih tijekova

ponovno

Sunca i Mjeseca. Sadržaj bjelančevina,

vraćaju ustaljenim ritmom. Najpoznati­

masti, ugljiko-hidrata i soli također je

ji primjer je

ovisan o tim impulsima.

čovjeka

uvijek se

ritam dan-noć koji kod

izaziva vrlo velike razlike

u

Tijekom naših istraživanja sve je očitiji

svijesti (budno stanje, san, snovi). Ri­

postajao temeljni zakon: zviježđa Zodi­

potražiti u "vremenu". Tako su počela

izgrađivanje mišljenja" potaknula nas je

tam dan-noć nastaje vrtnjom naše Zem­

jaka su od velike važnosti za rast biljaka.

istraživanja čije rezultate možete naći u

prije 42 godine da počnemo promatrati

lje oko vlastite osi. Na strani okrenutoj

Ona djeluju putem Sunca, Mjeseca i pla­

ovoj knjizi.

prema Suncu je dan, a na suprotnoj noć.

neta, a ovi svoje snage posreduju biljka­

Mala knjižica Ruclolfa Steinera "Praktično

biljke na način koji inače nije uobičajen.

1 godišnji tijek ima ritam koji se uvi­

ma preko klasičnih elemenata topline,

jek iznova ponavlja. Zemlja se tijekom

svjetla/zraka, vode i zemlje.

Cvjetača: Kozmički aspekt dana

godine jedanput

Vrijeme

sjetve p o k a z u j e se u o b l i k o v a n j u ,

Početkom

Vrlo brzo se pokazalo da je unatoč istim uvjetima kod obrade zemlje, kao npr. predašnjeg

nasada

(usjeva),

gnojenja

i sjemena dolazilo do znatnih razlika. Tako je često jedna gredica imala veći prinos od druge gredice iste površine. S obzirom da su uvjeti zasijavanja bili isti, razlozi za to nisu mogli biti u "prostoru" -da to tako nazovemo - već ih je trebalo

stvaranju p l o d a . D e s n o i lijevo,

okrene

siječnja je

oko

bliža

Sunca.

Suncu,

a

sjetve

-

dakle

kada

sjeme

biva predano zemlji - djeluje i oblikuje

cvjetača p o s i j a n a u d a n e

početkom srpnja je udaljenija od njega.

najjače. Vrijeme presađivanja je također

za list, s t v a r a čvrste p u p o l j k e ,

Smjena godišnjih doba: proljeće, ljeto,

od velikog značenja. Ono može pojačati

jesen i zima nastaju zbog nagiba Zem-

ili oslabiti impuls sjetve.

dok zasijana u dane za cvijet ( s r e d i n a ) ima rastresitu g l a v i c u

Ijine osi. Kako ta os ne stoji okomito

Isto tako je važno i vrijeme obrađivanja

i b r z o o d l a z i u cvijet.

na Zemljinu putanju, već je prema njoj

tla jer pri tome zemlju otvaramo utjeca­

nagnuta otprilike 66 stupnjeva, na po­

jima i poticajima kozmosa. A k o je tre­

lovima se izmjenjuju potpuni mrak zimi

nutak povoljno odabran, potičemo rast.

i

neprekidno djelovanje Sunčeva sv­

Odlučujuće je i doba berbe. Pobire-

jetla ljeti. Proljeće i jesen su umjerena

mo li npr. u nepovoljno vrijeme sjeme

godišnja doba, medudoba. Naprotiv, na

ili dijelove biljaka koji će poslužiti za

ekvatoru dan i noć traju jednako dugo

razmožavanje, sljedeće godine bit će više

tijekom cijele godine, svaki po dvanaest

bolesnih i slabih biljaka. Plodovi koje

sati. Osim godišjnjih doba koja su uvje­

uskladišćujemo brže će trunuti ako smo

tovana odnosom Zemlje spram Sunca,

ih pobirali pod nepovoljnim kozmičkim

na životne procese na Zemlji djeluju još i

impulsima. Više o tim povoljnim tre­

ritmovi planeta i Mjeseca. Planeti našeg

nucima možete pročitati na stranicama

Sunčevog sustava su Merkur, Venera,

18-31 gdje smo saželi rezultate naših

Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i

istraživanja o pojedinim vrstama biljaka.

Pluton. U stvaranju i oblikovanju "svoga

Ostale rezultate možete naći na strani 95

tijela", biljke su u stanju učiniti vidljivim

i dalje.

U početku smo tek usput primjećivali

(vidi tabelu, npr. nakon dva do četiri

da je i promatranje vremenskih prilika

dana

potrebno za naša istraživanja u vezi

Približno svakih devet dana Mjesec

u svibnju. I z v a đ e n na d a n za list (na slici lijevo s o z n a k o m A K ) trune. Izvađen na dan za plod

Siderički

Mjesec

Mjesec u 27.3 dana jedanput obiđe Zem­ lju. Za vrijeme tog kruženja prolazi mimo

(oznake WK i L K ) počinje

do četiri dana dolazi pred novo zviježđe.

k a o i onaj p o b r a n u rujnu

Mjesec posreduje na našu Zemlju snage onog zviježđa ispred kojeg putuje i to klasičnih

elemenata

koji o s t a j e takav s v e d o

putem

sljedećeg kolovoza (oznaka E K ) .

zrak/svjetlo, voda, zemlja) - vidi tabelu

(toplina,

str. 13 i crtež na prvom preklopu ovitka. Po tri zviježđa uvijek tvore jedan trigon. Dvanaest zviježđa Zodijaka tvore četiri trigona, svaki s po tri zviježđa. Svaki od trigona pripisujemo jednom od klasičnih elemenata (vidi tabelu na str 13 i crtež na str. 1).

u

toplinu).

biljaka. N o , pri tom promatranju se vrlo

dolazi pred trigon snaga jednog te istog tipa i onda djeluje isti impuls. Okopa­

tosti. Tako su dani što su donosili dobar

vanjem i prskanjem kremenom, koje

razvitak lišća pokazivali veliku sklonost

provodimo u ritmu trigona, ponovno

vlazi. Dani s najvećom vlagom i s najviše

potičemo impuls što ga je sjeme primi­

oborina u mjesecu, uvijek su bili ti "dani

lo za sjetve.

lista". Iz promatranja vremena također

Te temeljne zakonitosti, međutim, ne

je proizlazilo da klasične elemente treba

vrijede uvijek. Opozicije planeta mogu

dodijeliti

te impulse promijeniti, položaji trigona

određenom

biljnom

organu

(vidi tabelu dolje).

mogu aktivirati neki drugi element,

Kao što smo već spomenuli, Mjesec dol­

a ne onaj što ga Mjesec toga dana

azi svaka dva do četiri dana pred novo

posreduje. Brojne konjunkcije djeluju

zviježđe. To znači da se svaka dva do

negativno.

impulsi mijenjaju

možemo sažeti u sljedećoj tabeli:

i d a n za cvijet

u d a n e za korijen o s t a j e j e d a r ,

mijenja

Zakonitosti koje proizlaze iz pokusa s biljkama i iz promatranja vremenskih prilika

svih 12 područja Zodijaka. Svaka dva

tjerati. S a m o onaj p o b r a n

se

brzo pokazalo da i tu postoje zakoni­

četiri dana pojedini

Luk iz prošlogodišnje b e r b e

voda

Planeti i njihovo djelovanje na Zemlju

o n o se, dapače, može prometnuti u hladnoću. Dode li Merkur pred vodeno zviježđe npr. pred Škorpiona, onda je

Lijevo: N a slici p r i k a z a n i položaji planeta m o g u

Kako bi mogli sudjelovati u stvaranju

mijenjati i m p u l s e k o j e b i zviježđe p o s r e d s t v o m

vremenskih prilika, planeti se isto, baš

Mjeseca u normalnim

kao i Sunce i Mjesec, služe klasičnim

uvjetima i m a l o na biljku. ( Z e m l j a j e uvijek

elementima: toplinom, zemljom, zrakom/

p r i k a z a n a u sredini

svjetlom i v o d o m kao posrednicima na

vanjskoga kruga).

Zemlji. Taj poredak je prikazan na sljedećoj ta­ beli:

Lijevo g o r e : O p o z i c i j a

moguće da zbog djelovanja topline dođe do oborina. Putuje li Venera ispred nekog zviježđa zra­ ka/svjetla kao stoje npr. Vaga, stvaraju se preduvjeti za plavo nebo i duga sunčana razdoblja te bistro ozračje. Međutim, ako Venera dode pred zemljano zviježđe kao npr. pred Djevicu, ona potiče prohladne

M a r s a (lijevo) i S u n c a (desno). S r e d i n a lijevo: T r i g o n s k i položaj M e r k u r a (lijevo) i

Planeti i S u n c e

Element

Zviježđe zodijaka

Saturn, Merkur, Pluton

toplina

Ovan, Lav, Strijelac

Sunce

zemlja

Bik, Djevica, Jarac

Jupiter, Venera, Uran

zrak/svjetlo

Blizanci, Vaga. Vodenjak

Mars, Mjesec, Neptun

voda

Rak, Škorpion, Ribe

Jupitera (desno). Lijevo d o l j e : K o n j u n k c i j a S a t u r n a (lijevo) i V e n e r e (sredina).

Planet je nebesko tijelo koje se kreće oko Sunca. Negativna djelovanja donose npr. dani

U z crtež d e s n o g o r e :

kad Mjesec na svojoj uzlaznoj ili silaznoj

Negativne impulse na

putanji siječe Zemljinu putanju (ekliptiku). Ta se djelovanja još pojačavaju kad se Mjesec i planeti susreću na križanjima svojih putanja, tzv.

čvorovima.

(Vidi

crtež desno gore). Na taj način dolazi do

biljke d o n o s e npr. dani u k o j i m a se dva

Ako klasični planeti stoje ispred zviježđa

noći i nastanak magle. Pred vodenim

planeta susreću na križanjima

s kojima imaju isti element djelovan­

zviježđima, Venerino djelovanje zrak/sv­

svojih p u t a n j a

ja,

(primjer:

jetlo ne dolazi do izražaja niti do prevlas­

preduvjete za pomrčinu.

Merkur ispred O v n a ) . Naprotiv, dolazi

ti. Putuju li Mjesec i planeti koji djeluju

U te d a n e se ne p r e p o r u č a sjetva.

do slabljenja utjecaja, ili se on na Zemlji

putem elementa vode ispred područja

(tzv. vrijeme č v o r o v a ) . To stvara

djelovanje

se

pojačava

pomrčina i pokrivanja, i planet bliži Zem­

uopće ne ispoljava, ako planet stoji is­

Zodijaka, koje se također očituje posred­

lji prekida ili mijenja djelovanje udaljeni­

pred zviježđa koje djeluje s drugačijim

stvom elementa vode, moramo računati

jeg planeta. To vrijeme nije pogodno

elementom.

s kišnim odnosno snježnim razdobljima.

ni za sjetvu ni za berbu. O v o je bio tek

Evo još nekoliko primjera: Ako plan­

Postoje

kratak

et topline poput Merkura prolazi

uvid

u

način

proračunavanja.

Nije potrebno poznavanje astronomije da bismo vrtlarili prema preporukama za sjetvu. Sva promijenjena i negativna djelovanja uzeli smo u obzir u našoj

is­

pred zviježđa Ovna, onda se njegovo knjižici Mjesečev sjetveni kalendar, koji svake godine pripremi i izdaje naklada M. Thun.

djelovanje pojačava, međutim, ako je ispred područja Bika. ne primjećuje se ništa od njegova toplinskog djelovanja:

još

i

drugi

brojni

utjecajni

čimbenici kao što su npr. opozicije pla­ neta međusobno ili prema Suncu. Takve konstelacije

najčešće

pospješivanja rasta.

posreduju

snage

K o r a b i c a , s o r t a "Bijeli R o g g l i ' s Lijevo: sjetva u d a n e za list

SJETVENI KALENDAR

donosi spljošteno okruglaste, vrlo nježne k o r a b i c e . D r u g a s lijeva: z a s i j a n e u d a n e z a p l o d , izrastaju

Na osnovu naših iskustava utvrdili smo da

izdajemo Mjesečev sjetveni

p r e v i š e u visinu i r a d o

su za vrtlare i poljodjelce od odlučujućeg

gdje

T r e ć a s lijeva: sjetva u d a n e

značenja

nepovoljne dane za sjetvu, presađivanje

z a korijen d o n o s i k r a s t a v a

Zodijaka i drugih činitelja iz područja

i obradu zemlje kao i savjete za berbu,

izvan Zemljine atmosfere. Svake godine

skladištenje i konzerviranje plodova.

postaju šupljili.iste.

mjesta i k o r a b i c e koje Iako postaju drvenaste. Desno: korabice posijane u d a n e z a cvijet d o n o s e " p l o d o v e " koji u sredini n a g l o tjeraju i o d l a z e u cvijet.

O v e korabice su posijane u vrijeme M j e s e č e v e b l i z i n e Zemlji ( P g ) . O d 5 0 sadnica p o l o v i c a ih je razvila o v a k v e "plodove".

Dok

se

kod

planeta

Urana

može

ustanoviti povezanost s elektricitetom,

kod Neptuna je to magnetizam, a kod Plutona povezanost s vulkanizmom.

djelovanje

planeta,

zviježđa

možete

kalendar

naći navedene povoljne i

SJETVA Trenutak kada sjeme predajemo Zemlji

itd. (vidi i crteže na stražnjem preklopu

najviše utječe na rast, zdravlje i urod.

ovitka). U slučaju da tamo ne nađete

Da bismo pronašli najpovoljniji termin,

biljke koje tražite, možete i sami načiniti

moramo razmisliti koji dio biljke, koji

podjelu. Jednostavno razmislite što želite

biljni organ želimo ubrati

ubrati -taj biljni organ je odlučujući.

u svakom

pojedinom slučaju. Ako je riječ o sjetvi mrkve, onda je korijen o n o što želimo uzgojiti. Sjetvu, dakle, treba provesti na dan koji pogoduje korijenu (vidi i tabelu

Biljke koje sijemo u dane za korijen

strana 13.). Prema našim dugogodišnjim istraživanjima i pokusima treba razliko­

Ove biljke donose *'plod" u području ko­

vati četiri skupine biljaka: biljke korijena,

rijena. U tu skupinu spadaju: celer, repa,

biljke lista, biljke cvijeta i biljke ploda.

mrkva, pastrnjak, rotkvica, rotkva, cikla,

Za sjetvu biljaka korijena preporučuju se

crni korijen i peršinov korijen. Najveće

dani za korijen, za biljke lista dani za list.

prinose i dobro podnošenje skladištenja postižemo ako sijemo u dane za korijen.

Košare sa špinatom: p r i n o s i s u o k o 3 0 % viši a k o s m o s j e m e sijali u d a n e za list.

Isto vrijedi i za krumpir, luk i češnjak. Mahune ubrajamo

Biljke koje sijemo u dane za list

u biljke p l o d a .

U ovu skupinu spada većina kupusnjača, ali i korabica i cvjetača dok brokulu ubrajamo u biljke cvijeta. Osim toga,

Biljke koje sijemo

o v a m o se svrstava salata,

u dane za plod

matovilac,

endivija, cikorija, špinat, blitva, šparoga, komorač i trava. O v a m o još ubrajamo

U ovu skupinu spadaju sve biljke koje

peršin (list) i o n o začinsko i ljekovito bilje

daju plod u području sjemena:

koje ne sadrži eterička ulja.

(mahune), grašak, leća, soja, kukuruz,

grah

rajčica i paprika, zatim sve vrste bunde­ va, tikvice i krastavci, sve vrste žitarica S j e t v a najviše utječe na razvitak biljke.

bilo ozime bilo jare.

Biljke koje sijemo u dane za cvijet U biljke cvijeta spada cvijeće, lukovičasto cvijeće, brokula, mnoge ljekovite biljke i biljke za pripravke od kojih pravimo biološko-dinamičke pripravke za kom­ post (vidi stranu 41.). N o , ne samo zasijavanje, već i presađivanje i njegu biljaka cvijeta treba vršiti u dane za cvijet.

Sjeme Nije dovoljno sjeme samo pokupiti. Od presudne je važnosti njegova kvaliteta. Sjeme mora biti u stanju biljci omogućiti zdrav rast bez napada gljivica.

Osim

toga, sama biljka se mora razvijati tako da dolazi do stvaranja ploda i sjemena. Međutim, kod naših korisnih biljaka (kul­ turnih) često se prije stvaranja sjemena razvija cjelovit biljni organ koji služi za hranu. U tom slučaju uopće ne nasto­ jimo da d o d e do razvitka sjemena. Primjer: Ako smo ubrali sjeme salate koja

1) Sjetva p o d povoljnim

nije stvorila lijepu glavicu, tada ni biljke

i m p u l s i m a u d a n e za list.

od tog sjemena neće

2) S v u o b r a d u i njegu vršimo

moći oblikovati

u d a n e z a list s v e d o k s e ne razvije lijepa velika g l a v i c a 3) K a d je glavica sazrela za berbu, dalje je njegujemo

dobre glavice. Najpogodniji dani za sjetvu i njegu salate su dani za list. Kada A k o želimo dobiti d o b r o sjeme, m o r a m o voditi r a č u n a

se razvila čvrsta glavica, premještamo

da ga sakupljamo

njegu biljke na dan za plod, ili plod/

o d onih b i l j a k a koje s u

sjeme. T i m e biljci p o m a ž e m o u raz­

p o s e b n o d o b r o b i l e razvile

vijanju

" p l o d " . R o t k v i c a u cvatu ( g o r e ) , b r o k u l a u cvatu ( d o l j e ) .

snažnog

i

dobrog

Sakupljanje sjemena ćemo,

sjemena. međutim,

u d a n e za p l o d i plod/sjeme k a k o b i biljci o m o g u ć i l i stvaranje snažnog sjemena. 4) S j e m e pobiremo u dane z a list. N a taj n a č i n ć e biljke koje će iz t o g s j e m e n a izrasti imati v e ć u s k l o n o s t z a "stvaranje p l o d a " - s a l a t n e glavice sljedeće godine.

SJETVA poduzeti opet u dane za list - s ciljem da

korjenski

"plod"

u

od tog sjemena uzgojimo lijepe čvrste

li

ploda,

kao

biljke

sljedećoj. npr.

ili

glavice. Isto vrijedi za cvjetaču i kora-

krastavac, zasijati za dobivanje sjemena,

bicu. Mnoge kupusnjače, mrkva, cikla,

preporučuje se sjetva kod impulsa Lava,

celer i stočna repa čuvaju se uskladištene

dakle

preko zime kako bismo sljedeće godine

njegu provodimo također u dane za plod

od njih dobili sjeme. U proljeće ih treba

i plod/sjeme. Sakupljanje sjemena opet

u

dane za plod/sjeme.

Daljnju

zasaditi i njegovati u dane za plod i plod/

mora uslijediti u dane za plod/sjeme (im­

sjeme. Međutim, sjeme sakupljamo u

puls Lava).

dane koji odgovaraju "organima ploda"

Ako nije moguće sijati u pogodne dane,

za sljedeću godinu, npr. kod mrkve u dane za korijen.

onda svakako treba paziti da se okopava u pogodno vrijeme.

Ako cikla, celer ili repa u prvoj godini

Time ćemo oslabiti negativni kozmički

šiknu u vis i odu u cvijet, ni sjeme od te

impuls koji je djelovao u času sjetve.

prve

godine

neće

donijeti

dobar

OKOPAVANJE

Želimo

rajčicu

Pri svakom pokretanju tla, dakle i kod

Okopavanje u nepogodne dane slabi

sjetve i kod okopavanja, kozmičke snage

pozitivan

mogu ulaziti u zemlju i pri tome vršiti

trenutka za sjetvu ili presađivanje,

učinak

povoljno

pozitivan ili negativan utjecaj na rast bil-

Za okopavanje ćemo, dakle, birati iste

jaka. Stoga je vrlo važno birati pogodno

impulse koji su djelovali već pri sjetvi,

vrijeme za pojedine biljke.

Primjerice, salatu ćemo i sijati i okopava-

Ako nas je loše vrijeme spriječilo da

ti u dane za list (vidi i crteže na stražnjem

iskoristimo

preklopu ovitka),

povoljne

termine,

treba

pričekati da Mjesec otprilike devet dana

Okopavamo otprilike samo tri cm dubo-

kasnije ponovno dode pred isti trigon

ko, ne preporučujemo da to bude dublje,

snaga.

Na taj način u tlo unosimo zrak što u sebi ima visoki udio dušika.

Z a o k o p a v a n j e b i r a m o u pravilu iste d a n e k a o i za sjetvu.

i

odabranog

Nakon ispravne obrade tla u jesen (vidi

Uspoređivanjem okopavanja došli smo

str. 33.) u zemlji će biti dovoljno bakterija

do ovih rezultata:

PRESAĐIVANJE

koje dušik mogu vezati na zemlju. Prema našim iskustvima takvim okopavanjem

- okopavanje

postižemo lagani učinak gnojidbe.

pospješuje povezivanje s dušikom

I doba dana nam može biti od koristi pri

- okopavanje u dane za list pobuđuje

okopavanju. Ujutro tlo izdiše. Okopa­ vamo li. dakle, jutrom, previše mokra zemlja može izdahnuti, otpustiti vlagu. Navečer tlo udiše. Stoga, okopavamo li navečer, presuho tlo može iz okoline udahnuti vlagu i unijeti je u zemlju (vidi

u

dane

za

korijen

procese kalcija - okopavanje u dane za cvijet povećava aktivnost kalija i fosfora, - okopavanje u dane za plod pobuđuje procese sumpora.

Ako sadnice, grmlje ili drugo raslinje premještamo s jednog staništa u zem­ lji na drugo, govorimo o presađivanju. Za presađivanje ć e m o birati vrijeme si­ laznog Mjeseca (to se nikako ne smije poistovjetiti s Mjesecom u opadanju; vidi crtež na str. 1.), koje nazivamo razdoblje presadnje.

u vezi toga str. 66.).

A što je to vrijeme silaznog Mjeseca? Ot­ prilike u 27 dana Mjesec jedanput obiđe Zemlju. Od najniže točke (u području Strijelca) imamo Mjesec koji uzlazi, a od najviše točke do najniže. Mjesec koji silazi. Za vrijeme silaznog Mjeseca Zemlja udiše,

P r e s a đ u j e m o uvijek u

snage i strujanje sokova se usredotočuju

vrijeme silaznog M j e s e c a

na donji dio biljke. Dolazi do boljeg i

obzirom da onda snage jače

snažnijeg rasta korijena, što je od koristi nakon presađivanja. Za vrijeme uzlaznog Ledenka spada medu

Mjeseca, međutim. Zemlja izdiše tako da

biljke lista.

se snage usredotočuju na gornje biljne

struje u d o n j e biljne dijelove. To p o s p j e š u j e brži i snažniji razvitak korijena (vidi i crtež na str. 1.).

organe. Vrijeme silaznog Mjeseca je, osim za presađivanje, vrlo povoljno za gnojenje livada i pašnjaka, kao i za sjetvu mahu­ narki za zelenu gnojidbu.

puis još jednom pojačati. Isto vrijedi i za

Na južnoj Zemljinoj polutki navedene

presađivanje biljaka korijena u dane za

prilike djeluju obrnuto.

korijen (Djevica), a za krastavac i rajčicu

Odaberu li se za presađivanje biljaka

u dane za plod /sjeme ( L a v ) .

lista, za vrijeme silaznog Mjeseca (dakle

Za

u razdoblju presadnje). dani za list (Raka

preporučuju se dani za cvijet tijekom

ili Škorpiona), moguće je pozitivan im-

razdoblja presadnje u studenome.

sadnju

lukovičastog

cvijeća

PRESAĐIVANJE

RAZMNOŽAVANJE REZNICAMA Reznice se trebaju što brže ukorijeniti,

u vrijeme Mjeseca ispred Blizanaca u

dakle, za stavljanje u zemlju ili vodu

dane za cvijet.

odabrat ćemo vrijeme silaznog Mjeseca

Reznice šiba odrezat ćemo i pohraniti

(vidi prethodno poglavlje Presađivanje).

u hladnoj prostoriji za vrijeme uzlaznog

Snage idu u stvaranje korijena i utječu

Mjeseca. Možemo ih umotati u vlažni

na bolje i brže zakorjenjivanje. Osim

papir, a kasnije, tijekom razdoblja pre-

toga, treba uzeti u obzir tip biljke prema

sadnje, zabosti u zemlju. Kako kod reza­

tome je li riječ o biljci lista, cvijeta itd.

nja, tako i kod zabadanja, preporuča se

Reznice afričke ljubičice, biljke cvijeta,

uzeti u obzir i "tip ploda".

cvale su najburnije ako su bile posađene Tulipani ( g o r e ) i n a r c i s e (dolje) spadaju u l u k o v i č a s t o cvijeće. P r e p o r u č u j e se s a d n j a u d a n e za cvijet u s t u d e n o m tijekom r a z d o b l j a p r e s a đ u j e (silazni

Mjesec).

i

R e z a n j e i z d a n k a fuksije

BERBA I KONZERVIRANJE U pravilu su najbolji dani za berbu oni

svježe odrezano, da bismo ga odmah u

koji su najpovoljniji i za sjetvu, što će reći

kuhinji obradili, ne moramo se obazirati

da ćemo biljke korijena brati u dane za

na dan. Temeljno je pravilo: što svježije

korijen, biljke lista u dane za list, biljke

- to bolje.

cvijeta u dane za cvijet, a biljke ploda u

Za berbu voća najpovoljniji su dani za

dane za plod.

plod u vrijeme uzlaznog Mjeseca. Za kor-

Iznimku čine dani za list.

Uvijek su,

jenasto povrće biramo dane za korijen za

naime, nepovoljni za berbu povrća koje

silaznog Mjeseca. To smo već obrazložili

želimo uskladištiti. Povrće se u skladištu

u prethodnom poglavlju: snage i sokovi

ne drži dugo. Da bismo to donekle iz­

struje pri silaznom Mjesecu prema dolje,

bjegli, birat ćemo dane za cvijet i dane

a pri uzlaznom prema gore. Jagode se

za plod, a za kupusnjače samo dane za

posebno isplati ubirati u dane za cvijet i

cvijet.

dane za plod. Tada su mnogo ukusnije i

Na o v o m e mjestu treba još jednom na­

duže ostaju svježe.

glasiti da to vrijedi samo za o n o povrće

Glede

koje ćemo uskladištiti. Ako je povrće

preporučujemo sljedeće: lisne i cvjetne

kuhinjskog

i

ljekovitog

bilja

dijelove ć e m o sakupljati u dane za cvijet, sjeme i divlje plodove u dane za plod, a korijenje u dane za korijen. Pridržavamo li se ovoga pravila, bit ćemo nagrađeni dobrom aromom. Za konzerviranje tre­ ba birati dane za cvijet.

Lijevo: Z a b e r b u v o ć a b i r a m o d a n e za plod u vrijeme u z l a z n o g M j e s e c a , k a d a s n a g e j a č e struje u gornje dijelove biljaka. V o ć e tada m n o g o b o l j e podnosi uskladištenje. Desno:

B e r b a voća.

Vrijeme za b e r b u

Biljka

Vrijeme za b e r b u

Napomene nikako u dane za list

Biljke korijena

najbolje u dane za korijen

za zimnicu

pri silaznom Mjesecu

Biljke ploda

u dane za plod

Biljke lista

za skladištenje u dane za

voće za skladištenje za vrijeme uzlaznog Mjeseca kupus u dane za cvijet

cvijet ili plod. vrijedi i za bilje ili dijelove listova za čajeve, kao i za kupus za kiseljenje

Prije p o d n e s n a g e idu odozdo prema gore. Z b o g t o g a j e t o povoljno

Biljke cvijeta

U dane za cvijet

vrijeme z a b e r b u b i l j a k a lista. N a slici j e k u p u s .

Poslije p o d n e s n a g e idu o d o z g o p r e m a dolje.

Pobiremo li

plodove za

dnevnu uporabu,

samo

se po

sebi

razumije:

što svježije - to bolje. Beremo, dakle, neovisno o danu.

To je p o v o l j n o vrijeme za berbu, odnosno vađenje korjenastog povrća. N a slici j e luk.

Začinsko bilje, koje ćemo odmah upotri­ jebiti u spravljanju jela, režemo, naravno, svježe - neovisno o danu. Sve o v o što smo utvrdili za berbu vrijedi i za konzerviranje bez obzira pravimo li sok, žele, džem, pekmez ili kiselimo li kupus ili neko drugo povrće (mliječno kiselo vrenje), odnosno sušimo li voće.

D o b a dana Ujutro i prije podne snage idu odozdo prema gore. Salata ubrana u to vrijeme duže ostaje svježa. Poslije podne i navečer snage struje pre­ ma dolje u područje korijena. Stoga je to najpogodnije vrijeme za berbu kor-jenskih plodova. U podne uopće ne valja brati, to vrijeme je nepovoljno.

ANALIZA TLA

TLO

ugine, duša odlazi, ali nagonska kompo­

izmjeriti kad smo provodili okopavanje

nenta ostaje povezana s mrtvim tijelom

pri položaju Mjeseca ispred Bika, Djevice

te "istrune". To nagonsko svojstvo biva

i Jarca.

pomoću organizama u tlu preobraženo Osnovu našeg tla čini stijenje koje se

potrebne i organske tvari. Organizmi u

u životne i osjetilne procese kod kompo-

Obrađivanje

tla

raspada djelovanjem elemenata vode,

tlu prerađuju anorganske i organske sas­

stiranja. Gnojimo li rogom, kostima,

zraka, svjetla i topline. O prvobitnom sti­

tavnice u novu cjelinu te nastaje plodna

kožom,

jenju ovisi kakva će tla iz njega nastajati,

zemlja. T l o je oživljeno. Pomoću životnih

čekinjama, a da proces pretvaranja nije

snage struje

kakva svojstva će imati npr. vapnenačko

snaga, koje potječu iz organske tvari, uz­

išao putem komposta, nagonsko svojst­

okopavanje treba provoditi samo u vri­

stijenje. Raspadnuto stijenje čini miner­

digli smo raspadnuti kameni dio zemlje

vo prelazi na biljku i privlači životinjske

jeme povoljno za biljku. Ti povoljni vre­ menski

dlakom,

perjem,

vunom

ili

Kod

svakog

pokretanja u

zemlju.

tla

kozmičke

Stoga

svako

alni ili anorganski dio tla u našem vrtu.

za pola životnog stupnja u susret biljci.

štetočine.

Samo s takvom zemljom vrtlarstvo i pol­

Stijenje označavamo kao temelj.

Ta tri čimbenika:

"glina" (iz stijenja),

sjetvu. Primjerice, biljke lista, kao što je

jodjelstvo ne bi bilo moguće, već su za to

Kad se o n o raspadne nastaje "glina".

"život" (iz biljke) i "osjeti i osjećaji" (od

salata, sijemo i njegujemo u dane za list

"Život", međutim, dolazi od biljke. Taj

životinje)

(vidi crteže na stražnjem preklopu ovit­

Pokusi sa suncokretima

osposobljavaju

tlo,

da time

termini jednaki

su

onima za

"život" možemo zadržati pri komposti-

što ga čovjek obraduje može prihvatiti

ka). Iznimke str. 101.

g o d i n a m a n a m uvijek i z n o v a

ranju. Kompost će zatim oživjeti "glinu".

kozmičke snage. Stoga vrtlari i poljodjel­

Vrijeme okopavanja može za nas imati

p o t v r đ u j u da sjetva u d a n e

Životinje su nagonska bića. Kad životinja

ci moraju iskorištavati povoljne kozmičke

povoljan utjecaj i na klijanje korova.

utjecaje (vidi str. 23.) kako bi mogle rasti

Vidi poglavlje Korovi str. 71. i str. 36.

biljke koje čovjeku omogućuju zdravu

Obrađivanje tla u podne pokazalo se

prehranu.

nepovoljnim.

Analiza tla

Jesen

( s t r a g a ) i l a n o m ( s p r i j e d a ) već

z a p l o d d o n o s i najviši p r i n o s sjemena.

U jesen Analize

uzoraka

tla

bile

su

različite

možemo

kad

smo sve

početi

s

biljke

pobrali,

predradnjama

za

ovisno o položaju Sunca u odnosu na

sljedeću godinu. U slučaju da preostane

neko zviježđe. Stoga se pokusi mogu

još dovoljno vremena, dobro je nakon

međusobno uspoređivati samo ako su

plitke obrade posijati biljke za zelenu

uzorci tla uzeti u istom vremenskom

gnojidbu

razdoblju tijekom nekoliko godina. Na

biljke (vidi str. 58.). Poželjno je najmanje

sjevernoj Zemljinoj

koje

nadopunjavaju

kulturne

polutki dolazi do

svake treće godine ostaviti naše gredice

najvećeg povezivanja dušika s tlom kada

tijekom zime otvorene, u gruboj brazdi.

Sunce stoji ispred Bika i Djevice, napro­

Na taj način zemlja može zimi primiti

tiv, na južnoj polutki kada Sunce stoji

kozmičke snage. Na Sveučilištu Giessen,

ispred Jarca.

pod vodstvom prof, von Boguslawskog

I

Mjesec

utječe

na

količinu

dušika.

Najveću sadržinu dušika bilo je moguće

i doktora Debruck-a, tijekom 23 godine provođeni su pokusi različitim meto-

OBRAĐIVANJE T L A

TLO dama obrađivanja tla. Pokazalo se da zimsko zaoravanje

(zimska

brazda)

u

usporedbi s drugim metodama donosi najbolje rezultate. I u prirodi, uostalom, možemo naći primjer za pozitivne im­ pulse otvorenog tla zimi. Kad za toplih zima vlaga u tlu nizinskih livada post­ ane prevelika,

krtice pretvaraju livadu

u brežuljkasti krajolik. Tako zemlja biva izložena pozitivnim zimskim kozmičkim snagama. Svaki seljak i vrtlar poznaje dobra svojstva zemlje

od

krtičnjaka

i

rado je uzima za sijanje ili za gnojidbu livada.

Proljeće U

proljeće,

osušila,

kad

se

započinjemo

zemlja s

dovoljno

obrađivanjem.

Tlo za sjetvu treba dobro pripremiti. Ako je gredica bila puna korova, isplati se obrada u vrijeme Mjeseca ispred Lava. Time korove potičemo na klijanje. Pus­ timo zemlju neka počiva

10-14 dana

i čekamo na povoljnu konstelaciju za predviđenu sjetvu (npr. dan za korijen za sjetvu korjenastog povrća).

Prethodno

još jednom prekopamo tlo i ukopamo isklijale korove. Tek onda sijemo. Poka­ zalo se da na tako pripremljenim gredicama korov više ne predstavlja problem

Zimska brazda: desetljećima

(vidi crtež str. 36.). U proljeće ne gno-

s m o pri u s p o r e đ i v a n j u m o g l i

jimo. Ustanovili smo, naime, da učinak

ustanoviti da je kvaliteta tla

gnojidbe

najbolja u proljeće nakon ispravnog zimskog oranja

u proljeće

navlači bolesti

i

štetočine. Zato gnojimo u jesen.

(zimske brazde).

Z e m l j a iz krtićnjaka p o s e b n o je plodna zato što je bila izložena pozitivnim zimskim snagama.

Dubina obrade tla Ako je prije sjetve tlo bilo obrađeno do

Okopavanjem

najmanje 10 cm dubine, kozmički će im-

dušika, vapna, kalija, fosfora i mangana,

mijenjamo

odnose

pulsi djelovati najjače.

kao i raznih elemenata u tragovima. Sve

Okopavati, međutim, treba samo 3 cm

to nećemo postići ako ne okopavamo i

duboko. Time u tlo d o v o d i m o zrak pa

redovito ne malčiramo tlo.

kozmičke

snage

mogu

prodirati.

Toplina

tla

MALČIRANJE

O b r a d a u p r o l j e ć e kod j a k o zakorovljenih gredica.

Vrijeme u kojem dolazi do zagrijavanja tla od presudne je važnosti. Kad element topline postane djelatan, dolazi do vlas­ tite aktivnosti u području mineralnog i tek tada rast bilja napreduje bez zastoja. Svake godine u našem Mjesečevom sjetvenom kalendaru navodimo taj termin; ovisno o kozmičkim utjecajima, on može biti već krajem ožujka ili tek sredinom svibnja.

Lijevo:

U vrijeme M j e s e c a

ispred L a v a p r o s u š e n u ć e m o zemlju u p r o l j e ć e d o b r o

Pod

podrazumijevamo

nedostatke. Pokrov, naime, služi mnogim

obraditi. O v a nebeska

pokrivanje tla organskim (lišćem ili uve­

štetočinama, posebice puževima, kao

lom travom) ili anorganskim materijali­

dobrodošlo skrovište i leglo tako da je

ma (folijom). Ovdje će biti riječi samo o

uvijek dobro prethodno razmisliti što

malčiranju organskim tvarima.

pokrivanjem tla zapravo želimo postići.

Prednost pokrivanja tla jest potiskivan­

Mi naša tla nikada ne pokrivamo jer su

konstelacije za predviđenu

je rasta korova, a u sušno doba se tlo

nedostaci te metode previše veliki.

sjetvu z e m l j u j o š j e d n o m

na taj način štiti od daljnjeg isušivanja.

konstelacija potiče m n o g e k o r o v e na klijanje. Sredina:

N a k o n toga

o s t a v i m o tlo d a miruje 10-14 d a n a i k o d p o v o l j n e

o b r a d i m o , a proklijali k o r o v ukopamo. D e s n o : S a d a j e sve s p r e m n o za sjetvu ili p r e s a đ i v a n j e . N a crtežu: s a d n j a s a l a t e u d a n e lista za s i l a z n o g Mjeseca.

malčiranjem

Međutim,

taj

postupak ima

i znatne

KOMPOST O v a k a v način k o m p o s t i r a n j a primjenjujemo

već desetljećima:

ćetiri k o l c a za r a j č i c e z a b i j e m o u zemlju u uglove četverokuta. U d a l j e n o s t k o l a c a iznosi o k o 1 rri. V a ž n o j e d a m j e s t o b u d e sjenovito. Z a t i m p o l o ž i m o k r o v n e letve ( d a s k e ) od 1.25 m d u ž i n e u ž o m s t r a n o m između kolaca. N e š t o starog komposta stavimo n a z e m l j u k a o najdonji sloj, zatim d o l a z e d o b r o izmiješani o r g a n s k i o t p a c i koje uvijek o d m a h p o k r i v a m o . S v r e m e n a na vrijeme p r e k o te hrpe p o s i p a m o p o š a k u b r a š n a o d kostiju ili r o g a , ili g u a n a . K a k o h u m a k raste, t a k o s letvama p o v i s u j e m o v a n j s k e z i d o v e . Truljenje

O v a k o kod nas na gos­

se ubrzava ako jedanput mjesečno

podarstvu izgledaju

s v e p r e l i j e m o p r i p r a v k o m o d kravlje

okviri za k o m p o s t .

balege po M. Thun (Fladen). K a d je kompostni humak dosegao visinu o d p o l a metra, d o d a j e m o prip­

Na sreću, spravljanje komposta nailazi

r a v k e za k o m p o s t .

na sve veći odziv, ima sve više prijatelja

uvijek d o b r o n a v l a ž e n .

i nisu tek prazne riječi da je kompost

O d v e l i k e j e važnosti d a j e h u m a k

"zlato vrta". Mnogo je raznih postupaka koji se preporučuju za dobivanje kom­ posta. Jednom je to prethodno kompostiranje otpadaka,

zatim

dodavanje

glista, konačno se nude skupe posude za njegovu pripravu. Mi već godinama primjenjujemo vrlo jeftin postupak koji se pokazao prikladnim i praktičnim.

na sjenovitom mjestu u vrtu. Od letava

Potrebna su nam četiri kolca (za rajčice) i

napravimo ogradu tako da ih unutar

neimpregnirane letve za krovišta dužine

četvorine u parovima slažemo u križ. Na

1.25 m (ako su duže od 2.5m, treba ih raspiliti). Kolce ćemo zabiti u četverokut

zemlju treba staviti nešto staroga kom­ posta kako bi se proces truljenja ubrzao.

KOMPOST

KOMPOST Dnevni

u

dosegao visinu od pola metra. Vrtlar

četverokut u slojevima i vlaže. Svaki

organski

otpaci

slažu

se

može ove pripravke nabavitf i primijeniti

put ih pokrijemo prostirkom od slame

ih prema priloženoj uputi (vidi str. 124).

ili rogoza, ili komadom tepiha. S vre­

Pokusi su pokazali da se truljenje ubrza­

mena na vrijeme gore možemo nabaciti

va, a gubitak supstancij jako smanjuje

i šaku brašna od roga, kostiju ili guana.

ako kompostni humak dovoljno vlažimo,

Važno je da je sve dobro navlaženo.

primjenjujemo pripravke za komposti­

Proces truljenja možemo pospješiti tako

ranje, a sam kompost okružimo tankim

da hrpu jedanput mjesečno prelijemo

slojem treseta. Tako pripravljeni kom­

pripravkom od kravlje balege (po Mariji

post pogodan je za upotrebu nakon go­

Thun). Biodinamičari dodaju i pripravke

dine dana.

za kompost kad je kompostni humak

Za

kompostiranje

dodavanje

ne

preporučujemo

određenih

tvari:

kuhanih

kuhinjskih otpadaka, kao ni korice li­ muna, naranče, grejpa ili banane koji ne potječu iz bioloških nasada. Korice spljesnive ometa

i

stvaraju

antibiotike,

mikroorganizme

zadužene

što za

truljenje. Korice možemo pustiti da prevriju u poklopljenoj posudi s vodom i tek tada ih dodati kompostu. Nakon toga više ne ometaju proces truljenja. Korovi koji se lako razmožavaju vegetativnim putem, npr. izdanci korijena, vrlo se do­ bro osjećaju u kompostu.

N a k o n početnog stvaranja

rast korova na gredicama. To se može

humka, vrtnom se k o m p o s t u

dogoditi ako se s kompostom pogrešno

d o d a j u razni p r i p r a v c i k a k o b i d o š l o d o s k l a d n o g truljenja.

postupa. Bacimo li na kompost korove

P r i p r a v c i o d stolisnika,

u cvatu ili takve koji su već zametnuli

k a m i l i c e , koprive, h r a s t o v e

sjeme, moramo voditi računa da sjeme

kore i m a s l a č k a stavljaju se u k o m p o s t p r e m a uputi u m a l e

svakako i nikne prije no što kompost do­

r u p e . Z a d n j i p r i p r a v a k koji s e

spije na gredice. Održavamo li kompost

spravlja o d v a l e r i j a n e p r e l i j e m o

dovoljno vlažnim, sjeme će isklijati, no

kantom za polijevanje preko cijelog k o m p o s t n o g humka.

kako nema dovoljno uvjeta za život, brzo će i uvenuti.

Lijevo g o r e : p r v o r a z g r a đ i v a n j e n a k o m p o s t u o d s t a j s k o g g n o j a vrše

Sva gnojiva i sve organske otpatke treba Veselo se razmnožavaju te bi sa zrelim

kompostirati. Dospiju li tvari životinjskog

svjetlo, i r a s t u izvana na k o m p o s t u

kompostom opet dospjeli na gredice,

podrijetla (čekinje, otpaci roga ili kostiju)

ako je dovoljno vlažan.

Stoga pustimo korove da istrunu u vodi

u tlo bez prethodnog komposti-ranja,

prije no što ih dodamo kompostu. To su

dolazi

j a n j a gljivica s e o d i g r a v a unutra,

npr. pirika (Agropyron repens) i jarčevac

gljivica.

u k o m p o s t u . O v d j e su pri razgrad­

(Aegopodium) - vidi str.75. Cesto nam

gljive g n o j i š t a r k e . P o t r e b n o im je

Lijevo d o l j e : drugi stupanj nasta­

nji d j e l a t n e gljivice iz p o r o d i c e pečuraka.

se žale da kompost uzrokuje povećani

do jačeg

napada štetočina

i

Na kraju, spomenimo još prednost zre­ log

komposta

gnojem

pred

svježim

(nekompostiranim).

stajskim Sa

100

metričkih centi zrelog komposta po hek­ taru postižemo jednaki učinak kao s 400 metričkih centi sa svježim gnojem po hektaru. I nadalje, brojni pokusi su po­ kazali da se organske tvari mogu brinuti za dobru izgradnju tla i zdravi razvitak biljaka tek pošto su prošle kroz proces truljenja i razgradnje.

Biljni

kompost

S a l a t a g l a v a t i c a npr. gubi sposobnost

napada štetočina. Štoviše, primjećivali smo da se štetočine sa susjednih gredica, koje su bile drugačije pognojene, nisu premještale na ove površine. Međutim, strana

takvog

postupka

se

smanjivanju sposobnosti tako uzgojenih biljaka da stvaraju za njih karakteristične organe, primjerice cvjetača i salata gla­

p l o d a (iza l u k a ) v e ć ide u s j e m e .

životinjske tvari.

da su se biljke dobro razvijale i nije bilo

najbolje raste ( s p r i j e d a ) . B i l j k e

(sredina). Špinat zasijan u dane

nisu d o d a v a n e

Pozitivnom se može ocijeniti činjenica

polja. Š p i n a t zasijan u d a n e lista iz sjetve, k a d je M j e s e c najbliži

kompostom kojemu

pri tome došli do zapanjujućih rezultata.

tijekom godina pokazala u sve većem

Z e m l j i su m a l e i p u n e ušiju

tj.lijepe g l a v i c e , a k o j e dulji niz g o d i n a g n o j e n a

nisu sadržavali nikakve životinjske tvari i

negativna

Pogled na naša pokusna

stvaranja p l o d a ,

Vršili smo pokuse s kompostima koji

vatica.

Kompost od korova Ako imamo velike količine korova sa sjemenom, pravimo poseban kompost. Biljke stavimo na hrpu i vodimo brigu da je sve dovoljno navlaženo. Da bi što brže nastupio proces rastvaranja, preporučuje

Analize su pokazale

da kompost od

se dodavanje nešto zrelog komposta.

korova

postotak

Korov

često znatno viši nego što je u kompostu

će

uslijed

ugrijavanja

proklijati

već nakon kratkog vremena. Biljke se, međutim, u ovim uvjetima ne mogu potpuno razviti; one usahnu i truljenjem

sadrži

visoki

dušika,

dobivenom od drugih biljnih otpadaka.

Kompostiranje trave

se pretvore u dragocjene tvari za našu vrtnu zemlju. Od velike je važnosti da ot­

Iz pokošene trave možemo napraviti do­

prilike nakon dva tjedna gornjih 10 cm

bru kompostnu zemlju. Na hrpu ćemo

preokrenemo, jer samo uz površinu ima

složiti travu pomiješanu s nešto zemlje,

dovoljno svjetla i kisika za klijanje. Na­

staroga komposta ili lišća, što će spriječiti

kon isklijavanja hrpu pokrijemo travom

da se sastojci za kompost ne ukisele.

ili slamom, neprekidno pazeći da kom­

Travu ćemo prethodno ostaviti da malo

post bude dovoljno vlažan. Za suha vre­

uvene, a to će kasnije ubrzati pretvor­

mena dobro ga je jedanput tjedno zaliti.

bu u kompostnoj hrpi. Preporučuje se

Kompost smijemo upotrijebiti tek kada

zaprašivanje

se potpuno pretvorio u zemlju, dakle, ot­

vapnom (1 kg vapna na 1 m trave).

prilike nakon godine dana.

pokošene

trave 3

gašenim

KOMPOST

Brzo kompostiranje tvari životinjskog podrijetla

KOPRIVA I NJENA PRIMJENA

pretvorbe je završen nakon 5-6 tjedana, što se vidi na humku po bijelom oblogu. Sada

možemo

upotrijebiti

posebno

gnojivo. Nakon primjene, gljivice vidno Ako upotrijebimo tvari životinjskog po­

slabije napadaju biljke (vidi str.79.).

drijetla, kao što su npr. brašno od roga,

Kopriva (Urtica dioica) ima mnogo do­

koštano brašno, čekinje, vunu, perje ili

brih svojstava. Nakon posebnog pred-

guano za specijalno gnojivo (uglavnom

kompostiranja od nje se spravlja jedan

za sjemenske brazde ili za rupe za sad­

od pripravaka koji dodajemo biološko-

nice), postoji mogućnost da se posebnim

B r z o k o m p o s t i r a n j e tvari

postupkom

životinjskog podrijetla.

ubrza

proces

raspadanja.

Ipak, ovaj postupak nije idealan. Bolja je potpuna pretvorba u kompostnom humku. Za brzo truljenje pomiješa se 80% zre­ log biljnog komposta s 20% životinjskih

Zemlja dobivena od koprivina komposta

U z m e m o 8 0 % zrelog

naročito je pogodna za uzgoj nježnih,

biljnog k o m p o s t a i 2 0 %

osjetljvih kultura te njegu ruža i jagoda.

životinjskih s u p s t a n c i . Dobro promiješamo

i

napravimo male humke

supstanci i naprave se mali humci. Treba

koje j a k o n a v l a ž i m o .

ih dobro navlažiti, zatim prekriti slamom

Zatim pokrijemo slamom

i na kraju još jednom zaliti. Ako nemamo

dinamičkom kompostu.

Slične odlike pokazuje još samo vrlo us­ pjeli kompost od smrekinih iglica. Kopriva može poslužiti i za suzbijanje

i j o š j e d n o m zalijemo.

štetočina na prirodan način, ali i kao

N a k o n 5-6 t j e d a n a na

sredstvo za pospješivanje rasta. Kod opi­

na raspolaganju slamu, možemo u nuždi

h u m c i m a s e stvori bijeli

uzeti grubo platno ili deku. Prvi stupanj

o b l o g (crtež, s r e d i n a ) .

sa recepata što slijede, obratite pozornost

P o s e b n o gnojivo je s a d a

na to da nikada ne poduzimamo više od

spremno za uporabu.

3 postupka bez obzira koje vrste oni bili. Veći broj postupaka može loše utjecati na

dobro

smanjiti

podnošenje

klijavost.

Do

skladištenja istih

i

negativnih

učinaka dolazi ako gnojnicu pripravljenu od koprive primijenimo u većoj koncen­ traciji nego što preporučujemo u našim receptima.

V e l i k a kopriva ( U r t i c a d i o i c a ) p o s j e d u j e m n o g a d o b r a svojstva koja s u n a m o d velike koristi pri r a d u u vrtu.

24-satni ekstrakt Koprive stavimo u drvenu, glinenu ili poZa dobivanje o v o g ekstrakta narežemo

cakljenu posudu i nalijemo 101 hladne ili

jedan kilogram svježe koprive (uzimamo

mlake vode. Pustimo da odstoji 24 sata

cijelu nadzemnu biljku). Ne smeta ako

i onda pažljivo procijedimo.

su biljke u cvatu, ali ne smiju biti već u

pomaže kod napada ličinki, ali i gusjen­

Ekstrakt

stadiju stvaranja sjemena.

ica. Tretiramo tri puta uzastopce unutar

POTICANJE RASTA BILJAKA

KOPRIVA Gnojnica

od

kopriva

vrlo

snažno

pospješuje klijanje i rast pa se smije prim­ jenjivati samo u

razrijeđenom

obliku.

Ako želimo prskati tlo, razrijedit ćemo je uzimajući 1 1 gnojnice na 9 1 vode. Tekućinu fino raspršujemo. Za zalijevan­ je uzimamo 1 litru gnojnice na 40 1 vode. Protiv zastoja u rastu biljaka zbog hladna vremena i protiv napada ušiju možemo se boriti zalijevanjem ili prskanjem koprivinom gnojnicom. Postupak provodimo rano ujutro ili navečer. Nakon toga je potrebno dodatno zalijevanje. Tretirajući ruže, grmove jagodičastog voća i voćke tri večeri uzastopce, ustanovili smo da su nestale uši, a često i gljivice.

Poticanje rasta biljaka primjenom gnojnice od koprive Gnojnicu

pripremimo

kao

što

je

prethodno opisano. Razrjedivanje je, međutim, drugačije. 1/4 1 gnojnice pomiješamo s 10 I vode i tom otopinom možemo zalijevati npr. rajčice, krastavce, špinat i kupus. Za vrijeme vegetacije to provodimo tri puta. Želimo li prskati, 1/2 1 temeljne sup-stance raz­ rijedit ćemo s 10 1 vode. Prskamo vrlo finim raspršivačem. Krumpir će nam biti osobito zahvalan za ovakav postupak, a isto tako i grmovi jagodičastog voća. Njih, međutim, prskamo tek nakon berbe.

nekoliko sati, prskajući napadnute biljke

smije biti u stadiju stvaranja sjemena)

finim raspršivačem.

prelijemo s 10 I hladne ili mlake vode.

Gnojnica od koprive kao poticajno sredstvo

cakljena (emajlirana). Ostavimo da stoji

Posuda neka bude od drva, gline ili podok lišće ne istrune. Vrijeme raspadanja ovisi o izvanjskoj temperaturi. Gnojnica

1

kg svježe

koprive

(uzima se

cijela

nadzemna stabljika, smije cvasti, ali ne

će nastati nakon 8 dana, ili možda tek nakon 4 tjedna.

GNOJNICA OD RAZNOG BILJA Gnojnica se ne radi samo od kopriva

10 1 v o d e . Dobivenu gnojnicu rabimo za

(vidi str. 45.), već su i neke druge biljke

zalijevanje u omjeru 1 I gnojnice na 40

za to pogodne, kao npr. čičak, sinja kri-

1 vode. Koncentracija ne bi smjela biti

jica (Soluchus oleraceus), gavez i miš-

veća. Ostatke kompostiramo.

PRIPRAVCI GNOJ IZ ROGA I KREMEN IZ ROGA

jakinja (Stellaria media). Ali i bilje koje upotrebljavamo u domaćinstvu možemo pretvoriti

u

gnojnicu

za

zalijevanje.

Imamo li, dakle, ostataka pelina, kami­

Od gaveza (Symphytum

lice, lavande, stolisnika ili matičnjaka,

officinale, lijevo) i p r a v e

možemo ih preliti vodom i pustiti da istrunu. Na

1

kg svježeg bilja dolazi

kamilice (desno) možemo t a k o đ e r pripraviti g n o j n i c e p o g o d n e za gnojidbu biljaka.

Ispitivali s m o u t j e c a j e k o z m i č k i h

blje presadnje. Naime, pripravak gnoj iz

r i t m o v a i p r i m j e n u p r i p r a v a k a na

roga umanjuje nepovoljan

rotkvice. R a z l i k a u p r i n o s u iznosi i do

impuls tre­

nutka neprikladnog za sadnju.

40%.

Na biološko-dinamičkim gospodarstvima u listopadu se kravlji rog napuni kravljom balegom Pripravak gnoj iz roga (pripravak 500) i

i zakopa u zemlju gdje će

prezimiti. Rog crpi snage iz zimskog tla

pripravak kremen iz roga (kremeni prip­

i povezuje ih s balegom. U proljeće rog

ravak 501) nezaobilazni su u biološko-

vadimo iz zemlje. Njegov sadržaj pre-si-

dinamičkom načinu uzgoja biljaka.

pamo u staklenu posudu i zatvorimo je

Pripravak gnoj iz roga se spravlja od

staklenim poklopcem ili čepom od pluta.

kravlje

Do uporabe ga držimo u tresetu. Trajnost

balege.

On

uspostavlja

dobar

odnos biljke prema snagama Zemlje.

mu je dvije godine.

Prskamo li ga pri sjetvi, biljke će razvi­

Za

jati više korijena i tako bolje opskrbljivati

površina umiješamo 30 g pripravka gnoj

nadzemni dio biljke. Primjenjujemo ga i

iz roga u 10 1 vode. Pri spravljanju prip­

kod presađivanja; to je posebno važno

ravka vrlo je važno miješati od vanjskog

onda kad ne možemo iskoristiti razdo­

ruba posude prema unutra tako da u

potrebe

naših

poljoprivrednih

sredini nastaje lijevak (točna uputa na str.

mrkve postižemo ako zadnje prskanje

na biološki proces, kako to proizlazi h

ukopamo u zemlju. On koncentrira u

51.). Samo jedna osoba smije miješati.

kremenom vršimo u vrijeme Mjeseca

duhovno-znanstvenih

kremenom pripravku sunčano djelovan­

Ova

ispred Ovna ili ispred Vage, i to poslije

dolfa Steinera.

je ljeta.

2500 m2 tla. Vrtlari trebaju srazmjerno

podne, kratko prije berbe. Tabela koja

Kravlji rog sa zdrobljenim kristalom ljeti

Uzmemo 0.5 g pripravka kremen iz roga

manje, ovisno o veličini površine. Prip­

slijedi još jednom će nam objasniti prim­

ravak gnoj iz roga prskamo prije sjetve tri

jenu pripravaka.

puta u razmacima od desetak minuta.

Za spravljanje pripravka kremen iz roga

količina dostatna je za

prskanje

istraživanja

Ru-

i miješamo ga jedan sat u 4-5 1 vode. To K o d miješanja pripravka, npr. d r v e n i m š t a p o m ili š t a p o m o d b a m b u s a , vrlo

dostaje za 1000 m2 zasađenih površina. Za 100 m2 trebamo oko 0.5 1. Vrlo je

Pripravak kremen iz roga djeluje zajedno

treba nam prozirni gorski kristal, koji

s kozmičkim snagama i stoga ga treba

po mogućnosti nije onečišćen drugim

prskati u dane kad je za pojedinu biljku

od vanjskog ruba posude

tvarima. U industriji takav kristal služi za

p a i d e m o p r e m a unutra,

opis postupka!) mora početi od vanjskog

proizvodnju povećala i leća. Promotrimo

č i m e privlačimo s n a g e iz

ruba glinene ili drvene posude i napre­

povoljno vrijeme za sjetvu. To znači da

j e v a ž n o miješati tako d a nastaje lijevak. P o č i n j e m o

okoline. Miješati smije

važno miješati tako da nastane dobar li­ jevak. Miješanje (vidi i susjedni crtež te

biljke lista poput salate prskamo u dane

leću. Padne li sunčano svjetlo kroz nju,

samo jedna osoba. Kad

dovati prema unutra, prema sredini, ali

lista.

papir ispod njega se može zapaliti i izgor­

n a s t a n e d o b a r lijevak,

nikako od sredine prema van! Struja

Naši pokusi su u pojedinim slučajevima

jeti. Leća, dakle, povećava utjecaj sv­

dali još neke zanimljive rezultate. Vrlo je

jetla i topline. To svojstvo iskorištavamo

tekućinu da se još malo

izvučemo štap i pustimo

nastala vrtnjom privlači snage iz okružja

vrti. T a d a m i j e š a m o ponov­

i koncentrira ih u središtu. Miješanjem

no, ali s a d a u o b r n u t o m

od

sredine

prema

van

raspršujemo

povoljno za kvalitetu uskladištenih plo­

kod uzgoja biljaka. Fino usitnjeni gor­

dova ako smo zadnje prskanje kupusa

ski kristal stavimo u kravlji rog. Oblik

pripravkom kremen iz roga obavili prije

i sklonost kravljeg roga da stvara spi­

jeniti unutar sljedeća 3-4 sata s obzirom

berbe u

rale ima vrlo koncentrirano djelovanje

da nakon tog vremena brzo gubi djelot­

dane za cvijet.Bolju kvalitetu

s m j e r u i o p e t stvarajući lijevak.

snage. Umiješani pripravak treba primi­

vornost. Osim toga, vrlo je važno da miješanje provodi samo jedna osoba, nikako više njih. Primjena

kremenog pripravka

Biljke

Vrijeme prskanja s pripravkom kremen iz roga

Biljke korijena

U dane za korijen: tri puta tijekom jednog mjeseca (što znači otprilike svakih devet dana jedanput) ujutro nakon izlaska Sunca

Biljke lista

U dane za list: tri puta tijekom jednog mjeseca; ujutro nakon izlaska Sunca

Biljke cvijeta

U dane za cvijet: tri puta tijekom jednog mjeseca; nakon izlaska Sunca

Biljke za plod/sjeme

U dane za plod/sjeme: tri puta tijekom jednog mjeseca; nakon izlaska Sunca

Oba ova pripravka spravljamo sami u našoj pokusnoj stanici. Za one koji se vrtlarstvom bave tek kao hobijem, bilo bi preveliko opterećenje i utrošak vremena da sami izrađuju te pripravke. Oni mogu nakon

odgovarajućeg

savjetovanja

nabaviti pripravke (vidi str. 121.). Uz pri­ pravke će dobiti i uputu kako se spravlja tekućina za prskanje.

PRIPRAVAK OD

BALEGE

PRIPRAVAK OD KRAVLJE BALEGE Nažalost,

jednostavno

se da krave pre-dhodno nekoliko dana

nabaviti ovaj pripravak ako ga sami ne

nije

sasvim

dobivaju grubo krmivo kako bi balega

želimo ili ne znamo spraviti.

bila dobro oblikovana. I ljuske od jaja bi

Kravlja balega je temeljni materijal prip­

trebale potje-cati od kokoši s biološko-

ravka kao nositelj za tri vida djelovanja:

dinamičkih gospodarstava.

ljuske od jajeta, bazalta i kom-postnih pri­

Uzmemo pet 10-litrenih kablića balege.

pravaka. Dakle, da bismo napravili ovaj

100 g suhe, fino usitnjene ljuske od jaja i

pripravak, potrebna nam je kravlja bale­

500 g bazaltnog pijeska (zrnatosti 0.2 do

ga, po mogućnosti od krava s biološko-

0.5 mm) i sve stavimo u drvenu kacu.

dinamićkog

Smjesu lopatom prekapamo i pokrećemo

gospodarstva. Preporučuje

jedan sat: to je dinamiziranje. Zatim prvu polovicu smjese stavimo u staru drvenu bačvu bez dna! - ukopanu 40-50 cm duboko u tlo. Iskopanu zemlju nabacamo oko bačve. U tu prvu polo­ vicu smjese sada dodamo pola količine predviđenih kompostnih pripravaka (vidi kompost str. 41.) pojedinačno poredanih kao u kompostnom humku. Potom dru­ ga polovica smje.se dolazi u bačvu, a

S p r a v l j a n j e p r i p r a v k a o d krav­ lje b a l e g e

zatim i druga polovica količine kompost­

Pet 10-litrenih k a b l i ć a g o v e đ e

nih pripravaka pojedinačno poredanih.

b a l e g e , 100 g s u h i h , fino

Slijedi

priprema

vode

od

valerijane.

usitnjenih l j u s a k a od j a j a i 5 0 0 g bazaltnog pijeska

(zrnatost

Postupamo ovako: pet kapi pripravka

0.2 - 0.5 m m ) p r e k a p a m o u

od valerijane miješamo deset minuta u

d r v e n o j kaci j e d a n s a t .

1 I vode. Prelijemo preko sadržaja bačve

Zatim stavimo mješavinu i

i poklopimo drvenim poklopcem ili das­

k o m p o s t n e p r i p r a v k e - k a k o je

kama.

u tekstu o p i s a n o - u ukopanu bačvu bez dna i

ostavimo da

U

našim

poljoprivrednim

pokusima

miruje 4 tjedna. L o p a t o m j o š

miješamo 20 minuta 60 g pripravka od

jednom prekopamo. Nakon

kravlje balege u 10 1 vode (miješa jedna

P r i p r a v a k o d kravlje b a l e g e : o p i s a n i

daljnja četiri t j e d n a m i r o v a n j a ,

p o s t u p c i su z a v r š e n i i p r i p r a v a k je

p r i p r a v a k m o ž e m o "razrijediti'

spreman za uporabu.

i u p o r a b i t i (vidi tekst str. 5 4 . ) .

osoba počinjući od ruba posude prema unutra kako bi nastao duboki lijevak -

PRIPRAVAK OD

BALEGE

vidi str. 51.). Ova količina dostaje za pr­

iznosimo gnoj ili kompost (ali samo po

skanje 2500 m2. Vrtlari trebaju, ovisno

jedno prskanje). Prskamo i pri jesens­

o veličini obradjene površine, mnogo

kom zaoravanju (jedanput).

KAMENO

manje vode, a i manje samog pripravka.

Pripravak od kravlje balege po M. Thun

Najbolje rezultate postižemo ako prip­

primjenjuje se

ravkom od kravlje balege prskamo tri

se

način

kod gnojenja biljaka. Međutim, najbolje

dana uzastopce (tri do pet dana prije

obrađivanja zemlje i vrta. Danas (1994.

je to učiniti putem komposta. Pojedine

sjetve). Isti pripravak je pogodan za pr­

godine) još ne možemo reći da li se

vrste kamenog brašna dodajemo kom­

skanje još dva do tri dana; poslije više

kao temeljna supstancija umjesto krav­

postu u malim količinama. Te tvari do­

nije djelotvoran. Prskamo predvečer.

lje balege može upotrijebiti gnoj drugih

prinose kvaliteti

Pripravak

aktivira

životinja. Pretpostavljamo da bi to even­

one u tlu potiču stvaranje gline.

od

kravlje

balege

provodi

u svim

zemljama gdje

biološko-dinamički

pretvorbu u tlu, potiče organizme da

tualno mogao biti i izmet ovaca, koza,

se pobrinu za bolju strukturu tla i bržu

konja, kokošiju i kunića. Za nekoliko go­

razgradnju anorganskih i organskih tvari.

dina moći ćemo izvijestiti o rezultatima

Preporučljivo je prskanje i onda kad u tlo

brojnih pokusa koji su sada u tijeku.

unosimo zelenu gnojidbu ili na polje

Pripravke gnoj iz roga, kremen iz roga, i pripravak od kravlje b a l e g e m o r a m o prije prskanja procijediti kroz vrlo fino sito. N a j b o l j e će poslužiti dvostruka najlonska čarapa. Prskalica se tada neće čepiti.

Kameno brašno možemo primjenjivati

komposta budući da

BRAŠNO Bazaltno brašno Ovdje ćemo posebno istaknuti bazaltno brašno. Bazalt je geološki relativno mla­ do stijenje koje je prošlo kroz toplinski proces, ali nije izgorjelo. U našem radu bazaltno brašno predstavlja lijek, pa ga se samo u malim količinama, smije do­ davati zemlji putem komposta. Ljekovi ne djeluju ako se uzimaju u većim

Berba jagodičastog voća

količinama u kakvima se uzima hrana.

ZELENA GNOJIDBA

Daljnje vrlo korisne biljke za zelenu gno­ jidbu u vrtu su: perzijska djetelina, lupi­ na, facelija, livadni grahor, raž.

Pod zelenom gnojidbom podrazumijeva­

- mahunarke (leguminoze) - mogu na

mo ozelenjivanje tla određenim biljkama

sebe vezati dušik iz zraka i unositi ga u

- biljkama za zelenu gnojidbu. Biljke os­

tlo. Ukopavanjem raslinja opskrbljujemo

taju na gredici kraće (nekoliko tjedana)

zemlju

ili duže vrijeme (preko zime) i u pravilu

život u tlu.

se pokose još zelene, a zatim ukopaju u

Analizirajući tlo, ustanovili smo da se

tlo. To bilje djelomično služi i kao stočna

nakon zasijavanja različkom.

hrana.

mnoge

(Phacelia) i kukoljem povećava sadržaj

Zelena

gnojidba

ima

organskim

tvarima, što potiče

facelijom

prednosti. Zaštićuje tlo i omogućuje izm­

fosfora u tlu. Nakon facelije i kukolja,

jenu usjeva zasađenih na istoj površini.

ustanovili smo porast vrijednosti kalija,

Određene

a nakon graška i lupine, porast kalcija.

biljke

za

zelenu

gnojidbu

Vrijeme sjetve biljaka za zelenu gnojidbu ovisi o namjeni. Trebamo li mnogo lis­ nate mase za stočno krmivo, sijemo u dane za list. Mahunarke koje za saku­ pljanje dušika trebaju što više razvijati kvržice (gomoljčiće) sijat ćemo u dane za

Biljka za zelenu gnojidbu, facelija ( P h a c e l i a ) , m e d o n o s n a je biljka, privlači p č e l e i p o b o l j š a v a tlo

(gore).

korijen. Termin za košnju i unošenje bil­ jaka za zelenu gnojidbu u tlo birat ćemo u vrijeme silaznog Mjeseca (razdoblje presadnje). Tada se snage usredotočuju prema dolje, što potiče pretvorbu u tlu. Preporučuje se dodatno prskanje pri­ pravkom od kravlje balege; to će pret­ vorbu još ubrzati.

Biljke za zelenu gnojidbu (ovdje raž) treba ukopavati u z e m l j u u vrijeme s i l a z n o g Mjeseca

(razdoblje

presadnje).

Raž je pogodna za ukopavanje L u p i n u ( v u č i k a žuta) p o s e b n o

u j e s e n . U p r o l j e ć e b i s m o je

p r e p o r u č u j e m o k a o biljku z a

m o r a l i u k o p a v a t i m n o g o ranije,

zelenu gnojidbu

d o k s u biljke j o š m a n j e ( d o l j e ) .

IZMJENJIVANJE USJEVA I PLODORED Na istoj gredici sijemo i sadimo razne

kako ne bi dolazilo do jednostranog is­

vrste biljaka. Od velike je važnosti da to

crpljivanja hranjivih sastojaka u zemlji i

izmjenjivanje kultura provodimo smis­

nagomilavanja biljnih izlučevina u tlu, a

leno i planski. Potreban je višegodišnji

time i pojave bolesti. Npr. kupus ne valja

prekid

saditi nakon cvjetače.

sijanja

vrsta

iz

iste

porodice

Dakle, iskorištavamo li tlo jednostra­ K a d a planiramo plodored m o r a m o uzeti u o b z i r i biljke

no time što uzgajamo iste ili srodne vrste biljaka u prekratkom vremenskom

z a z e l e n u g n o j i d b u koje s e uklapaju u redoslijed. N p r . g o r u š i c a s p a d a u krstašice, p o r o d i c u u koju se ubrajaju i kupusnjače. B i l j k a proživljava p e t e r o č l a n o s t -korijen/list/ cvijet/sjeme/plod -te tijekom g o d i n a nastoji proći sve o v e faze s v o g a razvitka. U praksi, m e đ u t i m , d o l a z i m o d o č e t v e r o č l a n e p o d j e l e : kori­ jen, list, cvijet, plod/sjeme. Objasnit ć e m o to ovdje na p r i m j e r u k r s t a š i c a : rotkvice u s r e d o t o č u j u s n a g e u korijenu ( g o r e lijevo). O n e k r s t a š i c e koje razvijaju g l a v i c e , kao npr. crveni k u p u s , z a d r ž a v a j u s n a g e u p o d r u č j u lista (dolje lijevo). K o n a č n o , cvjetača n a m d a r u j e svoj p u p o l j a k n e u s p o r e ­ diva o k u s a ( g o r e d e s n o ) . K a k o u vrtu n e m a m o k r s t a š i c u koju b i s m o uzgajali z b o g s j e m e n a , tu p r a z n i n u m o ž e npr. ispuniti korov r u s o m a č a . M o ž e m o zasijati i r e p i c u koja u poljo­ privredi služi za d o b i v a n j e ulja (dolje d e s n o ) .

razmaku, ili uopće bez stanke, na istoj

redu obolijevale, moralo ih se tretirati,

gredici, najprije dolazi do pomanjkanja

a kvaliteta je bila slabija. Da bismo os­

određenih hranjivih tvari, zatim slijede

tvarili smisleni plodored, treba uzimati u

bolesti i štetočine. Primjenom biljnih

obzir biljne porodice.

zaštitnih

doduše,

Objasnit ćemo to na primjeru hernije na

možemo održati, no kvaliteta uroda je

kupusu. Kupusna hernija je određeno

sredstava,

biljku,

trajno oštećena, što više ne možemo

bujanje

ispraviti. Međutim, ako primjenjujemo

što živi u zemlji. Ona napada korijenje

korijena

izazvano

gljivicom

pravilan plodored, svi ovi nedostaci se

kupusnjača i krstašica. Ne napada samo

uopće neće pojaviti.

kupus i korabicu, već i repicu, gorušicu,

Za vrtlara koji se vrtlarstvom bavi iz

rotkvice itd., dakle, biljke koje spadaju

hobija pravi je plodored teško izvediv.

u porodicu krstašica. Čak i kod zelene

Na raspolaganju mu stoje samo male

gnojidbe npr. gorušicom, treba voditi

površine,

vrstama

računa o plodoredu. U o v o m slučaju

povrća vlada stalna potražnja. Zbog toga

opredijelit ćemo se za drugu biljku, npr.

a

za

određenim

je važno početkom godine isplanirati

face I iju. Preporučujemo da se tijekom

dobar plodored i zapisati kada ćemo što

5 godina na istu gredicu ne siju biljke iz

sijati, odnosno saditi. Ako to ne učinimo, slijed sijanja nam brzo postaje nepregle­ dan, a to onda dovodi do gore opisan­ ih posljedica. Razne knjige i časopisi preporučuju izmjenjivanje usjeva ovim redom: prvo one koji jako iscrpljuju tlo, zatim one manje zahtjevne i konačno mahunarke. Mi smo, međutim, ustano­ vili da je nakon kraćeg vremena ipak potrebno

primjenjivati

biljna

zaštitna

sredstva. Biljke su pri takvom plodo-

Primjer p l o d o r e d a z a koji s m o utvrdili d a o p r a v d a v a n a š a o č e k i v a n j a : c v j e t a č a prve g o d i n e (lijevo g o r e ) , c i k l a d r u g e g o d i n e (lijevo d o l j e ) , n i s k e m a h u n e treće godine (desno gore), krumpir četvrte g o d i n e ( d e s n o d o l j e ) , zatim j a g o d e t i j e k o m s l j e d e ć i h godina (sasvim desno).

iste porodice. Osim toga moramo imati

da gredicu na kojoj je prve godine rasla

pokositi za zelenu gnojidbu i ukopati ih.

gredicu istovremeno zasijati i lupinom.

u vidu i stvaranje "biljnih organa". Biljka

neka biljka lista, sljedeće godine zasa­

To nam je dobra početna priprema za

Pri

proživljava peteročlanost i želi tijekom

dimo biljkama koje zadebljavaju korijen.

sjetvu krstašica, odnosno za razne vrste

posebno voditi računa. Kad se na lupini

godina

Treće godine biramo biljke u koje će tlo

kupusnjača.

pojave pupoljci, odrežemo ih, što rezul­

razvijanja "ploda": korijen -list - cvijet

moći,

prethodno koncentrirane snage

U tabeli donosimo neke primjere plo­

tira bočnim izdancima i povećava lis­

- sjeme - plod. Ovdje se opet uspostav­

u donjem dijelu biljke (korijen), slati u

doreda. Iz toga svatko može sastaviti

natu masu.

lja veza s već opisivanim kozmičkim im­

gornje područje biljke (sjeme ili plod).

vlastiti plodoredni

sustav koji

povećanu tvorbu kvržica i nakupljanje

pulsima koji uvažavaju upravo tih "pet

Kao što i mi ljudi uvijek iznova moramo

govarati

i

članova" (vidi str. 13.). Njih treba uzimati

pravilno izdahnuti, mora to moći učiniti

područja. Naša iskustva s takvim plo-

- Kad se u jesen poberu rajčice i krastav­

u obzir pri planiranju plodoreda.

i tlo - a to omogućuje treća godina. U

doredom su bila vrlo dobra. Biljke su

ci, možemo zasijati grahoricu.

prim­

četvrtoj godini na istome tlu rastu biljke

bile i ostajale zdrave, a prinosi više nego

Evo nekoliko primjera koji će objasniti

jeru porodice krstašica. U nju spadaju i

cvijeta. Sada ne šiklja više suvišak sje­

zadovoljavajući.

zašto predlažemo gore navedeni plo-

kupusnjače. Rotkva i rotkvica koncentri­

menskih snaga jer ga se tlo prethodne

Jagode ostaju pet do osam godina na

dored: lisnati kelj i raštika trebaju snage

raju snage u korijenu, one odebljaju u

godine već oslobodilo. Tako kod bilja­

istoj gredici, zatim redoslijed zasijavanja

za rahli nepovezani razvitak listova i pe­

području vrata korijena i ondje donose

ka cvijeta ne može doći do neželjenog

počinje opet ispočetka.

teljki. Luk, što ga sljedeće godine sadimo

plod. Kupusnjače zadržavaju snage pe­

stvaranja sjemena.

Još nekoliko savjeta:

na gredicu, lako će oblikovati svoju gla­ vicu, a da pri tome nema potrebu raz­

doživljavati

Pokušat ćemo

razne

to

mogućnosti

razjasniti

na

zemljištu

klimi

teljki u području lista i omataju list po

Ako se uz izmjenu biljnih porodica oba-

- Umjesto krumpira možemo

list jedan oko drugoga sve dok se proces

ziremo

cvijeće za rezanje.

i

na

peteročlanost.

odnosno

ne završi zrelošću za berbu. Korabica za-

četveročlanost

debljava peteljku i tu razvija svoj plod.

plodoreda (vidi tumačenje u pretho'd-

Cvjetača

konačno

preobražava

biljaka

kod

planiranja

svoje

nom odlomku), onda stvaramo najbolje

srce da bi nam predstavila svoj pupoljak

preduvjete za tlo i za rast biljaka. U

neusporediva okusa.

sljedećim

primjerima

U vrtu nema krstašica koje bismo uzga­

počinjemo

izlaskom

jali zbog sjemena, no u poljoprivredi je

gredice s jagodama. Uzgajat ćemo ih na

to uljana repica. U vrtu bi poneki ko­

drugome mjestu. Nakon što smo pobrali

rovi, kao rusomača i poljski mašnjak,

posljednje jagode, pokosit ćemo preo­

mogli ispuniti tu prazninu tako da bi

stale zelene dijelove i kompostirati ih.

o

plodoredu

- Kada

sadimo

će od­

određenog

krumpir,

uzgajati možemo

okopavanju

ne moramo

Na taj

o

način postižemo

dušika na korijenju lupine.

vijanja

peteljki.

snage

na

Korabica

bujanje

usredotočuje

područja stabljike.

Ishodišno stanje: zelena gnojidba s raži i lupinom nakon nasada j a g o d a 1. god.

2. god.

3. god.

4. god.

5. god.

kupus

mrkva

grašak

krumpir

jagode

crveni kupus

pastrnjak

bob

krumpir

jagode

Gredicu zatim prekopamo i posijemo raž

kelj

crni korijen

grašak šećerac

krumpir

jagode

i lupinu. Pokazalo se to vrlo pogodnim

cvjetača

cikla

niski grah

krumpir

jagode

neku

jer je potrebno da na tlu s vremena na

kelj lisnati, raštika

luk

kukuruz šećerac

krumpir

jagode

drugu biljnu porodicu, već da tu treba

vrijeme raste trava. Osim toga raž pušta

kelj pupčar

celer

visoki grah

čičoka

jagode

duboko korijenje

korabica

poriluk

paprika

čičoka

jagode

donje slojeve. Lupina, kao mahunarka,

žuta repa

blitva

krastavac

čičoka

jagode

prikuplja dušik, što poboljšava sastav

rotkvica

peršin

rajčica

čičoka

jagode

tla.

rotkva

razno bilje -

krastavac

cvijeće

jagode

putem biljke došlo do pune razmjene s tlom. Tako postaje jasno da sljedeće godine

ne

treba

uzgajati

samo

rasti i drugačiji biljni organ. U praksi uzi­ mamo u obzir organe korijen, list, cvijet i plod/sjeme

-

četveročlanu

podjelu.

dobivamo, dakle, Preporučujemo

U

i

iz jedne

ustajale

tako razrahljuje

proljeće ć e m o

i

izrasle biljke

njoj

Stoga je ona kao prethodni nasad ideal­

- Špinat i matovilac sijemo uz rub gredi

na za poriluk s obzirom da bi mu prejake

ca s krastavcima. Oni štite i pokrivaju

snage stabljike iz tla ometale oblikovanje

tlo, no već su pobrani kad krastavcima

lisnatog ovoja. Ovako on može množiti

treba više mjesta.

svoje lisne ovoje i tijesno ih slagati jedan

- Salatu i špinat možemo

u proljeće

uz drugi kako bi postigao najljepši oblik.

uzgajati kao međuusjev na gredicama,

Ova razmatranja bi mogla ispuniti još

gdje će kasnije (od svibnja na dalje) biti

brojne stranice! Važno je, međutim, da

glavna kultura.

svakoga potaknu na razmišljanje i na

- Salata, špinat i endivija se mogu zasi

razvijanje vlastitih opažanja.

jati i na gredice s kojih smo već pobrali

Još ponešto o biljkama koje su na ta­

rani kupus, niski grah i rani krumpir.

beli izostavljene, a kojima za sazrijevanje

Do sada nismo mogli ustanoviti nikakve

nije potreban cijeli vegetacijski period.

neželjene posljedice po plodored uzgo­

Tu je riječ o omiljenom povrću kao što

jem ovih međuusjeva.

stabljike iz tla i s c r p i l e i ne

je špinat, salata glavatica,

matovilac,

Jedino kod krstašica valja biti oprezan.

endi-vija i salata za rez. S ovim biljkama

g u s t i m o v o j i m a razvijati čvrste

Rotkvice, razne vrste rotkvi ili sjetvena

postupamo ovako:

grbica (Leidum sativum) s kratkim vege-

- Salatu sijemo između mrkve kao oznaku.

tacijskim periodom smiju rasti samo na

(Nasad kao oznaka: mrkva treba dugo

gredicama kupusa. Tamo ih možemo

za klijanje, zato sijemo salatu koja isklija

npr. staviti na rubove. Nikada ih ne smi­

brzo i omogućava nam da pri okopavan­

jemo uzgajati na gredicama gdje rastu

ju dobro i na vrijeme uočavamo redove

biljke iz drugih porodica s obzirom da

nasada. Mlade sadnice salate se kasnije

se onda željeni razmak od pet godina u

presađuju na gredice s kupusom. Mrkvi-

plodoredu više ne bi mogao održati (vidi

ca je tada već porasla i treba

i tekst str. 61., četvrti odlomak).

Prije

mjesta.

nego što kupus postane prevelik,

salatu smo već odavno pobrali. Tako se obje kulture mogu razvijati.)

Korabica (desno)

j e idealni

p r e t h o d n i usjev z a p o r i l u k (dolje).

Korabica

usredotočuje

snage u području stabljike t e j e z a d e b l j a d a b i stvorila plod. Tako su se prejake s n a g e o m e t a j u p o r i l u k : on m o ž e u listove u svoj p r e k r a s n i p l o d .

ZALIJEVANJE Začudit će vas,

no mi svoje nasade

Želimo li

"vodu" spremiti u zemlju,

ne zalijevamo izuzev jedanput nakon

okopavamo navečer tako da tlo udiše

presađivanja, kod sijanja trave (jer sjeme

vlagu iz okružja. Ako je pak zemlja pre-

leži gore) te u stakleniku. I u sušnim go­

vlažna, okopavamo ujutro, budući da tlo

dinama imamo dobre prinose budući

sada vlagu izdiše.

da

poštujemo

neke

temeljne

zakone

Prekopavati treba samo 3 gornja centi­

prirode.

metra tla. Tako. naime, nastaje rahli sloj

Prije podne tlo izdiše, poslije podne

koji djeluje kao regulator vlage.

udiše. Ujutro su snage usmjerene prema gore (prema gornjim dijelovima biljke).

N e zalijevamo naše n a s a d e nikada osim

Poslije podne i navečer usredotočuju se

j e d a n p u t p o s l i j e p r e s a đ i v a n j a i k o d sijanja

na donje dijelove biljaka i teže u zemlju.

O v d j e z a l i j e v a m o p r e m a p o t r e b i , ljeti,

Ove činjenice, dakle, možemo iskoristiti.

trave. To, n a r a v n o , ne vrijedi za staklenik. d a p a č e , i do dva puta na d a n .

Ako biljke naviknemo na zalijevanje, one ne puštaju korijenje duboko u zemlju. Kad nastane suša ovisne su o umjetnom

Prije p o d n e tlo izdiše (lijevo), poslije p o d n e udiše ( d e s n o ) .

navodnjavanju. Mi smo, međutim, već ubrali mrkvu i pastrnjak čije je usisno ko­

str.49.) ili pripravkom od kravlje balege

rijenje bilo i do 1.20 m dugo, a kod luka

(vidi str. 52.).

je bilo 80 cm. Osim toga smo ustanovili da se ponavljanjem zalijevanja uništava

Kakvoća vode

struktura tla. Postaje tvrdo i raspucava se kad je suša. Za sušnih razdoblja možemo

Naravno da nije svejedno kakvom vo­

gredice malčirati. Međutim, nakon obil

dom zalijevamo. Mi zalijevamo samo

nije kiše pokrove treba odmah odstrani­

jedanput nakon presađivanja i u stakle­

ti, jer pokriveno tlo inače postaje idealno

niku. Theodor Schwenk, istraživač vode

gnjezdište i leglo za puževe.

te utemeljitelj i dugogodišnji predstojnik

Za sušna vremena okopavamo predvečer

Instituta u Herrichried-u, koji izučava

u dane za list i korijen. Osim toga,

vodena strujanja i tokove, tvrdi da bi

noćnu vlagu i stvaranje rose možemo

se kakvoća vode u mnogome mogla

pospješivati i potpomagati ako okolne

poboljšati kad bi naši potoci i rijeke

puteve

ponovno smjeli teči u svojim prirodnim

i travnate površine predvečer

prskamo pripravkom gnoja iz roga (vidi

koritima.

Rezultati ovih istraživanja potakli su en­

U svezi kakvoće vode, mnoga pitanja

gleskog kipara John-a Wilkes-a da obli­

ostaju otvorena. U budućnosti se moraju

kuje i stvori posude u kojima voda može

provoditi još mnoga ispitivanja i pokusi

slijediti svoje vlastite potrebe kretanja.

na tom području, uzimajući u obzir i

Sproveli smo sljedeći pokus: postavili

problem napajanja stoke kao i naše pitke

smo 36 takvih posuda između naša dva

vode. Iako su istraživanja na mnogim

jezerca koja ne leže na istoj razini. Za­

privatnim i državnim institutima u tijeku,

lijevali smo naše nasade u stakleniku

ipak još nema nikakvih konačnih izjava

tjedan dana v o d o m što je tekla kroz te

ni preporuka u svezi tog problema.

posude. Nakon što su sadnice presađene jednako kao i s drugima, dakle, nismo

Vrtložnik - p r o t o k o m kroz ove

ih zalijevali. Biljke su znatno bolje rasle.

posude voda dobiva snagu

pripravaka.

Naše biljke u svibnju često ugrožava kas­ ni mraz koji može nasadima nanijeti ve­ liku štetu. Osjetljive kulture ćemo zaštititi npr. tunelom od folije ili kakvom drugom

van na otvoreno, postupali smo s njima

Ipak, ta voda nije prikladna za pripremu

OPASNOST OD KASNIH PROLJETNIH MRAZEVA

pospješivanja rasta. Ovakve p o s u d e su prvenstveno namijenjene za oživljavanje otpadnih voda.

pomičnom krovnom konstrukcijom. Ako je mraz ipak oštetio biljke, valja ih ujutro poprskati v o d o m od valerijane. U jednu litru vode stavimo jednu kap soka od cvi­ jeta valerijane (vidi str. 121.) i miješamo 15 minuta. Tom tekućinom poprskamo oštećene biljke. Nakon jednog sata valja ih dobro zaliti v o d o m .

O d cvjetova v a l e r i j a n e ( o d o l j e n a ) s p r a v l j a s e ekstrakt (vidi str.121.) R a z r i j e d i m o g a k a k o j e g o r e opi­ s a n o i ujutro p o p r s k a m o m r a z o m o š t e ć e n e biljke.

VELIKI PETAK, VELIKA SUBOTA

KOROV

Još u pokusima prije 25 i 30 godina

jaju na Zemlji svake godine svoje tragove

Korov može postati velikim problemom,

višekratno smo ustanovili da Veliki petak

Biljke to opažaju svojom osjetljivošću.

naročito u poljoprivredi. Rad si možemo

ta tla (vidi str. 35. i 36.). Međutim, ako

i Velika subota nisu pogodni dani ni za

olakšati

temeljnih

se kod obrade tla Mjesec nalazi ispred

sjetvu ni za presađivanje. Posijano sjeme

pravila. Kod jednog pokusa su se po­

zviježđa Jarca, isklijat će vrlo malo ko­

slabo je klijalo, presađene sadnice su

kazali začudni rezultati u vezi rasta ko­

rova. Stoga je taj termin vrlo povoljan za

bile kržljave, ponekad su i odumirale.

rova. Jedno polje smo podijelili na više

zadnje obrađivanje i okopavanje krum­

Ovi za biljku nepovoljni utjecaji počinju

parcela. Unutar 4 tjedna obrađivali smo

pira i korjenastog povrća. U pokusima

rano ujutro na Veliki petak, a prestaju na

svakog drugog dana drugu parcelu. Pre­

smo

Uskrs prije izlaska Sunca. Zastoje to tako? Događaji koji su se prije 2000 godina odigrali na Golgoti ostavl­

Lijevo: k o r a b i c a , biljka lista D o l j e : I c r v e n a blitva, je biljka lista.

uvažavanjem

nekih

sijati. Na taj način se poboljšava i kvalite­

imali

dobre

rezultate

prskanjem

thodno obavljena analiza tla pokazala

D8-koncentratom spravljenim od pepela

je da nije bilo nikakvih razlika u sastavu

sjemena ili pak posipavanjem pepelom

tla na čitavom polju. A onda smo kod

od korova. Jasno se pokazalo da je na

obrađivanja gredice ustanovili da je vri­

tim površinama poslije takvih postupaka

jeme bilo odlučujuće za nicanje pojedinih

raslo mnogo manje korova.

korova. Na prvoj parceli je niknula jedna vrsta korova, a ne više njih. Na drugoj pripremljenoj za sjetvu dva dana kasnije - isklijao je uglavnom neki sasvim drugi

D8-koncentrat za suzbijanje korova

korov. Tako smo došli do zaključka da

D8-koncentrat pripravljamo tako da u

nije niti tlo, niti zasađena biljka, mogla

vrijeme Mjeseca ispred Lava na žeravici

biti odgovorna za to. već samo vrijeme,

od drva spalimo mnoge vrste sjemena

što znači utjecaj kozmičkih impulsa kod

korova. U tu svrhu nam može poslužiti i

obrađivanja. Nastavili smo i dalje s našim

gril na drveni ugljen, kao stoje prikazano

promatranjima i ona su nam pokazala

na crtežu (str.72.). Od opeka sagradimo

put za optimalno suzbijanje korova.

malu pećicu sa zaštitnim krovićem od

Kad Mjesec dolazi pred zviježđe Lava svi

lima.

korovi dobro klijaju. Stoga u to vrijeme, u proljeće preporučujemo obradu tla prije pripremanja gredice za sjetvu. Korov će isklijati i nakon 10-14 dana ukopat ćemo ga u zemlju i tek nakon tog postupka

Najbolje je sjeme

staviti

u

papirnatu

vrećicu i tako položiti na vatru od drva, ali tek nakon što je nastala dobra žeravica. Sjeme će do kraja izgorjeti samo na crveno užarenoj žeravici. Preko opeka

Spravljanje D8-koncentrata od spaljenih sjemenki korova u svrhu s u z b i j a n j a k o r o v a

Vrijeme spaljivanja i posipavanja pepelom u svrhu suzbijanja korova uko­ liko ne postoji namjera pripravljanja homeopatskih potencija. Mjesec ispred zviježđa Zodijaka

Biljka za spaljivanje

Ribe

Ptičja grahorica (Vicia cracca)

Ovan

Poljska gorušica (Sinapsis arvensis), Divlja rotkva (Raphanus raphanistrum), Crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum) Jarčevac (Aegopodium podagraria),

Bik

Krabljica (Chaerophvllum hirsutum), Priljepača, Bročika ljepuša (Galium aparine) Divlja zob (Avena fatua), Trave (Gramineae),

Blizanci

Mišjakinja (Stellaria media), Obična slakoperka (Apera spica-venti) Zlatica (žabljak ljutić) (Ranunculus) i

Rak

korovi s viticama 1. U vrijeme M j e s e c a i s p r e d

Lav

Mala kiselica (Rumex)

Djevica

Poljski osjak (Cirsium arvense),

L a v a s p a l i m o m n o g o raznih

Podbjel (Tussilago farfara),

sjemenki korova. Prethodno

Poljska preslica (Equisetum arvense),

ih s t a v i m o u p a p i r n a t u v r e ć i c u

Obični slak (Convolvulus arvensis)

i s p a l i m o na žeravici od d r v a . 2. P e p e o od s j e m e n k i k o r o v a i drva t r e b a rastrljavati 1 sat (to

treba odmah staviti lim za pečenje jer sjemenke

poput

kokica

od

kukuruza

pri spaljivanju prskaju naokolo. Kad je sjeme potpuno izgorijelo pepeo se ohla­

Obična konica (Galinsoga parviflora).

Vaga

Sinja krijica (Soluchus oleraceus)

vrši j e d n a o s o b a ) . 3 . O d o v o g d i n a m i z i r a n o g pe­

Škorpion

Obična crna pomoćnica (Solanum nigrum)

pela razrjedivanjem spravljamo

Strijelac

Obična loboda (Atriplex),

D 8 - k o n c e n t r a t (vidi t e k s t na

Pirika (Agropyron repens)

str. 7 1 . i d a l j e do str. 7 4 . ) .

dio, taremo ga 1 sat u porculanskom mužaru i time dinamiziramo. To treba ra­

Jarac

pod ovim znakom isklijava vrlo malo korova

Vodenjak

Poljski mošnjak (Thlaspi arvense), Obična rusomača (Capsella bursa-pastoris),

diti ista osoba. Ako je riječ o korovu koji

Poljski vijušac (Polygonum)

se razmnožava i korijenom, potrebno je sa sjemenom spaliti i nešto korijena.

vode. Nakon svakog dolijevanja vode

Tako smo dobili

Za

tresemo po 3 minute. Od D3-koncentra-

koncentrat D3 moramo dodati 900 ml vode.

koncentrat D2.

Za D4-koncentrat daljnjih

9 I

S obzirom da bismo na ovaj način pri

četvrte decimalne

ta do D4-koncentrata može se 3 minute

D8-koncentratu

1

opet s manjim količinama. Uzmemo, da­

i miješati.

vode,

D4, dakle

kle, 1 ml D4-koncentrata i dolijemo 9 ml

došli

najbolje je

do

nakon

100.000

potencije,

započeti

djelotvorno sredstvo za suzbijanje koro­ va. Želimo li smanjiti količinu određenog korova treba uvažavati Mjesečeve rit­ move za pojedine biljke (vidi tabelu na str. 73.). U tom slučaju spalimo sjeme baš te vrste. Općenito protiv korova uzima­ mo mješavinu sjemena korova, spalimo je u vrijeme Mjeseca ispred Lava i pepeo posipamo po zakorovljenim površinama. Prema savjetu Rudolfa Steinera postu­ pamo kao da sipamo papar po jelu, i to jedanput kod obrađivanja tla za sjetvu.

Recept Uzmemo vitice i dijelove korijena, prim­ jerice od čička, jarčevca, zlatice, podbjela, raznih vrsta metvice, kao i cijelu biljku od mišjakinje, i stavimo ih u bačvu s vo­ dom. U dane za list kratko promiješamo. Kad su dijelovi biljaka potpuno istrunuli, prskamo procijeđenom gnojnicom u vri­ jeme Mjeseca ispred Raka. Prskamo tri večeri za redom na onim mjestima gdje su biljke rasle. Na taj način

Preventiva Uvijek smo iznova opažali da nekompostirani dijelovi životinjskih tijela, kao što su rogovi, kosti, čekinje, perje, vuna, krv

K a k o m o ž e m o s a m i pripraviti gnojnicu od korova.

ili brašno dobiveno od životinja, potiču Mišjakinja

(Stellaria

media)

rast korova. Stoga je vrlo važno da takve tvari, ako ih želimo uporabiti za gnojenje ili

poboljšanje

sastava

tla,

prethodno

kompostiramo. vode, tresemo 3 minute i dobivamo D5koncentrat. Zatim dodajemo 90 ml vode i opet tresemo 3 minute. Kad je nastao D6-koncentrat, dolijemo 900 ml vode i opet protresamo 3 minute da bismo došli do D7. Na kraju dolijemo 9 litara vode te tresemo ili miješamo 3 minute. Sada je nastao D8-koncetrat. Potrebno je nekih 0.5 1 D8-koncentrata za površinu od 2

100 m . Prskamo tri puta u razmaku od nekoliko sati. Mnogi praktičari rabe i nedinamizirani i nepotencirani pepeo od sjemena kao

Gnojnica od korova Gnojnica dobivena od određenih koro­ va uspješno se primjenjuje u suzbijanju tih istih korova. Imamo dobra iskustva s gnojnicom od puzavica i vitičastih ko­ rova koje ionako ne treba stavljati na kompostni humak (vidi str. 40.).

1. Vrijcžc i d i j e l o v e k o r i j e n a korova s t a v i m o u b a č v u s v o d o m . U d a n e z a list kratko p r o m i j e š a m o . 2 . K a d dijelovi b i l j a k a pot p u n o istrunu, p r s k a m o p r o c i j e d e n o m g n o j n i c o m u vri j e m e M j e s e c a ispred R a k a o n a m j e s t a u vrtu g d j e ž e l i m o uništiti korov. N a koji n a č i n i k a k o č e s t o to ponavljamo, pročitajte gore u tekstu.

možemo postići da korovi ondje potpu­ no nestanu. Kod kupusnjača, krastavaca i rajčica, gnojnica može poslužiti i kao pospješivač rasta, no prethodno je treba jako razrijediti (1 1 na 10 1 v o d e ) . I kompost možemo poboljšati. On jače potiče rast ako smo mu dodali gnojnicu od korova. Već smo na drugom mjestu spominjali kako spraviti kompost od korova (vidi str. 43.).

RAZLIČITI KOROVI

KOROV

Različiti korovi U sljedećim ćemo odlomcima pobliže govoriti o pojedinim korovima budući da smo u našim istraživanjima ustanovili

zbijamo režemo li je više puta u vri­ jeme kad je Mjesec ispred Strijelca ili Vodenjaka.

Biljku možemo sprečavati

u razmnožavanju i tako da napravimo pripravak od njena sjemena. Pepeo od

kod njih neke posebnosti.

sjemena ili D8-koncentrat spravit ćemo i

Poljski osjak (Cirsium arvense)

pred zviježđa Lava.

Taj se korov često pojavljuje na mjestima

primijeniti kada Sunce i Mjesec stoje is­

gdje je zemlja vrlo zbita ili je takva od ra­

Preslica, obični slak i podbjel

nije. Poljski osjak možemo pokositi kad

Ova tri korjenasta korova: preslica (Aqui-

P r e s l i c a j e korjenasti k o r o v

se Mjesec nalazi ispred Strijelca ili Voden­

setum arvense), obični slak (Convolvu­

koji n e v i đ a m o r a d o n a

jaka. On pri tome gubi jako mnogo soka.

lus arvensis) i podbjel (Tussilago farfara)

Ako zatim pazimo da ga kosimo uvijek

rastu na tlima gdje postoje podzemne

ponovno za vrijeme uzlaznog Mjeseca,

stajaće vode. Teško da ćemo ih se moći

lišće više neće biti u stanju opskrbljivati

riješiti ako drenažom ne uspijemo postići

korijen i biljka će uvenuti.

da voda oteče. U slučaju da se voda

Konjska kiselica (Rumex acetosa)

jevima, pomoći ćemo si dodavanjem

našim gredicama. M e đ u t i m , vrlo je k o r i s n a u zaštiti b i l j a k a .

nakuplja na nepropusnim glinenim slo­

Uslijed kiselih kiša ova se biljna vrsta kod nas jako raširila. Uspješno je su­

komposta, što će utjecati na smanjivanje brojnosti korova. Podbjel

(Tussilago

farfara)

GLJIVIČNE BOLESTI BILJAKA

ponovno dovesti na razinu zemlje. T l o ćemo prskati čajem tamo gdje napad­ nute biljke rastu. Već

Zadaća gljivica u prirodi je, općenito

počinile štetu i navode ljude da sjeme

uzevši, razgradivanje onoga što odumire.

zaštićuju otrovnim ovojem? Je li ovdje

Ako ljeti na starim panjevima naidemo

posvuda riječ o težnji prema smrti?

na panjevčice ili grmačice, znamo da je

Rudolf Steiner nam u svojoj knjizi Pol­

ovdje započeo prirodni proces razgradn­

joprivredni

je. Pečurke koje rastu na konjskoj ili krav­

ice

ljoj balegi mijenjaju sastav tvari koje se

površinu zemlje, kad Mjesečeve snage

tamo nalaze. Gljivice spadaju u najgornji

počinju u zemlji previše snažno djelo­

sloj tla pa je prirodno da tamo obavl­

vati. Mjesečeve snage djeluju u području

tečaj

napuštaju

priopćuje

svoju

da

prirodnu

gljiv­ razinu,

jaju i svoju zadaću. Zašto se, međutim,

vodenoga te mogu postati prejake ako je

događa da gljivice napuste svoje prirod­

suviše kišilo.

no stanište i penju se na biljku? Zašto

Primjenom

se naseljavaju na sjemenke da bi tamo

(Equisetum arvense) možemo gljivice

čaja

od

duže

vremena

opažamo

da

Mjesečeve snage u tlu postaju prejake u

poljske

preslice

godinama s obilnim oborinama. Osim toga, treba računati s jakim Mjesečevim snagama i u onim godinama u kojima puni Mjesec pada u vrijeme kad se Mje­ sec na svojoj putanji nalazi najbliže Zem­ lji. Tada dolazi do pojačanog napada gljivica na kulturne biljke. Najbolja pre­ ventiva je primjena čaja od preslice. Na temelju

naših

dugogodišnjih

opažanja

možemo navesti tri razloga koji dovode do pojačanog napada gljivica na biljke. Ako se držimo sljedećih savjeta, prema našim su iskustvima sve mjere za suzbi­ janje suvišne. 1) Mjesečeve snage su prejake, primjeri ce, u godinama s preobilnim oborina

stanju gljivice k o j e s u " u s p u z a l e " n a biljku o p e t dovesti dolje n a

ma. Pomaže okopavanje prije podne

razinu zemlje.

kako bi tlo moglo vlagu izdisati. 2) Odmaže

pogrešna

gnojidba,

P r e s l i c a ( E q u i s e t u m a r v e n s e ) je u

npr.

nezrelim organskim gnojivom ili dijelovi­ ma

životinjskih

prethodno

nisu

organizama bili

koj

kompostirani.

Najbolje ćemo spriječiti napad gljivica iznošenjem

zrelog

komposta

na

obradive površine u jesen. 3) Iz sjemena biljaka pobranih u vrijeme nepovoljnih kozmičkih impulsa sljedeće će godine izrasti biljke M o g l i s m o primijetiti d a d o l a z i d o p o j a č a n o g n a p a d a gljivica n a biljke z a p u n o g M j e s e c a u vrijeme k a d s e on na svojoj putanji n a l a z i n a j b l i ž e Zemlji ( P g ) .

napad gljivica.

neotporne na

Preslica Preslica

(Equisetum

arvense)

može

gljivice, koje su rastom biljke dospjele u vis, ponovno dovesti natrag na njihovu prirodnu razinu, dakle na tlo. Zašto ona to može? Pogledajmo najprije močvarnu preslicu. Prvo izrasta zelena biljka koja kasnije na vrhu nosi tamne šeširiće. U njima se razvijaju

spore

kojima

se

močvarna

preslica razmnaža - gljivice se također razmnažaju na sličan način. Poljska

preslica

raste

rano proljeće istjera smeđkastim

drugačije.

U

malu stabljiku sa

šeširićima.

Odavde

spore

dospijevaju u okolinu i tako se biljka razmnaža. Tek kasnije, izraste zelena bilj­ ka bez šeširića, ali s visokim udjelom kremena. Ona je prevladala stupanj gljivice. Stoga

preslica

može

gljivicu dovesti

natrag na njenu razinu, dakle na tlo.

R e c e p t z a suzbijanje gljivičnih o b o l j e n j a

Dode li do pojave gljivica i na drveću, treba prskati deblo i debele grane. U tvrdokornim slučajevima provodit ćemo

10 g sušene poljske preslice pristavimo u 2 1 hladne vode i pustimo da uzavrije. Mora kuhati 20 minuta. U ohlađeni čaj dodamo 8 1 vode i 10 minuta dobro

postupak tri večeri za redom.

Gljivične b o l e s t i na različitim b i l j k a m a

miješamo. Ocijeđeni čaj navečer prskamo ispod na­

Ovdje ćemo iznijeti neka opažanja i sav­

padnutih biljaka (10 1 na 100 m ) . T l o

jete kod napada gljivica na određene

možemo prskati i preventivno.

vrste povrća i voća.

2

Krumpir Krumpir se ne smije okopavati ili ogrtati u dane za list. Isto vrijedi i za dane kad se Mjesec nalazi najbliže Zemlji ( P g ) .

K u p u s n a hernija ( n a korijenju) s p a d a u o n e

Obrada u te dane često dovodi do po­

b o l e s t i kojih s e n a n a š i m k u p u s n j a č a m a

jave gljivica, što uzrokuje trulež lista i

najviše b o j i m o .

gomolja.

Kupus Bolest koje se kod kupusnjača najviše plašimo je kupusna hernija.

Izaziva je

gljivica Plasmodiosphora brassicae. Be­

pozornost. Ona raste u blizini razine gljiv­

zuvjetno je potrebno dosljedno prim­

ica, tek malo iznad zemljine površine.

jenjivati plodored tako da tek nakon 5

Većinom mora izaći na kraj s velikim

godina ista biljka dođe na istu gredicu

obrocima gnojiva, što u biljci uzrokuje

(vidi str. 61.). I druge krstašice, kao repi­

sklonost

ca, rusomača i gorušica (za zelenu gno­

prirodi, jagoda, međutim, voli kamenje

nakupljanju

vode.

Po

svojoj

jidbu), obolijevaju od te bolesti. To treba

i toplinu (šumska jagoda raste potpuno

uzimati u obzir kod plodoreda. Osim

zdrava na kamenitim obroncima). Ve­

toga,

like količine gnojiva pogoduju napadu

valja voditi računa o dovoljnoj

količini kalcija u tlu. Preniska vrijednost

gljivica.

pH pogoduje širenju bolesti.

Sto, dakle, možemo učiniti za našu vrtnu miljenicu?

Jagoda Vrtna

jagoda

U prvom je redu smijemo gnojiti samo iziskuje

našu

posebnu

zrelim kompostom.

GLJIVIČNE BOLESTI BILJAKA

GLJIVIČNE BOLESTI NA RAZLIČITIM BILJKAMA

Voćke

Ako

Kad odabiremo, sadimo i njegujemo voće, pokušajmo se sjetiti i predočiti si što su radili naši djedovi i bake. To će nam pomoći da d o đ e m o do nekih do­ brih savjeta za ispravan postupak. Danas se uglavnom nude i hvale samo još sad­ nice niskorastućih voćaka. Kod takvih

za

pred Rakom). Cijeli postupak treba po­

sprečavanje širenja gljivica nisu dostat­

prethodno

opisana

sredstva

noviti još dva puta u razmaku od četiri

na, postoji još mogućnost prskanja pri­

tjedna.

pravkom od gnojnice dobivenom od

Da bismo drveće oslobodili krastavosti

napadnutog lišća.

i napada monilije, preporučujemo još i sljedeći postupak:

Recept za suzbijanje napada gljivica na voćke Sakupimo otprilike šaku lišća napadnu­

djelovanja gljivica. Ustanovilo se da je

tog gljivicama, stavimo ga u glinenu po­

nog pepela pripravimo D8-koncentrat.

visoko ili više drveće često zdravije od

sudu i prelijemo s 10 1 v o d e . Lišće mora

Točne ćete upute naći na str. 91. Tri

niskog.

potpuno istrunuti.

Ocijeđenu tekućinu

dana uzastopce prskamo deblo, krošnju

Nekad se deblo pažljivo njegovalo. Tako

prskamo sitno raspršujući po deblima,

i tlo. Postupak treba ponoviti nakon četiri

krošnji i tlu ispod drveća (kad je Mjesec

tjedna.

iz godine 1820. (Techonologischer Jugendfreund) možemo pročitati recept za rijetku kašu pripravljenu od goveđe balege, ilovače, drvenog pepela, goveđe dlake i sirutke. Time su se premazivala debla voćaka. (Goveđu dlaku je bilo lako sakupiti jer su seljaci goveda četkali po dva puta na dan. Nekada je bilo ne­ zamislivo da krave kao danas šeću nao­ kolo uprljane vlastitom balegom.) U današnje je vrijeme uobičajeno

stavljati

u voćnjacima ispod

rubova

krošanja ili, dapače, i ispod cijele krošnje Osim

toga je

treba

saditi

i

okopa­

sec nalazi ispred Škorpiona. Iz dobive­

površini zemlje, dakle, blizini područja

npr. u časopisu Tehnološki prijatelj mladih

zornost.

drveta očistimo od sjemenki (važno!) i spalimo na vatri od drva kad se Mje­

sadnica je krošnja drveta jako približena

J a g o d e zahtijevaju n a š u p o s e b n u po­

Šaku oboljelih plodova koji leže ispod

uz samo deblo,

nekompostirani gnoj

vati isključivo u dane za plod. Od ve­

koji gljivice tek trebaju razgraditi. U tom

likog je značenja i vrijeme berbe. Tu

slučaju

preporučujemo dane za cvijet ili plod.

razinu svoga djelovanja, površinu tla, te

one

mogu

napustiti

prirodnu

Jagode se smiju brati tek kad biljke više

napadati deblo, lišće i plodove.

nisu mokre od rose. Pročitajte i upute na

Mlade sadnice treba uzgajati i njegovati

str. 114.

pod povoljnim kozmičkim impulsima.

ŽIVOTINJSKE ŠTETOČINE

Kad

čovjek

razmišlja

o

suzbijanju

štetočina, trebao bi pri tome imati uvi­ jek na umu da tek velika brojnost čini životinje štetočinama. U vrtu koji njegu­ jemo na najbolji način jedva da će doći do prevelikog razmnožavanja. Stoga vri­

Životinje

koje

nam

ugrožavaju

urod,

Pojava lisnih uši na kulturnim biljkama

nazivamo

izaziva u nama neraspoloženje, dok mra­

štetočinama. Ipak, treba uzeti u obzir da

vi drže te životinjice kao krave muzare.

je to sasvim subjektivna ocjena.

Paze ih, njeguju i brane od neprijatelja

Miševi se, primjerice, ubrajaju u štetočine,

da bi mogli uživati u njihovim slatkim

budući da jednako rado jedu žitarice

izlučevinama.

kao i mi. Mačka, međutim, doživljava

Kod napada insekata često pomaže za­

primjerice voća ili povrća,

miša sasvim drugačije. Ona toliko "voli"

lijevanje navečer, ispod biljaka, čajem

tu malu životinju da je, nakon što se s

od koprive ili vrlo razrijeđenom gnojni­

njom do mile volje poigrala, konačno i

com od koprive (vidi str. 45.). Kopriva

pojede.

omogućuje biljci da sokovi opet počnu normalno

strujati,

a

time

jedi pravilo: ako ipak dode do prevelik­ og razmnožavanja, treba razmisliti gdje smo pogriješili te potražiti uzrok. Valja upoznati životinjske navike. Tako ćemo moći dokučiti na koji način ograničiti nji­ hov broj kako ne bi došlo do štete na biljkama. U idućim primjerima uzeli smo sve ove aspekte u obzir. v

Štetočine na k u p u s u i mrkvi

G u s j e n i c e kupusovog bijelca m o g u nanijeti veliku štetu n a n a s a d i m a kupusa.

štetočine

nestaju. Opazili smo da topla kiša ima

Kod kupusnjača se uglavnom moramo kako je opisano na str. 45. Procijeđenu

isti učinak. Za razmnožavanje životinja

boriti s tri vrste štetočina: s kupusovim

je, osim kozmičkih ritmova, naravno,

bijelcem, kupusovom pipom i kupus-

tekućinu

odlučujuća i ponuda hrane. Npr. škanjci

o v o m muhom (mušicom). Kod mrkve je

jeđenu vrlo sitno raspršivati po biljkama

(mišari)

u

to osobito mrkvina muha.

tri puta unutar nekoliko sati.

najezda

miševa,

inače. Divlje svinje imaju brojniji pod-

Kupusov bijelac

Kupusna pipa

mladak u godinama kad hrastovi obilno

Svaki vrtlar pozna kupusovog bijelca. Te

Kupusovu pipu možemo jednostavno

rode žirom.

lijepe leptire ljeti vidimo kako lepršaju

protjerati. Ona za odlaganje jaja u svib­

S druge strane možemo u prirodi opaziti

po vrtu. Ako nam počnu praviti štetu,

nju traži one gredice sa sadnicama kupu­

da se životinje same ubijaju ukoliko prev­

poslužit će nam čaj od pelina ili 24-satni

sa gdje pojedine biljke nemaju dovoljno

eliko razmnožavanje ugrožava vrstu. U

ekstrakt koprive.

mjesta. Druge gredice izbjegava. Dodat­

pojedinim godinama na tisuće norveških

Posadimo

štakora (leminga) odlaze u more da bi se

medu sadnice kupusa, kupusov bijelac

i Mjesec stoje ispred Bika, zaštititi gredice

tamo utopili.

će

mrežicom protiv povrtnih mušica.

godinama legu

kad

ljeti

vlada

više jaja

nego

otići.

mlade K u ć n i miš j e z a n a s š t e t o č i n a , ali za m a č k u ne. J a k o g a voli, " z a p o ž d e r a t i " .

li

nekoliko

Možemo

zaperke

grmića rajčica

također

rajčice

staviti

otkinute medu

istoga

ćemo

dana

nerazri-

no možemo za majskih dana, kad Sunce

Mrežice ćete nabaviti u specijaliziranim

redove kupusa.

trgovinama za vrtlarstvo. Štetočina će

Od koprive napravimo 24-satni ekstrakt

tada potražiti druge nasade.

Kupusova muha (mušica)

Desno: Ne moramo se

Kupusova muha se u našem vrtu po­

mrkvu u z g a j a m o kako

javljuje u travnju i svibnju, kad Sunce i

o d g o v a r a njenim

Mjesec stoje ispred Ovna. i traži pogod­

bojati m r k v i n e m u h e a k o

potrebama.

na mjesta za odlaganje jajašaca. Ličinke

D e s n o d o l j e : K a d mrkvin

koje se izlegu izgrizu vrat korijena biljke

vrat nije p o k r i v e n z e m l j o m ,

i njeno korijenje. Mlade sadnice ranoga

poprima zelenu boju. M r k v a postaje g o r k a ,

kupusa ne smijemo posaditi u zemlju

što p o s e b i c e o d g o v a r a

dublje nego što su prethodno rasle na

z a l e g l o mrkvinoj sovici

sjetvenoj gredici, niti smijemo biljke ogr-

pozemljuši.

tati. I jedno i drugo pogoduje napadu kupusove muhe. N o , ako dode do napada muhe, izlijemo čajnu žličicu nerazrijedenog ohlađenog

odgovara kao leglo. Stoga i traži takve

čaja od pelina direktno na vrat biljke tri

nasade mrkve da bi na korijenju odla-

puta u razmaku od nekoliko sati.

gala jajašca. Još više voli tlo kojemu je dodan treset jer tada mnogo lakše do­

Mrkvina muha

spije do korijenja.

Ako mrkvu sijemo i njegujemo prema njenim potrebama, možemo biti gotovo

Sovica pozemljuša

sigurni da će mrkvina muha poštedjeti

Mrkvinu sovicu nije teško otjerati. Ona

biljke. Mrkva voli zrela tla koja dvije go­

voli mrkvu čiji je vrat ogoljen i stoga ze­

dine nisu bila pognojena.

lene boje. Mrkva poprima aromu lista.

Ovdje ona može dovesti bjelančevine do

Za nas takve mrkve imaju gorak okus,

sazrijevanja i stvoriti visoki udio šećera.

no čini se da gusjenice sovice pozemljuše

Naknadnim

kvarimo okus

baš to vole. Pobrinemo li se da vrat

mrkve za naš osjet, ali ne i za mrkvinu

mrkve bude uvijek pokriven zemljom,

muhu.

šteta će biti daleko manja.

gnojenjem

Naprotiv,

njoj

mrkva sasvim

G o r e : L i č i n k a k u p u s o v e p i p e n a stabljici kupusa Lijevo: O d p e l i n a m o ž e m o napraviti čaj koji, p o l i v e n n e p o s r e d n o na vrat biljke, p o m a ž e protiv ličinki k u p o s o v e m u h e .

Puževi

ih preliju kipućom v o d o m . To su metode

životinjskih dijelova (vuna, kosti, itd.).

kojih se laćamo u velikoj srdžbi, ali koje

Zato posebno preporučujemo da se na

Puževi su na nekim mjestima postali

se ne mogu tolerirati. Osim toga nisu

gredice stavljaju samo zreli komposti, već

prava napast. Nije mali broj onih ljudi

ni smislene jer, u stvari, takvi postupci

pretvoreni u zemlju. Nadalje, moramo se

koji već rano ujutro oboružani noževima

samo privlače puževe iz okoline koji žele

pobrinuti da na tlo i u tlo dopire i svjetlo i

stoje u zasjedi da bi ubili omraženog

pomoći da se ozračje groblja ukloni. A

zrak. Malčiranje valja primjenjivati samo

štetočinu

hranu.

onda je često potrebno mnogo godina

za sušnih perioda. Nakon obilnijih kiša,

Poneki i love te životinje s namjerom da

da bi se u prirodi opet uspostavio stari

pokrove treba odmah odstraniti. Mi za­

sklad s malim brojem puževa.

lijevamo, kao što smo već napomenuli,

Morali bismo se pozabaviti sa životnim

samo jedanput, i to pri presađivanju.

koji

nam

preotima

navikama puževa i tako pronalaziti više

Inače

mogućnosti u svođenju njihova broja na

za

normalnu razinu. Tim više što nikome

razdoblja nastojimo biljke potpomagati

ne bi trebalo biti u interesu da se puževi

prikladnim

prepuštamo

potrebnu

nebu

vodu.

da

Samo

sredstvima

se za

(vidi str.

brine sušnih 66.).

sasvim protjeraju. Oni ispunjavaju važne

Kako su puževi za ježeve, žabe krastače,

zadaće u održavanju sklada u prirodi.

sljepice, daždevnjake, kokoši, patke, pa

Većina poljoprivrednika zna kako je iz­

i druge ptičje vrste prava poslastica, bilo

vanredno plodonosna puževa sluz.

bi korisno o v e životinje pokušati naseliti

Ali. pozabavimo se najprije pitanjem gdje

u vlastiti vrt. Brzo će se pokazati da više

i zbog čega se puževi pojavljuju u većem

ne dolazi

broju. Oni npr. vole kad se u "nepravo

razmnožavanja.

vrijeme" umjetno zalijeva. Za njihov je

kremen iz roga moguće je puževsku po­

razvitak od velike koristi i pokrivanje tla.

koru svesti u granice.

Ispod vlažnog pokrova naći će oni ide­

Osim toga smo ustanovili da dolazi do

alne uvjete za razmnožavanje, što poseb­

velikog

no dobro opažaju. Osim toga. ustanovili

planet Mars putuje ispred zviježđa čije

smo da do velikog razmnožavanja dolazi

snage na Zemlji posreduje element voda

i uslijed prevelike količine kalcija iz alga,

(Ribe, Rak i Škorpion).

do njihovog prekomjernog Primjenom

razmnožavanja

pripravka

puževa

Ježevi s u n a m o d p o m o ć i u suzbijanju puževa. O v i s u njihova o m i l j e n a hrana.

kada

ali i tamo gdje u tlu ima nekompostiranih

Gnojnica od puževa Ako sve do sada opisane mjere ne po­

Raka stavimo ih u kablić s poklopcem u

mognu, možemo protiv najezde puževa

koji nalijemo vodu. Pričekamo da Mjesec

G o r e lijevo: P u ž e v i s u d v o s p o l c i .

prijeći na direktnu primjenu gnojnice od

p o n o v o dođe pred zviježđe Raka. Sada

O v d j e se u z a j a m n o o p l o đ u j u i

puževa. Spravljamo je ovako: sakupimo

su puževi već istrunuli. Zatim gnojnicu,

50-60 puževa i u vrijeme Mjeseca ispred

procijeđenu preko finog cjedila, sitno

izmjenjuju

sjeme.

Lijevo: P u ž g o l a ć pri o d l a g a n j u jajašca.

Metode smanjivanja prekobrojnih štetočina

konstelacije (vidi tabelu str. 94.). Pepeo

Ako unatoč svim prethodno opisanim

ista osoba), dakle, dinamizira se. Zatim

mjerama

nastao od drva i štetočina se tare u por­ culanskoj posudi 1 sat (to radi jedna te

ipak dode do problema sa

štetočinama, postoji još jedna mogućnost obrane. U tom slučaju se moramo post­ aviti između životinja i njima nadređenog nadosjetilnog

bića.

Spaljivanjem

ma­

log broja životinja i iznošenjem pepela kod

odgovarajuće zvijezdane

konstel­

acije, obraćamo se toj "nevidljivoj ruci" s molbom da množenje životinja svede na podnošljivu mjeru. O v o zbivanje si možemo predočiti na primjeru leminga (norveških

štakora)

koje

"nevidljiva

ruka" vodi do samouništenja utapljanjem kad je zbog prevelikog razmožavanja ugrožen opstanak vrste. Od velike je važnosti da to spaljivanje

Priprema gnojnice od puževa G o r e : U vrijeme M j e s e c a ispred

raspršimo po tlu u vrtu. Posebno dobro

R a k a s t a v i m o 50-60 p u ž e v a u

i gusto treba prskati rubove okolnih

k a b l i ć koji s e m o ž e d o b r o zatvoriti

travnjaka.

poklopcem. Nalijemo vode do

Nakon

toga

možemo

sve

r u b a , čvrsto z a t v o r i m o t a k o d a

pripremiti za spravljanje nove gnojnice

ne o s t a n e z r a k a u k a b l i ć u . D o l j e :

i ponovo prskati iste površine. Postu­

K a d M j e s e c putuje i s p r e d R a k a ,

pak ponavljamo tri puta u vremenskim

g n o j n i c u ć e m o s i t n o raspršiti p o

treba iz dinamiziranog pepela pripraviti D8-koncentrat: uzmemo 1 gr mješavine pepela i s 9 ml vode stavimo u dobro zatvorenu

bocu.

Ritmički

protresamo

3 min. Time smo dobili Dl-koncentrat. Zatim dodamo 90 ml vode i ritmički tre-semo 3 min kako bi nastao D2koncen-trat. Za dobivanje koncentrata D3 potrebno je daljnjih 900 ml vode i pro-tresanje od 3 min. Nastavljamo tako dalje da bismo proizveli D8-koncentrat. Međutim, od četvrte decimalne potenci­ je započinjemo opet s malom količinom jer bismo inače morali tresti ili miješati 100.000 1 tekućine da bismo dobili D8 (vidi o tome još i str. 71. - tamo je opisan

ne provodimo u srdžbi jer će nam u tom

cijeli postupak).

slučaju posao biti uzaludan. Moramo se

Ustanovili smo da je djelovanje poseb­

pokušati uklopiti u velike zakone bitka.

no učinkovito ako prskamo u tri uzas­

Priroda će tada uslišati našu molbu. U

topne večeri vrlo finom prskalicom (po

sljedećem odlomku želimo prikazati ho-

biljkama ako su one napadnute, a po

meopatsku metodu koja se u praksi po­

tlu, ako se radi o štetočinama na tlu).

kazala uspješnom. Naših se naputaka i

Na taj način smo kod različitih štetočina

savjeta treba strogo pridržavati.

postigli očito smanjenje razmnožavanja. Ako se pokaže potrebnim, možemo na­

g r e d i c a m a (vidi i t e k s t od str. 8 9 .

razmacima od 4 tjedna.

n a d a l j e , desni s t u p a c ) .

Ovaj način suzbijanja puževa manje je

Uputa

okrutan

nego puževe zasipavati solju,

Priskrbimo 50-60 štetočina i stavimo ih

kuhati ih ili rezati jer ćemo ovako uništiti

u kartonsku kutiju za jaja. Spalimo ih na

samo 50-60 komada.

vatri od drva. Spaljivanje i prskanje se mora provesti kod primjerene zvjezdane

kon 4 tjedna, u vrijeme istog položaja Mjeseca, (vidi tabelu str. 94.) uzeti od D4-koncentrata od prvotnog pripravka (uporabiv je dvije godine) i, kako je gore opisano, napraviti D8-koncentrat. Prskamo opet tri puta za redom finim raspršivačem.

L i s n e uši se ubrajaju u najpoznatije štetočine na našim biljkama.

K r u m p i r o v a zlatica

Da bi se smanjilo razmnožavanje puževa, potrebno je provoditi prskanje tla pos­

Pripravljanje

D8-koncentrata

za suzbijanje štetočina spaljivanjem 1. S t a v i m o 5 0 - 6 0 p r i m j e r a k a

vuda po vrtu, tri večeri za redom. Ako

o n e vrste š t e t o č i n a koje ž e l i m o

se radi o miševima, štakorima i drugim

suzbijati u k a r t o n s k u

glodavcima, ali i pticama, naći ćete ter­

kutiju z a j a j a . S p a l i m o n a vatri o d drva.

mine za spaljivanje u našim godišnjim

2. P e p e o n a s t a o od š t e t o č i n a i

izdanjima Mjesečevog sjetve-nog kalen­

drva jedan sat taremo u

dara. U tim slučajevima se spaljuje krzno

porculanskom mužaru (vrši j e d n a o s o b a ) .

ili perje pojedinih životinja. Za kraj ćemo

3. N a k o n toga

još posebno naglasiti da spaljivati treba

pepela razrjedivanjem spravljamo

samo one životinje koje zaista prave štetu na gospodarstvu ili u vrtu. Prema iskustvima znanstvenika, životinje koje se u svrhu znanstvenih istraživanja umjetno uzgajaju u laboratoriju ne daju jednake rezultate.

od

dinamiziranog

D 8 - k o n c e n t r a t (vidi tekst od str. 9 1 . g o r e i od 7 1 . str. d o l j e ) .

BILJKE KORIJENA

K a d a spaljivati štetočine i kada spravljati pepeo od štetočina te izrađivati koncentrat D8 i njime prskati Štetočina

Vrijeme

Danji leptiri kao kupusov bijelac,

Sunce i Mjesec ispred Blizanaca,

vrste muha i mušica, bijela muha

Venera i Mjesec ispred Blizanaca

Noćni leptiri i vrste moljaca

U

biljke

korijena

ubrajamo

sve

one

rotkvice

celer

rotkva

žuta repa

Sunce i Mjesec ispred Ovna,

gujemo, beremo i konzerviramo u dane

cikla

peršin (korijen)

za korijen

Merkur ispred Ovna

crni korijen

luk

stranici stražnjeg ovitka).

biljke koje svoj plod razvijaju u području korijena. Njih sijemo, okopavamo, nje (vidi

crtež na unutarnjoj

(podzemna koraba)

Iznimke od

ovih pravila naći ćete u daljnjim opisima Krumpirova zlatica, Varroa

Sunce i Mjesec ispred Bika

pojedinih biljaka.

Lijevo: P a s t r n j a k se u b r a j a u biljke

(štetočina na pčelama), kupusna pipa,

U biljke korijena spadaju:

svi štetni kukci

krumpir

mrkva

češnjak

pastrnjak

Sovica pozemljuša, rovac

Sunce ispred Bika i Mjesec ispred Škorpiona

Štitaste uši i puževi

Mjesec ispred Raka, Mjesec i Mars ispred Raka

Uši

Mjesec ispred Blizanaca, Venera ispred Blizanaca

Cvjetač (jabukov, kruškov)

Mjesec i Venera ispred Blizanaca

Grinje (rastoči) i prelogrinja, crveni pauk

Venera ili Mjesec ispred Vodenjaka

korijena Dolje: korijena

G o m o l j a s t i celer, biljka

Lijevo: M r k v a s i j a n a i njego­

izrazito

v a n a u d a n e za korijen u s p i j e v a

Međutim, kako listovi završavaju u kom­

o p t i m a l n o s o b z i r o m na o b l i k , prinos, o k u s i kvalitetu.

povišene

vrijednosti nitrata.

postu, u tom slučaju povišene su vrijed­ nosti čak dobro došle. Želimo li kod cikle

Lijevo d o l j e : M r k v a p o s i j a n a u d a n e z a list p o k a z u j e s k l o n o s t

sijati s obzirom da će biljka tada vjero­ jatno prenaglo šiknuti u vis.

postići veću količinu suhe tvari, izbjega­

Luk

razvijanju r a č v a s t o g korijenja,

vat ćemo dane za list. Uzgajamo li ciklu

Luk zasijan i okopavan u dane za list daje

što o t e ž a v a č i š č e n j e k o d pri­

za dobivanje soka, preporučuje se sjetva

preme za jelo.

otprilike isti prinos kao i luk nakon sjetve i

u dane za korijen, a obrada i njega u

okopavanja u dane za korijen. Međutim,

dane za list.

kod uskladištenja razlike su vrlo velike.

Mrkva O v o povrće ne smijemo vaditi pre­ rano budući da tada još sadrži nezrelu

Vršili smo mnoge pokuse. Zasijavali smo

Rotkvice

i u dane za cvijet. Luk uzgajan u dane za list trune već prije zime. Onaj iz dana za

Rotkvice koje sadimo za dobivanje sje­

cvijet i plod počinje tjerati oko Božića.

bjelančevinu. Kvalitetan šećer se također

mena treba posijati kad je Mjesec ispred

Samo luk posijan i njegovan u dane za

razvija tek relativno kasno. Postizali smo

zviježđa Ovna. To se pozitivno odražava

korijen, te pobran u razdoblju presadnje,

poboljšanje kvalitete kad smo tri do četiri

na kvalitetu sjemena pa tako i na urod

drži se ukladišten

tjedna prije berbe, poslije podne, prskali

sljedeće godine.

pripravkom kremen iz roga za Mjeseca ispred zviježđa Ovna i Vage. Mrkva pobrana u dane za list rado trune u skladištu. Stoga svakako treba izbjega­ vati ovaj termin.

Cikla Za o v o povrće vrijedi sve o n o što je već rečeno o mrkvi (vidi tekst gore). Ciklu, osim u dane za korijen, možemo sijati i I krumpir ćemo uvrstiti u biljke korijena

u dane za list. Nismo mogli ustanoviti ni­

premda njegov gomolj nije pravi korijen,

kakav negativan učinak na prinos. Pred­

no vrlo jasno u svome rastu i prinosu re­

nost sijanja u dane za list je brz razvitak

agira na dane za korijen. Osim toga, i luk

sadnica koje u tom slučaju mogu nad­

i češnjak izrazito pozitivno reagiraju na

visiti korove.

dane za korijen, iako u stvari pripadaju

N o , za okopavanje, primjenu pripravka

u biljke lista. Pojedine biljne vrste zahti­

kremen iz roga i berbu svakako ćemo

jevaju poseban postupak, pa e v o neko­

birati dane za korijen. Ako ciklu okopa­

liko savjeta.

vamo u dane za korijen, listovi pokazuju

Celer

Rotkvice: pojedine konstelacije

Celer sijemo u ožujku, kad je Sunce is­ pred Riba te, osim toga, u dane za ko­

p l a n e t a prekrivaju z o d i j a k a l n e M j e s e č e v e i m p u l s e p a p l a n e t i di­ r e k t n o utječu n a biljke. Vršili s m o p o k u s e t a k o d a s m o sijali s v a k o g a

rijen. Dok se Sunce još nalazi ispred

s a t a ; na taj n a č i n s m o m o g l i ustano­

Vodenjaka,

viti v r e m e n s k a r a z g r a n i č e n j a .

ne

bismo

nipošto

smjeli

padu, kad se Sunce nalazi ispred Djevice. dobro i dugo, dapače, do kolovoza

Njegu biljaka preporučujemo provoditi u

sljedeće godine. Lišće potjera tek kad je

dane za korijen, što donosi najbolji pri­

Sunce ispred područja Lava.

nos i češnjak se najduže drži.

G o r e : Č e š n j a k - biljka korijena

Krumpir

za korijen

Osim toga, skladištenje u sijenu ili slami pridonosi da se luk dugo i dobro drži.

L i j e v o g o r e : L u k - n e o p h o d a n u kuhinji

Lijevo dolje: v a đ e n j e k r u m p i r a u d a n e

Bolje ga je gnojiti biljnim kompostom nego kompostom od gnoja (balege).

Krumpir najljepše raste i najzdraviji je

Ustanovili smo da tako biljke

ostaju

ako smo površine u jesen pognojili zre­

naime,

za plod. Krumpir je sazrio i vadimo ga

lim kompostom. Nikako nije poželjno

tek onda kad je nadzemna biljka uvela.

privlači lukovu muhu pa dolazi do na­

primjenjivati

Za berbu biramo dane za korijen

pada ličinki.

rast i sadrže mnogo dušika.

razdoblju presadnje. Gomolji se onda

Najbolje rezultate smo postizali kad smo

ne smežuraju. Valja izbjegavati vađenje

zdravije.

Kompost

od

gnoja,

v

Češnjak Kao

najpovoljnije

vrijeme

za

sadnju

češnjaka izabrat ć e m o dane za korijen. Jesenji nasad uspijeva bolje od proljet­ noga. Posebno su povoljni dani u listo­

gnojiva

koja

pospješuju

u

krumpir sadili u dane za korijen, tri puta

krumpira u dane za list u razdoblju pre­

okopavali i tri puta prskali kremenim

sadnje budući da onda u skladištu rado

pripravkom.

trune.

Ako

nadzemna

stabljika

previše naraste, ne smijemo je pokositi.

Krumpir koji uzgajamo za dobivanje sje­

Radije

mena posadit ćemo kad je Mjesec ispred

ćemo

prskati

kremenim prip­

ravkom jedanput, poslije podne, u dane

Ovna.

Nakon

berbe

ga

u skladištu

posipamo drvenim pepelom, što pridon­

Ovna. Okanca ćemo izrezati (kao kad

osi da krumpir ostaje zdrav. Za dobivan­

gulimo krumpir) i posaditi u razmaku od

je

krumpira možemo iz­

10 cm. Razmak ne bi smio biti veći jer

rezati okanca iz srednjeg dijela gomolja

sjemenskog

gomolji tada nisu prikladni za sjemenski

i posaditi kad Sunce i Mjesec stoje ispred

krumpir; postaju preveliki.

O d k r u m p i r a m o ž e m o izrezati

BILJKE LISTA U biljke

lista se ubrajaju sve one biljke

Mnogi pokusi su pokazali da brokula

koje donose "plod" u području lista. To

najbolje uspijeva pri konstelacijama pod

su:

čijim utjecajima su dani za cvijet (vidi

peršin za list,

str.110.).

cikorija,

U pravilu, biljke lista sijemo, sadimo,

komorač,

okopavamo i njegujemo u dane za list

većina kupusnjača,

(vidi crtež na unutarnoj stranici prednjeg

g o m o l j a i p o s a d i t i za

korabica i cvjetača, ali ne brokula,

preklopa ovitka). N o , važno je znati da

dobivanje sjemenskog krumpira.

blitva,

dani za list uopće nisu pogodni za berbu

s a m o srednja o k a n c a

sve vrste salata, endivija i matovilac,

"plodova" koje ćemo uskladištiti, pa niti

šparoga,

onda kad se radi o biljkama lista. Kao

špinat,

alternativu ćemo uzeti dane za cvijet ili

trava

plod, a kod kupusnjača dane za cvijet. Kelj s p a d a u k u p u s n j a č e

ŠPINAT

BILJKE LISTA Neke biljke kao luk, kravsku repu i ciklu

Cvjetača

Salata

glavatica

možemo sijati u dane za korijen i dane za list. U oba su slučaja prinosi približno

Mnogi su nam pokusi pokazali da su za

I za sjetvu i za njegu salate birat ćemo

jednaki. Cikla posijana u dane za list ima

cvjetaču dani za list optimalna konstel­

dane za list jer pod tim uvjetima najbolje

tu prednost da raste brže od korova, dok

acija. Biljke posađene u dane za cvijet i

uspijeva. Impuls za list povećava prinos i

luk zasijan u dane za list vrlo slabo pod­

u dane za plod brzo odlaze u cvijet i to

daje osjetno bolju kvalitetu.

nosi uskladištenje. Trune.

prije nego što su zaista sazrele za berbu.

Matovilac

Niže dolje donosimo savjete za pojedine

I prinosi su manji, dok okus, međutim,

vrste povrća koji djelomično odstupaju

malo podsjeća na orah. Ako smo biljke

od opće važećih temeljnih pravila.

sijali u dane za korijen, cvijet brzo trune

Matovilac treba sijati u proljeće i ljeto,

tako da nerijetko vrlo malo ostaje za

uvijek u dane za list. Biljke tada gotovo

Kupusnjače Za sve vrste kupusnjača vrijedi pravilo da

naš stol. Cvjetaču namijenjenu za duže

nikada ne šiknu u vis budući da svu svo­

čuvanje u hladnom skladištu, svakako

ju snagu ulažu u razvitak lišća. Iz samo

valja brati u dane za cvijet.

jedne sjemenke mogli smo pobrati grmić

zadnje okopavanje, zadnje prskanje kre-

matovilca veličine glavice salate, a lišće

menom i berbu povrća za uskladištenje

je bilo mekano i vrlo ukusno. Za berbu

treba provoditi u dane za cvijet.

zimi i u proljeće sijat ćemo ga u kolovozu K o d sjetve u d a n e za korijen i u d a n e k a d j e M j e s e c n a j b l i ž e Z e m l j i , p u p o l j c i cvjetače

Kupus

r a d o trunu.

ili rujnu u dane za list.

Cikorija

Matovilac

Kupus predviđen za kiseljenje treba brati u dane za cvijet, dok za sjetvu, okopa­

Cikoriju, doduše, sijemo u dane za list,

vanje

ali je njegujemo u dane za korijen. Na taj

i

ostalu

njegu

preporučujemo

dane za list.

način se postiže razvitak snažna korijena. Pobiremo je u dane za list i spremimo.

Korabica

Kasnije korijen dolazi u zemlju u dane za list koji padaju u razdoblje pre-sadnje.

Sjetva i njega u dane za list donosi

Želimo li brzu berbu, birat ćemo dane

najviše

plosnato-

Mjeseca ispred Riba. Ako ćemo brati tek

okrugla oblika. Izbjegavat ćemo dane

u proljeće, preporučujemo dane kad je

za korijen jer u tom slučaju nisu lijepo

Mjesec ispred Raka ili Škorpiona.

prinose

i

korabice

oblikovane, a djelomično su i krastave. Oštra su okusa. Namjeravamo li ih držati duže vremena u hladnom skladištu, dobro ćemo učiniti beremo li ih u dane za cvijet..

V

Špinat Špinat posebno dobro raste ako smo prethodne jeseni tlo pognojili s 1 kg zre­ log komposta na 1 m 2 , a zasijali ga u proljeće. Najpovoljnije vrijeme za sjetvu je kada Sunce stoji ispred zviježđa Riba. a Mjesec ispred Riba, Raka ili Škorpiona (impuls za list).

Vani,

na otvorenom

okopavamo prvi put otprilike tri tjedna nakon sjetve. U stakleniku je prvi termin za okopavanje već 9 dana nakon sjetve. Za okopavanje i prskanje koristimo dane za list. Biljke tada najbolje uspijevaju. Okopavamo li u dane za korijen,

TRAVA

BILJKE LISTA

(1 1 gnojnice na 40 1 vode, vidi str. 45.).

nemamo dosta vremena na raspolag­

Travu gnojimo kompostom kad je Mje­

anju, birat ćemo dane za cvijet, no, ako

sec ispred Raka, ili Škorpiona.

želimo postići da trava bude gusta, kosi­

Za košnju imamo dvije mogućnosti. Ako

mo u dane za list. U tom slučaju morat

ne

ćemo kositi češće jer trava brže raste.

želimo

kositi

prečesto,

recimo

Ž e l i m o li da trava raste b r z o i gusto, k o s i m o u d a n e za list ( l i j e v o ) . M e đ u t i m , ž e l i m o li se m a n j e o p t e r e ć i v a t i u p o r a b o m kosilice, k o s i m o u d a n e za cvijet ( d e s n o ) .

sadržaj nitrata je veći. Impuls za list kod sjetve i obrade daje, naprotiv, niže vri­ jednosti nitrata, dok su vrijednosti šećera i željeza visoke. Impuls za list, dakle, ned­

Trava

vojbeno pridonosi poboljšanju kvalitete. Travu treba sijati u dane za list. Zem­

Peršin

lju prethodno pognojimo zrelim kom­

Za peršin su kod sjetve i njege dani za

ziti da bi se uspostavio dobar dodir sa

list optimalna konstelacija, a za konzervi­

zemljom i tako omogućilo klijanje. T l o

ranje ćemo ga brati i prerađivati u dane

treba

za cvijet.

pred večer.

postom. Sjeme trave treba malo uga­

održavati

vlažnim.

Zalijevamo

Prvu košnju preporučujemo kad Mjesec stoji ispred Raka, što omogućava da se razrahljeno korijenje opet brzo učvrsti. Time se pospješuje dobar i gust rast po­ jedinih biljaka. Nakon košnje prskamo razrijeđenom

gnojnicom

od koprive

BILJKE CVIJETA U biljke cvijeta ubrajamo raslinje kod

ljekovito bilje od kojeg upotrebljavamo

kojeg želimo postići bujan cvat, ali i du­

cvijet, brokulu, cvijeće, cvijeće za rez i

gotrajno cvjetanje pojedinačnih cvjetova

suho cvijeće, cvjetne lukovice i biljke

na biljkama.

od kojih spravljamo biološko-dinamičke

Sjetvu i njegu treba u pravilu provoditi

pripravke za kompost (vidi str.41.)

u dane za cvijet, što vrijedi i za termin ubiranja cvijeća (vidi crtež na unutarnjoj stranici stražnjeg preklopa ovitka). U ovu skupinu ubrajamo:

Polje s u n c o k r e t a u cvatu uvijek n a s ushićuje i o p a j a .

Uljarice kao npr. suncokret ili repica na

R u ž i n g r m na n a š o j kući

izvjestan način također pripadaju medu

koja j e o d r u b a u l i c e u d a l j e n a

biljke cvijeta. Najveći prinos u sjemenu

p o g n o j i m o s dva k a b l i ć a

dobivamo, doduše, kod sjetve u dane za plod i dane za sjeme, ali najviši sadržaj

svega 50 cm. U jesen ga istrunulog komposta i jedanput prskamo pripravkom od kravlje b a l e g e . U p r o l j e ć e

ulja dobit ćemo ako okopavamo i pr­

prskamo jedanput pripravkom

skamo pripravkom kremen iz roga rano

gnoj iz r o g a . N a k o n š t o je g r m

ujutro u dane za cvijet. Isto vrijedi i za berbu plodova. Evo

još

nekih

p r i p r a v k o m k r e m e n iz r o g a tri p u t a , r a n o ujutro,

savjeta

o

posebnim

postupcima s pojedinim biljkama iz o v e skupine.

p r o l i s t a o , p r s k a m o p o lišću

u d a n e za cvijet.

L J E K O V I T O BILJE

BILJKE CVIJETA

L a n e n o ulje: velike razlike u boji i količini ulja n a s t a j u p o d utjecajem raznih k o z m i č k i h djelovanja pri u p o r a b i p r i p r a v k a k r e m e n iz r o g a .

Cvijeće za rez

ubrani u dane za cvijet dugo zadržavaju svu izvornu čaroliju boje i svjetla, dok

Za presađivanje i pikiranje biramo dane

oni ubrani u druge dane brzo gube boju,

za cvijet unutar razdoblja presadnje. I

blijede.

berbu, dakle, rezanje cvijeća, provodimo u dane za cvijet. Miris je onda najjači, a

L u k o v i č a s t o cvijeće

cvijeće ostaje vrlo dugo lijepo i svježe. Preostalo cvijeće na gredici postrance

Najbolje je lukovice posaditi u prvoj po­

tjera mnoge nove izdanke. Na taj način

lovici studenoga i to u dane za cvijet.

se postiže više generacija cvjetanja i veći prinos.

C v i j e ć e z a rez r e ž e m o u d a n e za cvijet.

Ljekovite biljke

Međutim, ako cvijeće odrežemo u dane

inima, ubrajaju metvica i matičnjak) za

ostati svježe, a m i r i s intenzivan.

sušenje beremo u dane za cvijet (vidi i

O s i m toga, b i l j k a koja j e ostala na gredici postrance

Cvjetove, koje ćemo rabiti za čajeve ili

nje na preostaloj biljci, ali cvjetovi us­

slično, brat ć e m o u dane za cvijet, dakle

Tako, eto, p o s t i ž e m o i veći

u

" p r i n o s " cvijeća.

stvaraju

sjeme

što je,

naravno,

vrijeme

Mjeseca

ispred

Blizanaca,

nepoželjno.

Vage ili Vodenjaka.

Kod suhog cvijeća smo opazili ela cvjetovi

Cvjetove sušimo na papiru na sjenovitu

njihova eteričnog ulja (ovamo se, među

Na taj n a č i n će u vazi n a j d u ž e

za plod. također dolazi do obnove cvat­ koro

mjestu. I lišće biljaka koje uzgajamo zbog

tjera n o v e i z d a n k e .

poglavlje Berba, str. 28.).

Biljke za b i o l o š k o d i n a m i č k e pripravke

odlaze u sjeme i u toj fazi od njih više

Za sjetvu i berbu biljaka od kojih se

pripravak od kamilice.

spravljaju

Kad se kod koprive počnu stvarati prvi

Beremo li kasnije, cvjetovi već pomalo nije

biološko-dinamički

pripravci

Maslačak beremo ujutro, u dane za cvi­

cvijet porežemo cijelu nadzemnu biljku

jet, čim se je rastvorio. Sredina glavice,

koja nam služi za dobivanje pripravka

međutim, mora još biti zatvorena.

od koprive.

Kamilicu valja brati u dane za cvijet

Cvjetove valerijane (odoljena) ubiremo

neposredno prije Ivanja

oko Ivanja u dane za cvijet.

(24. lipnja).

O d m a s l a č k a ( T a r a x a c u m officinale) s e pripravlja j e d a n o d b i o l o š k o dinamičkih pripravaka za kompost.

mogli smo ubirati lije­

pe čvrste glavice. Sjetva u dane za list U mnogim se pokusima jasno pokazalo

donosila je biljke koje su svu svoju snagu

da brokula želi da se s njome postupa

utrošile u razvitak lišća, a nakon sjetve u

kao s biljkom cvijeta. Uvijek kad su im-

dane za plod, razvijali su se samo mnogi

pulsi svjetla bili djelatni kod sjetve (vidi

m a l i

str. 13. i crtež na prednjem unutarnjem

pupoljci,

djelotvoran

cvjetići, vrijeme je za berbu. U dane za

o č i t o p o z i t i v n o r e a g i r a n a d a n e z a cvijet.

dijelu ovitka),

napraviti

vrijedi preporučiti sljedeće:

B r o k u l a s p a d a u biljke cvijeta b u d u ć i d a

Brokula

moguće

LEĆA

BILJKE PLODA U biljke ploda ubrajamo sve one biljke

Kod biljaka ploda koje uzgajamo za

koje, u pravilu, pozitivno reagiraju na

sjeme, sjetva, njega i berba u dane za

sjetvu, njegu i berbu u dane za plod.

plod/sjeme (zviježđe Lava, vidi str. 13.)

O v a m o spadaju:

omogućuje još bolju kvalitetu sjemena

- grah, grašak, leća, slanutak,

za sjetvu nego u ostale dane za plod.

- buče, krastavci, dinje, lubenice,

Dani za plod su, osim toga, posebno

- paprika, rajčica, patliđan,

povoljni za pravljenje mlječnih proiz­

- kukuruz, sve žitarice i riža,

voda, kiselog kupusa i drugog prirodno

- jagode i jagodićasto voće.

I g r a š a k s p a d a u biljke ploda.

kiseljenog povrća (mljeČno vrenje), kao i za pečenje kruha.

Polje s a p š e n i c o m : p o p u t d r u g i h žitarica, i p š e n i c a s p a d a u biljke p l o d a . Ovdje vidimo p o k u s n o polje sa p š e n i c o m n a n a š e m imanju.

U nastavku donosimo nekoliko posebnih

manji prinos u plodovima, ali biljke razvi­

uputa za pojedine vrste povrća i voća.

jaju veliko mnoštvo kvržica. Stoga ćemo

G r a š a k i grah

sijati u dane za korijen.

Obje biljke donose najveće prinose ako

Leća

mahunarke za zelenu gnojidbu svakako

se siju, njeguju i pobiru u dane za plod ili plod/sjeme.

Za leću vrijedi isto što smo već rekli za

Obje o v e vrste povrća spadaju u porod­

grašak i grah. U našim smo pokusima

icu mahunarki (leguminoza) koje u svo­

nedvojbeno mogli ustanoviti da okopa­

jim

kvržicama na korijenju nakupljaju

vanje i prskanje pripravkom kremen iz

dušik. A k o ih sijemo i njegujemo u dane

roga u dane za plod osjetno povećava

za korijen,

prinose.

dobivamo,

doduše, nešto

JAGODA

R a j č i c e sijemo, o k o p a v a m o i n j e g u j e m o u d a n e za p l o d .

J a g o d e n a j b o l j e uspijevaju kad kod sadenja S u n c e i M j e s e c stoje i s p r e d L a v a .

pružiti ispravnu njegu. To znači da od­ mah nakon berbe moramo započeti s N a n a š e m i m a n j u u blizini š u m e

njegom za sljedeću godinu. Vriježe p o l o ž i m o natrag u r e d o v e

i

između redova rastresemo zreli kompost

Rajčica

Jagoda

Rajčice treba, u svakom slučaju, sijati,

Promotrimo

okopavati i njegovati u dane za plod.

Ustanovit ćemo da cvate u proljeće, ali

Otkinemo li npr. zaperke u dane za list,

da pri tom slabo razvija lišće. Kad sazri-

gotovo sigurno će uslijediti napad gljivi­

ju plodovi, a zatim i sjemenke na njima, i

malo

šumsku

jagodu.

ca. Da bismo to izbjegli, za otkidanje za-

kad konačno otpadnu, počinje rasti lišće.

peraka birat ćemo dane za cvijet. Sjetvu

Sada se zameću i cvjetovi za sljedeću

je najbolje provoditi u dane za plod

godinu. U jesen lišće pocrveni, a preko

kad se Sunce nalazi

zime uvene.

Vodenjaka.

ispred zviježđa

To isto možemo opaziti i kod naših vrtnih jagoda. Da bismo mogli ubrati zdrave i

aromatične jagode,

moramo biljci

m o r a m o zrele j a g o d e m r e ž a m a braniti o d ptica.

VOĆE 1 JAGODIČASTO VOĆE

BILJKE P L O D A već pretvoren u zemlju (pozor: ne na biljke). Na 10 m

2

Voće i

j a g o d i č a s t o voće

površine stavljamo

2 kablića od 10 1 komposta i lagano

Za sadenje voćaka i grmova jagodiča-stog

umiješamo u tlo. To treba sprovesti u

voća preporučujemo mjesece listopad i

dane za plod u vrijeme silaznog Mjeseca,

studeni, kad je već otpalo lišće. I ovdje

dakle u razdoblju presadnje. U daljnjem

vodimo računa o stvaranju ploda, što

tijeku uzgoja, okopavamo još dva do tri

znači da treba saditi u dane za plod un­

puta u dane za plod.

utar razdoblja presadnje. Mjesec studeni

Biološko-dinamički vrtlari prskaju pri­

je pogodan i za gnojidbu. Nanijet ćemo

pravkom gnoj iz roga jedanput nakon

zreli kompost pod rubove krošnji. Orga­

berbe, prilikom okopavanja (u dane za

nizmi u tlu su u o v o m mjesecu još djelat­

plod), i to predvečer. U vrijeme sljedećih

ni te prerađuju organske tvari. Važno je

dana za plod, dakle devet dana kasnije,

kompost rastresti u razdoblju presadnje

prskaju

ujutro

pripravkom

iz

(silazni Mjesec). Nikako ne valja upotri­

roga. Nakon daljnjih devet dana, dakle

jebiti nezreli kompost budući da to po­

opet u dane za plod, ponovno ujutro

goduje napadu gljivica i štetočina.

prskaju

roga.

Vrijeme od sredine veljače do sredine

Konačno, prskaju pripravkom kremen iz

ožujka pogodno je za rezanje cjepova.

roga još jedanput, devet dana kasnije, i

Biramo dane uzlaznog Mjeseca i dane

sada također u dane za plod, ali poslije

za plod.

pripravkom

kremen

kremen

iz

podne. Na taj način se biljke dobro devitaliziraju. Sljedećeg proljeća potrebno ih je samo oplijeviti i ništa više. Jagode je najbolje brati u dane za plod ili dane za cvijet. S obzirom da rastu vrlo blizu razine djelovanja gljivica, smijemo ih saditi samo u dane za plod. Tada su manje

prijemljive

za

napad

gljivica.

Lišće jagoda ni u kom slučaju ne smi­

Cjepove treba čuvati u hladnim prostori­ jama umotane u vlažne krpe sve do časa cijepljenja (kalemljenja). U tu svrhu su pogodni hladni podrumi. Kraj travnja ili početak svibnja, najpovoljnije je vrijeme da obavimo cijepljenje. U tom periodu biramo dane uzlaznog Mjeseca, posebi­ ce dane za plod . Reznice

jagodičastog

jemo pokositi kako to neki preporučuju. To, naime, dovodi do truljenja plodova. Ako se svega ovoga pridržavamo, biljke će nas nagraditi svojim miomirisnim i zdravim plodovima.

G o r e lijevo: o g r o z d - b i l j k a p l o d a G o r e d e s n o : crni ribiz D o l j e lijevo: j a b u k e s e u b r a j a j u u biljke p l o d a Dolje desno: kruške

voća ćemo također uzimati za vrijeme

C j e p o v i v o ć a k a s e r e ž u o d s r e d i n e veljače

uzlaznog Mjeseca u dane za plod. K a o

do sredine ožujka za uzlaznog Mjeseca.

što to činimo i s cjepovima, umotat ćemo ih u vlažne krpe i držati do ožujka u hlad­ noj prostoriji. Zabadat ćemo ih u zemlju u razdoblju presadnje. (Za vrbine reznice biramo dane za cvijet).

Vrijeme

od

P r e p o r u č u j u s e dani z a p l o d

siječnja do ožujka p o g o d n o je za obrezi-

stabala. To je najbolje izvesti u studenom

vanje voćaka. Biramo dane za plod iz

u razdoblju presadnje. Uzmemo jednake

razdoblja presadnje. Ako nam dani za

dijelove kravlje balege, gline ili ilovače

plod nisu bili dostatni, obrezivat ć e m o i

i

u dane za cvijet.

Poželjno je da gustoća bude poput ljepi­

Za berbu voća su pogodni dani za plod

la, prikladna za razmazivanje. (Sirutku je

za uzlaznog Mjeseca, što omogućuje da

moguće nabaviti u većim mljekarama).

plodovi ostaju dugo svježi i sočni.

Debla stabala i deblje grane očistimo

Voće za čuvanje najbolje je brati u dane

žičanom četkom, a premaz zatim

dodamo

sirutke.

nesemo

propustili mjesec studeni za taj posao,

skladištu slabo držati. Najbolje je v o ć e

premazivanje možemo obaviti naknadno

pospremiti u sijeno ili slamu. Tako se

u veljači ili ožujku.

pravi

trenutak za

premazivanje

ličenje.

Ako

na-

svakako izbjegavati jer će se plodovi u

dolazi

za

izmiješamo.

za plod ili za cvijet. Dane za list treba

duže drži. Nakon što smo voće pobrali,

četkom

Dobro

smo

Kazalo

Cvjetne lukovice, sadenje 25

Bazaltno brašno 55 Berba 6. 28-31 Berba, doba dana 31 Bijela muha 94 Bilje, lisnato 19 Bilje, razno 48 Biljke cvijeta 18, 106-111 Biljke koje jako iscrpljuju tlo 61

C a j od koprive 84 Češnjak 18. 95-96, 98, 99 Čičak 48 Čičoka 63

V

Biljke koje slabo iscrpljuju tlo 61 Biljke korijena 18, 95-100 Biljke lista 18. 101 Biljke ploda 18, 22, 112120 Biljke za pripravke 20, 107, 111 Biljke za zelenu gnojidbu 56-57 Biološko-dinamićki način gospodarenja 8 Blitva 101 Brokula 18. 20. 20. 106. 110. 110 Bundeve 19. 112 C e l e r 22. 95, 97 Cijepljenje 120 Cikla 18. 22, 60, 95-96. 102 Cikorija 19, 101, 103 Cjepovi 116, 118, Crni korijen 18. 95 Crni ribiz 117 Crveni kupus 59 Crveni pauk 94 Cvijeće 20, 106 Cvijeće za rez 108. 109 Cvijeće, suho 108 Cvjetača 10, 18. 22, 59, 60. 62. 101-103 Cvjetač (jabukov . kruškov i dr.) 94 Cvjetne lukovice 20. 106, 108

D ani za list 18 Dani za cvijet 20 Dani za korijen 18 Dani za plod 19 Dragušac 64 Dušik 56 Dušik, sadržaj dušika 33

Džem 31 Endivija 19.64. 101 Eterično ulje 109 Facelija 56, 57 G a v e z 48.48 Gljivice78 Gljivične bolesti i njihovo suzbijanje 78-83. 80 Gnojidba 85, 55 Gnojnica od kopriva 46, 84 Gnojnica od korova 75-76,75 Gnojnica od puževa 89-90,90 Gnojnica za polijevanje 48 Godišnja doba 11 Gorski kristal 50 Gorušica 58, 61 Grah 19, 19, 112-113 Grah, niski 60. 64 Grašak 19.56, 112-113. 113 Grinje, rastoč 94 Impuls 13 Izmjena usjeva 56. 58-65 Jabuka 117

Jagoda 28. 60. 62-63. 81-82. 112.114-116 115 Jež 89 K a m e n o brašno 55 Kamilica 48. 111 Kelj 101 Kelj lisnati; raštika 64 Kiseli kupus 31. 102, 113 Kiselica velika (konjska) 76 Komorač, povrće 18. 101 Kompost 38-44. 55 Kompost od koprive 45 Kompost od korova 43 Kompost od stajskog gnoja 40 Kompost od trave 43 Kompost. biljni 42 Kompost. spravljanje 38, 39 Kompost. zreli 42 Kompostni pripravak 40-41, 111 Konzerviranje 28-31 Konzerviranje 31 Konjunkcija 14 Kopriva 45-47. 111 Kopriva velika 45 Korabica 16. 18. 22 , 59, 62. 64. 65, 101-102 Korovi 33, 35,41. 71-77 Korovi, pepeo od sjemena 71 Korovi, suzbijanje 71. 74 Korovi, suzbijanje koncentratom D8 71-74, 72 Krastavac 19, 22, 54. 112 Krastavost 83 Krstašice 58, 59,61-62 Krumpir 18, 60, 63, 64, 81, 95. 99, 99-100 Krumpirova zlatica 93, 94 Kruška 117 Kukolj 56 Kukuruz 19, 112 Kupus 18, 232, 28. 58, 61-63. 81. 101, 102 Kupus 30 Kupus u glavicama 62. 102 Kupusna hernija 61, 81, 81 Kupusna pipa 85. 86, 94 Kupusov bijelac 85. 85, 94

KAZALO Kupusova muha 86 Kvržice na korijenju 56 Lavanda 48 Leća 19, 113 Leguminoze 56, 61, 113 Lisna uš 84, 93 Livadni grahov 57 Luk 12. 18, 30, 95-96. 9899, 102 Lupina (vućika žuta) 56-57, 56.63 Ljekovita biljka 20, 106, 108 Ljekovito bilje 28 Mahunarke, leguminoze 56. 113 Malčiranje 37 Maslačak 111. Matičnjak 48 Matovilac 18. 64. 101. 103, Miševi 84 Mjesec 9. 13. 15 Mjesec, siderički 1, 12 Mjesec, silazni 25 Mjesec, uzlazni 25 Moljci 94 Monilija 83 Mravi 84 Mraz (kasni, svibanjski) 69 Mrkva 18. 22, 64, 95-96.96 Mrkvina muha 86. 87 Muhe 94 Mušice 94 Nagonsko svojstvo 33 Napad gljivica 79 Napad gljivica na voćkama, njihovo suzbijanje 83 Narcisa 26 Obična mišjakinja 48. 74 Obični slak 76 Ogrozd 117 Okopavanje 23-24 23, 33 Okopavanje, doba dana 24

KAZALO

Okviri za kompostne humke 38 Rajčica 19. 22. 64, 112. 114. Organizmi u tlu 32-33, 54 114 Rast. pospješivanje 47 Rast. zaustavljen 47 Paprika 10, 112 Različak 56 Pastrnjak 18, 95.95 Razmnožavanje 11 Pelin 48, 86 Razvijanje biljnih organa 61 Peršin za korijen 18, 95 Raž 57. 57. 62 Peršin za list 101 Repa 22 Perzijska djetelina 57 Peteroćlanost 59, 62 Phacelia (facelija) 56-57, 57. 61 Planet 9, 15 Planetarne opozicije 14 Planeti, njihovo djelovanje 15 Plodored 58-65 Plodored, planiranje 62 Plodored. primjer 60 62-63 Plodovi za skladištenje 11 Podbjel 76. 77 Poljski osjak 76 Pomično krovište 69 Poriluk 64. 65 Pospješivanje truljenja 40 Povrće za skladištenje 28. 102 Prelogrinja 94 Premazivanje debla 120 Presađivanje 25 Preslica poljska (čaj) 79-81 Preslica, poljska 76. 77, 79, 79 Pripravak 500 49 Pripravak gnoj iz roga 48Pripravak kremen iz roga 49-51. 89 Pripravak od kravlje balege 40, 52-54, 52. 53, 57, 67 Pripravak od kremena 501 49 Pripravak od kremena, primjena 50 Pripravci, spravljanje i miješanje 51 Prirodno ukiseljeno povrće 31 Pšenica 112 Puž 88-90. 88, 94

Repa stočna, kravska 22, 102 Repa. žuta. podzemna korabica 18,95 Reznice drveća i grmlja (čuvanje i sadnja) 27 Reznice grmova jagodičastog voća 120 Reznice lista 27 Reznice šiba 27 Ritam 1 1 Ritmovi planeta i Mjeseca 11 Riža 112 Rotkva (povrtnica) 18. 62. 64. 95 Rotkvice 18. 20. 49, 59. 62. 64. 95. 97. 97 Rovac 94 Ruže 107 Sadnja. 25-26 Sadnja, razdoblje presadnje 25 Salata 20. 23, 101 Salata glavatica 21, 43, 64, 103 Salata za rez 64 Sinja krijica 48 Sjeme 20 Sjeme za sjetvu 20 Sjeme, dobivanje 20-22 Sjetva 16, 18-23. 21,35 Soja 19 Sok 31 Sovica pozemljuša 87, 94 Steiner Rudolf 8. 10 Slijenje 32 Stolisnik (hajdučka trava) 48 Stvaranje sjemena 20 Sunce 9,15 Sunce u zviježđu Zodijaka 9 Suncokret 32, 106, 107 Sušno doba 67

Svjetlo 11. 15 Šparoga 19, 101 Špinat 19. 19. 42, 64, 101, 103-104 Štetočine 84-94 Štetočine, suzbijanje 46. 85, 91-92, 92 Štitaste uši 94 Tijek godine 11 Tikvice 19. 112 Tlo 32-36. 56 Tlo. analiza 33 Tlo, dubina obrade 35 Tlo, obrađivanje 11, 33-36, 36,71 Tlo. ozelenjavanje 56 Tlo. razrahljivanje 71 Tlo, struktura 54 Tlo. toplina 36 Toplina 11, 15 Trava 19. 101, 101-105, Trigon 12 Trigon cvijeta 1 Trigon korijena 1 Trigon lista 1

Trigon ploda 1 Trigonski položaj 14 Trigonski ritam 13 Tulipan 26 Tunel od folije "69

Vremenske prilike 13, 15 Vrijeme čvorova 14 Vrijeme za berbu 31 Vrijeme za sjetvu 11 Vrtložnik 68

Uljarice 107 Ulje. ocjenjivanje 8 Usjev kao oznaka na gredici 64 Uši 94

Zalijevanje 66-68 Zelena gnojidba 34, 54. 56-57. 57. 61,63 Zemlja 11. 15 Zemlja iz krtičnjaka 34, 35 Zimska brazda 34, 34. 54 Zodijak 9 Zrak 11, 15 Zviježđa, područja 9 Zviježđe 9, 12-13 Zviježđe Zodijaka 11 Začinsko i ljekovito bilje, berba 28

Uljana repica 59, 62 Valerijana (odoljen) 69.111 Varroa grinja 94 Velika subota 70 Veliki petak 70 Voće (sa stabala) 116-120 Voće 112 Voće za skladištenje 120, 31 Voće za sušenje Voće, berba 28, 29. 120 Voće. jagodičasto 116-120 Voćka 82 V o d a l i , 15 Voda od valerijane 69 Voda, kakvoća 67-68

Ž e l e 31 Žitarice 19, 112

Opaska urednice Navršilo se upravo 10 godina od prvog izdanja ove knjige. Potražnja i potreba se javljala cijelo vrijeme otkako je prvo izdanje prodano u vrlo kratkom vremenu. Zahvaljujući napretku tehnologije odlučila sam se za o v o skenirano izdanje, jer su u tiskari zagubljeni materijali za reprint. Nadam se da eventualno neznatno odstupanje od uobičajene tiskarske kvalitete neće nimalo umanjiti praktičnu vrijednost i primjenjivost o v o g priručnika u vašim vrtovima i na poljima. Zagreb, 09.04.2009. Zlata Nanić