3. Stan u potkrovlju.pdf

mRrsroR2

STANU POTKROVLJU

MAJSTOR' tre6akniiga

|zDAVAE Majstorpressd.o.o. DIREKTOR JuraiJustinijanovie GLAVNIUREDNIT' TomislavToth UREDNICA LidijaOreskovid LEKTURAI KOREKTURA JagodaBojani6-Cesarec GRAFIEKOOBLIKOVANJE Valentina Toth LarisaOreskovi6 I DOKUMENTACIJA PODRSKA INFORMATIEKA DenisDuvandid MARKETING AlanEckhel PRIPREMA ZA TISAK GRAFIEKA Majstorpressd.o.o. CRTEZIIFOTOGRAFIJE Majslorpressarhiva LIKOVNOOBLIKOVANJEKORICA TomislavToth TISAK Zrinskid.d.Cakovec tsBN 97&953-7590-02-4 CopyrightMajstorpressd.o.o. Vedernlilist d.d.,2008. www.vecernli.hr MAJSTORPRESSd.o.o.,2008. Odranska5 Za$eb www.majstor.hr majstor.hr majstor@ isveudilisne kniitniceu Zagrebupodbrojem661432 kataloguNacionalne CIPzapisdostupanu radunalnom

Tomislav Toth

Stanu potkrovlju

Rije6 urednika SerijuknjigakojazapodinjenaslovomStedllivijegrijanjepriprelistomito je zasigurno milismou kreativnoj suradnjis Vedernjim nesvakida5nji izdavadkipothvat.Osebuinesu po sadrZaju,kompoziciji, formi...i nisunastaleu jednomdahu.Za njihsmoiz bogateMajstorove iz razdobliakoje rizniceodabraliono najvrednije obuhva6anekolikogodinajer svojimznadajemi edukacijskim pristupomotvarapui u sviietpraktidnihznanjai novihsaznania. lakoje uglavnomrije6o pra,kidnoj tehniciu raznimpodrudjima, bit 6e korisnoi razumljivoi onimakolitakvoStivone 6itajupredeslo. Kakoimamodugoiskustvoureduju6i tu vrstustrudnepublicigodinau SAM-uskupilismo i Sesnaest stike uz osamnaest u - dobroznamoStonaseeitatelje Majstoru najvi5ezanimaiStoih praktidnihproblema. mudipri rje5avanju svakodnevnih Zapravo,glavnipoticajza tai pothvatje i doSaood ditateljakoii sve udestalije traZeodabranetemepo pojedinimpodrudjima. premakojojsmo iodabrali To potvrdujei na5ainternet-anketa podrudja prvih pet tematska za knjigaserijalaMAJSTORNA KVADRAT. godiMajstorimatrainuvrijednostpa smove6inudosada6njih sta rasprodali i u oblikuuvezanihkompleta, takoda sad mnogi ditatelji trazeraznetematskedlankepo pam6enju, a njihjednostavno visenema. lakosu knjigeMAJSTORNA KVADRAT tematskecjelinenisu strukturirane kronoloSki, a nemani striktnosistematiziranih poglavljana uobidalenina6in- od jednostavnoga k sloienome. je pridaza sebepa ih moieteditatiod podetkai Svakopoglavlje napreskokce, u malimdozamaili otvoritistranicukojavastrenutadnozanima.Svakaje temacjelinaza sebei ne ovisipreviseo onimakojejoj prethode ilisliiedenakonnje. Pripremaju6i ove kniigeprolistalismopa2ljivotisu6eoblavljenih pa stranica, konaean izboriodabirmaterijala nijebionimalolak. Mnogoie togatrebaloprilagoditi vremenu, obnoviti i dopuniti. Jer, je jedna rijed o temamau kolimasu stalnepromjene od glavnih - budete je priliku odlika.Mnogo togaostalovani,za nekudrugu li je trazili. Tomislav Toth

frrrr;blrq Lidija Oreikovi6

4't;,26rr,;' 4

Slan u potkrovlju

Prije 6itanja godina,pa iviSe,na5imsu se gradovima Prijedvadesetak Sirile kampanjeza gradnju,dogradnjui preuredenje tavanau stambene prostore.Jedanod razlogaza nametanjei pokretanje te javnosti je podlogu i idejeu imao vrlorazlo2nu dobreargumente. Nakonmasovnegradnjesvih mogucihstambenihobjekatas ravnimkrovomi nevidenihproblemakojeje takavtip konstrukcije izazivaozbog poslovi6nolo5ihizvedbi,nastalaje uvjerljiva uzredicakakoje najboljemogu6erjesenjeza popravakravnog krova- klasidankosi krov. D o g r a d n j ak l a s i d n o gk r o v a n a r a z o r e n et e r a s e m o g l a s e vrlo uvjerl.livo opravdavatipovecanjemiskoristivepovr5ine na postoje6emtlocrtu i trajnomzastitomcijelezgrade.To je i deseterokatnicama bilaidealnaprilikada se osmerokatnicama bitnopromijeniukupnaenergetska bilanca.Trebaloje postaviti solarnekolektore, izoliratitankefasade,dodatibalkoneitrajno prekinutivjeditesanacijeravnihkrovovakoji nisu trajaliduze od godinu-dvije. Maloje od togaostvareno, iakoje sanacijazgrada iz pedesetih, Sezdesetih isedamdesetih danasu Europiozbiljan zahuktalibiznisu kojemuse vrte stotinemilijardieura. lstodobno,na na5imse prostorimaponavljaloSapovijest. Arhitekturom idaljeharajugolekocke.kvadriiostalielementarni oblici.Kako se u meduvremenupromijenilosve osim projek- gradevnekonstrukci.le tantskihvizijailakomih investitora su ostalepodjednakoneracionalne i uglavnomnekvalitetne. lako materijaliitoplinskaza5litanapokonpovezani su hidroizolacilski propisanih imperativom normi,a i na trzistuve6 imamosve sto trebaza solidnuizvedbu,nedoslajenamznanja,voljei- novca. N e n a v i k lni a s k u p l j au l a g a n j ai s t r p l j i v od e k a n j ed u g o r o d n o g profita,sve radimojeltinos najgorimmaterijalima, minimumom minimuma, na na6inlo5ihgospodara. A to zbiljane traje. PotvrdanaSihnastojanja da smose godinamatrudilipromijeniti takav mentalitetje i ova knjiga s izboromdlanakaiz Majstora koji priduo nastanjenom tavanuprikazujuiz drugogkuta.Na5 pogledzadireu srZfunkcioniranja instalacija i nevidljivih dijelova, je pri glavni naglasakna opreme,kojisu od bitnevaznosti, 6emu Stednji energijeisuzbijanju opasnevodenepare. Kakoje potkrovljeistodobnoi prostorposebnogugodajau kojemuse oblikujubitnodrukdijiambijentiod onih u klasidnom stanu,taj kreativni,a ipakjednostavnijidio dostupanje na brojnim bogatoilustriranim stranicama,od dnevneStampedo popularnih broSura.Medutim,pridao tome kakoiza5to ne5tofunkcionira, Stonam moze donijetibrigeiStetuili pak dobitakizadovoljstvo - i danasje rijetkost.PoveZeteli sadrZajove knjiges ostalima u seriji,sloZit6e vam se vrlo upotrebljivmozaikneodekivanih rjeSenja. Pomogneli vam samo jedno poglavljeda pravilnorije5itesvoj problem,knjigaje ispunilasvrhu.

TomislavToth :ian u potkrovllu

5

Rezerva zlatnih kvadrata

I

I

I

i

Svakitavankrije nesludene mogui n ostiproi irenja stambenog prostora.Praino i zapuiteno spremiSte starudijes malo invencijemoie postati najatraktivnijidio kuie. No,pritom valja ri jeiiti specif iine probleme koji se ne pojavljujupri uredenju ostalih dijelovakucepa se naknadni zahvatiu potkrovljeosjetnorazlikuju od izvedbekrovnekonstrukcijena novoj zgradigdjeje tavanuunaprijed namij enjena stambena uloga. Suvremenimaterijalii sve bolja opskrbljenosttrZiita nude u podruiju preuredenja tavanazanimliive i korisnenovosti.

I

ar 'tg Z '

'

-

f'

al II

'Y

Y-'.lL'^=

podkrovorn, Visoko iutonule u prasinu, tisuce 2,3metra,imatiocrtveciod 50 postopostojece p0tkrovnih poda.Tusu kontinentalne kvadraia spavasnomTrnoruZice. Prl povrsine tavanskog gradev predonima dana6njrm cijenama nskogzemljStau kucesastrmijLm krovom u prednosti prostora vnleme po mediteranopcegnedostatka slambenog to primorskim kojeprepoznajemo Pritomne mislimo samona skomkrovumalognagiba. Srecom, vecina takvih Jepravoraspnistvo. gradove. podainadozid I u manlinT mlestima ezenaobteljskim kucaimaiznadraznetavanskog pustai neuredna potkrovlja... kucama Zivotni se (atik)oko1 m visine, stotavandiniprohodnljim. prosior prosiruje ruznim dogradnjama kojeun N a l v S en e v o l j m a o g uv a mp r i u S t tkir o v n e Stavaju vrt.a takvistambeni dodaciu prizernLjukonstrukcije kodkojihveznegredeproazeznad poda.Nesmijete pa izradanovog uglavnom nisuniodviSe suhi. ih opteretiti. je najb'Ze Nalpovoijr.ede-jesralana po- podanapovisenoj razinic lelipothvat mozeuai'Jdi raval- oe,/le.nelja.nit neisplativim. slojecem t jeluzg"ade novihprikjucaka I brojnih nuinlhvecugradenih Ze te li slobodno hodattavanom. nesmijese je udadetalja. ZatonajdeSce i nijerijedo pravojgradnj dogod ti da nacrtiintenzivne komunikac postojeceg prostora. veco prilagodbi gredu. Pretva- rateg avomu nekuniskupopreanu a ni ranjempotkrovlla u stanpove6ava se kvaliteta stalno saginjanje nemasmjsla. cijele kuce, smanjuju krczneizo- D o d L Spe..o b l e rs e m o Z e' j e ; , 1J g r a o r j o * segubcrtopline grijanje. llranokrovSteI - poleftlnjuje nove,viSegrede,no tajzahvatmoraodobriti i \azaosr.pred cem7a\oraI J mrez. propsa naorirar. sl'ucn.a\ Oocerlo vriledprav.lo dase g edeprenamjene prostora ja nesmiledirai. lzbacite lvlasnicklh odnosa. krovna konstrukc li nek ja nlsuravnopravna. potkrov Stoje.posebice kod stupiliniskuhorzontanugredu.lakosemoze gradskih velikih problem dogod zgrada, nepremostiv ti davamsecijelikrovsruSi ilideform ra jakomvjetru.Nepopravljive priizuzetno zainteresiranom investrtoru. posljediprijeb lo ka- cetakvih Bezobzira navlasnrcke ponekad odnose, zahvata seotkrivaju teknakon je strudni pregled kvogzahvata godina. nu2an zgrade i nekollko proracun. kroviSta te statidki pod a tijekom izvedbe Osirntoga,gredeu krovnoj konstrukciji, strucan nadzor. tavana izidovlnakojese oslanja kroviste, moje pretpostavka Osnovna dabuduiistankoiina rajuirnatr nosivost kakose ugradnjom sigurnu cijeomtlocrtu rnoraimatisvijetlu visinu visuod dodatnog rnaterilala ne bj ugrozila stabilnost. To S t . . r , p o r l r o !J L r

.ftr-: 'i.

)

je znaealno pri zoiranlukamenom vunomkao postav toplinskim izolatorom. h ianiupregradn z dova, kadedodatnog d mnlaka. je zvedba problem Poseban dodatnog stubsta kolemorazadovoljiti sveuvjetesigufnost te prikljudka nainstaacijske vertika e. Naiaost.to podclenjuiu, susitncekoleseu pocetku a poslije postaju probem.uzrokrazodaranlu nepremostiv i nepanranitrosak. g ededozvola Tekkadje svesredeno i opce jedi o>lva'i\ ost'o-o'ehta. ,zbo'rat"'ijaa../ars prostor kalgras p anrranjem i rasporedom ia te doijerivanjem atraktivnog izgleda. poloZaj Zatone podnjiteni sa kakvm zahvatima dok Dobar in staIacijskih vertikala elektrjdarvodolnsta aternisureklisvojel znacalnrlle za komfo!noi ekonomieno Odlu6ulu instalaciie B u d u cr a i s p o r ekdu h i n j e ku , p a o n i ic(ep o g o - stanovanjeod mnogih -ogLC-osL drugih tehniekihdetalja rovoI ./al-oda ralipir^ood.eoLje kojima se svi rado bave. prikljudenla odvoda. ModuIarne instalacijske \ c Z d U L d v r . t rJ d a a u a U u t l V O O aS r ' U p a c e m

sustavetrcbaptimiieniti

pojadanie podne gdje god ie to mogu'e. mozeteZiti250kgStozahtijeva konstrukcje badu dilelu tavana koj cetedodatno opteretit betonom I cementnim estrihom, kerap odicama mickim ibollerom. je i rzjevanroralu Vertkalevodovodne rnstalac imatoduSak ko)i)Zaziiznadkrova valjaihtako postav priizoliranju poti da nebudeproblema krvanlu. K d o s L eo d r a d i l\ s l . y 4 q p [ i 1 il s p i n s \ a z o l a - j a

7

tikispodsljemena, u samom vrhukrova, od strudnjaka zagrija- prostor budu6eg stana,zatrazite potrebnih sustavgrijanJa, i instalacije. Akotavantrebasamostalan njeproradun uredaja zadat6egorivo. Akoje tavanna obiteljskoj zgradi,moZda6e i najviseglavobolje postoje6a grijanja podnijeti lmateli plin,sve6eserijesiti lako,nos lo:ivim instalacija centralnog pogotovo za6asnastaju dodatne iliugljenom u uljem, drvima dodatnoprosirenje u noveprostorije, potkrovlja. poladano brige. svjetlu izoliranog postavljane6ete loZivog uljasigurno Veiibrojgrija6ih tijelazahtijeva ive6uekspan- Spremnik cijevii crpkuza zijskuposudukojase u takvimprilikama obidno ti na tavanpatrebapredvidjeti seliiz podruma najcesce u skriveni dovoduliaiz oodruma. u potkrovlje,

Percon Floor i\4F f

-ravna betonska nodlooa

ookrivenahoroizolactskomloliiom II

- Per conFloor - FasoperlAS -Nivopedii Sliperl-Ls | -nosivadaidanapodoga pokr{venaio pai€nia ijornprotiv | | tt

trll ,.1

ffi&

,t P E P

Naravnubetonskupodlogunajpraktidniie je poloi.itiperlcon flootMF-ploienakoie je s donjestranekaiiranamineralnavuna. Ukupnadebljinaoveoblogeje 33 mm. priguiuje Mekni izolaciiski sloitemeljito udarnubukukorakapa ovaitvrdi suhi est h odmahp ugndnii 4e6avaproblem Sirenjabukekrozmeilukatnukonstrukciiu. Akoje betonna tlu, obveznoga prckrijte nekomhidtoizolacijskomfoliiom. Umedukatnim dovoljnai ie konstrukcijama Darnabrana,

P izvedbi suhog perlcon-estiha na statoj DrvenumedukatnukonstrukcijumoZete lakoizvestisneprcpusnim suhimestrihom drvenoi meitukatnoj Ronstrukcijinajprije umetaniemEwstihdasak izmedustopnih treba poravnati neruvnine i nagibe poda. To greda.Daskettebaprcktiti folijomkoia se postiZe nasipavajemgnnulata (npL nigrunulata voperl ili siliperl-Lg)na iwstu nepropusnu Cesprijeiitiosipavanje kroz toliiu kojon je pokrivena daSeanaoplata. reike.Nakonnasipavanja, zrnati matejal (nivope ilisilipe -LS)poravnateSirokom Debliina nasutog sloia ne bi smjelaprijeii metalnimnvnalicomi pokrijetejednim 6 cm,ier u protivnomtrcba nasiplagano mehaniiki nabiti. slojemtasope -ploia. Ovesu izolacijske vlaknaticeodlienapodlogaperlcon-plo-tueko nasipase potom poloZe fasope T9-pbee,a na njihperlcon-pbee. iama koiesastavljateliiepljen preklopai uvrtaniemviiaka,

il .:t'

Suhe pbee pe con TE omoguCujubrzu i urcdnu izvedbu vodonepropusnogpoda na meitukatnoj konstrukciji od ielienih l-nosaia. lspunu od lakog betona ili porobetonamoZeteizravnoprckriti i poravnati nasipomod nivoperlaili siliperla-Lg,bez uobiiaienih zawinih sloieva. NasippokrijeIe opterelivim laganim ploiama fasoperl-4g, a na njih potom poloZite suhi estrih od perlcon TEploia.

8

Pri obnovi slarih zgrada s dNenom medukatnom konstrukciiom ovaj sustav omogucuiei brzinui uitede- Nakon uklanjania sliiepog poda, Weko postoieceg nasipaizmedudrvenihgrcdaiednostavno nasipatenivoperlili siliperl-Ls(ovisnoo zahtievima glede buke ili vatrootpornosti) i poravnate ga punom povriinom poda. Na nj poloiite tasoperl-Aga potom i pe con TEko podloguza kercmiekeploiice.

Kupaonicus nepropusnimsuhimest hom moZetenaDtavitii nastaromdaidanom podu.PrckoneravnihdasakapoloZitedea potomnasipate niveliraiuCi bliuPE-toliiu, qranulat, Ovisnoo vrstinasipa,istodobno i zvuinu aobivatedodatnutoDtinsku zaititu,ali i znatno6oljuvatrcolpornost konstrukci je.Nabespriiekomo ravni suhiestrihnalijepitepbeice. Brzo,suho, ragano. Stan u potkrovlju

-

jerse na njih,prekoPE{olije uvijekmoZeizliti plivaju6i parketu ili estrihkaopodloga oplodenju, podnoj tekstilnoj oblozi. podaispodestriha izolaciju Dobrutoplinsku posti6i6etei plodama DOLJE:Cistu suhu u mokrimprostorima themopanXPSnapravljenim od ekstrudiranogizvedbu nude giplan-ploie. polistirena. Polaiu se u dva sloia glineno-bitumenski (perlit, Zrnati nasipi ver- p osebnih gip skafton skih poravnati mibit,vermiculit..,\ moguodlidno sve pbea od kojih ie donji poja- podloZentoplinskim nepravilnosti starogpodai pritom dodatno zastitu nadonju izolatorom (kamena datizvudnu ilitoplinsku u odnosu vuna,polistiren)dok se etazu. gornlm poravnavalur poduporavnavaju Nabetonskom ivecenerav- prekrivaiu fuge. nine,a toplinska i zvudna svojstua suimtakvada U suhimse prostorima je dobrounaprijed pretvaradih se ponekad Pritom ugraditi ugraduje upravo zbognjih.Preko polaZena valovitu Ijepenku. Taj suhi estrih s akumulatorom kakobistese grijalii u sludaju takvog poloziti zrnatog nasipa mo:ete i ljepenka,ima malu masu,a nestanka struje.O smjestaju spremnika, bojlera a na njuslijepi pododvlaknatica idrvenupodnu p lagodliiv izolator ili kotlaposavjetujte se sa strudnjakom. Kombi- oblogu. lvlo:ete ih nasutii u dodatnu resetkastuomoguCujepolaganie pa s njimanemapro- potkonstrukciju grubih powSina. bojleri su u pravilu lakai, od gredaigredrca, notadagor prcko Na nj se lako polazu blema.Oditoje da nastanjenom tavanutreba njei donjerubove reSetke drvene trebatemeljito kerumiike pbeice, osigurati svenormalne funkcije obidnog stana,a obloziti pustom mekanim filcom, iliizoliraju6im parket,tekstil, Iaminati... prepreka. to je, najdesce, i najve6a U usporedbi problemima, s instalacijskim samodotjerivanje je djedja ponekad kroviSta igra. Podoui prijestotinjak godina, Kodstarihkucagradenih podovlbilisu tek nuZnakonstrukcija tavanski po kojojse moglohodatiprivjesanju rubljapod suhimkrovom. Takavpodpropusta zvuksvakog koraka, a ni izgledom se ne uklapa u stambeni prostor. podovi6estood loU starimsu ku6ama pribijenih grede. 5jhdasaka izravno nastropne U najbol1em sludajuprostorizmedugredaisje ostacima punjem Suteili Sljakom, kaozastita pozara premakrovu. od brzogSirenja iz stanova prostor Stambeni tra2idvrS6e konstrukcije i zvudpremastanarima nuzastitu ispodnovogstana. preinaku poda,ukloZeliteli solidniju drvenog nitedaskei savnasutimaterijal medugredama. plodekamene U meduprostore mo2ete umetnuti prekoparnebrane,nasutineki vune(tervola) (perlit,vermikulit) zrnatiizolator ili pakumetnuti porobetonske ploce. Masivniji nevibrirastropovi ju poputmembrane i ne prenose zvu6ne valove i - - . ^ r ,^ / ^ ^ , , ^ , ^ r ^ - r . ^ \ ,z z,a^a \guvu,! v,dzudl.

prodorpare Parnabranaimazada6u sprijediti iz donjegstanau izolator i vasnovistanu potkrovlju. Pogornjoj stranigredanalijepite uzduZno trake pusta(filca), a tekpotomprekonjihnovedaske podu.Nlekane kaopodlogu budu6em folijeilidrvplode (OSB-plode) ne oslabit6e prilenos zvuka (koraci. padpredmeta). odizravnih udaraca Boljeje rjesenje akosecijelipodprekrije tvrdnimpodnimplo|amatervolakoje6e istodobno poboljSati toplinsku i zvudnu izolaciju. Preko takve sepodloge mogupoloiiti vlaknatice iliOSB-plo6e podkojisepotomprekriva po kaoslijepi oblogom podom Zelji- pravim brodskim iliparketom, Tvrdepodneplotetervoladobtesu i kaopodprostorijama (kuhinla, logau mokrim kupaonica) Slan u Dolkrovli!

Dvostrukestolice

prilagodbama ipak donosestruenjaci nakonPrcgleda konstrukciie.

Trosttukevisulie

OO OC

ce oa oo

Oblikkrovane odreatuieupottebl iivost t opcemogucnosu ureiteniaveeb ovisi o unutainjoj stunufi nosivekonstukcije ktoviSta.

10

Trcstruke stolice suhe jekorno ravneplohepoda. trakamaza zvucnuzastituu sustavima gradnle(nglps,knauf,placo,/afarge...). Nasuti Supljine toplinskim izvuinimizose ispunjuju vuna,nekiperlitnigranulat), materijali su idealno rjesenje za laganestropne latorom(kamena se pustom,a potom konstrukcije. Ovisnoo tra2enoj debljinitoplinske bridovidasakaprekrivaju gredapri6vr56uje nasmjerojadanih i zvudnezastitenasipavaju se izmedugredaili ih se,okomito prekrivaju novompodnom dasdani slijepipodkaopodloga u debelom sloju. P"raktidni figiptan sendvidu. poda, Koddrvenih (podova) glatkog manjenosivosti stropova Zeliteli brzuisuhu pripremu je gredeostavitina miru,prek0poda ugraditedvoslojnirigiplantvftke Blglpskoji u najbolje pravokutni raster(npr.60x60 cm)od od kamene vuneili poloziti donjem slojuimaizolaciju (npr.5x5cm),a nu2nu polistirola, gredica toplinsku tvrdogpjenastog dokgornjislojsamo drvenih posebno poravnava glatkuplohu. izvestinasipavanjem Toje vrlolagan ilizvudnuizolaciju dodalno podkojineoptereiuje konstrukciju, do rubagredicakojise ravnaa namijenjenlaganoggranulata je brzojizvedbi. poravna pocijeloj povrsini. Na njihse mogunalijepiti kera- licomuredno parkel, podna gornje i donjestraneprekrivaju midkeplodice, tekstilna oblogaili Gredice se s pustom pakplivaju6e poloZili zvuka.Na kakobi se smanjioprijenos laminat.,. podlogu polaiu plode, podovi se drvne a preko stari tavanski takvu U svakomsludaju, zahtijevaju Samo njihpodnaobloga. strudanpregledstatidara. i netrebarasterodgredica. Dovoljno tako6eteznatiisplatili se zamjenaakustiaki Ponekad granulata polozitiletveiligrevrlopovoljnog nasipaslareSuteizmedugreda je prijenasipavanja poda,a cijelogtavanskog ili naknadno umetanje blokovaporobetonadiceuzduZili poprijeko pijeskomili nekimlaganim potomispunitimeduprostore granulatom. Pritom i nasipavanje podmoZezastititiPE{olijomprotiv granulatom. Mogu6ih rje6enja imazaistamnogo. se postoje6i Nosivost drvenihgredamozetepoveiatiakoim pareiz donjegstana. je popodovima punomduljinom ilivijcima Na ravnimi dvrstim dovoljno s objestranepribijete pridvrstite izvudnuizolaciju od tvrdihploda s maticama daskedebljineoko2,5 lozititoplinsku cm,Toje povoljno rjesenje kodtanjihstropnih tervolaDP-1,DP-5,LF ili F. One6e temeljito jer 6e se gredeukrutiti, konstrukcija nestat6e priguSiti zvukkoraka. neugodnih iprogiba. novogpodamoraseodvojiti vibracija a dobroporavnani Viseslojni sendvid gornjibridovi konstrukizvedbu zidova ilidijelova krovne dasaka omogu6uju bespri- odsvihbodnih Slan u polkrovlju

a

Naiiei-Cerieienje- lampe ia ci1e kakobiseprekinulizvudni itoplinski mostovi, pncvrscena preKorogova. Tose posti:eumetanjem trakedebljine oko10 U sendviiu je iza lampe je PE-folija premasuje mmkojasvojom Sirinom ukupnu visikao parna brcna. Kamenaje vuna nusvihslojeva novogpoda,Stoje bitandetaljpri odozdo prckri vena armircnom foliiom p ivriCenom ispod letava plivajuceg izvedbi estriha. na rogove, dok ie izvanazaiti6ena podni lvaterijal koji6eteugraditi u sendvid ovisi bitumenskomljepenkom ili prostorije o namjeni ivrstipodneobloge. armiranom PEJoliiom. lspod crijepa je zraini meduprostor,a znaiajan Dnevniboravak i spavaonica obidnodobivaju zraini knal oblikuje se i ispod podnuoblogu, podili tekstilnu dasdani brodski kamenevune,Sustavse obilno parketod zidado zidakojise polazena velike prcvjetrava,no pri danaanjim drvneplode(vlaknatice s utorom), i dokkuhinja normamatrcbap mijenitiplosnatei visoke rogove za deblii izolator. progiba kupaonica zahtijevaju zbogmogu6eg baremtri slojavodootporne plode impregnirane Zetite Ii vidtjive rcgove, ali vam za5ti6ene folijoms uzdignutim rubom.Akoova njihova debliina to ne dopuita, plivaju6i lagana izvedba nijenuZna, tadasu anhinapravite najqije glatku i ravnu dritniestrihilipakdvaslojaplodastih elemenata plohu od tigips-ploea s donje strane rogova, a potom spoieve (rigiplan\ vrlodobrapodloga za lijepljenje keraprck jte tino obradenim daskama plodica podneobloge. midkih i brzopolaganje KOlesrnnom osgovaralu rogowma. Pouriina kroua lza rigips"pbea je parna bruna, a Prijezatvaranja krovnekonstrukcije, ugradnje kamena vunaje postavliena preko razmaknutih neobtadenih da5i ica. pregledajte zolatora iobloge, detaljno svegrede U novije vriieme,gdje se u kroviSte je preslozite i letvecrepova. Ako crijepoSte6en, ugraduju uski a visoki togovi za pokrov, a dotrajale ioste6ene komade zamijenite p o stavIj anje mnogo debIi eg izolatora (do 30 cml na tai se naiin novima. Pogledate li krovodozdo, lako6eteuoditi lako simulira dojam klasiinog krova. nepravilnosti u rasporedu crijepa. Akosupojedini crepovirazmaknuti i propuStaju kisu,pozovite Kod rogovavelikogprcsiekalako krovopokrivada da ih postavina pravomjesto. je napraviti oblogu rustikalnog je izgleda. Tu se kombi-pbee Ponekad valjapresloZiti cijeleredove. Pritom (drvolit+ stirop o0 u potpunj uj u najbolje odmahzamijeniti vidljivo oSte6ene, trudebelim sloiem kamene vune, le isumnjive krovne letve.Gredeu konstrukciji Na dtvolit (hemklit) se nanese jer6eteih krovanesmijuimatiopasnih napuklina tanak sloj ibuke, zagladi i oboii. Bubovi uz rogove prekriju se (npr.kamene ugradnjom izolatora vune)iobloge uk asnom letvicom p ribiie nom dodaino opteretiti. na rog.lzvana ie amirana toliia i jer u suhom prepustite Pregled strudnjaku pro stor za prozraaivanje. potkrovlju gredemogudobitibezopasne pukoZa izvedbu koja bi odgovanla danaEnjimnormamai minimalnom tinekojene utjedubitnona nosivost krovista, a izolatoru od 23 cm debliine. takvi prijemnogogodina. nastale su naglim suSenjem masivnirodovi nisu ba:iiesti. Najopasnije su crvotodine i kanaliu kojimase nastanjuju ose. pro- i uredno, gredeobloZite Akoje nekidiokrovadugoproki5njavao. vidljive rigitect-plodamai vjerite danijedrvopodelo trulitiijesuli sepolavile obojite istombojomkaoiostalepovr5ine. gljivjce. je zadepregledajte Natommjestupazljivo i dr- Jednaod va:nijihpredradnji svakako poda.lakoje to u potkrovljimapljivanje venukonstrukciju malihotvorakojise pojavljUju na kosim ponekad rijetkost krajevigredaoslonjeni na zi- gornjim rubovima zabatnih zidova. Stogaprije doveku6epodlije2u stalnom modenju. U takvom podetkaradovasvezavr5necrepovepokrova sludaju trebapromijeniti cijelugreduilizamijenititrebadobroudvrstiti mortom ilizavrsnom letvom profila. oSieceni dioprotezom (zabatna oddelidnog letva,wetterlatte) kakovamkiSai snijeg Zeliteli zastititi kroviSte oddaljnjih napada i uniStili Ste- nebi prodrli u izolator svanjegova dobra premaZite tocrna, ili,barempoprskajte najvainije svojstva. gredenekimzastitnim konstrukcijske sredstvom. Promakanjem zatvorenog kroviSta lakose moKakoje na.1deS6e rijedo oirovnimotopinama,Zepojavititruljenje mokrog drva. prepustite to strucnjaku ili,akoraditesami,na- Nastarijim su kucama reskemeducrepovima i vucitezastitno pasu odijelo s kapom, masku, rukavice sljemenjacima najdeS6e zatvarali mortom, inaodale. se i maliotvorinaspojuzabatai krovazapunjaDrvenu promjene konstrukciju mo:etezastitili iod po:ara valiistimmaterijalom. Temperaturne i posebnim premazom bezbojnim koji6esprijeditivjetarsigurno razlokali suodavno takvubrtvupa planepoputkutijeSibica. dakroviSte labave komade valiaodmahukloniti. Danas se gledepo:aranudiiobloga krovnipokrovi postavljaju Posebnu zastitu iskljudivo s mehanid(delidni profil, odvatrootpornih rglps-ploda. Akosu gredelako kimpridvr56enjem vijak,kopde...), kvrgave, podatnom a Zelite davamu stanusvebuderavno a sllemese prekriva folijom od umjetStan u Dotkrovllu

11

nogmaterijala kojaza5ti6uje od ki6ei insekata, a li vidljiverogoveili glatkukosuplohupo cijeloj propusta zrakiparu. krovnoi Dovrsini. Akocrijepnijenov,preporuduje parna se ugradnla Ostajuli rogovividljivitadase izolator, folijeilistaklenim vlaknima armirane bilumenskebrana.vanjska za5titaod proki6njavanja i unuljepenke izmedusvakogpararogova. Tako6e trasnjaoblogamorajuutisnuti medurogove. pokrova se u sludaju ostedenja sprijediti obilno Odmahse postavlja ipitanjedebljine rogova modenje izolatora ioblogekrovista. Ljepenka ili te djelotvornosti izolacije. Danainjistandardi folijapribijase prekouzduinihletavana bodne zahtijevaju toplinsku zaStitu od najmanje 23 cm stranice rogova, od strehedo sljemena. Pritom kamene vune.PokaZe li sedasuzatakvuizvedje vaznonastrehii uzsljeme pro- bu rogovipreplitki, krovaosigurati nepreoslaje vamdrugonego zradivanje kakonekio5te6eni crijepnebi uporno odustati odovekonstrukcije. i trajnomodiorogove ilizidove. Ustrajete li u toj namjeri, rogovemozeteipoKamo s izolatorom a oblogom? debljatipribijanjem dodatnih dasakapo donjoj Odgovorna to pitanjeovisiprvenstveno o stranigrede,no to ce nepotrebno poskupjeti podgleda na6inu oblaganja kosekrovneplohei cijeluizvedbu. o debljinirogova.Unaprijed valjaodluditi Zelite Plodekamene vunekrojesetakoda su pojedinikomadiza oko1 cm Siriod razmaka medu rogovima kakobi se moglidobronatisnuti, Vrlo je praktidna ugradnja s trokutasto izrezanim jednana plodama kojesenaizmlenidno natiskuju drugu, a strie6iseugaoodre:e. Takavnadinizoliranja dajenajmanji otpadmaplodetervolamo^ele terijala. Trokutasto izrezane naru6iti i kodproizvodada. I plodestiropora valjakrojitiza kojimilimetar Sireipotomutisnuti medurogovekakobi se sprijedili zradni toplinski mostovi izmedu unutra6je u tomdobrom njostitavanaiokoline.Upravo izolacijskom brtvljenju kamena vunau odredenoj preon0st. Akoba5inzistirate na vidljivim rogovima. napravite konstrukciju glatko takodavampodgled prekrije kosinukrova,a potomna rogovepreko pridvrstite cijelogsendvida rustikalno obradene daskekojeodgovaraju $iriniroga. Nitkone6eznatida su lijepoobradeni rogovi tekdekoracila. lpak,prioritet imatoplinska zastitapajoj valja podrediti inadinizvedbe. Danasse krovista u pravlluizvodes kanalom za prozradivanje tako da ispodkrovnih letava, crijepa i izolatora ostane prostora najmanle 2 cmzradnog krozkoji6ese provjetravati kroviSte stalnim strujanjem zrakaod premasljemenu. strehe posebne Stogase na strehiugraduju mre:ice protivinsekata, igusteresetke a uzasljeme odzraanici. Takvorjesenje osigurava suSenje kroviSta iizolatora, a ljetisevrucina s crijepa neLIJEVO:Na starimse zgradamasusreiu masivne drvene konstrukcije kroviita u kojima su grede znatnih dimenzija-Ako to struinjak odobti. grede mogu posluZiti i kao oslonac laganijim ko nstrukcijama pregradnih zidova. Medutim,pregradneploie ytongaomogucuju najSiruprimjenu tog materijala u oblikovaniu potkrovlia. Na slici je izvedba zida kupaonice s ytong-elementimakoii se lako ktoje i sljepljuju. Zbog maleje maseporobeton naiao vrlo iiroku primjenu u dogradniamai pregradnjama u gorniim ouerovtmazgraoa,

12

Stan u poikrovlju

-

poioziti takoreci ParnubranumoZete slojevima. prekocijeledon.epovrsi're komadu. d .ednom kornbiflglps-plodarna, kroviSta a potomprekriti postrance plodama no pomo6u ili lamperijom, pribilenih i u prostor letavamozeteje pricvrstiti Utomsludaju seiplodeobloge izmedu rogovlma. priivrscuju ostaju vidljivi. naisteletve,a rogovi nastojte davam Stogod umetnumedurogove reska s objestraneumetkaostaneslobodna Takvase kakobi rogovimogliraditipodvjetram. pribijanjem letvice reSka lakoprekrije ukrasne duzroga. iza umetanje kombi-ploda vrijedi Ovopravilo (drvolit/stiropor). KadgrubupovrSinu drvolita Neis koI i stiv ptostor du2 moZese na nosivim (heraklita) ibukomi obojite, reSku sttehe zagladlte stropovimazatvotiti Kadsu rogovi kroviita ruvnii pravilni,rigips-plote ploceividljivog rogamorate elementimaytongatako izmedu obojene se postavliajuizravnoprcko pame brune. ukrasnom letvicom kojase uvijekpribija da pojedini blokovi udu U tom sluiaju su polozeneduljomstranomparalelno prekriti sa strehom kako bi prekrile najmanie dva rcga, Pritom valjaunaprijedizmedu rogova. Posliie ih na rog,a nikadnaploau. p rekri va unutrai ni a opIata Sudarnicese postavliaju s izmakom, 'adunati . pilerjaje"'azmaci kroviita, s mnogo krojenja u milimetar, medurogovima nikadnisujednaki vlaknatica i kombi-ploda, a formatrglps-ploda, neodgovara tomrazmaku. lamperije slgurno Oditoje davelikeravneplohenudebrzuizvedmaterijala. bui boljeiskoriStenje je akose plocepodgleda Najjednostavnlje jlilamperila (ngrps-plode, kombi-plode) odozdo prekorogova. prlbiju krojese Plodei lamperija padaju iodnoposredrnr takodatupesudarnice paralelno s stranicom roga,a pola2u se duljom poo0m. pribijanjem velikeplohenastaju Najurednije preko profila potkonstrukcije ilimetalnih odletava jerto omogu6uje plocana tupospajanle rogova Pri oblaganju cijelog potkrovlja rigips-ploeama mogu bilokojem punihformata. Pri- Gredicana podu ie prag mjestu i ugradnju se p mijenitii standardnimetalniprotilis nosaeima na koii se oslania oplata. prrcvrscuju kakobiste Veftikalnisu oslonci s izmakom koji se p iwste na rogove.Takose moguporavnati tomse plode poprednih progibi i neravnine na gredama,Pbee su okomite fuga. izbjeg i pokapanje spojnih p ivri6enina rogove na protile i slijedesmierrogovana kosiniktova i na ive rkigar- i poduprti vodoravnom Kaopregrada moievamposluiiti spustenomstropu. veznomletvomili derobni ormaru kojem6ekaputir rubljeupjtlsve daskom, Prostor uza ceprenijeti u unutrasnjost sendvida. S unutrasnlezvukove. strehu najbrZese zatvara rigip s-pbe ama u parnabrana. Pregradni zidoui strane izolato'a morase postavili standardnoiizvedbipreprostor najljepsi kadse pogle- grade ljepenka, TomoZebitiarmirana bitumenska armi- lakoje tavanski s patnombtanom 'anaa umilijska primje- domobuhva6a funkcija nekihpro- i toplinskim cijeliprostor, iolija:li- stosenajdeice izolatorcm. kaoposebne (PE)folijadeblline zahtijeva da ih oblikujemo njuje- polietilenska najmanje storija postavlja prema cjeline. kupaonicazahod, dokse Toje svakako 0,2mm.Parna sebranauvijek jojje da izolalot pultorn prostoru, ilrsamopolupregrijanom za- kuhnjamoZeodvojiti a zadaca ii ti ^.1 nr^d^rr ^rra gradom. Najde5ce i spavaonica trebazaseban Ugradujete li lakeplodeod neupojnog stiropo- prostor. parese osjetno oblano Plohedu: spolapodai krovanemasmisla ra,znacajprodora smanluje je povrsire. gari ^ao Flparna iostale vidljive ra isti radir u sendvidu ipaknu2na branakakobi se tlocrtakojije nalbolje dijelu ostalidijelovi konstrukcrje zaStititi od intenzivnejedje o nedostupnom pregradom, visokom oko pojavekondenzata vertikaLnom Danasse pojedi- zatvoriti i truljenja. probleme s postavljanjem ni dijelovi krovnog i zidnogsendvida zasticuju80 cm.Tosmanjuje parop polu- namjesiaja, zraani trokut a zatvoreni i izoliranl folijama toanoodredene ropu snosti, poboljSava propusnosti pa kontrola pare osjetno tavanaduZ toplnskuzastitu ilinepropusnosti, u gradevinskim elementima danasimakljudnu strehe. pridv156uje letve Pristup strehimo'e navertikalne zgra- Ovasepregrada uloguu odr:anjuenergetske udinkovitosti se zatvoriti i laganom prag pribijene (tyvek, na roga i u obliku uzduine folija nicolon...) zanlijeva stranice de.Prim.tena tih od lamperiie, gradevinskegredice kojao'atisrel-u.Ovisroo nacinJspa.a- pregradom novaznanjai boljerazurnijevanje prekoparnebranekoja prora- njaovevertkalneplohei kosrne krova,paralelno atitipbee kamenevunes fzike,a nemoguseizbje6i ni komplutorski pribja vanjskestraneprcgrude. ponekad pareu pojedrnim seprekosvihrogova materijalimasastrehom dunitlakavodene S t a n! p o t k r o v l u

IJ

Pi zatvaraniu samog vrha krovi'ta ne smiie se zaboraviti da se tu skuplja naitoplijizrak pa su ruzlike prema vanjskom prosloru najveCe.Ovai mali ravni sttoo izvodi se s DarnomDranomna donjoj strani kamene vune, a togov se tzo ralu do samog sljemena,Za prohodnosl se polaZu daske,no moZese napravitii laganipod.

GORE:Popularnost bijelog krova i biielog stropa u sustavu gradnie ytong-elementima izgradenaje na desetogodiSnjem dobrcm iskustvu. Sustavje razrudendo detalia, a svi se problemi rieSavaiuna iednak naein,

14

poputsuheZbuke ilipaknaljepljivanjem i horizonlalna letvakaooslonacgornjegkraja plodama pregrade mrezicei normalnim Zbukanjem. armaturne i donjizavrSetak kosine. zidu kaou obidnom se kanaliizvode Akoje podtavana nosiv, ovasepregrada cesto Instalacijski potkonstrukcija izvodiod porobetona takoda se naelementimaod opeke,Tu laganamontazna nudineke pojasunapraviutorza rogovepa za pregradne zidoveod rigips-pota u gornjem - instalacije u Suplju pregrada se postavljaju medurogovima.prednosti ulaziduboko u prostor kciju,a prostorizmeduflgips-ploda zasti6uje se toplinski potkonstru StraZnja stranapregrade vunomkaozvudnom lakoseispunjuje kamenom kamenom vunomiliolodama stirooora. izolacijom. se istaoblogakao i toplinskom S prednje stranepostavlja ili djedjusobuZelitezvudno krova.Prostor izapregrade Akospavaonicu ina kosimplohama dijelatavanaprekidanjem od ostalog moieposluiitikaoskriveno spremi5te sportskihodvojiti rekvizita, iostalihpredmeta kojimane svihzvudnihmosfora,najlakse6eteto udiniti ambala2e potkonstrukcljom za dvostrukom s odvojenom smetastuden. prostor iskori- rigrps-plode. Zeliteli ovajnezgodan trokutasti i materijalima podikrovizolirajte Zahvaljuju6i novim tehnologijama milimetra, stitido posljednjeg primjenjuje gradnli gradnja kupaonica, pretvorite u dio u ni- suhase do spojnecrte,a nedoslupan pomjeri. kuhinja ili tankekamene izahoda.Keramidke zakidugadak ormarkojivaljanapraviti ljepilo, nonaspoikroz plodepola2u seu tankoslojno Takav seormarmozeprotegnuti duZstrehe profili prostorija, zidova i podaprimjenjuju seposebni da vamdubina jevima nekoliko ali pripazite pred- s brtvljenjem brtvilo. ilisamotrajnoelastidno ormarane oteZadohva6anje spremljenih prekriti idobro mozete Zidovemokrih orostora mela. poduvjetom dasteimosiod ele- impregniranim drvom, Pregradni su zidovidestonapravljeni prozradivanje poledine. menataporcbetona(ytonga\kojise lakokrojii guralikvalitetno je posebno pregrade vaZno Moie i s opekom sljepljuje u dvrste sto li sedazidoviizni:ihkatova odgovaraju i u trokutastim umecima Dogodi na zabatnim zidovima pregrade proslorija, semotavanskih rasporedu ispodkosihgreda. postoje6ih zidova. i dozidavanjem Porobetonske zidovemo2eteoblo:iti,olps- gunapraviti Slan ! potkrovllu

a

i najde56e se ne U sredisnjem nosivom ziduzgradeobicnosu Takvisu zahvatiproblematibni promjene pa proteze zidakadse isplate. Posebno surizidne dimnjaci sezid svedovrhakrova. jedlnstven nanjoslanjaju dijelovi kroviSta. U lom sludajutesko6eteostvariti prostor, prolaza ne Rauanstrop a rusenje togzidaiotvaranje potkrovljima s visokimkrovomi dolaziu obzirzbogdimnjaka. Takavzid usred Na Sirokim poprednosti. rogovima konstrukcija se ukrueuje tavana nudineoaekivane dugadkim gredama. Akoje tavanna detvrtom ili petomkatu,zimi prednim U pravilu, tavanje ljepiiako iznadovihgredaostaviotvorenim, a 6eteuzivatisveblagodati toplogzidakojigrilu se prostor i naklimustamloiiSta ispodvas. velikzradni volumen imautlecaia slanova taj Masivnost konstrukcije Zeliteli unatod tomuzatvoriti odopekaimablagotvo-benogprostora. pauzmanemasiv- lrokutispodsamogvrhakrova,novistropvaljau potkrovlja ranutjecaj naklimu postavnogzidavaljanacii poneki utjeSni dobitak. Zelite svakom sludaju izolirali s gornjestrane,

GORE:Primjena prekoparnebrane. li ipaknekemanjeprilagodbe i kosovodenje ljanjem izolatora konstrukcije bijelog zavr5nog kakobisteotvorili Stropse izvodilamperijom iligipskartonskim dijelanekihdimnjaka stropa pri gndnii popredni prolazmeduodvojenim pridvr56enim pot- nosivog tavanskog poda ta- plodama nadrvenuilimetalnu dijelovima na statojzgradi. vana,zatra2ite i dimnjadara.konstrukciju. savjetgradevinara Akoje prostoriznadtakvogstropadovoljno Starigrednik ostaie nedhnut,a novo moZepoploditipotkrovlje visok,za nuZnu se prohodnost dobiva daskama. Tomozebitiskriveno spremiste u koje solidan pod u svega ililjestvama. nekoliko dana. 6etesepopeti sklopivim stubama Nakonpostavljania pojadaii Taj6eproslorzimi toplinsku zastitu cije- ytong-ispuna pod ie logtavana, noljetimutrebadobroprovjetravanje odmah prohodan i oppregrijan kakose u njemune bi zadtzavao zrak. teretiv, a mikroarmirani Danas 6estougraduju izmjenjiva-beton ubrzava ko mpletiseu tajprostor ranie konstrukcije. prozracivanja. kontroliranog ditopline zasustave kutijama, Kakoje rijedo relativno velikim limenim gotovo takvoje mjesto idealno. pravilo Priuredenju tavana vrijedi daglavniprobitiStove6ikakobisteizbJegli osje6aj storimoraju malihsobicanajde56e sku6enosti. Gradnjom se voluminoznog tavanunistavaju sveprednosli pavrijedirazmisliti i o slobodnom skogprostora pogledu dovrhakroviSta. gotovo Sveu svemu,tavanje vrlozanimljiv, prostor, pa nijecudnosto mnogjbeneodoljiv 6eznubadzatavanskim stanom. sku6nici poNadamo se da smovamovimpregledom rje5enju mogliu razmiSljanju o takvom stambeng pr00rema. Slan u polkrovju

IJ

YaLanje dobar pokrov Dobronapravljenkrovprepoznajese odmah. Odnjegase zahtijevasigurna zaitita od kiie, tuie, snijega,vjetra, sunca...No,to nije sve.Konstrukciju, oblik i boju trebaprilagoditiokolini.A posebanizazovzahtjevimagradevinskefizikepredstavljapotkrovlje namijenjenostanovanju.

II

Zaizvedbusekundamog fuovaBrumacnudi armiranufoliju koiase polaZeprekorogovas prcklopom od 10cmu spoju.Aminna folija itili potkrovljeod ujetra, snuegar caor.

16

je nepro- Prigradnjiku6eod ukupnih troskova na krov Preduvjet kvalltetnom stanovanju parei otpada tektri do petposto.Uzmeteli u obzir pusnost krovana vjetru,pravilna difuzija ikolikoutjedesvojom besprijekorna izvedba odzracnika, otvoraza 5losvekrovmoraizdrzati toje zaistamalo. i antene. naizgledku6e, ventilacijske cijevi, dimnjake bojomi oblikom pravilo dakosikroU praksi sestalnopolvrduje problema nijedan od neugodnih vovineuzrokuju za ravne. Voda se odvodi brzo isigurno, tipidnih je mnogojednostavnije, a naglekliodrZavanje posljedica. matskepromjene nemajupogubnih Ne trebazaboravitl da je gradnjakosogkrova jednostavnija, pruZa i dodalni upotrea potkrovlje kojiku6ipove6ava vrijednost. bljivvolumen izvode izKosisekrovovi uglavnom s nagibom ito najde56e kaodvoslojmedu25i45 stupnjeva meduprostora ni hladankrovs provjetravanjem Dvoslojni krovspredava kondenzaispodcrijepa. izolaciji, a hladan cijuvodenepareu toplinskoj i crijepspredava nejednoliko otapanje snijega pojavu Hladan krovje sinonim ledau Zljebovima. kroviste kodkojegatoplinaiz za dobroizolirano prostora nedopiredo crijepa. Sveto zagrijanog 6lnikosekrovove dugovjednim. krovom treba Kakobisteku6uzastitili siqurnim Stan u potkrovlju

T

l&r planiranje, vampazljivo Na spoju dviju ktovnih kvalitetan materijal, cjeploha uvala se izvodi pokrova lovitsustav s kojim6eteoptimalno rijeSiti Iako da se na oplatu svedetalje i- pravimajstor. od dasakapocinEanim je Dovoljno pogledati nekoliko detaljaibit iav Ii ma p ri;v rstibramac PVCuvalapostojane 6e vamjasnoje li to improvizacija ili umije6e. boje i otpoma na Krovnisustavibramacnudeupravoono 5lo atmoste lije. svakilzvodad i stanarZeli- optimalno rjesenje svihkritidnih todakakrova.Zatose mogunacii dodatnielementi za svakimodelcrijepakojise bezprekrajanja savr5eno uklapaju u nepropusnu plodu.Pokrov krovnu funkcionira kaojedinstven sustav. a dobropromiSljeni detaljiomogucuju rzvedbu svihdodatnth zahtjeva. Bramac- crijepproizvodi seviSeod stogodina pa stoljetno jamdikvalitetu iskustvo materijala i pouzdanost izvedbe. Crijepje napravljen od - portland-cementa, prirodnih materijala kojise dobivapedenjem vapnenca i gline,te kvarcnog pijeska, pigmenta ieljeznog oksida i vode. plohiravnog nom)crijepu i savrseno ujedna6enoj Lijevanje u kalupeomogu6uje izraduraznih (biber) crilepa. proizvodnje oblika crepova kojisetijekom pokriveni nede- Krovovi bramac-crijepom izraduju se formiraju stosepripostavljanju nakrovodituje gdjeje ispodcrijepa u kaohladni krovovi osigurano vrlopreciznim (utore- provjetravanje spojevima naprofiliranom pogodnost ito je dodatna kadseu Slan u ootkrovliu

17

TABLICANAGIBAt PREKRTCA ZA CRIJEP.O nagibukrovaovisi naiin priavriceniai rczmakmeduletvama, DEBLJINALETAVAovisi o nagibukrcva i razmacimaizmedurogova,no letve ne smiju bititanje od 30x50nn. BAZMACIMEDU LETVAMAu odnosuna nagib krova: , od 17do 25 stupnjeva-najviae31,5cm , od 25 do 30 stupnieva- naivi'e 33 cm . od 30 stupnjevai strmije- najviie 34 cm.

potkrovju Dobrolzraureduje stambenprostor. povollnu paropropudenokrovStemoraosgurati pare)i prozraalvanje. snost(dfuziju lednostavnu prozora, krovnih nepropustan i sigurnu ugradnju prodord mnjaka krozkrovnuplohu.otvoreza raznolike odzracnike. venlacijske cijev. antene. za6ttu odjakogi bodnog vjetra,a snjegobrane, ponekad gaziSta po kretanle i sigurna zanu2no kosom krovu. golovo rjeSenle Zasvakodtihdelaja postoji pr polaganlu Komkojeselakougraduje cri1epa. pletansustav pr agoden modelu crijepa svakom o b u h v a c6a0 ' a z r i ue l e m e l a toad. c ' e p o vdao posebnlh zvondastih cavala za pocetngreben ili re;rl o n .riion P r a .. .?.n.^-c-l . (-,-1.( .t a v a z a n.le v a pravlr.l ziedbuLZpoilovarje posvtsLpLra.

Sljemenai grebenaletva priivrECujuse dfiaiem sliemeno-grebene letve s rotirajuiin whon. koji se prilagoduje letvi.

Specifiin osthramac-krovovaii ne grebeni - razdjelnicrepovikoii nalazeprimjenuna viiesteAnim krovovima,Postavliajuse na mjestu spoia.dva.gebenaisliemena.a ptievticuju se zvoncaslm cavtom.

Osimizvedbesljemena sa2bukom,BRAMAC pruZamogudnost i suhe izvedbesliemena upotrebomelementa zrcenika-sliemenog. Suhaizvedbasljemena uz boljepriewicenje sljemenogc jepa nudi i dodatnoprozraiivanje kroviita,

Desno:za prozniivanje krcva Btamacnudictepove znenike koji se polaiu dui sljemena.Crepovi zrainici izrcdujuse u svim modelimai bojamakao i.

1B

Stdn

potf ov lLl

pridvrscenja nadina letava. sebnoglederazmaka (naimanje 100diliugradnje odzra6nika crijepa povrsine k'ova). nna 100 zracnika oblika, a svakimodelpr0isu raznih Crepovi crijep utoreni boja:profilirani zvodise u nekoliko icrni,a tamnosmedi u bojiopeke,crvenosmedi, u bojiopekeitamnosmedi. ravnibiber-crijep crijepaBramac o ugradenog Zasvevrstepraviln jamstvo na I otpornosti kvalitete daje30-godiSnje pru:ajutehniake Njihovi strudnjaci smrzavanje. moguvampomocu informacije. idodatne savjere izraditikompletnu posebnog besplatno radunala Zato nacrta. ponuduna osnovigradevinskog prikazujemo slikovno Bramaca vamna primjeru kojakrovu rjesenia tipskih nekoliko zanimljivih sigurnost dajudodatnu

Wakaflexje poliizobutilenska traka s aluminiiskom armaturcmkoia se p njeniuie n; njestina ddiese krovnaploha 'pri ktjui uie na din niak, krovnunadgradniuili zid susiednekuCe.Lako priania ip lagoduie se svakomcriiepute uspjeino spreiava prcdor kiSe,vjetrai praiine.

GOBE:Kao zaitita od ptica i kukca ugruduiu se traka zninik i reietk za okapnicu,

Posebnupogodnost pruZaiu crepovi s otvorom upotpunjenlPvCelementomza antenu(GOBE)ili ventilaciiskom ciievi s kapom.

Hladankrov ima odzradnikeza odvod znka koiima je powiina oko 20 lo veca od otvon za dovodzrcka(otvori na okapnici). lspod crijepa potrcbno je ostavitimeduprostor za cirkulaciju zrak i to po cjelokupnoipowiini kroviSta,

Bramacnudi i crepovenosaeemetalnestepenices podesi vim nagibom,crepove sni egobrane'krovne prozore za nuian izlaz na krov i atelier-prozore ruzliiitih dimenzija. S t a n! p o t k r o v l u

19

SpaSavanie starih rogova Ako na starojkudi stalnokrpatekroviSte beztemeliitihzahvata,sigurnonede izdr2atinekujaiu vremenskunepogodu. S obziromna to da se klimamijenjapa ni u naiim krajevimaiznenadnesna2ne olujevi6enisurijetkost,starikrovtreba temeljitoobnovitii osiguratiod velikih iteta, pogotovoako tavannamjeravate preureditiu stambeniprostor.Pritom svakakotrebapostavitii dobrutoplinsku izolaciju.No,ito uiiniti ako stari,savijeni i mjestimicepojaiavani rogoviimaju presjekod 14x14cm ito ie nedovoljno za postavljanjeizolacijskogsloja od kamene vunekoji mora biti debljinebarem20 Zahvatspa'avanjastarih centimetara? je rogova sloieni skup,pogotovoakosu previie iskrivljeni.No,itomu imalijeka... obveznose Novisu rogoviuvijekboljiod starih,pogotovo S donjestrane,ispodizolatora, parnabrana,dobro paronepropusna kadu potkrovlju trebaureditistan.Zatoje mudri- postavlla je napraviti i bezoSteienja. Prekonjese mogu inovunosivukonstrukciju. U pravilu, zabrtvljena prenajslabije nosedrvenegredekvadratidnog u nekoliko to6aka, sjeka,pa akonisupoduprte u povijenom s vremenom setakopognunadolje izgleda koumorno kljuse. lukudakrovizvana i tesarski opterecePritomstradavaju sastavi, nijesu krovneletve,a ni crijepdobrone lezi. K i debeliizolator bi bilo tomu,kadtrebaugraditi podi6inovokroviste, najbolje ali ne od greda, postavljanjem ve6sjekomidnim debelih dasaka (5cm)Sirine malomaoko25cmnarazmacima u takvojkonstrukciji ima njimod60cm.Ponekad manjedrvnemasenegoliu krovi5tu s klasidnim rogovima. U uskeidubokenovemeduprostore npr.od 23 cm i lakose utiskuje debeliizolator, josnagornjoj 2 cmzazradnikanal straniostane iznadkamene vuneilistiropora. Timese ujedno ventilirani krov,kojijeljetihladobivaidvostruko dan.a zimitopaoi bezkondenzata. normitakvase Zbogzahtjevnijih energetskih krovi5tagolovou praviluugradujuu mnogim europskim zemljama, a u Americi sudiotradicionalnegradnje. Gustopostavljene daskeodozgo pribijenom na koju ukru6uju oplatom se dodatno Otvaraniestarogkrova propuSta paru hiodroizolacijska folija koja dolazi donosiprizorekoii vas podu2ne mogubacitiu deprcsiiu. deblje letvete krovne letvezacrijep.

20

Slan u polkrovlju

GORE:Horizontalni presjek,okomit na ravninukrcvneplohe, Visoki prolil pribiienih dasakapodebljava konstrukcijuu koiu se moZeumetnuti mnogodebliiizolator,Ostaneliiznad izolatorazra.nikanal. na strchi iu pojasusljemenatrebamu osigurati odzraiivanie.Takoder.zndni kanal izmedupoauZnihtetavaosigurava btzo otjecanje pregrijanog ztaka kojiljetipo sunianom danumoZe doseCii 100'C.lzolatortrcbaodozdo

LUEVO: Sta povijeni rogovi od kvrgavih i otonulih greda mogu se bitno poboljiati boenim daskamakoie istodobno omoguCuiu postavljanie izolatora u ravnukrovnu plohu.

zaitititiparnom branom,a odozgo hidroizolacijskomfoliiomkoiaprcpuita paru.Zbog snaznezraine strujeu doniem kanalu ispod oplate, ugradena kamenavunamora na gornioi strani imatizaititni stojod kaiirane ljepenke ili staklenogvoala,eimese spredava olkidanje materijala i stanjivanje izolatora. Polistirol ie manje osjetliiv na takvanaprezanja.luskiprostor iznadrogovazapunjujese toplinskim izolatorom,

.,.''/

Skica lasno poKazule o kakvomje

poiaeanjuriiee. Boinedaskeoblikuiu

viiii kruti protilrcga, a istodobnona gornjemi donjem kraiu dobivamoftvne paralelne b dove za pribijanie oplate. Nosivost sta h rcgovabitno se povedava.

Nakontakvepromjeneprofila,bitno ojadanista rogovi oblikuiu uredniji krov s prostorom za izolator.

t E

a

P

E

Polaganiemkamene vunepo kosinii preko strcpa nastanienog prostora, u gomiem ie dijelukroviStaostao otvorenidiostarog tavana.Kamenaje vunapolozenana novu da'ianu oplatu pribijenu s donie strane rogova. Na toj toploi strani novog izolatora je i obveznaparna bnna koju na kraiu, odozdo, prek vaju gipskarlonskeploie. : 1 a nu p o i k r o v l l u

21

tragovi svihtihzahvata. plodenadrvenoj poloZiti gipskadonske ilimetal- njimavidei ruznineravni pozeljan je poravnavanje itekako daskama Stoga nojpotkonstrukciji. paziti da su sve daske Pritom treba stalno zahvat. isa stakroviste moZeseoblikovati No,solidno jednakog zajednidkoj ravnini. nagiba iu poipuno zatim raskrije, a rogovima. Krov se rim zidarskih vrpci- s kranapetih ilivijcima Jednailinekoliko teskimdavlima ses objestranerogova i 6evamdate dimenzije pribijajLl barem2,5 ja nakrajkrova pomo6l daskedebljine s maticama pod kontrolom. zadrZite odnose ovisio progibu niihove dasaka cm,Sirine do25cm.Sirina 'Na gornjoj dobivate time plohe. idonjojstranikrovista budu6e krovne rogova io ravnini poodgovara ravnuplohukojaidealno potraiinajniiai najvisa potpuno Stogase na rogovima gipskartonom jer i oplateizvanaoplodenju s progibom, taj razmak stavljanju todkau rasponima mnogo stabilnija. konstrukcija iznutra, a krovnaje neutralizirati. novedaskepotpuno moraju se rogovima umnogostrueuje godina starim Ukru6enim tijekom mnogih Akosu na rogovima zivol a kroviSlu 0roduZuie krovneletve,ondase na nosivost. viseputamijenjane

:

I

F E

e GORE:Ovdjese parna brana postavliala tako da s donie strane potpunoobuhvati uloaenukamenu vunu i odvoii ie od rogova. Dogodi li se da para ude iza gipskanona, izaCi Ceuz daskekoiima su ojaEanircgovi. Preko svega polaze se patodituzna hidroizoIaci jska t olij a koia ne propuata vodu (ki6u), ali zato lako propuita paru koia slobodno isparuie u okolni prostor i ne moii kroviite ni izolatot. DESNO:Pteko paropropusne hidroizoIacije postavese naipriie poduzne letve (po bridovima dasaka na rogovima), a zatim i popreine krovneletve panlelne sa strehom,

22

f

I

I Slan u polkrovlju

J

Na objektima pod zailitom nastoji se saeuvatiito vise izvornog mate iala, pa popravaKrogova daskamaniie ietkost. Sloljetnomse krovu udahniuie novi Zivot, a konstrukcija i uva svoju autenti6nost, Ma kako beznadno izgledalo, iskusni profesionalci mogu spasili i takav krov,

;4:

Nakonhidroizolaciie i Ietvanjapoloien je novi c iep, a ugndenisu i krovniprozoti, Sadje to ivrst i bespriiekomo ravan Krov, Dakako,pri takvoi obnovitrcba uredili i sve ostale detalje, od odztaenik i sniegobrana do novih opiava i iliebova.

Stan u potkrovlju

23

je na strmijem krovu,s nagibom vecimod 30" ipreklop od8 cm. dovoljan je i s blber-crijepom, notuje dvostruki biSlidno predsvimoslalim u velikojprednosli ber-pokrov jednostrukim pokrovima poputraznihjednoslojkojizahtijeva nihinadica tzv.mediteran-aijepa precizno letvanje itodnonalijeganje bodnihi profila i redovima, u svimnizovima delnih Kakoje to crijepbezpreklopa, ne smijese pogrijeSiti. Kadtijekomzimeproclurikrov na kojemje nedavno pa ni No,to ne morabitijediniuzroknevolji, obnovljencrijepmoida krovopokrivacinisusolidno za fuseraj. Ako majstore ne treba odmah okriviti obaviliposao,ali uzrokmo2ebiti i loia izolacija.Ako se preklopi propisno izvedeni uzrok curenju mozsu s obnovljenogkrovapokrivenogsnijegomvodarazlijepo rad,ve6mo2ebitiu loSojtoda i nijenesolidan tavanui cijediniz dimnjak,trebapomno ispitatii druge plinskoj zastiti tavanailinedostatnoj hidroizolaciji mogudeuzroke.Takavkrov mo2eizddati iakeprolietne pokrova. ispodkrovnog pljuskove,no sljededesezimecurenjemoZeponovitipa fizikesvakaje kucavrlodinami6an SastajaliSta trebaprona6igdjeje greika da se krovzaititi navrijeme prostor, i vodenaparaglavnisu a temperatura od sli6nihnevolja. trajnosti zgrade i udobnog stanovanja. 6imbenici grijanjem prirodnom Svatoplinaproizvedena NaZalost, nisurijetkost, zrakaselipodstrop,pa na najtakvenevolje a poslje- se konvekcijom pod. i tavanski dicasunezgodne kombinacije nekoliko dimbeni-gornjojetaZizagrijava ka,ponajprije akokrovimamalinagib. Akoje navrhku6enenastanjeni lavanbez podnema Valjaznatidakodblagonagnutog krovapokrov grijanja, vrloje vjerojatno datavanski trebapolagati s vedimpreklopom, dimesekrovi- nikakvu dodatnu toplinsku zaslitu,pa toplina gdjeodozdogrijecrijepili zasti6uje stepodjednako odvjetrai promakanja.lakobjeiiu potkrovlje Naprimjer, kupakanalica trebana blagonagnu- kanalicu. pospjesuje tomkrovus kutomod 18' preklop zagrijavanje otapanje od 12cm,dok Takvo snijega pretvara kojiseu dodirus toplijim crijepom u voduicijedipremastrehi. Kadsevanjska temperatura spustiispododre(mraz,bura)ku6natoplina vi5ene denegranice mozeotopitisnijeg, a postoje6a sevodasmrzava. Pritom6ese smrznuti ivodana strehii u Zlijeprelvorit narubustrehe 6eseu bu,a mokrisnijeg tvrduledenu branu. Dogodi li seda hladnidanipotraju, a pritomse izmjenjuju snijeinai sundana razdoblja s temperaturama okonistice, ledenebarijere na rubu ivise,pa6eu kra6im strehebit6esvemasivnije iza njihnastajati lokviceiz toplijimrazdobljima kojihvodanemoieote6iu Zlijeb. je pojava karakteristidna i za nedovoljno Slidna izolirane kojiiznadkrovaizarujupredimnjake pa na stranipremasljemenu, gdje visetopline, senakuplja najviSe snijega, 6estonastaju barice uokvirene smrznutim snijegom i ledom. porastom Kakocrijepna krovunrjeslijepljen, razineu lokvicivodase slijevaprekogornjeg rubacrijepai mocikrovnukonstrukciju, zalijeva pod,prodire krozmedukatnu konstruktavanski ciju- i uzrokuje svakovrsna o5te6enja. izadimnjaka moZeprona6i lvodanakupljena je naslaga put kroz crepove ili kanalicu, a ako Kad toplina neometanoprclazi kroz strop zagrijanog stana, a neizolhani je tavanski pod izaruie prcma crijepu ili kanalici, snijeg se na krovu moZeotapati prelit6e ledau dubokom snijegu dovoljno visoka, i po vrlo hladnom vremenu.Kakoje snijeg dobar toplinski izolator voda se u prekogornjeg se i ruba limenog opsava icijediti podrueju bvana ciiedi ispod sniiega, a potom se smtzava na hladnoi strehi. niz dimnjak. Nakon nekoliko dana tu se oblikuje ledena barijera koju kratkottajno sunce ne trebaispodkrovnihi Stogapri izradikrovi5ta stigne otopiti, a voda iz otopljenog sniiega skuplja se u jezercu i otieie kroz pokrov u kroviite. Greikaniie u pokrovu vef u nedovolinoitoplinskoizaititi. poduZnih letavapribitiprekorogovadaS6anu

Curenje kroz krov

2A

Slan u polkrovlju

-

(bitumeoplatuipokritije nekomhidroizolacrjom nizirana ljepenka, tyveklolija) koja6eprisvakom struia hladnog zraka krovne ietve promakanju pokrova krovnog vodusigurno odvena rogovima letve prema sti slrehii Zlijebu. 8-10cm zradnog ljepenka bitumenska pridvr66uje Tase folija okodimnjaka okapnim meduprostora profilom, a odnjesemoZeskrojili i posebna mandaadanaoplata ispod cfijepa izaIimenog Setakojutrebauzdignuti opsava... Takvom hidroizolacijskom membranom krovse mo:eza5tititii bezdaS6ane oplate- polaganjem folijeprekosvihrogova. ojadane armirane ponekad NaZalost, nije samahidroizolacija dovoljna. Sveovisio kolidini toplinekojaiz prostora alii slambenog dospijeva u potkrovlje, o odnosuvanjskih temperatura itemperature u slaboizoliranoj ku6i. Dase sprije6izagrijavanje crijepailikanalice, podilipakcijelokroviste. trebaizolirati tavanski Nenastanjeni tavanmozese toplinski odvojiti struja hlactnog zraka jednostavnim prostora polagaod stambenog podu. njemkamene vunepocijelome vrlo Siroka htadna streha Tvrdepodneplodedebljine oko10cm iskljudit 6eutjecajku6noggrijanjanakroviSte, a prekriveneOSB-plodama osigurat 6enu2nuprohodnost - islijepipodza budu6e adaptacije. lstodobno, poddrasti6no izolirani tavanski 6esmanjiti toplin- Dobrc toplinska zaitila i kroviite sa aEnimkanalom iznad toplinskog izolatora o_siguravajutzv. hladan krcv na koiemu toplina iz stanane noZe otoPiti sniieg. skegubitke stanakojijeispodnjega. Stoviie, pravilno postavljen toplinski izolator ima paronepropusnu foliju pretpostavllaju Novenormeza izradukrovista na toplijoj(g janoj) strcni sendviea.pa u gornie sloieve krcvisla ne prcdire izvedbu s ventilacijskim kanalima ispoddasdane ni vodenapara koie u stanuima u obilju. Kako na hladnom crijepu nema ni kondenzatani leda, nema ni trajnih Eteta-Toplinu koia sporo Nolazi koz izolator oplateilihidroizolacije. odnosi zradnastruja, c jep je podjednako hladan nad tavanom i na strchi, a je Ljeti taj zradnislojza5titaod pregrijavanjasnijeg se rcvnomierno otapa iskljuEivo pti jaEem suncu ili atoplienju. krovnekonstrukcije ilavanskog stana,a zimi proolaksava difuziju vodenepareiz zagrijanih dvostruki biber-criiep(gusto poloaen) storija. ventilirano kroviSte U svakom sludaju osigurava krovne letve pokrova hladenje odozdo, a tzv.hladnikrovne g red ice (Ietve) rogovim a patiod prebrzog nakupljanJa otapanja snijega, bitumen ska ljepenka (h idroizolaciia) vode,ledenih sigaimoeenja kroviSta. lprethodnih zasnjeiedaieana oplata preko rogova susezimana mnogim jasnovrdjeli nimkrovima nedostaci zatoplinske stite.Cimsenabijelom krovupojave mjestimidna hladan zrak goli udubljenja ili se otkrije crijep,to je siguran znakdatu nevaljatoplinska zastita... pa svaka toplinski izolator Snijegje odlidan grijanje investicija kojomse smanjuje crijepa kamena je kad donosiivelikeposredne ustede. Najbolje vuna snijegdugolezina krovuiotapase samopod utjecajem suncaiju:ine,a nikako skupom topliParna bnna nomneizolirane kuce. protivnom U nastaju neodekivane inaokonaorigips jesenbjasnjive 51ete. Akoje krovodolioobilnim ploda skimkisamaipopustio tekpodteretom snijega mo2da mutrebasamodjelotvorna hidroizolacija. prozractvanle Dakle,pri obnovikrovana kojemupopusti crijeptrebaispraviti svenedostatke, a najbolje Mudrost tradicijskog graditeljstva otkrivaiu kroviita u planinskim predielina, iza do- a naibolie p njerc nudi alpsk arhiEkturc- Rogovi su postavljeni s vrlo malim bibilo pregledati sveslojeve iodluditise datnutoplinsku zastitu tavanakojacezasigurnonaqibom, Da debeli sniieo ostaie na krovu tiiekom ciiele zime. Tai dodatni promakanje sprijediti krovazimi,Aline samoto toitinski izotator bitn; p6boli€ava opiu teinitku sliku kuce. Kr6z uske reike ihoke strehetrajno struii zrak koii suii da66anuoplatu i odnosi vi1ak - dobroizoliran krovznatno 6esmanjiti i tro5kove ispod topline. Pod niskog tavana izraatenje od Evrstih poluoblica obloienih sloiem pogotovo grijanja i hladenja, akosetavanjednog gline pomijeEanesa slamomi pieidanim nasipom. Tajtoplinski izolator od prirodnih malerijala usporcva bijegtopline, a istodobnoje i bana Sircniu vatre. danapretvoriu dodatne stambene kvadrate. Stan u ootkrovliu

'{

25

Krovi5tes ventiliranom kupiiertom ZeliteIi na staroj dalmatinskojku6iizvestinaknadno ventiliranikrov vrloie bitnoznatikakvaje krovna konstrukcijai u kojempoloZajutreba postavitiparnubranu. Toje posebnovaZnopreuredujete Ii tavanu stan,jer o ispravnojizvedbiovisii udobnoststanovania. Evoprimjeru kakoto izvestikadje krovpokriven- kupijertom.

Ovo rieSenieveCnazivaiu klasiinim ier se iesto primienjuie kod adaptacije tavana.lako najjednostavnije, bezparne brane i dodatne zaitite izolatora, sigumo ie bolje od nekih tradicionalnih - pod predpostavkom da je kroviite u mediEranskom podnebliu. To bimoglo biti i naiieftiniie odtririeienja kad nedostatakpame btane izmedu nastanienogpotkrovlja i izolatora ne bi dodatno smaniivao ueinak ionako skromnog izolatora (5 cn). Kakoie je' o nastanienom potktovlju neizbieZnaje parna brana ispod izolatora. K!pa kanaica Letve3/5cm Gredice5/8cm Termoizolacjja oko5cm

(-1,5cm) Lamperja F o g( - 1 0 / 1 4 c m )

26

pokrivenog KodkroviSta kupijertom baskaoi podkupomkanalicom krovi5ta kodklasidnih bi- parna tanizolacijski element kojitrebaizvestije brana. Kojebi rje5enje teikoje re6inabilonajbolje jer izbor, predac na:alost, ovisio raspoloZivim pabi bilanajbolja financijskim izvedsredstvima bas oplo6enjem colericama kojaje ujedno i najToje ujedno i najbolja mogu6a izvedba skuplja. s najsigurnijim dugotrajnim udinkom. ne olaksava Oplodenje daskama samopohidroizolacije i termoizolacije. stavljanje onoaini kroviste masivnijim i stabilnilim. nasve otpornim moguiedeformacije izazvane optere6enjem kanalicom i vjetrom. je kroviste Takvo mrtvo- nereagira navanjska paje ; stabilnost naprezanja, konstrukcije bitno je jedanod najte2ih pokrovnih bolja.Kanalica krova- tezii do 110kg/m'?, a tradicionalan nadin polaganja gustraster gredica paralelnih zahtijeva paralelnih sastrehom i letava s rogovima. Tuse mudrost tradicije sretnospojilas fizikalpagustoca nimzahtjevima konstrukcije drvenog geometrijsku rastera u dobrojmjerizadovoljava postojanost kroviSta kojenemadasdanu oplatu. Akosu rogovipostavljeni na dovoljnomalom razmaku- o[o 70 cm, lakobi se m^^r' i?\td'ti rdrugavanlantakodho1e sest"o .iiLljr". I | .limanTiia Tuguslocu i debljinu rogova odrecl,,i' raspon krovat-eoolikiritip"i"oun.r,oi-r- I odn-osno

-!"[:f,'.'.,;'# j:"i.lllilx'iil? *n". I iJ'.ti* Slan u polkrovlju

r

Pojaian sloj izolatora (10 cm) zaiti6en odozgo bitumenskom liepenkom bit 6e sigurniii pri mogucim oSte6eniima knalice, aliCese sva para iz potkrovlja lako provhei kroz lamperiju i kondenzirati u izolatoru koji natopljen vlagom gubi svoja dobra svojstva.Iu ovon slueaju bilo bi bolie da je liepenka (ili pe-tolija) kao parna brana p o stavIj ena izmedu izolatora i lanperije kojom je Wekriven podgled medu rogovima. Prostorizmedugrcdica i izolatora i viie je nego dostatan za p rozraiivan j e krovi 6ta. K!pakanalca 3/5cm Gredica3/8cm Gredica5/Bcrn H droizolacija Oplata 2,5mm Tefmoizoiacija Rog(-10/14cm)

presjeka dakvadratidnog uvijek malo- a ponekad - manjaod gredakojeimajupravokutan znatno presjek polozas duljim stranicama u vertikalnom ju.Takvi postavljeni sjekomidno rogovi izduZenog pravokutnog presjeka imajuodlidnu nosivost i dovoljnu debljinu-visinu za umetanje bilokakvog zolacijskog sendvida. KakosejuZnikrajevi gdjeje kupijerta tradicioralnipokrov odlikuju klimom kojaneobiluje dugotrajnim ilidestim kisama, opasnost odozbiljnog je ratapanja termoizolacije ispodkupekanalice gotovo zanemariva. Mogrcnost stalnogprozracivanja umanjuje posljedice prodora vodekrozmanjaoSteienja. pak,imadetalja nakojevaljapripaziti: 1. Daskeprekrivene nepropusnom mem(PEJolija, cranom PVC,bitumenizirana ljepen(a)sklone sutruljenju akose ispodnjihneostavi prolaz slobodan zastrujanje zraka. Toznadidaseizolator nesmijeutisnuti dodasa(a vei izmedu oplatei jzolatora valjaostaviti ba'em2 centimetra prostora, punom visinom krova, odstrehe dosllemena.

(-1,5cm) Lamperija

Kupakanalica Lelve3/5cm .--

-itan u potkrovlju

Najsolidnija i najskuplja va ianta koioj ipak nedostaie odluiuiudi detalj - parna brana. Oplataod dasaka(2,5 cm debliine!) Pok vena ljepenkom, a odozdo Hidroizo acila pritisnuta izolatorom, bit 6e izloZenabrzom propadanju jer ie para iz stana u Termoizo acija10cm potkrovliu naipriie prodriieti u izolator, a potom u nedostatku oduSkanatapati Rog(8/18cm) skupe daske. Tu valja naqaviti dva kanala za prozraiivanje jedan izmedu kanalica i dasaka(koji Celjeti hladiti konstrukciju) i drugi, vazniji, iznedu ( - 1 , 5 c m ) izolatora i dasaka.Pamu brunu valja postaviti ispod izolatora, Gredice5/8cm

27

SO o1

:

d

xroveites

slobodnog prostora iznad izolatora. Onane smije biti manja od 2 cm, Pritom zrak (izmeitu rogova) mon smaniuieopasnost strujatilroz plitki "tunel"prosieenogprcsiekaod 200 cnl Do duzinskom metru. od truljeniadrvenihelemenata VeCije Duljina kanalaza prc2n.ivanje (a) ovisi o krovnoi inijega teikonapraviti. problempodeSavanie pravekoliEine konslrukciji, a naj6es6eodgovara duliini rogova. svjeZegzrakakojomCekonstrukcija Brzinu strujania zraka odrcatuieveliEinaslobodnog pokazatipodjednakodobreosobine prolaza, duliina knala i nagib krova. Prozraiivanie ljetii zini. Tuwiieclepruvilakoja ovisi o ueinku parne brane u debljini krovnog zaoptimalnorjeienieprctpostavljaju detalian izolacijskog sendviia. S njom se odreatuje prcratun. U praksiseprinjeniuiunekajednostavnija parodituziiski otpor Sdtako da debliinmie la. Takodonji mje doniiotvorOt ili mreZicomzastrti izolaciiskog sendviia pomnoiimo s koeticijentom prccijepna strehikrozkoii zrakulaziu konstrukciiu parodifuznostiu p. Udinakpame brane usporciluje moraimatioko200cnf Dodu'inskommetru se s otporcm koii pari pruZa sloi zraka odredene debljine. fako bi se u naiem ptimjeru taZene streheili 2promilaukupnekrovnepovriine.Pri sljemenu krovaodzrainicimorciuimatiotvore(Ot)s vriiednostikretaleu sliededenrusponu(ptinjeri): povriinom sloia) od0.5promila ukupne krcvnepovriine. a< 10m : S,,> 2 m (zraanog No,tonijesve.StrclicenacneZupokazuiu a< 15m : Sd>5 m (zradnog sloja) ioi je visina tf oznaeena a> 15m : S..> 10m (zra6nog sloja) dviiebitneveliiine. Slovom prcvielravanjem

hladni2. Kakobi bilokojislojventiliranog krovnog denzaciju u toplinskom izolatoru tijekom ispodtoplinske vru6zrak,vlaguili jih mjesecipaje trebapostaviti sendvida udinkovito odvodio paru,na sljemetrebapostaviti za5ti6ene venti- izolacije kroviSta takoda s donlestranepotpuno prekrije plohu, prelacijske krovnu bezikakvih slobodnih otvore. para koje klopa folije kroz koje bi mogla uci u izolator. Tomogubitispecijalno oblikovane kupe preklope gabaritom i mjestagdjeje parnabrana vanjskim odgovaraju svimaostalima i Spojeve, ili klamericama trebaprelijepiti lakoseukljuduju u slandardne redove, uzdjgnutipribijana davlima trakama i potpuno zabrtviti, Tako sljemenjaci navrhukrovailitipskilimeniodzrad- samoljepljivim prostorvaljade56eprozrantct. zatvoren stambeni proizvodadi vlaZnog Nekitalijanski imajuposebne koncentracija slje- divatikakobi se smanjila menjake kojisevanjskim izgledom dobrouklapa- zJaka. ju u tajtradicionalan paropropusnih kroviakosu konstrukcijski Tu se dobrovideprednosli je potpuno preoblikovani konstrukcija ilisendvica kojispredavaju u odzradnike. Pritom masivnih toplineu zagrijanoj va:noda svimeduprostori izmedu rogovabudu prolazparei zadriavanje podjednako ventilirani. Akoto nije masizidaili izolatora. Parnase branaprekriva udinkovito plolama(knauf,rigips)koje mogu6e navrhukrovatrebaomogu6itigipskartonskim u svakom, izoliraju6a negorivost, bodnopovezivanje dvajumeduprostora najedan imajui dodatna svojstva, i paropropusnost, ivericama iliiveralom odzraanik. dvrslo6u jer medurogovima nisupreveliki 3. Parna brana(protuparna brana) sepostavlja- ako rasponi je toplinske koja izvjesiti idobilitrbuh uvijekna onustranu izolacije 6ese iverices vremenom prematoplijemprostoru okrenuta ili prostoru u - ili lamperijom od mekogdrvakojutrebaoboliti kojempostoji izvorvlage. lazurom. preurediti Akotakvopotkrovlje namjeravate u Zeliteli dobitioibukanebijelepovriinekoje pare,parnaje podsje6aju koliaina na klasidanzid, podgledkroviSta stan.a stanje izvorvelikih prekrijte prima:buna kojise odli6no brananeizbje:na. drvolitom Ona morasprijediti ulazpareinjenu kon- ka. Kombi-plode s jezgromod ekspandiranog

28

S l a n L rp o l k r o v j u

-

plohama :rolstjrena imaju i drvolitom navanjskim negorivost i vrlopo:adovoljavajucu dvrstocu. izolirajuca svojslva. Kakoje rijec o jnadodatna povoljnim svojstvima, l plocama s kornbiniranim prednost . -,nesuI c jenomu odredenoj podgledi dajuugodan ambilent s Bijeloobojenl "raobroinim prozor ma.a bitce ilimalimkrovnim rctrebno i manjeelektridne rasvjete. .1. Prlmogudem pare i kiseu termoiprodoru jlikamena vunamoieupijatr :Jlaciju, mineralna paru .cduilizadr;ati kondenziranu 'l'ogo povorjlijem a O sa k J p l J- eo l o d e sJ polistirena (stiropot. okipor) :d ekspandiranog jska plode. poliuretanske izolac lmaiuodlicna postavkroviSte, lako se ,:vojstva, ne optere6uju 'L neznal'o Lp.ajrv.agJilivoduVecsare jajudobruzastitu prodoru pare ::oseblpredstav . (onstrukciju. lpak.oprezlPr dugotrajnom natapanjU sti'lpora,manlakolidna vodemo2eprodrijeti u prosiore granulata. unutar --inezraone Nakon edcepostupno uzastupnog smrzavanja pase ro,ie grarulata. zmrvitvece'a - \ . -\ )- .!-. . - \ '\ -\-.\\ '. -.u' \\ '---A---

\

\

\

l-.-

..

--Y.\

'.

t.

_\---v-

---- '.

r \

\

-.* r \so\et

\".*t"

t'. \ScN€\\sdsT' t,. i\ tY-r )*-'t,-

"\

.t,.- )(-"\.-

r'

tr.

\-t, \.

*1.,.*..,..'t*--'\.-\^\

ffi,*,"

--tr-\.

Ako tiiekom pripremnih radova otkrijete da su krovne letve oite6ene, izvieiene ili trulezamijeniteih novima.Kad stejednom skinuli criiepi letve,prekriite.krcv armiranom bitumenskom ljepenkom koiu 6etepoloZiti u horizontalnim trakama od strehepremasliemenui pribitiie za rogove. Pritomnemojteliepenkunapiniativec pustiteda malo visi u meiluprostorukako bi ispodpopieiiih krovnihtetiva modla,po potrebi.otiecativoda'Nezaboravite barcm4 cm razmakadotetvol-pbea kako bisteosiguratislobodnoodzraeivanie Teruolse s unutrainie straneprek va PE-foliiom s velikim prcklopom a spoievi se zatvaraiu samoliepliivom vrpcom tako da para ne moZeprcdriieti u kamenu vunu.Odozdosve zatvorites iednimilidva sloiarigips-ploea.

topljenju snijega i u sporom pogresne Pritomse sloru.Onseoditule ili nekvalitetne ugradnje. izolator nema Toolina koiu zadr2ava noze naci na krovu. materijala tesko opu svojstvima Ew.l.nia 7e naUaniah pokrov. sene nasnjeZni Snijeg naglog djelovanja zaslitu trebaizolator topi,nemapojaveledanastrehini u Zljebovima Za udinkovitu toplinsku protuparna vodeu konstrukciju od prodora branana strani pasui opasnosli odredene debljine, za prozradivanje izmedu bitnosmanjene. tavanai meduprostor pregledajte krovni (crijepa). Akoizolirate starokroviSte, Ovisnoo izolatora ikrovnogpokrova iliistro5ene crepove, zamieniteoStecene novcu)takav pokrov. Zeljenom izgledu(i raspoloiivom prekriva krovneletvekakobistetruleisavijene iznutra daskama, ispitajte se izolacijski sendvid jom, trebapazljivo p novima. I gredekroviSta peri g r zamijenili kombiili ri i s-plotama.lzolato se lam pregledati. ku6ama moZe bitividljivih Na starijim rogova. najde56e utiskuje izmedu vuna,plodeekspandi-tragovatruljenjano mnogosu opasnijecrvoTo mozebitikamena gredau kroviStu. polistirol, plode todinekojesmanjuju (stiropora), nosivost ranogpolistirena i insekticidpjeneiii kombt-plode ilipremazivanje fungicidnim koje Prskanje tvrdepolruretanske Ako su krovneletve nikadnijenaodmet. imajudrvocementni sloj nimotopinama natoplinskom izolatoru dobromstanjua pa otopine bi ucriiep pogodan Pripazitel Najde56e suto otrovne Zbuke. Svakiod tih za lakonanosenje besp iekoran, - od tajzahvattrebalo prepustiti profesionalcima koJi hidroizolaciiu mozete svojstva materilala imasvojakarakteristidna podzastitnim iu odgova- postaviti i iznutn. maskama gusto6e i provodljivosti topline to obavljaju mase,dvrslode, Deblja PEnofija po no raju6oj odjeci. Razlikuju i cijenama vlage. se do upojnosti ili bitumenizirana planirajte ga tako (ar!!irana!) li novokroviste, izboru. Ponekad Postavljate kriterijpri to nebismiobitiglavni liepenka ili pncvrsl se Docnona oplatom da6danom rogova ilinekiposebni da ga izvanaprekrijete kroviBta, debljina nosivost namijenjenim krovovima s ka- rogovepomo6uletvica uvjeti)odluduju o naj- OSB-plo6ama razlozi(npr.protupoiarni zaoblienim gomiim izvana sa Takvose oplodenje prikladnijem nadskom sindrom. materijalu. bridovima. Sve ostalo bitume- se izvodi na uobiaajeni s jednimilidvaslojaarmirane kroviSta ne osjecase zasticuje dobroizoliranog Ucinak pro- nizirane ljepenke ili nekomdrugomhidroizo-naiin, zagrijanom u ekonomidno samoiznutra, Sian u ootkroviu

53

klimatskoj zoniu kojojse ovisnoo graditeljskoj polzradunati nalaziku6a,s prilidnom todno56u pojedlnog trebnadebljina svakog sloja. Nezaboravite krovane smije da U-vrijednost bitilosijaod U = 0,3W m'?K. Novieuropski standardikojiodreduju energetsku znaaajku zgrade zahtijevaju krovamnogo ve6iudinak u sludaju od 6akU = 0.22Wm' K. Stogaprikupnjiizolacijskih materilala inzistirajte natimpodacima. Akovamtodanproradun svih elemenata zadajetesko6e, nastojte da barem ugradeni toplinski izolator imaodgovarajucu U-vrijednost. Ovisnoo slojevirna konstrukcije i klimatskoj zoni,kodnasse najde5ie ugradivala kamena vunau obliku olocadebliine od8 do 14 cm.No,akovamje staloda ne zaostanete za Europom, ugradujte debljiizolator. prigrilanju UStede bit6e vambitnove6e,a propisima plode boravak ugodniji. Poeuropskim lacijskom folijom. lspodoplatemorabitizracni kamene vunenesmijubititanjeod 23 cmjer to meduprostor kakokondenzna vlaganebipotakla pridobrojizvedbi krovnog sendvida omoguiuje truljenje oplate.Krovovi s vanjskom vrijednosti oplatom postizanje ukupne odU = 0,26Wm'?K. je i akuimajuizvanrednu krutost, trajnost iizdrzljivost a Stoje slojkamene vunedeblji,izrazitije pogodnost omogucuju izvedbu najkvalitetnije izolacije. lzva- muliranje topline, a to je dodatna za postavljaju nasenajprije letveokomite nastrehu, ugodnu klimupotkrovlja. Pritomu kamenu vunu a potom,pravokutno paraiz stananitikiSas krova. na njih,gustekrovneletve nesmijeprodrijeti zacrepove. Kanadska dindradolazidirektno na . Nezaboravite vunazahtijeva da kamena s hidroizolaciisku foliiu. vanjske stranezradnimeduprostor od najmanje 2 cmzaslobodno orozra6ivanie. prekorogova Akosteizvana napeli armiranu biKvalitetnutoplinsku zaititu pruZit ce vam tumeniziranu ljepenku a potomprekonjepolo2ili samo dovoljnodebli sloj je kanalbitanza krovne letvezacrepove, zradni izolatora. Ugradujeteli pare odvodenje ivlage iz kamene vune.Toznadi tervol,nek sloi ne bude zastiieneotvorea da na strehitrebanapraviti tanii od 14cm kako bistese s novim krovom uz sljemekrovaodzradnike. Podsjeiamo vas pribli2ilieurcpskim presjeka da smo o vaZnosti dobro odmjerenog nomama. P tom ventilacijskih kanala ve6pisali. se mo^e dogoditi da . prekorogova Protuparna izmedu rogova nema branase postavlja miesta za debele ploie. na stranitavanai to nakonpribvrscenja toplinNe|'l.oitepogrijeiiti! je to poietilenska (PE) skog izolatora. Obidno foUtiskivanjem tervola lija debljine 0,2 mm. Sve spojeve treba temeljito do vanjske zaititne folije ilioplate nestat6e prekriti samoljepljivom trakomSirine nalmanje 5 zrainog sloja (4 - 6 cm) jlirupicekroz cm tako ne reske da ostanu otvori, pa ie uiinci izolacije kojebi paraprodrla u izolator. biti osietnoslabiji. paraFolijase pola2e u horizontalnim trakama Zimi se nedostatak Ptozraiivanja oiituje lelnimsa sljemenom krova,redpo red,odozgo vlaZeniemizolatora prema dolje.Preklop mo:ebitiido polametra. i bijegom topline, a pricvrscuje Foliju se na rogove spajalicama, a Ijeti nepodno'liivom preklopi vru6inom u potktovlju, se preljepljuju Sirokom samoljepljivom BogovemoZete.ojadati trakom.Nijesvejedno kojimredomto radite. pncvrscrvanlem Pocnete li odozgo, folija ce setakopreklapati da dodatnih letava i pritoplinskoju sluaaju prodora Bezobzianavrstukonstrukcije, izvanavodaotjecekaopreko umetanje m p Ioia tervola odgovaraju6edebljine za6titi tavanamoraju sezadovoljiti nekiosnovni creoova. U Drotivnom bicur'lau tavan. i Sirine.Ojaiani rogovi uvjeti: . Debljina problem. rogova nije Akosu rogovi I akie 6epodn ijetiteret .lzolator mora presjeka, biti dovoljne debljine. Pritom kroviSta se skromnog teskoceteizmedu izoIacije. Ne zaborav ite protuparnubranuispod ne smijezaboraviti da idrugielementi krovnog njihumetnuti dovoljno debeoizolator ijo5osigr,rigips-ploia. (vanjska podgled sendvida oplatakrovista, od ratjzradni meduprostor. Tonijerazlog daodustajerrogove kombi-ploda ilirlgips-plode) sa2bukom dodatno neteodlzoliranja moZete i podebljati. prolaztopline. usporavaju Poznavanjem njihovih l. Akovamtrebaiedan. dvailicetiri centimetra provodljlvosti koeficijenata topline(U)mo:ese, debji rog,poslu:ite sekrovnim letvama koje6ete Zelitelitemeliito Pteutedenie, maksimalnusigurnost i vrlo ugodnu klimu tijekom cijele godine, poinite s radovima izvana.Nakonskidanja crepova i letava, cijelo kroviste Wekriite novomc!ascanom oplatom. To mogu biti daske(15- 20 nn) ili lagane OsB-ploie sliine panelploiama nam ijenje ne ventiIiranim ktovovima s kanadskom iindrcm. Prekooplate pol oiite bitumenizirunu ljepenku i prievrstite ie grcdicamapribijenim duZ rogova. Popriieko na niih dolaze krovne letve i criiep. Tako6ete dobiti dva kanalaza strui anie zraka (strcl ice). Gomji isuiuie prostor ispod criiepa a donii ploee Ervola ispod oplate.lznutru dolazi Ptotuqarna brana (PE-toliia) i podgted od, recimo, rigips-ploia. Krov s punomoplatom nudi i malo boliu toplinskuzaititu.

54

Stan u potkrovlu

ma :dozdopricvrstiti za rogdugaikm spax'vijc e ekt.idnim odvrtace-S dvje telrespole'e presjek , ;clma(mo2e rogamo2ete is ljepilom) Jovecati za 4 - 5 cm.Ne ugradujte trakeod pa-el-ploca iliiverica. podebljanje 2, Dodatno moZebitii zdaSnije. postavljene 3bidno sedodajusjekomidno daske gredice s presjekom Sirina/debljina od 10/5cm. pomoeu ploZarogove se pricvrscuju aelicnih nehrdajucim vijcima. -inatih spojnica Sjekomiano poravnava novagredica rostavljena ses jednom plohom plosnatim 3ocnom rogaipovezuje celia'rmdrZadem. Kakokamena vunaipakimaodredenu masu. : dodatna konstrukcija visiispodnagnutih rogopostavljenih .a. razmak izmedu delidnih dr2ada ruZroganebi smiobitiveciod80cm.Donji rub posluzir :odatne gredice cevamza priavrsaenje :odgleda od gipskartona ili lamperije. Akoje podgled 3rostor medurogovima i dovoljno dubok pa ie dobro 1o:eteumetnuti u meduprostor rbradeni don.li bridovi ostatikaovidljive dekora:,.'ne cTte. 3. Pojaaanje idebljerogove mozete napraviti ^ajosjedannadin- dodavanjem plosnatih dasaia (oko2 cmdebljine) punomduljinom, s obje ::raneroga.P'idv"Siuju no vijcisu se davl,ma :oljerje5enje. Zbogvelikogbrojavijakatrebaprimijeniti :lektridni odv-rtad s kojimcetesveobavitibrzoi Debeliizolator i rogovi malog ptotila nikako ne idu zajedno.Ako je drvo potrebnoJneoSte6enoa nosivostdobra,dubokemeduprostotemo^eteoblikovati lez napora. Sirinudasakaprilagodite dodavanjemgredicapriivri6enih nehdajuCimplosnatimdrZaiimai viicima. rebljini izolatora sazradnim meduprostorom. Na rogu je razmak drZaia manji od 80 cm. Ovo rjeEenjeje namijenjeno stmijim rogove i povecava Ovakonstrukcija ukrucuje im ktovovimaprcko 45'. Ako se dodatnegredicedonjimkraiemosloneo betonsku ^osivost, pa se aestoprimjenjuje kodpopravka pbeu poda ili nosivi dio konstrukciiekrovi'ta, smanjit6e se optete.enjerogova. ^apuklog debliineiiirine tervolakombinirajtetakoda se ploie tijesnoutisnu izmedu rogailiu sludaju u nosivost sumnje ci- Dvije rogova i dodatnih gredica. Vanjskuzaititnu foliju (ili oplatu s hidtoizolaciiom) elogkroviSta. Novedaskemozete zastititi nekim odvajaod tervolazraeniprostor (strelica)iirine 4-6cm. Tetvolzaititite odozdo protivinsekata prctupamom polietilenskon tolijon (0,2 mm) i prek jte laganom lamperijom lremazom i Stetodina.

Za vanjsku krcvnu oplatu ne treba uviiek kupovati 'ino obrcdenedaskeiliploie. Moguvamposluiiti daske od oplate ili poluobrcdene daske koie ce conijetihidroizolaciju.Dobroih prcgledajteda rcm4u eavalaili nercvninaa liepenkamora biti armiana staklenom ili PP-mrcZicom, : : a n u D o l k r o iv!

Slabije rogove kroviita bitno 6eteojaiati i uktutiti obostranim pribijanjen dasaka punomduZinomroga. Daskenisudehlieod 19do 20 mn a Sirina in je prilagodena debliini izolacijskog sendviea. Tu su i rogovi dodatno izolirani umetanjemuskih trukatervolaizmedu pribijenih dasaka. Debelatoplinska zaitita osiguravaugodnuklimu sa sporimprcmjenama jer masa temperature tervola akumuIira dosta topline.Tetvolne smiie bititanji od 14cm,a ova konstrukcijavamnudi iosjetno podebljanie (16ili20 cm).Ako vam strucniakproraeuna bPinu sttujanja zraka i paropropusnostkonstrukcije,izmedupbea moZeteugraditii dodatnizraini kanalbenih dimenziia,pa se npr. s dvijepbee Ervola (12 +14cm+ zrak) ptovodljivosttoplinesmanjujena iak U = 0,20ili0,15 W/m'K.

55

Protiv podmukle pare Kadse u tavanskomstanuzahladnih mjesecinapodgledukroviStapojavljuje kondenzat,niiu gljivice i iire se tamnemrlje,znaii danemakvalitetne krovneizolacije.Pogotovoakose kondenzatcijedizidom svedo poda,a ponekadse prostoromiiri ipljesnivi vonj. TakvakroviStasu ljetisuha, ali je 2ivotu pregrijanompotkrovlju jedvapodnoiljiv. Akoimateslicnih problema,sigurnovaszanimamoZete li ih i kakonaknadnorijeiiti da vamu stanubudeugodnoi zimi i ljeti.

sobivladavisokarelativna lvlada kondenzat itamne parepa u zagrijanoj tavannijepodrum, zraka. mrljeod plijesninisurijetkost, a sveto je po- vla2nost ipropisio udinkoA DanaSnje norme energetskoj sljedica nesolidne izvedbe krovneizolacije. mnogodebljuizolaciju ne bi ni palo vitostizgradazahtijevaju tu je mogu6e ba5sveStodovjeku prijeneizolator, ostecena od one kojase kodnasprimjenjivala na pamet- pretanak toplinski parnabrana- akoje uop6eima- o5teceni godina. zadovol.lili u bi Da biste ih drveno krovni koliko pokrov, toplinski izolator debljine rogova, nezastikroviste trebalo ugraditi neizolirane Supljine oko muprovjetravanje i osigurati 6enizakucikrovnekonstrukcije. NaZalost, da bi oko25centimetara pareu krovni sendvi6. i sprijediti svakiprodor krovni sendvid seotkriooraviuzroktrebaolvoriti pregledati izolator danasse uglavnom ugraKaotoplinski temeljilo cijelokroviSte. vuna.te razneinadice ikamena Kondenzat uvijeknastajena hladnimpovrsi- dujemineralna polislirola, popularnog stiropora. vodenom ekspandiranog nama,gdjetopaosobnizrakispunjen parom"dodiruje relativno toplinskih svojkro- Tosu materijali slidnih hladnijivanjski zidilipodgled je stava,nobitnorazli6ite paropropusnoupojnosti, razlika ve6a.roSenje vista.Stoje temperaturna u poZaru. Svakiimasvojihpredintenzivnije. sti iponasanja prostora konstrukciju. zimito- nostii manakojimatrebapodrediti Akoje vanjska ljuskagrijanog nosis vatrom, kamena sevunaodlidno likohladna toplina u stanupostize Op6enito, dase ugodna prekomjernim osoiskljudivo zagrijavanjem, toplinska alijojzatoparaivlagabitnokvaretoplinske je zastitanedovoljna, obrnuto. a potrosnja ogrjevaiznad bine,dokje kodstiropora potkrovlju gdjeboraA stoje zraktopliji, Kadje rijedo nastanjenom svakerazineisplativosti, pove6ava aktivnostima vodene vi obitelj, dijisedlanovi baveraznim mu se sposobnost upijanja

56

Slan Lipolkrovlju

--

SASLOBODNIM

(GFEDICA)

(sx3cm) IZLAZZRAKA KROZOryOFU CSUEPU

iSPODCFIJEPA

OONJAZSACNASIRUJA ISPOO AIZNADTOPLIN. NOSVE LETVEILPBOFIL

U kvdlitetnomkroviitu koie zadovoliava suvremene 2bhtieve toplinskezaitib i osigunva ugodnuklimutavanskogstana ktiiu se stalnefizikalnepromiene. Dabi svetunkcioniralokdkotreba nuZnaie potpunakontrclatoplinei vodenepare,ito se postEepnvilnimnsporedomsloievai povoli nomkombinaciiom ugrailenihmaterijala. CneZp kazujeizvedbuptopisno ventilirunogkoviita s dvazaEna sloiaodvoienadaiianom oplatom. Doduie,istise uiinak moZe postidii bezdaiEaneoplate,no u tomsesluEajuumiestoptibijenih preko dasakaili OSB-ploEa rcgovapriewiduie neryopusna sintetiekafoliias Evrstom armaturnommrcZicom. prccima No,od svegaje najvaZniia i proniiliena izvedba,bezskivenihptopustai Slamperuia.

TOPLNSKIZOLATOF

PREKONOSVIN LETAVA PODGLED KFOVISTA (GIPSKAFTONSKE

GORE:Krovnipokrov Tondachovim bibercm s PQvokutnim c lepomna strehi.

LJLAZN I OTVQRPQDS'TFEHOM

U ktoviitu mon bitipamabrcna. toplinskiizolator,dvaventilirajuCa naena sloja,vaniskahidtoizolaciia iotvo za odzndivanjeu poiasu strehei stjemena. Zak zasiaenparomne smiie nigdiezaobiCiparnubrununiti prcdiati ktoz rupiceili prcklope.

ODZaACIVANJE

rsPp.o

DASCANE OPLATE

rzNA0

DASCANE OPLATE

svakogse satajavljajudrukdiji toplinskiuvjeti problemi nebibilitako dramati6ni. Dodatnu zbrku parom.Zatoi krovni u pregradnji i zrakje razlidito zasi6en krovista izazivaju iprojektanti. Dok jedniinzistiraju sendvi6 trebaoblikovati s punimrazumijevanjem parnebraneispod na ugradnji nevidljivih procesa. fizikalnih toplinskog izolatora, drugitvrdeda to netreba,a je da se sva paZnjausmjerina izvodadi Uobi6ajeno pakizvodenekesvojekonstrukcije. toplinsku zastitu zimi,a potpuno procesa, se zanemaruje Takosegubiosnovno razumijevanje znadajhladnog krovaza ljetnepripeke. a pojedini dijelovikonstrukcije dobivajunepriPovrhsvega, svepopularnije izvedbe ventilira-kladnunamjenu. No,pogledajmo kakobi morao nogkrova- baskaoi ventilirane presjekdobronapravljenog fasade- kodnas izgledati krovaiznad pomalonaopako. su shvadene Konstrukcilomnastanjenog tavana: provjetravanje seosigurava zradnogslojanepo- Navrhuje crijeppoloZen prekokrovnihletava. srednoispodcrijepa, no malotkooblikuje krovi- Letvesu presjeka 3x5cm i paralelne su sa strestes dodatnim zradnim kanalom iznadtoplinskoghom,Pribijene su nadeblje(5x7ili6x8cm)poizolatora. A bastajunutrasnji paralelne slobodnl razmak od duineletveiligredice s rogovima. Njih je najvazniji dva-tricentimetra diokonstrukcije.se postavlja najde56e iznadroga,a prekohidroF Njimespredavamo ljetniprijelaztoplines uzare- zolacijske zastitepoloieneprekodaSdane oplate nogcrijepanadonjeslojevekrovnog sendvida, a ili OSB-ploda. Ovahidroizolacija trebasprijeiiti provjetravanje zimiomoguiujemo gornjepovrSi- promakanje pokrova. krovau sludaju oste6enJa netoplinskog izolatora. U novijevrijeme to je svede56efolijakojalako Da krovovipotkrovlja paru,a zaustavlja 6ijistanarimudemuku propuSta vodu.Prostor izmedu s kondenzatom imajutaj zradnimeduprostor, ni ovihdebljih letavailigredica omogu6uje nesme-

57

Slanu ootkrovliu

'.

.

PARAU KROUISTU

Ako na strani g ianog proston nemaparne brane, a krcviite je izvanazatvoreno paronepropusnom hidroizolacijom, toplinski se izolator moti vodenomparom. TaloZise kondenzat.a nitita slabi.

- 0,3mm)nastrunigrijanogprostora6tititoplinski Parnabrana(PE-foliia/0,2 izolatoridtvenukonstrukciiu odprodorapareivode,

lako moderne diluzijske tolije omogufuju slobodan i brz prclaz vodeneparc, u kroviatu se stalno zaddava vlaga,pa mokri izolator zimi gubi znatan dio zaititnih svojstava.

5B

letava icrijepa. tanostrujanle zrakaispodkrovnih Ovdjezrakulazipodcrijepu strehi,a izlazikroz pojasukrova.Timese odzracnike u gornjem pospjeSule letava. suSenje a ljerise smanjuje pregrijavanje dasdane oplate.lstodobno, donja zradna isuSuje oplatupokrivenu strujaodozdo ljepenkom. nepropusnom gradnja lakomoderna nudi boljarjesenja. zagdje dr:atcemosenanajaeScim konstrukcijama setoplinski izolator umeieizmedu rogova. No, Zeliteli pravilno ventiliran krov,izolator nemojte natisnuti na doniustranuoplate, vecostavite razmak oko2 cm,aimeizmedurogova, a iznad zradnikanalod strehedo izolatora, oblikulete sllemena. Znamoli da se prostorneposredno ispodcrii preko100"C, mozete zamisliti lepaljetizagrije u kakavse uraganpretvara zraarastrujaJ strmomkanalu ispodpregrijane da5dane oplate. Ugradujete li mineralnu, staklenu ili kamenu plodekojesuodozgoza5ti6ene vunu,odaberite paropropusrom nekom folijom. biruneniziranim papirom, ilinatronskim kojiie sprijediti otkidanje vLakanaca u zradnoj struji. Naprimjer, toje pojava koienemakodstirooora. zagrijanog zrakau tornkosomkanalu Strujanje ljetiodvodi toplinu iz dasdane oplate, hladiizolatoriosigurava ugodnu klimutavanskog stana. preKadga nema, toplina se izravnim dodirom nosis oplatena izolator kojije upija,usporava, i no6uizaruje u Stan. Akoje u podnetemperatura ispodcrijepa bilaoko100"C, ondacevamtakva konstruhcija nocu:zarivati ba'eprdO'C... Stoje je vece.a i:aritoplinski izolator bolji.kasnjenje vanjetopline obilnije. Dabistepostigli dobarudinak ventilidonjeg raju6eg zastiieneotvorena sloja uz mreZicom strehiI duZsljemena trebaosrgurati slobodan izlazztaka.Zatosedascana oplatanepostavlja nagornjlm krajevima rogova, u pojasuod pedesetdostocentinetara odsljemena. pricvrscenje Danadnji za mehanidko sustavi perforirane sljemenjaka i zastitne il' desljaste sljemene trakenudeidealno rje5enle za dobro odzradivanje. Nakvalitetno napravljenom krovu kojise brzorje5avapareiviagenemamlesta zapunlavanju sllemenjaka betonom ilimortom. postavljaju Stogase iodzracni crepovi tako da kroznjihmoZeistodobno strujati vru6izrakrz prostora rspodcrijepa kaoionajiz ventilacijskog kanala izmedu rogova. pareu kroviSte Protivprodora nagrijanoj strani parnubranu. trebaugraditi Toje najdesendvida polietilenska (PE)folijadebljine 56eobidna 0,2 prekorogovar izolatora ili0,3mm,postavljena s donjestranekrovista. Odlicne su i moderne folije,tzv.parnekodnice, kojepropuStaju todno pare,tamandovoljnu odredenu kolicinu da lako isparis gorn.je izolatora. strane Notasofisticirana proracun pare... izvedba trebaistrucan difuzije Slan u polkrovljrl

lijepljenjem ili kla- TOPTINA Parnase branapridv156uje U KROUISTU valja mericama, a sverupice,re5kei preklope prelijepiti izdasno nekomlrajnomsamoljepljivom trakom. zidovima treba I zavr5etke folijena zabatnim prelijepiti kakokrozte spojetakodernepropusno veparane bi ulazila u konstrukcrju, Prekoparne gipskartonske plode braneobidno sepostavljaju ililamperija, izravno narogove iliprekododatnih popreinih gipskartonskih letava.Pripostavljaju je primijeniti posebolota(knauf,nglps)najbolje profile re prilagodljive drZade idelidne kojima se idealno oblikuje ravnaplohapodQleda. plode,osobitoakosu polozeGipskartonske ne u dvasloja,nudeu kombinaciji s kamenom vunomvrhunsku za5titu od poZara, dimeuvelike nadmaSuju iostalestropne svevrstelamperije 0Dr0ge. KadtoplinskiizolatortijesnonaliieZena dageanuoplatu,lietise toplinaiz wu6eg No,vratimose nadasparnojbrani.Onamora c jepai pteg ianogzrakaizravnoprenosinaizolator.Upijenutoplinuizolator prodorpareu krovnu potomispu5tado dubokou no6... sprijediti svaki,pai najmanji konstrukciju i izolator. Kodkrovi5ta bezparne braneparaslobodno ulaziu toplinski izolator koji je s vanjskestraneizloZen hladno6i. Priniskimse temperaturama todkarosistapomi6epremaunupretvarau vodu,ledise i tra,parase u izolatoru odte6uje konstrukciju. Kadmalozatopli,a ledse otopi,napodgledu semogupojaviti vla2ne mrlje. Akoje izolator tanak,s nedovoljnim toplinskim udinkom, kondenzat se moZepojavitii navidljivoj podgleda. plijesni, Tu strani se ondarazvijaju gljivice,u bojise pojavljuju crnetoakicekoje prerastaju mrlje... lstodobno, u smrdljive u unutrasnjosti konstrukcije odvijajusejos neugodniji procesi pakroviste gnjijeigubinosivost... Kadnemadonjegzradnog kanala, svavlagai paraskuplja pribijenom sepoddrvenom oplatom prekorogova, prekrivenom i zabrtvljenom sigur VENT!LACLJSKI KANALIZMEOIJ TOPLINSKOG ZOLAIOFA nombitumenskom ljepenkom. Oplatase vlaZii pF BTJENE pREK0RoGova DASdANEopLATE je pri trune, niskim temperaturama razara i led. a paropropusne lolijepravi Stogasu moderne rjesenje za izvedbu hidrospasijedinopravilno izolacijske zastiteispodcrijepai letava.Para lzvedbom dodatnog venlilacijskog kanala uspostavlia se stuianje svjeZegnaka slrche prcma sliemenu,pii iemu brza zraena struia odvodi toplinu i spretava lakoprolazi,a u sludajuprodoraki5evodaotjede podreg rij avanj e top Iinskog izoI atora. prema strehiiu Zlijeb. gubisvojanajKakoparomnavlaZeni izolator vainijasvojstvai ne zadrZava toplinu,hladno re5kom, krajuopremljeni ventilacijskom kroviste nasvestraneproizvodi kondenzat. Dabi gornjem podrumski pojavio memljivi moglobi se dogoditida vam napapreokrene seu takvimuvjetima potede nizprovonjtrebasamomjesec-dva, tamankolikotraje smjerzradne strulepaledenizrak zorskostaklo.Tu moZenastatiobilankondenzat najhladnije zimsko razdoblje. poda... Tune pomaiunikakvipremaziiznutra,a tungi- koji6esecijeditido vamdrugo cidnebojemogudonijetiviseStetenegolikoristi. Zeliteli spasitikrov,ne preostaje U Stoganemadileme- parani u komslu6ajune doli temeljitapreinakacijelekonstrukcije. ili gipslu6aju, kadskinetelamperiju smijeprolaziti krozkroviSte nitismo6iti izolator, najboljem pabioon i neupojni plo6e,bitnovampoboljSanje postot- skartonske mo2e s minimalnim stiropor (omupijene parnabranau kojoj vlage. Akovamtrebaprozraaivanje donijetii pazljivopostavljena prostora, rupice. Jer,tlakpareu zagrijaradijenapravite odvods ventilatoromnemani najmanje (oji6eteuklju6iti nomtavanskom stanumoZei mjestimice smoditi kadvamzatreba. Ali,pripazite. Akou potkrovlju imatesnaZnu kamenuvunu,a potomna tommjestuslijedei pojave... napuiznadStednjaka, a krovnisu prozorina sveopisane Stanu Dotkrovliu

40

Pogled kroz krov Unatoi svestroZimpropisimakoji kroviStutakoreii iz godineu godinu poboljiavaju toplinskuzaititu, paie debljinaizolatoravef naraslana 23 cm, tijekompreuredenjatavanau stani daljesu mogudenajrazliiitije rjeienja.Iako inaiice konstrukcijskih se i prijedlozis ovih stranicamogu primijenitiu novogradnji,vedinase objaEnjenjaodnosinapreuredenjepostojecegtavana.Pritomvaljaprocijeniti svemogu6nostikoiepruZakonstrukcija kroviitajer stanu potkrovljune ovisi samoo ugradnjikrovnihprozora. Najve6aprednostadaptacijekrije se upravou iinjenici daje za temeljit zahvatdovoljanalati materijalkojise obiino primjenjujeu drvodjeljstvu, pri izradinamieitajaili drvenih montainihobjekata.Sveostaloovisi a o dosjetljivostiprojektantai vjeitini 6 izvodaia. proizvoljnog Naj- F vodenja stubiSta. li tavanu zgradikojaimanormalan mogu6nosti Uredujete je prilazprikojemu prati nagibstubista cetemnogeproble- praktidniji stubi5ni krakdovrha,izbjeci rijetka i lakoje dobiti krova- tu susuZenja nastaju tamogdleje kosinu me,Jer,praveglavobolje je u tomudtoje u visinu. No,neprilika biotekteskodostupno potrebnu tavanprijepreuredenja obi6nonapravljeno nepolrebnih stvarina vrhukuce. donjemdijeluku6estubiSte odlagaliSte pa je potkrovlja prostor dogradnji mije- bezrazmisljanja o naknadnoj Pretvaranjem u stambeni prirodnu praktidnosti vezu, i teskoostvariti njase mnogotoga,od komfora do je izvestivanjsko Akoje ku6aniska,najbolje sigurnosti. pod dodatna konstrukcija inveuvjetom da mnogih zahtjeva koje mora zadovoljiti stubiSte Od posebno pra- neteizazvatii dodatneneprilike donjemstanaru institucije izdvajaju stitorovlastene pristupnog zgradu. vilnuizvedbu TonijevaZno ilinagrditi stubiSta. je napraviti krak,noon ravanstubi5ni ve6izbogsigurnog bijega Najlak5e samozbogudobnosti je oblikovanje i to deslouz2rtvuneke ogranidenozauzimamnogoprostora u sluialupoZara. Ovdje propisima u donjem dijelukuce. i normama, novaljaspomenutiprostorije strogim je izvestidetirikra6akrakakoji mjerekojeodluduju o nagibustubiSta: Djelotvornije osnovne tlocrtuspiralnouspinjuna stubanesmijebitivisaod 19nitiuia od26cm. se na pravokutnom Nakru:nom ilispiralnom zavoju naju2i diogazi- tavan. pravespiralne stube. Najmanji tlocrtzauzimaju Stasmijebiti10cm. od drvaili delikai valavanskog stananestaju Najde56e su napravljene Jasnoje da pojavom gazisteu da ulazinastupno iz uporabe ipom06ne ljestve, a ljaih takookrenuti sveimprovizacije propisana smjer dijelui izlaznavrhupratiprirodan odnajmanje 90cmpref donjem Sirina stubi6ta podu. kretanja postavlja prilidno stanara. velikotvoru tavanskom Pravilo da iznadsvakestubemorabitislobod- Europapoznajebrojnemonta:nemodeletaa sredisnji kojise lakosastavljaju, navisinaod barem2 metradodalno smaniuiekvogstubista

60

Stanu potkrovliu

J

LUEVO:Mnoge konstrukcii skeprobleme 4eiavaju gotovi Veluxovimoduli koji se u kroviSteugraduiu gotovopoput krovnih ptozora, Ipak, niie sve tako jednostavno,pa takve prczorekoji sejednim potezom prctvarajuu balkonili mansatdusa strehom moraju p o stavIj ati protesionalci. Tuje veCinamoguaih prcblemarijeSena unaprijed, vec u tvomici, Nijejeftino, ali radi.

lzvedbabalkonailiteraseurezivaniemu krcviite kriiemnogozahtjevnihdetatia.a nuznaje i primiena nekoIi ko vrsla kvaIit etnih materija Ia. U svakom sluiaju ne smiiese zaboravitikako otvaranjemtakvogvolumenau tavanskomprcstotu zahtijeva dodatnu toplinsku zaititu svih izloZenih ploha, ali i besprijekornu hidtoizolaciju svih povrEinausjeka.Takoder,trebadobro odvagnuti koliko taihladni ili pregrijanivolumen u tijelu potkrovlja u\eee na op.u klimu ciielog potrovlja te koliko su ve4ittogkovigrijanjai hladenja. Ako vamje jako stalodo otvorenogkomadidastana pod vedrimnebom,nastojtetoplinskomzaititom ipravilnom izvedbomsmanjitigubitkei moguce dodatnetroikove na minimum, ;tan u poikrovju

GOBE:Otvot stubiita u podu najopasnijaje Qeka hvanskog stana. ZeliteIise osiguruti od moguCihnesreca, otvor ogrcditesa svih strana. Ako u potkrovliu borave mala djeca, Wilaz stubi5tu treba osig urati vrataicima koia mogu otvoritisamoodnsli,,, Na sliciie kompaktno stubiite na kvadratiinom tlociu s ieliri krcea kraka koji se spiralno uspinju na tavan.

ol

poputdugadkog nosivistupsteZegaziSta vijka, Nazalost, na nasemtrZiStu nemauniverzalnih modularnih konstrukcija kojese lakoprilagoduju je vrlo visinikatai smjeruuspinjanja, Ponuda pa konstrukcije siromaSna, uglavnom zadovoljavajufunkcionalne zahtjeve, bezraznolikostr i varijacija. Bezobzia na vrstukonstrukcije i izgled, neoslanjajte senasvojeprocjene odoka, veCzaiztadustubiSta angaZirajte dobrogstrudnjaka- mnogoprijeizradeotvorau medukatnoj je u ukljuaiti gai u rasprave konstrukciji. a mudro proslorija i komunikacijama u novom . o rasporedu prostoru, stambenom Otvorstubista na tavanu trebazastititi ogradom s tristrane. je upravoolvoru tavanskom problem Znadajan podu.Sirinastubaod 90cmzahtijeva presijecajednegredekojojse na odrezani njenajmanje popredni krajpri6vr56uje umetakkojimse opteprenosi grede.Pritom recenje nadvijesusjedne valjaupotrijebiti kutneprofile delidne idvrstevijke s maticama. je ipakprobiti Najteze strop(pod)od armiranih gredica kojima valjanapraviti novzavrsetak i osiguratioslonac grede,Stozahtijeva na susjedne podosta umijeca i vremena. A otvoriu armiranobetonskim stropovima trazestrudnobusenjei obradu armature. je najpovoljnije Mansarda rjeSenje tavanskog prozora. lakose u Europi(npr.u Njemadkol) mogukupitigotovemansarde u oblikudobro

Gotove modularne mansardekakve u raznim oblicima nude broini europski proizvodaii postavljajuse najednaknaiin kao i krovniprczori. no s unutraanjestnne ipak ima razlika u oblikovanju ni5e.Postavljaju se brzo, a lako ih ie prilagoditi uiem ili Siremrazmaku rogova.

DESNO:Tipiini francuski krovovi s mansardnim balkonima i vratima. Tuje zaista teiko re6i ito je u mansardnomkrovu mansarda, ito balkon, a Stotzv. ftancuski prozor, U naioj su ahitekturi ti oblici ptava rijetkost, pa i tavanski stanovi imaiu mnogo mani i iskoristivi volumen od ovih pod pa ikim krovovima, oz

smiSljenih montaznih konstrukcija kojese poput prozora medu krovnih ugraduju rogove. nasi investitori, nazalost, nitine razmiSljaju o takvim prirjeSenjima. Mansarda omogu6uje uspravan prozradivanje po svakom lazVozotui otvoreno je poviSeni vremenu. Pritom dioispodmansarde gledeupotrebljivosti znadajan dobitak tavanskog tlocrta.Posebno su atraktivne mansarde s tzv, prozoromkojije visokpoputvratai francuskim pogled otvara u okolicu. slobodan Mansardu mozetenapraviti isami,od drvenih prilagodeelemenata, takodacijelukonstrukciju nu nagibu krovanapravite u dvoristu, a potomje podignete nanjenomjesto i pridvrstite narogove. Slranicese izvanaprekrijukombLplo\ama i o2bukaju, unutar drvenekonstrukcije umetne se ploheprekriju kamena vuna,a unutrasnje r/g/psplodama podgleda. kaoiostalidiokrovnog Prozormo2ebitistandardan. ilidvokrilni. iednokrilni Slan u potkrovlju

J

trebaizoirat takoda ih se Kosinekrovi6a prekrije najednaki nadinkaoi ostale crijepom premaglavn0j dijelove krova,a ondase prijelaz plohioslgura krovnoj Sirokim limenm opsavorn. takvise detaljimnogolakse U novljevrijeme metalnim folijama kojese lako 0blikuju brojnim prllagoduju podlozi, pribora a diosuredovitog u pokrovnim proizvodada. raznih sustavima rnansarde sa U Europisu sve popularnije je' se laobjerirr krovrceni lrd^ir prozorom Imenimpokrovom koji se sporuduju s gotovim podokolni praktidnim pregbomlakoukljucuje .ruep. Tavanski usjeku oblikubalkonaili terase povrsinu tavana, no istosmanjuje lskoristivu pod lobnootvaramoguinost ugodnog boravka ,/edrirn nebom. NaZalost, ovaatraktivna dosletka pa2ljivu gledehidrozahtijeva izuzetno izvedbu poda. To.e zolacije otvo'elog d,ea ravarskog 'jeSenje imajustopokana kojempravimajstori zati. prodre u potKrozvratana takvom balkonu (rovljemnogosvjetla, no Sirokotvorzahtijeva i dobrordvrice".e ralljvo presijecalje'ogova poprecnom gredom {onstrukcije na kojojvalja Mansalda Zetiteli na krov Dostavitimansardu,njen poloZajodreduienagib xrovai mogucnost usptavnogpristupa otozoru. Postavljateli predniu olohumansatdetoino :znadvaniskog zida, cripazite da ie streha covoljnoiiroka kako ii se isprcd prozora nogao postavitiSiroki im s kojega 6e voda akootjecatiizravnou zlijeb.