2. Uvod u Pcelarstvo

1. Uvod u pčelarstvo Dr.sc. Teuta Benković-Lačić, pred. Veleučilište u Slav.Brodu

ULOGA PČELE U PRIRODI • Pčele u prirodi – od velike važnosti • Proizvodi: med, vosak, matičnu mliječ, propolis i pelud – korist za čovjeka. • Pčele su dominantni i specijalizirani oprašivači - ima oko 17 000 poznatih vrsta pčela (1). • Žive u uzajamno korisnoj zajednici sa većinom od poznatih 250 000 skrivenosjemenica (slika 1.) biljke kod kojih se sjeme nalazi unutar ploda. • Pri skupljanju hrane po cvjetovima pčele prenose pelud i oprašuju biljke (slika 2.), odnosno vrše oplodnju. • Oprašivanje rezultira proizvodnjom voća i povrća koje ima nezamjenjivu ulogu u ljudskoj ishrani.

Slika 1. Životni ciklus skrivenosjemenica (2)

Slika 2. Pčela u oprašivanju s peludum na nogama (3)

ULOGA PČELE U PRIRODI • Najveći broj kulturnog bilja (oko 80%) oprašuju kukci, a među ovima najveću ulogu ima pčela medarica (4). • Oplodnja je uspješna - mnogobrojnost pčelinjeg društva i karakteristika pčele da nekoliko dana posjećuje cvijet iste biljne vrste te prenosi pelud s jednog cvijeta na drugi. • Jaka pčelinja zajednica može u toku dana oprašiti oko tri milijuna cvjetova. • Jedan pčelinjak → 20 do 30 kg meda, a ponekad u jednom danu → 4 do 5 kg čistog meda (4).

ULOGA PČELE U PRIRODI • Prave tunele ispod zemlje, neke vrste pčela poput crva održavaju ekološku ravnotežu. • Pčelinje ličinke izbacuju izlučevine bogate dušikom koji obogaćuje zemljište • Azijske džinovske medonosne pčele (Apis dorsata) razbacuju hranjive tvari tokom obilnog izlučivanja u toku ljeta. • Kad postanu plijen, pčele su hrana za grabežljivce (pauke i druge kukce, guštere, ptice) koje su bitna karika za održavanje ravnoteže biosustava. • Učestvuju u kruženju hranjivih tvari i drugih materijala u okviru mreže grabežljivaca.

OPASNOSTI ZA PČELE • Masovna urbanizacija brojnim pčelama umanjuje površinu mogućih staništa • Insekticidi → otrovni za pčele, većina izaziva smrtnost ili gotovo pogubne učinke za pčele skupljačice • Herbicidi uništavaju korov, a on može biti važan izvor polena i nektara za slobodne i uzgajane pčele • Putovi i autoputovi uništavaju okolnu vegetaciju i travnjake, uzrokujući uništavanje tisuće pčela i drugih oprašivača godišnje (5).

RASPROSTRANJENOST PČELA • Najstariji povijesni zapisi (6) → prije 30 000. godina (spiljski crtež čovjeka pri uzimanju meda- kod Bakora, Španjolska) • Zapisi prije 10 000 godina o uzgoju pčela starih Egipćana i Asiraca, a poslije Grci i Rimljani (6). • Prema rasprostranjenosti roda Apis L. podijela na tri područja.

Prvo područje • Obuhvaća cijelu Europu, Afriku i Aziju bez južnog i istočnog dijela i Sibira → udomaćena pčela medarica – Apis mellifica L. (slika 3.) te različiti varijeteti ili rase ove pčele.

Slika 3. Pčela medarica (Apis mellifica L.) (7)

Apis mellifica L. • Medonosna pčela • Domaća pčela • Jedina se ona uzgaja u košnicama • Povrste: – Crna ili tamna pčela A. Mellifica Mellifica L. – Žuta pčela Apis Mellifica Fasciata L.

Drugo područje • Obuhvaća južnu i istočnu Aziju

• Tri vrste roda Apis: Apis indica F. - Indijska pčela Apis dorsata F. - Velika indijska pčela Apis florea - Mala indijska pčela

Apis indica Fabricius – Indijska pčela (slika 4.)

• Biološki slična običnoj pčeli medarici, živi u zatvorenim prostorima • Rasprostranjena u Indiji, te na obližnjem kopnu i otocima • Saće je diferencirano i izgrađeno od više satina (6)

Slika 4. Indijska pčela (8)

Apis dorsata Fabricius - Velika indijska pčela (slika 5.) • Rasprostranjena na cijelom azijskom kontinentu • Radilice ove vrste dva puta su veće od europske pčele • Nema razlike između radilica i matica • Saće jedinstvene građe od čistog voska (slika 6.) • Jednolike stanice saća bez diferenciranih radiličkih ili trutovskih stanica • Nomadski način življenja (6) Slika 5. Velika indijska pčela (8)

Slika 6. Saće velike indijske pčele (8)

Apis florea F. - Mala indijska pčela (slika 7.) • Rasprostranjena u Aziji (slika 8.) • Jedinstveno saće gradi na otvorenom prostoru ili u šumi te u žbunju (slika 9.) • Stanice saća diferencirane - radiličke, trutovske i matičnjake • Nomadski način življenja

Slika 7. Mala indijska pčela (9)

Slika 8. Mapa rasprostranjenosti Male indijske pčele (10)

Slika 9. Saće male indijske pčele (11)

Treće područje • obuhvaća čitav američki kontinent, Australiju i Sibir • U ovo područje su pčelu medaricu iz Europe unijeli europski doseljenici prvom polovicom 17. stoljeća, što se i nastavilo kroz povijest u 18. i 19. stoljeću sve do danas [4].

SISTEMATIKA PČELA KOLO: RAZRED: RED: PODRED: NATPORODICA: PORODICA : POTPORODICA: ROD: VRSTU:

ČLANKONOŠCI (Arthropoda) KUKCI (Insecta) OPNOKRILCI (Hymenoptera) Apocrita Apoidea PČELE (Apidae) DRUŠTVENE PČELE (Apinae) Apis Apis mellifica L.

• Pčele medarice mogu se podijeliti na europske i izvaneuropske vrste. • Četiri europske rase su: Apis mellifica var. mellifica L., Apis mellifica var. caucasiaca, Apis mellifica var. ligustica Spin , Apis mellifica var. carnica. • Četiri izvaneuropske vrste: Apis dorsata F., Apis florea F., Apis indica F., Apis mellifica L.

Apis mellifica L.- europsko - afrička medonosna pčela • Podvrste: A.M. Mellifica L. i A.M.Fasciata L. • Podvrste se dijele na rase i sojeve, a parametri za određivanje rasa medonosne pčele su: – Boja pigmenta kutikule, – Dužina jezika pčele radilice, – Kubitalni ideks, – Afinitet prirodnom rojenju i grabeži, – Obranbena sposobnost, – Otpornost na bolesti, – Izlazak iz košnice pri nižim temperaturama, – Broj izgrađenih matičnjaka prilikom izmjene matice [6]. Na osnovi navedenih parametara medonosna pčela se dijeli na četiri osnovne rase.

Apis mellifica Var. mellifica L. – Sjevernoeuropska (tamna europska-Njemačka pčela) • U sjevernoj i zapadnoj Europi, te nekim zemljama srednje Europe i Ukrajini. • Razvijene zajednice ove pčele su srednje snage, polaganog proljetnog razvoja, dok ljeti ostaju dugo na vrhuncu razvoja, a zimuju u jakim zajednicama [4]. • Krupne građe, zatupljen zadak, kratkog jezika i tamnosive gotovo crne boje (slika 10). • Vrsta se umjereno roji, a članove zajednice karakterizira neuroza i nemir, te neotpornost na bolesti [12]

Slika 10. Apis Mellifica var. Mellifica L. [12]

Apis mellifica var. Caucasiaca - Kavkaska sive pčela (slika 11.) • U planinskim dijelovima Kavkaza, a razlikujemo dvije vrste: siva i žuta [13], • Ima umjereno brz proljetni razvoj, • U ljeto su zajednice iznimno jake, te kao takve i prezimljuju. • Odlično se brani od uljeza ali je sklona zalijetanju u tuđe košnice – grabeži, • Ima veliku sposobnost prikupljanja propolisa, te se brzo prilagođava novim pašama, • Od anatomskih osobitosti - nešto duži jezik (prosječno oko 7 mm), • Slabo se roje, • Vole izlaziti iz košnica za vrijeme niskih temperatura, što rezultira smrtnošću pčelinjeg društva.

Slika 11. Apis mellifica var. Caucasiaca [14]

Apis mellifica var. ligustica Spin- talijanska pčela (slika 12.) • • • •

Rasprostranjena na cijelom području Italije, Srednji proljetni razvoj, a cijeloga ljeta zajednice su jake, Leglo se održava do kasno u jesen, Prezimljuje u jakim zajednicama, a posljedica mnogobrojnosti legla jest ubrzano trošenje hrane • Slabo se roji, na saću je mirna, blage ćudi, zalijeće u tuđe košnice, sklona grabežu [4]. • Ima žutu pigmentiranu kutikulu, kod radilica su samo prva dva – tri trbušna segmenta žuta, a matica je posve žuto obojena [6]. • Slabiji instinkt za sakupljanje hrane pa taj svoj nedostatak kompenzira brojnošću rojenja.

Slika 12. Apis mellifica var. ligustica Spin [15]

Apis mellifica var. Carnica Pollm- kranjska pčela (slika 13.) • Rasprostranjena cijeli Balkan i Podunavlje • Postoji više podvrsta: alpska, panonska i sredozemna (jadranska) • Crnog tijela obraslog sivkastosrebrnastim dlačicama • posebni oblici pčele medarice: Hrvatska pčela, Banatska pčela, Makedonska pčela i Karpatska pčela [4]. • pčele radilice imaju izuzetan instinkt za skupljanje hrane. • Maticu je iznimno plodna, te vrlo otporna prema različitim bolestima.

Slika 13. Apis mellifica var. Carnica [13]

Zanimljivosti • • • • • • • •

•

Pčela radilica u sezoni živi 30-45 dana, Matica živi i do sedam godina, Pčele med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina, Pri sakupljanju nektara i peludnog praha pčela posjeti dnevno oko 1 000 cvjetova, Jaka i zdrava pčelinja zajednica u tijeku jednog dana može oprašiti do 3 000 000 cvjetova, Ovisno o tipu i veličini košnice, jedna pčelinja zajednica broji od 20 000 - 80 000 pčela, To je jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi, Sve pčele proizvode dobar i zdrav med, a loš med je rezultat industrijskog načina punjenja ili lošeg i needuciranog pčelara, Većina opasnih bakterija uopće ne mogu živjeti u medu –med je sigurna hrana [12].

Zanimljivosti • Znanstvenici sa sveučilišta Oklahoma otkrili da u društvu pčele rado i popiju. • Čini se da pčele najviše vole jaka alkoholna pića - kad im je ponuđen izbor između najače moguće šećerne otopine i 80 postotnog alkohola, pčelice su „stale u red za šankom”. • "Čak smo ih uspjeli nagovoriti da popiju čisti etanol, rekao je Charles Abramson sa sveučilišta Oklahoma. "To, koliko znam, ne bi napravilo niti jedno drugo živo biće, čak ni student.„ • Znanstvenici pretpostavljaju da pčele, koje imaju vrlo razvijene društvene strukture, liječe svoje alkoholičare, tako što svoje prijestupnike izoliraju [12].

Zanimljivosti • Npr. Radilice medonosne pčele izvrše oko 10 miliona sakupljačkih letova za nektar da bi se dobilo 0,5 kg meda (16) • Pripadnici jedne košnice mogu izvršiti 4,5 miliona posjeta cvjetova u jednom danu, a za to vrijeme ugine oko 1000 radilica – uginu od iscrpljenosti (16) • Pčele pripadaju podredu Apocrita, red Hymenoptera, a tu se ubrajaju sve Hymenoptera koje imaju suženje između I i II abdominalnog segmenta • Prvi abdominalni segment - “Osinji struk” omogućava veliku pokretljivost abdomena, što je veoma važno pri polaganju jaja u uskim “saćama” gnijezda • U svjetskoj fauni je opisano oko 25 000 vrsta pčela, oko 4000 vrsta u Severnoj Americi, Euroaziji i Africi, oko 7000 vrsta u Južnoj Americi i oko 3000 vrsta u Australiji (16)

Literatura 1. 2.

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

Michener C. D. (2000): The bees of the World; The Johns Hopkins University Press, Baltimore and London http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Angiosperm_life_cycle_diagram.svg&filetimestamp=201208081 22250 (8. 9. 2012.) http://drgabriels.info/shake_and_slim.php (8. 9. 2012.) Belčić, J., Katalinić, J., Loc, D., Lončarević, S., Peradin, L., Šimić, F., Tomašec, I. (1982): Pčelarstvo, Nakladni zavod Znanje, Zagreb http://www.pcelari.ba/index.php?option=com_k2&view=item&id=88:ja%C4%8Danje-uloge-p%C4%8Dele-kaoopra%C5%A1iva%C4%8Da (8. 9. 2012.) Tucak, Z., Bačić, T., Horvat, S., Puškadija, Z. (2005): Pčelarstvo, Poljoprivredni fakultet Osijek, Osijek http://commons.wikimedia.org/wiki/File:2010-0318_(27)_Honey_bee,_Honigbiene,_Apis_mellifica.JPG (8. 9. 2012.) http://www.payer.de/amarakosa2/amara209j.htm (8.9.2012.) http://beeftadauchi.aiic.jp/ (10.9.2012.) http://en.wikipedia.org/wiki/File:Apis_florea_distribution_map.svg (10.9.2012.) http://en.wikipedia.org/wiki/File:Apis_florea_nest_thailand.jpg (10.9.2012.) http://lanapcelarstvo.blogspot.com/2009_05_01_archive.html (16.9.2012.) http://hr.wikipedia.org/wiki/Pčele (20.9.2012.) http://www.flickr.com/photos/arthur_chapman/3028556325/sizes/z/in/photostream/ (9.10.2012.) http://www.taringa.net/posts/info/2040960/Apicultura.html (9.10.2012.) http://www.bio.bg.ac.rs/stari_sajt/WWW_BF/OBF/Organizacija/IZOO/KMSFZ/Kursevi/200910/01_Biologija_pcela_sa_pcelarstvom_2010.pdf (15.10.2012)