1.prirucnik Za Planiranje PDF

 

CEI Step by Step, Bosna i Hercegovina, Hercegovina, "Obrazovanje za pravično pravično društvo” društvo”

Centar za obrazovne inicijative Step by Step „OBRAZOVANJE JE ZA PRAVIČNO PROJEKAT „OBRAZOVAN DRUŠTVO“

PLANIRANJE NASTAVNOG PROCESA

 

Priručnik za nastavnike/ce

1 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

SADRŽAJ 

I. 

Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ 

1.  Cilj i komponente projekta 2.  Unapređenje kvalitete odgojno – odgojno – obrazovnog procesa u školama  školama  3.  Unapređenje nastavničkih kompetencija  kompetencija  4.  Pedagošk Pedagoškaa polazišta projekta „Obrazovanje za pravično društvo“ društvo“   II. 

Planiranje u nastavi 

1.  Zašto je planiranje u nastavi tako važno?  važno?    2. Planiranje časa  časa  3.  Koraci u planiranju 3.1. 

Definisanje ciljeva i ishoda učenja i poučavanja 

3.2. 

Metode i aktivnosti

3.3. 

Praćenje učeničkog razumijevanja u toku časa i ocjenjivanje 

4.  Ključne kompetencije u okviru projekta „Obrazovanje za pravično društvo“  društvo“  5.  Obrazaci za planiranje nastavnog časa

2 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

I. 

Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ 

Projekat „Obrazovanje za pravično društvo - Budućnost počinje sa mnom“, mnom“, koji se realizuje u periodu  juli 2013. 2 013. –  – juli  juli 2016. 20 16. godine, u 18 zajednica na području Bosne i Hercegovine, podržan je od strane  strane   Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) (USAID) i Fonda Fonda otvoreno društvo BiH, a implementira ga Centar za obrazovne inicijative Step by Step u suradnji sa organizacijom za socijalna istraživanja proMENTE. Tokom trogodišnje implementacije, u različite aktivnosti i programe obuke biće uključeno više od  od 300 nastavnika i 1800 djece različitog uzrasta. Cilj nam je da, u suradnji   sa ministarstvima i pedagoškim zavodima, doprinesemo unapređenju kvalitete kvalitete obrazovnog sistema i podržimo razvoj kompetencija razvoj kompetencija nastavnika i škola da organizuju nastavni proces u skladu sa ciljevima zacrtanim u Okvirnom, kantonalnim i entitetskim zakonima, kao i Strateškim pravcima razvoja obrazovanja u BiH.  BiH. 

1.  Cilj

i komponente projekta

Osnovni cilj  cilj  projekta „Obrazovanje za pravično društvo -  Budućnost počinje sa mnom“ je uticati na promjene u obrazovnom sistemu kako bi on reflektirao viziju društva koje je utemeljeno na principima društvene pravde i jednakopravnosti, društva koje promoviše mir mir i pomirenje, i ohrabruje svu djecu da sanjaju, imaju viziju i izgrađuju svoju budućnost.  budućnost. 

U projektu projektu će učestvovati timovi od po 15 nastavnika/ca iz svake škole, direktor/ica i stručni sa saradnik/ca, radnik/ca, kao i predstavnici roditelja i učenika/ca.  učenika/ca.  Projekat se sastoji iz nekoliko komponenti:  1.  1.  Unapređenje kvalitete odgojno obrazovnog procesa u školama 2.  2.  Unapređenje nastavničkih kompetencija i kontinuirana profesionalna podrška  podrška  3.  Podrška razvoju ključnih kompetencija kod djece i stvaranje vršnjačkih mreža mreža   4.  4.  Tehnička podrška školama  školama  5.  5.  Promocija kvalitetnog obrazovanja kroz prezentaciju dječijih produkata, škole i nastavnika

3 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

2. Unapređenje kvalitete odgojno obrazovnog procesa u školama 

Nastavni proces 

• 

Unapređenje učeničkih kompetencija za 21. 21. stoljeće stoljeće/vijek /vijek primjenom savremenih metoda učenja i poučavanja

• 

Primjena efikasnih strategija planiranja i praćenja učeničkih postignuća   postignuća

Vannastavne aktivnosti 

Školska politika

• 

Kreiranje nastavnog procesa i aktivnosti koje potiču više razine mišljenja, kritičko mišljenje i kreativnost  kreativnost 

• 

Osnaživanje odgojne funkcije škole kroz promociju univerzalnih vrijednosti i osnaživanje djece da učestvuju  učestvuju u izgradnji pravičnijeg društva  društva 

• 

Primjena različitih različitih  metoda metoda  i izvora učenja, kojima se potiče cjelovit razvoj ličnosti, sopstvenog identiteta i uvažavanje  uvažavanje   bogatstva drugih kultura  kultura 

• 

Odgovorna primjena primjena informacijsko informacijsko –  – komunikacijske tehnologije i različitih medija u svrhu učenja i razvoja  razvoja  

• 

Realizacija istraživanja u školi i lokalnoj zajednici – zajednici – učenje kroz istraživanje   istraživanje

• 

Razmjena i promocija rezultata i produkata, osjećaj ponosa i postignuća i uzajamno uvažavanje  uvažavanje 

• 

Samoprocjena i izrada  izrada školskih razvojnih planova  planova na temelju procjene uspješnosti i efekata za djecu  djecu 

• 

Usklađivanje školskih pravilnika i akata sa potrebama savremenog obrazovanja

•

Ak Akcije cije i aktivnosti na nivou škole koje promovišu uzajamno uvažavanje i podršku  podršku 

• 

Formiranje ekspertnih timova za razvoj i podršku nastavnicima  nastavnicima  

• 

Povezivanje nastavnika i „kritički prijatelji“  prijatelji“  

• 

Povezivanje dječijih grupa, porodica i zajednica  zajednica 

• 

Promocija kvalitetnog obrazovanja u lokalnim zajednicama i šire  šire 

• 

Kampanje zagovaranja za kvalitetno obrazovanje 

 

Stvaranje profesionalnih i vršnjačkih mreža i zagovaranje za kvalitetno obrazovanje 

4 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

3.  Unapređenje nastavničkih kompetencija  kompetencija  Ciklus seminara za nastavnike

Teme:  Obrazovanje za društvenu pravdu  pravdu  Planiranja nastavnog procesa – otvoreni kurukulum  kurukulum  Vannastavne aktivnosti i učenje kroz istraživanje  istraživanje   Nastavničko vođstvo  vođstvo 

Kreiranje „otvorenog kurikuluma“   kurikuluma“

Web stranica kao jedinstveni teori jski  jski i empirijski resurs za nastavnike, koja uključuje metode i strategije poučavanja, nastavne pripreme, teorijski okvir, video materijale, onon-line kurseve  kurseve  i druge sadržaje  sadržaje  koji pomažu nastavnicima da kontinuirano razvijaju svoje kompetencije.  kompetencije.  

Mentorstvo  Kontinuirana profesionalna podrška i stučna pomoć koju će pružiti ekspertni tim nastavnika i saradnika, kao i tim Centra za obrazovne inicijative, svim nastavnicima uključenim u provedbi projekta.

Povezivanje nastavnika  nastavnika 

Uspostavljanje nastavničkih mreža i uzajamnu  uzajamnu  stručn stručnaa podršk podrškaa kroz kolegijalno mentorisanje, reviziju reviziju nastavnih priprema i razmjenu ideja za aktivnosti u radu sa djecom.  djecom.  

Nastavničko vođstvo  vođstvo  Uključivanje i edukacija  edukacija  nastavnika za program nastavničko vođstvo koji nastoji poticati i unaprijediti nastavničke kompetencija za pokretanje promjena u svojim sredinama.  sredinama. 

Kreiranje priručnika

Priručnici i portfolia za djecu, nastavnike i menadžment škole iz svih projektnih oblasti. oblasti.

5 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

4. Pedagoška polazišta projekta „Obrazovanje za pravično društvo“    „ U suočav anju anju s mnogim izazovima koji nas  nas čekaju u budućnosti, ljudski rod vidi u obrazovanju nezamenjivo dobro u pokušaju postizanja ideala mira, mi ra, slobode i društvene  pravde.“   Jacques Delores  Delores  Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“ nastoji odražavati viziju osnovnog osnovnog obrazovanja koje slavi  jedinstvenost djeteta i nastoji njegovati dijete u cjelini, obrazovanje koje osnažuje djecu da imaju viziju   boljeg i pravednijeg društva  viziju društva  i steknu kompetencije potrebne za život u 21.  21.  vijeku. Ova vizija svoje uporište nalazi  nalazi  u savremenim pedagoškim teorijama i trendovima, ali  ali  i u zakonima koji uređuju i definišu  definišu  osnovno obrazovanje u Bosni i Hercegovini.  Hercegovini.  Prema Okvirnom zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju:  obrazovanju:  „Svrha obrazovanja je da, kroz optimalni umni, tjelesni, moralni i društveni   razvitak pojedinca, sukladno njegovim mogućnostima mogućnostima i sposobnostima, sposobnostima, doprinese stvaranju društva utemeljenog na vladavini zakona i poštivanju ljudskih prava, te doprinese njegovom ekonomskom razvitku koji će osigurati najbolji životni standard za sve građane.“ (Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini, član 2). 2). Na temelju ove vizije, uloga  obrazovanja u Bosni i Hercegovini je da omogući svakom djetetu uloga društva i obrazovanja  da razvija sve svoje potencijale kao  jedinstvena osoba osoba,, i da omogući djetetu da se razvije kao društveno biće kroz život život i u sara saradnji dnji s  saa drugima.  drugima. Činjenica da djeca žive u društvu i da su  su dio istog, te da je njihov lični  lični  razvoj determinisan odnosima koje uspostavlja sa drugim ljudima, ljudima, osnova je za kreiranje kvalitetne pedagoške pedagoške prakse koja će odražavati demokratske vrijednosti  vrijednosti   i nastojati kod djece razvijati vještine koje im omogućuju da postanu odgovorni članovi društva, imaju   osjećaj empatije i brige za druge, budu otvoreni i otvoreni  i nalaze bogatstvo u svojoj i svojoj i drugim kult kulturam ramaa i kulturnom nasljeđu  i prirodi, i aktivno se suprostavljaju nepravdi, nasilju i diksriminaciji. Djeca trebaju naučiti da nasljeđu se kritički odnose prema svijetu oko sebe, zauzmu stav, argumentovano zastupaju svoje mišljenje, imaju izbor i donose odgovorne odluke za sebe i druge. Kvalitetan pedagoški proces temelji se na uvjerenju da briga, odgoj i obrazovanje čine povezanu cjelinu, te da su dobrobit i uključenost svakog djeteta preduvjeti uspješnog učenja. Iako se učenje događa na različite načine i u različitim situacijama, krajnji cilj pedagoškog procesa jest e postavljanje visokih ali dostižnih ciljeva ciljeva,, poticanje znatiželje, istraživanja, kritičkog mišljenja i saradnje, kako bi svako dijete razvilo sposobnost i želju za učenjem do kraja života. života. U projektu „Obrazovanje „Obrazovanje za pravično društvo“  društvo“ polazimo od uvjerenja da je uloga obrazovanja da:  da:  vrijednosti i principe društvene pravde   promoviše demokratske vrijednosti   osigura da je razvoj kompetencija potrebn kompetencija potrebnih ih  za život i izgradnju društva ugrađen u sve aspekte kurikuluma, vannastavnih aktivnosti i cjelokupan život škole kao škole  kao temeljna vrijednost vrijednost     osigura razvoj funkcionalnih znanja i vještina, koje će djeca učiti kroz djelovanje i sopstveno iskustvo u stvarnim, životnim situacijama  situacijama    zajednički, u partnerstvu sa porodicama i zajednicom, zajednicom, pomaže pomaže djeci da razviju sve svoje potencijale 6  Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

II. 

Planiranje u nastavi  ”Ne planirati znači planirati neuspjeh.”  Benjamin Franklin  Franklin 

Planiranje je kreativni proces koji nastavniku daje mogućnost da na sistematičan način  način   promišlja o željenim ciljevima i ishodima za djecu, djecu, i načinima na koje će ih ostvariti i pratiti  pratiti  prije nego što uđe u učionicu.. Rezultat učionicu Rezultat   planiranja je koherentan okvir koji sadrži logičan slijed koraka i zada zadataka taka koji će stvoriti uslove za efikasnije  efikasnije učenje i poučavanje.  poučavanje.  Planovi nisu formalna obaveza na papiru, nego stvarni “projekti “ projekti““  koje treba provoditi u stvarnom razredu sa stvarnim učenicima, prilagođavajući ih i mijenjajući kako kako bismo ih prilagodili potrebama svakog djeteta. djeteta.

Planiranje je izvršna funkcija mozga, mozga, koja obuhvaća neurološke procese koji su uključeni u definisanje, definisanje, vrijednovanje i odabir redoslijeda misli i radnji kako bi se vrijednovanje postigao željeni cilj.  cilj. 

Planiranje je proces razmišljanja i organiziranja aktivnosti  potrebnih aktivnosti potrebnih  za postizanje željenog cilja.  cilja. 

.

Planiranje je proces koji uključuje  izbor zadataka i ciljeva Planiranje je te akcija za njihovo ostvarivanje, i zahtjeva odlučivanje, odnosno izbor između alternativnih budućih smjerova djelovanja.   djelovanja.

7 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

1. Zašto  je je planiranje u nastavi tako važno?  Planiranje nastave je vitalni dio procesa učenja i poučavanja. Pravilno planiranje odgojno obrazovnog rada će omogućiti nastavnicima da budu dobro organizovani i fokusirani, a učenicima će omogućiti da nauče više, i dostignu utvrđene ciljeve lakše i brže. Dobro pripremljeni nastavnici nastavnici će biti u mogućnosti da se sa lakoćom nose nos e sa svim nepredvidivim situacijama situacijama koje se mogu javiti u toku realizacije časa ili nastavne aktivnosti. Prilikom planiranja nastavnici integrira ju   ju  zahtjeve postojećeg kurikuluma  kurikuluma  (NPP (NPP-a) -a) sa karakteristikama djece i odjeljenja,  odjeljenja, njihovim prethodnim znanjem, mogućnostima i interesovanjima, stvarajući što više prilika za kreativnost i istraživanje,  istraživanje,  osamostaljivanje djece i razvoj generičkih (univerzalnih) kompetencija. Planovi trebaju uvažiti individualne i razvojne karakteristike  karakteristike  svakog djeteta, različite stilove učenja i sposobnosti, i biti biti dovoljno fleksibilni kako bi se  se  mogli mijenjati i prilagođavati po potrebi. Djeca, obitelji i relevantni stručnjaci trebaju na određenom nivou biti uključeni u proces planiranja, praćenja i procjenjivanja, procjenjivanja, kako bi razvoj i učenje bio sinhronizovan i podržan.  podržan.  Planiranje je ciklični proces, koji zahtijeva stalnu refleksiju, praćenje i propitivanje, i uključuje sistemsko posmatranje i drug drugee strategije formativnog praćenja i procjenjivanja, kako bi se metode, sadržaji i dinamika rada prilagodili prilagodili razvoju i učenju svako svak og djeteta. Proces planiranja sigurno  sigurno  spada u najkompleksnije zadatke zadatke nastavnika,  jer obuhvata sve aspekte nastavnog procesa, i zahtijeva različite vještine i iskustvo. Zbog toga tog a mnogi nastavnici planiraju planiraju   u timu, kako bi zajednički došli do najboljih ideja koje će onda prilagoditi svojoj učionici i preispitati u praktičnoj praktič noj realizaciji.

8  Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

2. Planiranje časa/teme  Kratkoročni plan je plan je detaljan i struktuiran opis onoga što nastavnik/ca namjerava postići u toku jednog ili više časova ili dana dana,, načina na koji će doći do željenih rezultata  rezultata  (ishoda), (ishoda),   i načina na koji će provjeriti ostvarene ciljeve i ishode. ishode. Plan časa korelira sa obrazovnom filozofijom nastavnika, nastavnika, i pedago pedag oškim uvjerenjima o tome šta je svrha obrazovanja, na koji način djeca uče, kako se znanja i vještine provjeravaju i dr.  dr. 

Planiranje časa/teme: časa/teme:  

 

 

 

 

 

pruža jedinstveni okvir za efikasno  efikasno  poučavanje poučavanje   pomaže nastavniku/ci nastavniku/ci da bude dobro organizovan  organizovan  daje osjećaj za smjer u odnosu na nastavni plan i program  program  pomaže nastavnicima da sa više samopouzdanja  samopouzdanja  realizuju realizuju nastavne  nastavne aktivnosti daje korisnu  korisnu osnovu za buduće planiranje planiranje pomaže nastavniku/ci nastavniku/ci da planira poučavanje tako da može odgovoriti  odgovoriti  potrebama svih učenika  učenika 

Prije samog početka planiranja, nastavnik/ca prvo mora identificirati krajnji cilj učenja i poučavanja  poučavanja  za određenu  određenu  oblast ili tematsku cjelinu. cjelinu. Ciljevima se definiše osnovna svrha izučavanje određene oblasti, i daje odgovor na pitanje „zašto „zašto“, “, koji je smiso i glavni razlog za bavljenje određenom temom. Osnovni cilj ili svrha poučavanja, definiše se onda kroz niz ishoda (ili zadataka) koji zadataka) koji nam govore o tome šta mi to želimo da djeca znaju, mogu i u stanju su primjeniti na kraju određenog vremenskog perioda, kako bi taj cilj dosegli. dosegli. Istovremeno, Istovremeno, mora nam biti jasno na koji način ćemo na kraju ali i tokom poučavanja provjeravati da li idemo ka željenom cilju, kako  kako   bismo mogli prilagođavati naš plan potrebama djece. Zbog Zbog toga ishodi trebaju biti napisani tako da ih je moguće mjeriti i pratiti. pratiti. Kako bismo dosegli željene ishode, odabiremo niz nastavnih aktivnosti aktivnosti,, odnosno metoda i strategija za poučavanje  poučavanje  i praćenje, koje najbolje odgovaraju uzrastu djece, postavljenim ciljevima, vremenu koje imamo na raspolaganju, resursima, veličini grupe i sl. Uspješan nastavni plan nastavni plan integriše integriše sledeće  sledeće tri ključne komponente:  komponente:  1. Ciljeve Ciljeve i ishode učenja  2. Metode Metode i aktivnosti poučavanja i učenja  3. Strategije Strategije za formativno praćenje

1

i ocjenjivanje učeničkih postignuća 

  1

  Formativna procjena  procjena  se odvija tokom tokom procesa učenja. Opisuje se još i kao „informacija koja se daje onome koji uči s

namjerom da se promjeni njegov/njezin način razmišljanja ili ponašanja i s ciljem poboljšanja njegova učenja“. (Shute, 2008.) Formativna procjena znanja provodi se formalnim i neformalnim metodama, a rezultati formativne procjene ne bi se trebali izražavati brojčanom ocjenom niti uzimati u obzir kod sumativne procjene znanja.

9 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

3. Koraci u planiranju  Nastavni plan je nastavnikov a  „mapa“   koja ga vodi kroz proces učenja i  poučavanja. Slijedeći koraci  će vas voditi kroz proces planiranja ili pripreme nastavnog plana. plana. Svaki korak prati niz pitanja koja imaju za cilj da vam olakšaju   formulisanje ishoda, odabir metoda i dr.  olakšaju dr.   Koraci u planiranju:  planiranju:  1.  Definisanje ciljeva/ishoda učenja i poučavanja  2. 

Metode i aktivnosti poučavanja i učenja a.  a.  Povezivanje novog sa poznatim i uvođenje u temu (faza evokacije)  b. 

Metode sticanja novih znanja i vještina (faza razumijevanja značenja) 

c.  c.  Primjena naučenog u novim situacijama (faza refleksije)  3. 

Praćenje učeničkog razumijevanja u toku časa i ocjenjivanje 

3.1. Definisanje ciljeva i ishoda učenja i poučavanja 

Prva stvar od koje nastavnik/ca nastavnik/ca polazi je formulacija ciljeva i ishoda koji se odnosi na nastavnu oblast ili određeni nastavni čas. čas. Kao što smo već naveli, krajnji cilj predsta predstavlja namjenu i svrhu poučavanja. Kako bi se takav cilj postigao, potrebno je planirati korake, odnosno definisati ishode koji govore o tome koja znanja, vještine i uvjerenja su djeci potrebna. Ishode definišemo glagolima koji su završetak sljedeće rečenice: „Na kraju oblasti/teme/časa djeca će (znati, moći, razumjeti)“. razumjeti)“.   Ishodi moraju biti MOKRO – mjerljivi, ostvarivi, konkretni, realistični i ograničeni vremenski.  vremenski. 

Odgovori  na sljedeća pitanja će vam pomoći da odredite svoje ciljeve Odgovori svoje ciljeve i ishode za učenje i poučavanje:  poučavanje: 

10 10   Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

       

Koja je tema / lekcij  lekcij a i koja je kr ajnja ajnja svrha poučavanja  poučavanja tih sadržaja/  te  te oblasti ? Koja znanja, vještine i vrijednosti želim da djeca usvoje  usvoje i zašto – sa kojim ciljem? ciljem? Što želim da razumi  razumi  ju i da mogu učiniti na kraju časa? časa? Što želim da trajno upamte na ovom času?  

Šta su ishodi učenja? Učenička postignuća ili odgojno-obrazovni ishodi predstavljaju jasno iskazane kompetencije, tj. očekivana znanja, vještine i sposobnosti, te vrijednosti i stavove koje učenici trebaju steći i moći pokazati po uspješnom završetku određene nastavne teme, programa, p rograma, stepena obrazovanja ili odgojno--obrazovnog ciklusa. Ona, dakle, trebaju jasno iskazivati što učenici trebaju znati i biti u odgojno stanju učiniti, ali i način na koji će stečeno znanje, vještine i stavove trebati staviti u funkciju i prezentirati. Odgojno obrazovni ishodi ili učenička postignuća nisu iskazi koji eksplicitno nabrajaju ili opisuju odgojno--obrazovne sadržaje, tj. nastavne teme (kao što je npr. odgojno n pr. slučaj s nastavnim programima) niti govore što učitelji ili nastavnici u nastavi trebaju raditi. Oni su usmjereni na učenike i njihove aktivnosti i zato se uvijek iskazuju aktivnim glagolima koji izražavaju učeničku aktivnost (prepoznati, opisati, analizirati, usporediti, razvrstati, interpretirati, primijeniti itd.)  Zašto su učenička učenička postignuća postignuća važna?

Zato što: Učiteljima i nastavnicima pružaju jasnu i preciznu osnovu za:   određivanje sadržaja koje će poučavati, nastavnih strategija i metoda koje će primjenjivati,   određivanje aktivnosti koje učenici trebaju izvesti,   definiranje zadataka za vrednovanje učeničkog uspjeha i napredovanja,   vrednovanje ostvarenosti kurikuluma (NPP-a) (NPP-a) koji primjenjuju. Učenicima pružaju:    jasnu i konkretnu sliku što će morati znati i umjeti na kraju pojedine teme, cjeline, razreda, odgojno--obrazovnog ciklusa, odnosno školovanja, odgojno školovanja,    jasan okvir koji usmjerava njihovo učenje, učenje, provjeru njihovih postignuća.  postignuća.     jasno artikuliranu osnovu za provjeru  Roditeljima omogućavaju:   stjecanje jasne slike o tome koju vrstu i dubinu znanja, vještina i vrijednosti će djeca moći steći u školi,   uspješno pomaganje i praćenje napredovanja njihovog djeteta i dr.

11 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

Preporuke za pisanje učeničkih postignuća/ishoda učenja Da bi učenička postignuća imala prethodno navedene karakteristike, pri njihovom pisanju mogu pomoći sljedeće preporuke:  

Treba poći od pitanja šta šta  je to što učenici trebaju znati i biti u stanju  stanju  činiti u određenom području po završetku određene teme, cjeline, ali i odgojno odgojno--obrazovnog ciklusa, odnosno stupnja obrazovanja.

 

Treba početi glagolom koji ukazuje na  na  učeničku aktivnost (aktivni glagoli), pri čemu treba izbjegavati upotrebu glagola koji su previše opšti opš ti i nejasni, nejasni, kao što su npr. glagoli osjetiti, doživjeti, razviti, uvidjeti sl.

 

Učenička postignuća trebaju obuhvatiti sve elemente kompetencije: područje znanja, vještina te vrijednosti vrijednosti i stavova.

 

Predlažemo da se za izbor glagola po pojedinim područjima ishoda koristi Bloom-ova Bloom-ova taksonomija odgojnoodgojno-obrazovnih ciljeva kako biste osigurali da se proces poučavanja ne završava samo na nivou sticanja činjeničnog znanja.  znanja. 

Preporuke:  

učenička postignuća (ishode učenja) uvijek opišite kao mjerljive aktivnosti, aktivnosti,

 

učenička postignuća (ishode učenja) zapišite u obliku: “Učenici/ce “Učenici/ce  će …“,

 

izbjegavajte duge i složene tvrdnje i nepoznate riječi,

 

izbjegavajte preuopštene preuopštene glagole  glagole i nabrajanje onoga onoga što će učenici znati (moći reprodukovati)  reprodukovati) 

 

izbjegavajte komparative bolje ili više više jer  jer podrazumijevaju mjerenje mjerenje prije i poslije učenja  učenja 

Podsjetnik za provjeru definisanih učeničkih postignuća (ishoda učenja):  

Da li je svaki ishod opisan pomoću jednog aktivnog glagola?

 

Jesu li izbjegnuti neodređeni i pasivni glagoli kao npr. saznati , razviti, razviti,  biti upoznati , postati svjesni , biti izloženi ?

 

Da li su su  u ishode uključeni uključeni različit različitii nivoi složenosti po uzoru na Bloomovu taksonomiju?

 

Jesu li ishodi učenja mjerl učenja mjerl jivi  jivi i može li se njihova demonstracija demonstracija opažati?

 

Jesu li svi ishodi učenja povezani s ciljevima i sadržajem?

 

Jesu li uz ishode učenja za određenu oblast izdvojene i ključne (generičke) kompetencije?

Glagoli koji vam mogu pomoći pri planiranju – Bloomova taksonomija Kognitivni domen  Kognitivni domen uključuje znanje i razvoj intelektualnih sposobnosti. Postoji šest glavnih kategorija koje su navedene u nastavku prema stepenu složenosti. One mogu biti posmatrane i podučavane prema nivou težine tako da sljedeći nivo može biti predstavljen tek kada je prethodni savladan. Zbog toga, kada planirate, razmišljajte o tome da uvijek uključite i ishode koji se odnose na više razine 12 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

mišljenja, a ne samo na prva dva nivoa, jer oni ne vode ka trajnom učenju i izmjeni  izmjeni  strukture   mišljenja. NIVO

GLAGOLI ZA ISHODE UČENJA I POUČAVANJA  

Prvi nivo. Činjenično ZNANJE: ZNANJE: Ishodi koji koji zahtijevaju prisjećanje i reprodukciju činjenica, podataka i sl.  sl. 

Ključne riječi:  riječi: definisati, opisati, identifikovati, znati, označiti, poredati, imenovati, imenovati, prepoznati, prepoznati, reprodukovati, odabrati.. odabrati

Drugi nivo. RAZUMIJEVANJE RAZUMIJEVANJE:: Ishodi koji se odnose na sposobnost  sposobnost učenika da prevedu i interpretiraju činjenice i podatke, objasne svojim riječima značenje i sl.  sl.   Treći nivo. PRIMJENA PRIMJENA:: Ishodi povezani sa  sa  primijenom primijen om naučenog  naučenog u novoj situaciji i koriste za rješavanje stvarnih problema.  problema.   Četvrti nivo. ANALIZA: Ishodi povezani sa razumijevanjem razumijevanje m komponenti određenog koncepta (oblasti, djela...) i njihove međuodnose.   međuodnose. Peti nivo. SINTEZA: Ishodi koji su u vezi sa sposobnošću spo sobnošću  resturuktuira resturuktuiranja nja elemenata i stvaranja novog produkta ili strukture  strukture  Šesti nivo. EVALUACIJA EVALUACIJA:: Ishodi koji se odnose na davanje ocjene davanje ocjene i krtičkog krtičkog sud sudaa o vrijednosti ideja i materijala u skladu sa  jasnim argumentima.

Ključne riječi: razlikovati, riječi: razlikovati, objasniti značenje značenje,, dati primjer, prepričati svojim riječima, parafrazirati, sumirati, prevesti, interpretirati. Ključne riječi:  riječi: primijeniti, konstruisati, demonstrirati, otkrivati, manipulisati, pripremiti, proizvesti, pokazati, riješiti, koristiti.  koristiti.  Ključne riječi:  riječi: podijeliti na sastavne dijelove, uporediti, uporediti , uočiti sličnosti i razlike, uvidjeti suprotnosti, napraviti dijagram, rastaviti konstukciju, identifikovati identifikovati elemente, uočiti veze, napraviti selekciju, odvojiti, izolovati. Ključne riječi: kategorisati, riječi: kategorisati, dati pretpostavku, pretpostavku, kombinovati, napraviti kompoziciju, kompilaciju, kreirati, modifikovati, organizovati, povezati ideje, planirati, preurediti, rekonstruirati, sažeti  sažeti  Ključne riječi:  riječi: uporediti uporediti  vrijednost vrijednost,, argumentovati, argumentovati,   zaključiti, uvidjeti suprotnosti, kritikovati, odbraniti, opisati prednosti, evaluirati, donijeti odluku, sastaviti prijedlog, procijeniti

Dodatni savjet:  savjet:  Nakon što ste utvrdili ciljeve ciljeve/ishode /ishode učenja za konkretni čas, rangira jte ih prema važnosti  i stepenu složenosti. Ovaj korak će vam po važnosti vam pomoći moći da dobro upravljate sa vremenom i vremenom i postižete više važnih ciljeva učenja istovremeno. Razmotrite sljedeća pitanja:      

Koji su najvažniji pojmovi, ideje ili vještine koje želim da da SVI učenici budu u stanju shvatiti i  primijeniti?  Zašto su oni važni?  Ako  ne bude dovoljno   Ako dovoljno vremena, koj i ciljevi/ishodi mogu biti izostavljeni? izostavljeni?

Ne zaboravite da provjerite da li ste uključili ishode koji se odnose na više razine mišljenja, a ne samo na puko poznavanje činjenica i njihovu reprodukciju.

13 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

3.2.Metode i aktivnosti 1. 

Detaljno osmislite uvodni dio (Faza evokacije – uvođenje u temu)  temu) 

Sada kada ste definisali ciljeve i ciljeve  i ishode ishode   učenja i utvrdili redoslijed prema važnosti  važnosti  i nivou složenosti, složenosti, osmislite aktivnosti koje će djeci pomoći da efikasno otpočnu proces učenja, uvedu   se u temu i podignu mo motivaciju tivaciju  za učenje. Kada planiramo trebamo imati u vidu da je struktura  odjelj odjeljenja enja heterogena heterogena,, što znači da učenici mogu imati različita iskustva ili predznanja o pojmu ili temi koju koj u  želit želitee obrađivati. To je razlog zbog koga čas trebate trebate započeti započeti sa sa pitanjima ili aktivnostima koji će vam pomoći da procijenite prethodna znanja i razumijevanja koje djeca imaju, njihova interesovanja za temu, ali i da povežete nove sadržaje sa iskustvom i životnim situacijama koje su djeci već poznate. Ovo je prve faza u procesu  učenja i naziva se faza evokacije procesu evokacije  (prisjećanja) (prisjećanja)..  U ovoj fazi dešava  dešava  se nekoliko značajnih kognitivnih procesa procesa.. Prvo, učenici su aktivno angažirani oko prisjećanja svega što znaju o temi, fokusiraju se na sadržaje koje će izučavat i, a otvaraju se i nova  nova  pitanja koja onda vode učenike u nastavku procesa. Dobar početak za ulazak u novo polje izučavanja daje nastavniku/ci uvid od koje tačke polazi i u kom smjeru da vodi proces. Naime, pitanja koja tada postavljamo poput: Šta (već) znaš, šta bi volio da saznaš i kako ćeš to saznati (kasnije slijedi pitanje – pitanje  – šta si naučio/la), osim što oslikavaju ciklus učenja i mišljenja, pomažu djeci da razvijaju sposobnost samostalnog učenja. Često se događa i to da djeca već puno znaju o onome o čemu smo ih željeli poučavati, pa je to odlična prilika nastavnicima da, koristeći znanja i iskustvo djece, produbljuju izučavanje određene oblasti i vode djecu kroz proces istraživanja i traganja za novim odgovorima odgovorima   i razvoju viših razina mišljenja. mišljenja. Kreativan uvod u temu stimulira interes  Kreativan interes  učenika i potiče ih na razmišljanje. Kako biste potpuno zaokupili pažnju djece, možete koristiti različite pristupe kao što je npr. tehnik tehnikaa „udic „udicaa“, koja “, koja koristi problemski pristup (stvarnu situaciju u kojoj djeca uče nove sadržaje i vještine kako bi riješila stvarni problem koji smo im postavili), anegdot anegdotee iz svog ili iz života neke poznate osobe, kratki video clip,  clip,   fotografiju, priču, priču, i sl. Razmislite Razmis lite o sljedećim pitanjima  pitanjima kada planirate uvodni dio časa: • 

Kako ću provjeri ti šta ti šta učenici već znaju o planiranoj o planiranoj temi, koje vještine imaju? imaju? •  Kako ću saznati šta njih interesuje u ovoj oblasti?   •  Kako da ih uvedem u temu i povežem je sa nečim iz života što oni već poznaju?   14 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

• 

Koje metode ili tehnike mogu za to koristiti?   •  Koliko imam vremena i koliko je vremena vrijedno potrošiti na tu aktivnost?   2. 

Dodir sa novim sadržajima (Faza razumijevanja značenja – uvođenje u novu oblast) 

Ključni zadatak ove druge faze, faze razumijevanja značenja,  značenja,   je održavati zaokupljenost, interesovanje i zamah zamah postignut u fazi evokacije kako bi djeca savladala nove sadržaje, stekla nova znanja, potrebne vještine i razumjela njihovu svrhu  svrhu  i funkciju. funkciju. Tokom tog procesa potrebno je pomoći djeci  djeci  da prate sopstveno razumijevanje razumijevanje   i proces učenja. učenja. Tako npr. dok čitaju, trebamo ih naučiti da  da  ponovo pročitaju  pročitaju  dio teksta koji nisu sasvim razumijeli. Da bi bili dobri „slušači“  „slušači“  trebaju naučiti da postavlja ju   ju  pitanja ili prave bilješke o onome što su naučili, ali i onome što ih zbunjuje ili što ne  ne   razumiju razumiju,, kako bi kasnije tražili tražili objašnjenje. Osim toga, kad učenici prate svoje razumijevanje, zaokupljeni su primjenom informacija na već posto post o jeće  jeće  sheme sheme i i smisleno povezuju novo sa poznatim. Na taj način  način  učenici učenici   grade mostove između poznatog i novog znanja kako bi uspostavili novo nov o razumijevanje.   razumijevanje.

Obrada teme/oblasti  Veoma je važno da u fazi koja je prethodila upoznate upoznat e učenike sa temom, ciljem učenja i učenja i aktivnostima koje slijede, slijede, jer im to pomaže pomaže   da budu fokusirani, angažovani i da steknu kontrolu nad procesom učenja.. Možete učenja Možete napistati  napistati plan na tabli ili usmenim putem upoznati učenike sa planom rada. rada. Djeci je potrebno da znaju i razumiju šta se i zašto (sa kojim ciljem) očekuje od njih, koliko će određena aktivnost trajati, kako će raditi, i šta su pokazatelji uspješno obavljenog zadatka.  Osmislite nekoliko različitih načina da im prezentirate nove sadržaje  sadržaje   (realna životna iskustva, analogije, očigledne materijale). Nastojte da vaša predavanja ne traju predugo, odnosno da ih podijelite u više koraka, kako biste osigurali vrijeme za vježbu ili demonstraciju nakon demonstraciju  nakon svakog novog materijala,, i kako biste provjerili da li su djeca razumjela prije nego krenete dalje.  materijala dalje.  Planirajte aktivnosti koje djecu vode ka razvoju kritičkog mišljenja, sposobnosti analize i sinteze, dubljem promišljanju o sadržajima koje uče, kreiranju i davanju sopstvenih ideja i mišljenja, rješavanju problemskih situacija, korištenju različitih izvora i sadržaja, korištenju IKT na odgovoran način i sl., a izbjegavajte prepisivanje tekstova, učenje na pamet, reprodukciju činjenica i druge niže funkcije koje ne vode razvoju dječijih kompetencija.  kompetencija.  15 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

Osigurajte da djeca steknu potrebne socijalne vještine i  i   da često i efikasno rade u paru, malim i velikim grupama, saslušaju i pomognu jedni drugima. Nje Nj egujte duh podrške i uzajamnog učenja, učenja, naspram takmičenja i poređenja. Potičite djecu da po p ostavljaju sosptvene ciljeve i „takmiče“ se sama sa sobom. Kada planirate primjere primjere ili aktivnosti, procjenite koliko vremena vam je potrebno za svaku aktivnost. Ostavite Ostav ite vremena za neplanirano produženje prezentacije ili diskusije  diskusije  (jer su često vrijednija), vrijednija), ali takođe budite budite spremni za brz prelaz sa teme na temu, i odaberite efikasne strategije kako bi ste provjerili da li su vas svi učenici razumjeli (neki sig signal rukom, kratka diskusija u paru, blic zadatak...). Pitanja koja vam mogu pomoći kod planiranja aktivnosti u ovoj fazi su:  su:              

Da li sam siguran/na da su razumjeli šta se od njih očekuje i sa kojim ciljem?  Da li su postavili svoje ciljeve?   Koje ću primjere  primjere iz realnih životnih situacijai/  ili materijale koristiti  kako bi pomogao/la svim učenicima da razumiju nove sadržaje? sadržaje? Kako ću pobuditi i održati interes učenika za nastavak rada na temi ? Koji su ključni koraci u procesu poučavanja – tačke na kojima trebam stati  da  da bi uvidjeo/ la da li su svi razumjeli  i dati priliku djeci da vježbaju? vježbaju? Da li planiram aktivnosti koje omogućavaju djeci da istražuju, koriste različite izvore znanja i

materijale, rješavaju probleme i samostalno donose zaključke? zaključke ? Da li postavljam dovoljno otvorenih pitanja i pitanja koja  koja potiču  potiču mišljenje višeg reda (Šta bi ..kad bi; Obrazloži zašto to t o misliš; Kako to zaključuješ; Šta pretpostavljaš; Kako možeš  provjeriti; Šta je za tebe naj...;Koje pitanje ti se javlja...)   Da li sam im omogućio/la da nova znanja stavljaju u funkciju?     Šta trebam demonstrirati, prije nego im dam samostalni/grupni zadatak?     Da li im dajem priliku da rade u paru, malim i velikim grupama, pomažu jedni drugima i uče  jedni od drugih? drugih?

 

3. 

Primjena naučenog u novim situa situacijama cijama ( faza refleksije)

Upravo u fazi refleksije refleksije učenici učenici   utvrđuju novo znanje i aktivno restrukturiraju svoje sheme kako bi uklopili nove pojmove  pojmove u poznatu strukturu. U ovoj fazi učenici  učenici postaju svjesni naučenog i to tek onda kada ga sami mogu objasniti i artikulisati, a onda i staviti u neku novu funkciju. Učenje je čin promjene – postati na određeni način drugačiji. Bez obzira na to da li se radi o  o  novim znanjima, promjeni ponašanja ili uvjerenja, učenje je uvijek obilježeno dubinskom i trajnom promjenom. Ta se promjena događa samo onda kada učenici učenici aktivno sudjeluju u procesu usvajanja novih znanja i mogu pojasniti proces promjene koja im se dogodila (šta sam naučio/la, kako to izgleda, kako mogu to znanje primjeniti). U fazi refleksije je potrebno postići nekoliko bitnih ciljeva. Prije svega, od učenika se očekuje da svojim riječima počnu izražavati ideje i informacije sa kojima se susreću. To je neophodno da bi se konstruirala nova shema. Dugoročno učenje i dubinsko razumijevanje je lični lični proces. proces. Učenici najbolje 16 16   Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

pamte ono što mogu staviti u vlastiti kontekst, izraziti izraziti svojim riječima i primjeniti. Aktivnim preformulisanjem saznanja u poznati, lični vokabular, stvara se lični, lični, smisleni kontekst. Isto tako, u ovoj fazi naučeno dobija svrhu i smisao (što je i bio cilj), pa djeca mogu artikulisati šta su naučila, ali ne tako da reprodukuju usvojene činjenice, nego da pokažu (nekim produktom, aktivnošću) da znaju primjeniti stečena znanja i vještine, pojasniti njihovu svrhu, prezentirati drugima, pa i poučiti druge.  druge.  Drugi cilj ove faze je podsticanje diskusije, žive razmjene ideja između učenika, korištenje argumentacije, procjenjivanja i dr.,  dr., i time širenja njihovog znanja i vokabulara vokabulara,, kao i omogućivanje da iskuse razne sheme (načine mišljenja i rješavanja problema), dok grade vlastitu. Djeca trebaju osvijestiti tok učenja i proces dolaženja do rješenja i odgovora, jer im to pomaže da steknu sposobnost samostalnog učenja za cijeli život. Ova faza je istovremeno početak novog ciklusa c iklusa učenja, odnosno uvod u novu evokaciju.  evokaciju.  Pitanja za fazu refleksije:  važno?   •  Da li su moji učenici/ce mogli svojim riječima objasniti šta su naučili i zašto je to važno?  •  Da li mogu dati primjer za primjenu ili uraditi aktivnosti (u školi ili kod kuće) kroz koju će pokazati da su u stanju primjeniti naučeno?  naučeno?  •  Da li mogu procijeniti svoj rad i postignuća u odnosu na postavljene kriterije, kako bi postavili svoje ciljeve za napredovanje, i odredili naredne korake?  korake? 

Refleksija na nastavni plan (plan časa)  Planirani čas se dosta često ne realizuje upravo onako kako ste predvidjeli, predvidjeli, zbog brojnih brojnih   okolnosti, ali i zbog toga što iskusni nastavnici kreiraju dovoljno fleksibilan okvir kako bi što bolje reagovali na potrebe djece.  djece.  Međutim, veoma je važno da odmah nakon časa razmislite (i zapišete) o tome kako je protekao cijeli proces, šta šta je  je bilo efikasno i zašto, zašto, a šta bi šta bi se u narednom periodu moglo uraditi  uraditi  drugačije drugačije.. Identifikujte uspješnu  uspješnu  i manje uspješnu organizaciju  organizaciju  cjelokupnog vremena, kao i planirano vrijeme za svaku  svaku  aktivnosti. Naravno, osnovno mjerilo uspješnosti jesu sama djeca, i njihov  njihov napredak. napredak.   Da bi bio efikasan, plan časa (nastavni plan) ne mora biti detaljno struktuisan dokument koji opisuje svaki mogući scenarij u učionici, niti treba predvidjeti svako pitanje ili odgovor učenika. Umjesto toga, on vam treba pružiti opšti pregled ciljeva/ ciljeva/ ishoda učenja koji vas podsjeća  podsjeća   na to zašto radite to što radite, koje korake ste planirali i kako ćete provjeravati postignuto. postignuto. Produktivan čas nije onaj na kojem sve ide ta t ačno onako kako je planirano, već onaj u kojem svi uče jedni od drugih.  drugih.  

17 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

3.3. 

Praćenje učeničkog razumijevanja u toku časa i ocjenjivanje 

Sada kada ste  ste  objasnili temu temu   i ilustrirali ilustrirali   je s različitim različitim   primjerima, morate provjeriti učeničko razumijevanja   - kako ćete  razumijevanja ćete  znati da  da  su vas učenici razumjeli? Razmislite o specifičnim specifičnim pitanjima  pitanjima koja možete postaviti učenicima kako bi ste provjerili  provjerili  stepen razumijevanja, razumijevanja, zapišite ih, ih, a zatim ih ih   parafrazirajte, tako da ste spremni postavljati pitanja na različite načine. načine. Zapitajte se:  se:                   

Da li sam djecu upoznao/la sa očekivanjima i kriterijima uspješnosti? Da li sam provjerio/la da li im je to jasno?   Da li sam potakla djecu da postavljaju svoje ciljeve za učenje?   Koja pitanja ću postaviti učenicima za učenicima za provjeru razumijevanja razumijevanja?? Kroz koje aktivnosti i dječije radove mogu procijeniti koliko su napredovali ? Koje sve strategije formativnog (kontinuiranog) praćenja mogu upotrijebiti   kako bi djetetu dala smislenu povratnu informaciju i postavila dalje ciljeve za rad?   Koja aktivnost   će omogućiti   učenicima da svako za sebe  sebe   provjeri da li je postigao neke od  planiranih ciljeva lekcije? lekcije? Da li omogućavam da učenici jedni drugima daju povratne informacije i sugestije?   Koje dječije radove treba ostaviti u dječiji portfolio, kako bi se  se pratio  pratio njihov napredak?   Da li sam djeci omogućila da sami biraju radove za portfolio i objasne zašto su ga odabrali?  

Kada planirate  planirate  lekciju lekciju,, odlučiti odlučiti   koja vrste pitanja će  će  biti produktivna produktivna i poticajna za raspravu raspravu,, i uspostavite   ravnoteži između  uspostavite između  sadržaja koji želite predstaviti (kako ( kako bi ste postigli planirane ciljeve/ishode ciljeve /ishode  učenja učenja)) i razmijevanja učenika učenika  (kako bi ste osigurali da su vas učenici razumijeli). razumijeli).

Budite realni kada planirate potrebno vrijeme Nije neuobičajeno da vrijeme predviđeno za realizaciju gradiva „proleti“ i da ne uspijete obuhvatiti obuhvatiti važne teme ili pitanja koja su  su  planirana za nastavni čas. čas. Definisati   deset Definisati deset   ciljeva/ishoda ciljeva/ishoda   učenja učenja   za jedan čas je nerealno, nerealno, zato se treba odlučiti za  za  dva ili  ili  tri ključna ključna   koncepta, koncepta, ideje ili vještine vještine   koje želite  želite  da učenici nauče ili usvoje. usvoje. Nastavnici se često nađu u situaciji da moraju  moraju  prilagođavati svoj plan u toku izvođenja nastave. Popis  Popis  prioritetnih prioritetnih ciljeva  ciljeva/ishoda /ishoda   učenja učenja   će vam pomoći da donositi odluke na odluke na licu mjesta i mjesta i prilagodite prilagodite svoj  svoj plan trenutnim potrebama. Realno planiranje vremena će  će  odražavati odražavati   vašu vašu   fleksibilnost i i  spremnost da se prilagodite prilagodite specifičnom specifičnom   razrednom okruženju. okruženju. Neke od ovih strategija mogu vam pomoći da utvrdite realan vremenski okvir:  okvir:   

Kada pripremate plan za realizaciju časa/teme, procijenite koliko vam vremena treba za svaku planiranu aktivnost, a zatim planirajte dodatno vrijeme. vrijeme.   18 18   Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

 

Planirajte vrijeme  vrijeme  na kraju časa kako bi ste sumirali   ključne ideje i trenutke  trenutke  (šta sam naučio/la).. Možete koristiti različite strategije koje štede vrijeme – mini kviz; izlazni papirići sa naučio/la) odgovorima ili komentarima djece o tome šta  šta su razu razumjeli mjeli a šta ne i sl.  sl.  dodatne aktivnost i u slučaju da su neka djeca završila ranije, ili omogućite   Planirajte dodatne  fleksibilan raspored vremena dajući zadatke koje djeca moraju završiti i one koji su opcionalni. Učite djecu da planiraju svoje vrijeme.  vrijeme.    Budite fleksibilni - budite spremni prilagoditi svoju plan časa potrebama učenika i fokusirajte

se na ono što vam se čini produktivnije produktivnije i važnije od jednostavnog pridržavanja plana. plana.     Investirajte u aktivnosti koje djecu čine samostalnijima, učite ih kako da prate vrijeme, brzo se  prebace sa jedne aktivnosti na drugu, efikasno planiraju rad u grupi i   sl – to će vam uštedjeti  puno vremena, a djecu poučiti nizu nizu važnih vještina i potaći njihovu samostalnost. samostalnost.  

19 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

4. 

Ključne kompetencije u okviru projekta „Obrazovanje za pravično društvo“ 

Projekat „O „Obrazovanje za pravično  pravično  društvo“ ima za cilj da, između ostalog, pomogne nastavnicima u planiranju nastavnog procesa kojim se omogućava da svako dijete stekne  stekne  različite kompetencije potrebne za ispunjen, ispunjen, funkcionalan i sretan život u savremenom društvu. društvu. Ovdje u prvom redu govorimo o generičkim (univerzalnim, (univerzaln im, prenosivim, prenosivim, ključnim) ključnim) kompetencijama koje su potrebne svakom pojedincu, i koje su esencijalne za efikasno učešće u cjeloživotnom učenju i životu  životu  uopšte (te u bilo kom poslu poslu). ). Sticanje ovih kompetencija podrazumijeva njihovu efikasnu primjenu, promjenu u ponašanju i djelovanju.  djelovanju.  Navedene kompetencije svrstane su, u ovom projektu,  projektu,  u šest oblasti, koje još nazivamo kroskurikularnim (međupredmetnim) (međupredmetnim) temama, odnosno temama koje čine sastavni dio svih nastavnih predmeta i oblasti.  oblasti.  Navedene oblasti su sljedeće:  sljedeće:  1.  2.  3.  4.  5.  6. 

Lični razvoj  razvoj  Kultura i interkulturalnos interkulturalnostt  Međuljudski odnosi i komunikacija komunikacija   Ljudska prava, jednakost i nediskriminacija nediskriminacija   Konflikt i pomirenje  pomirenje  Medi ji  ji i ICT

Unutar svake od oblasti definisane su podteme, odnosno sadržaji i koncepti koji su sastavni dio navedene oblasti,  oblasti,  dok se u desnoj desnoj koloni nalazi lista odgojno obrazovnih ishoda koji mogu i trebaju biti ugrađeni u  u različita nastavna područja i predmete. predmete. U procesu planiranja, za lekciju ili temu koju obrađujete, potrebno je da označite koje   od navedenih oblasti (jednu ili više) ćete integrirati u nastavni proces.  proces.  U određivanju ishoda poučavanja (znanja, vještine i vrijednosti), dodajte sa liste one koje će biti sastavni dio vaše teme, odnosno lekcije.  lekcije.  Planirane aktivnosti i metode koje ćete koristiti trebaju doprinositi razvoju ovih kompetencija . Ova lista nije konačna, niti jedina moguća, pa po želji i potrebi možete unutar šest navedenih oblasti dodati svoje ideje vezane ili za sadržaje izučavanja  ili za očekivane ishode za djecu, u zavisnosti od  vašeg predmetnog područja. 

20 20   Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

FUNKCIONALNI I ODGOJNI ISHODI 

OBRAZOVNI ISHODI 

1.  Lični razvoj   

   

 

 

Lični identitet: faktori koji utiču na sliku o sebi, poznavanje vlastitih snaga i slabosti, potreba, interesovanja, emocija Faktori koji utiču na sliku o sebi, samopouzdanje i samopoštovanje   samopoštovanje Značaj samostalnog i cjeloživotnog učenja i razvoja  razvoja   Značenje i komponente kritičkog promišljanja  promišljanja   Rad u paru, grupi i timu  timu 

Djeca će:       

 

 

 

   

 

2.  Kultura i interkulturalnost       

   

     

 

 

   

   

Porodična kultura – kultura – razumijevanje vlastite porodične kulture i uvažavanja drugih porodičnih kultura  kultura  Poznavanje svoje svoje zajednice i njenog prirodnog i kulturnog bogatstva i naslijeđa  naslijeđa   Upoznavanje bogatstva drugih zajednica i kultura  kultura   Razumijevanje doprinosa svih kultura za razvoj modernog BH društva Razumijevanje mehanizama koji uređuju funkcionisanje u multikulturalnom  multikulturalnom društvu društvu –  – uzajamno povjerenje, poštovanje, saradnja, otvorenost za dijalog i učenje  učenje  Poznavanje globalnih trendova trendova i pojava važnih za cjelokupno čovječanstvo  čovječanstvo  Održivi razvoj (pravična raspodjela prirodnih resursa, privreda, ekonomija, ekologija na planetarnom nivou).  nivou).   Lična i društvena odgovornost za okolinu i održivi razvoj od lokalne zajednice do globalnog društva  društva 

3.  Međuljudski odnosi i komunikacija  Načini izražavanja sopstvenih misli, stavova i osjećanja; Vrste i načini komunikacije u različitim situacijama, na društveno prihvatljiv način  način  Način interpretacije i analize sadržaja komunikacije kako bi se sagledale druge perspektive Korištenje različitih medija u svrhu komunikacije  komunikacije  Sloboda govora, etičnost i zaštita podataka u komunikaciji   komunikaciji Razumijevanje osnovnih principa uspješne komunikacije i saradnje sa drugima  drugima  

4.  Ljudska prava, jednakost i

Razumjeti svoj razvoj i karakteristike i vidjeti sebe kao  jedinstvenu ličnost  ličnost  Vidjeti sebe kao dijela porodice i šire zajednice i načine na koji drugi ljudi utiču na razvoj njihovog  njihovog  identiteta identiteta   Razvijati osjećaj samopouzdanja i samopoštovanja  samopoštovanja   Poznavati sopstvene sopstvene stilove i načine učenja i razvoja  razvoja   Koristiti različite strategije za učenje  učenje  Samostalno donositi, procjenjivati i preuzimati odgovornost za sopstvene odluke  odluke  Formulisati sopstveni kritički stav koristeći razložnu argumentaciju   argumentaciju Postavljati dobra pitan ja i propitivati svijet oko sebe Biti sposobna raditi sa drugima (uzajamna pomoć, saradnja, podrška..)  podrška..) 

Djeca će:     

     

   

Steći sposobnost uspostavljanje odnosa i komuniciranja sa ljudima različitih kultura i različitog porijekla  porijekla   Pronalaziti sličnosti i razlike među kulturama  kulturama   Biti otovreni za učenje o drugim kulturama i korištenje različitih kulturnih obrazaca  obrazaca  Uočavati i analizirati promjene koje su se dešavale u zajednici i društvu, i koje su uticale na razvoj zajednice  zajednice   Prikupljati podatke i istraživati  istraživati pojave u društvu, ljude, kulturu, običaje..., koristeći različite izvore i metode  metode  Promovisati i zastupati brigu o kulturnom nasljeđu i okolini Poduzimati akcije usmjerene na zaštitu okoline i održivi razvoj

Djeca će:     

 

 

 

 

Koristiti asertivan govor prilikom izražavanje sopstvenog mišljenja   mišljenja Koristiti tehnike aktivnog slušan ja Koristiti „Ja govor“  govor“  Uključivati se u dijalog i konstruktivno suprostavljanje mišljenja Biti sposobna argumentovati i debatovati  debatovati  Koristiti strategije pregovaranja i zajedničkog donošenja odluka   odluka

Djeca će: 

nediskriminacija 

21 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Poznavanje ključnih načela deklaracije o Univerzalnim ljudskim pravima, UN Konvencije o pravima djeteta, Konvencije o pravima manjina; Jednakopravnost spolova Poznavanje osnovnih koncepata društvene pravde  pravde   Razumijevanje međuovisnosti ljudi u zajedničkom poštivanju i zaštiti prava svih članova zajednice i društva   društva Razumijevanje pojava i mehanizama kojima se povređuju ljudska prava (diskriminacija, predrasude, izmi, pojmovi jednakosti i nejednakosti...)  nejednakosti...)  Identifikovanje žena i muškaraca, boraca za ljudska pravaa u svojoj zajednici, državi, u svijetu, i prav razumijevanje procesa borbe za ljudska prava  prava   Razumijevanje uloge i odgovornosti svakog pojedinca za aktivno učešće u rješavanju problema u školi, lokalnoj zajednici i šire  šire   Poznavanje principa i procesa demokratskog demokratskog odlučivanja u BiH kao i različitim društvima  društvima 

5.  Konflikt i pomirenje 

Razumijevanje da su konflikti/sukobi sastavni dio ljudskog života  konfliktu    Poznavanje emocionalnih i fizičkih reakcija u konfliktu    Poznavanje Poznav anje načela kojakoji vode ka rješavanju konflikta konflikta    Razumijevanje faktora doprinose razvoju sukoba  na međuljudskom, lokalnom i međunarodnom nivou   Efekti konflikta/sukoba na međuljudskom, lokalnom i međunarodnom nivou  nivou    Načini borbe za mir kao zajedničkog bogatsva bog atsva 

 

6.  Mediji i ICT

 

 

     

     

Imati empatiju Poduzimati akcija koje promovišu promovišu važnost zaštite ljudskih prava te ukazuju na povredu ljudskih prava  prava   Prepoznati stereotipe i predrasude u svakodnevnim svakodnevnim sitacijama, u međuljudskim raspravama u medijima, tekstu, na slikama, u udžebenicima i sl.  sl.  

Djeca će:       

 

   

Primjeniti mehanizme za rješavanje konflikata na konstruktivan način  način  Istražiti i analizirati različite materijale i izvore prije donošenja procjene ili suda o konfliktu  konfliktu Razumjeti uzroke sukoba i konflikata  konflikata     Biti sposobna promijeniti sopstvenog ili tuđe mišljenje  mišljenje   Znati kako se suočiti i nositi s promjenama, sukobima i situacijama koje ugrožavaju ličnu sigurnost Zatupati mirno rješavanje problema  problema 

Djeca će: 

Upoznavanje sa svim dostupnim oblicima informatičke i komunikacije tehnologije i i njihovom primjenom u svakodnevnom životu  životu    Načini na koji tehnologija utiče na različite sfere života  života     Korištenje tehnologije u svrhu razvoja, učenja i povezivanja   Prikupljanje i korištenje podataka korištenjem

 

tehnologije Povezanost medija i tehnologije sa pitanjima, etike, morala, poštovanja prava  prava    Medijska pismenost kao način osposobljavanja ljudi za kritičko razumijevanje i korištenje medija  medija 

 

 

Prepoznati i razviti osjećaj za pravdu i nepravdu  nepravdu   Zauzeti stav i dati argumente za borbu protiv nepravde i nejednakosti Uključiti se u demokratske procese (pregovaranea, (pregovaranea, donošenja odluka...)  odluka...)  Steći zagovaračke vještine (zastupanje prava)  prava)   Prepoznavanje situacija u kojima se povređuju ljudska prava

   

 

 

 

Razumjeti svrhu i funkciju medija u društvu  društvu   Prikupljati, koristiti, porediti i upravljati informacijama dobijenim  putem medija i uz pomoć ICT-a dobijenim ICT -a Zauzeti kritički stav prema sadržajima iz različitih medija  medija   Primati i slati poruke i informacije korištenjem ICT i drugih medija  medija  Izraziti svoje ideje i kretivnost koristeći medije i ICT  ICT   Poznavati i koristiti principe sigurnosti i način zaštite podataka pri korištenju medija  medija  Odgovorno koristiti tehnologije  tehnologije 

22 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

Obrasci za planiranje nastavnog časa  U nastavku vam predlažemo dva modela ili obrasca za planiranje. Možete odabrati bilo koji od ponuđenih obrazaca  obrazaca 

Obrazac za planiranje nastavnog časa 1 

Ime i prezime: Razred :  Šira tema (nastavna oblast):  Integracija sadržaja i razvoj kompetencija iz sljedeće/ih oblasti (označiti):   

 

 

   

 

Lični razvoj  razvoj  Kultura i interkulturalnost interkulturalnost Međuljudski odnosi i komunikacija  komunikacija  Ljudska prava , jednakost i nediskriminacija  nediskriminacija  Konflikt i pomirenje  pomirenje  Mediji i ICT  ICT 

Naziv uže teme/lekcije:  Trajanje realizacije:  Cilj/evi:  Krajnja svrha izučavanja teme:  teme:  

Ishodi učenja i poučavanja:  Na kraju teme/lekcije, djeca će (znati, moći, razumjeti)  razumjeti)  Uvodni dio - evokacija

Novi sadržaji – sadržaji – razumijeva razumijevanje nje značenja   značenja

Primjena naučenog refleksija   refleksija

Tok/faze u realizaciji teme/lekcije:  Aktivnosti i metode  metode 

23 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

Praćenje i procjenjivanje:  Načini provjere razumijevanje i napredovanja djece i indikatori uspješnosti   uspješnosti Potrebni resursi:  Materijali, tekstovi... 

Ideje za domaće zadaće i uključivanje roditelja  roditelja  Savjeti za nastavnike nastavnike  koji žele realizovati realizo vati istu temu  temu 

Varijacije i dodatne ideje  ideje  (za nastavak ili narednu temu)  temu) 

Tok časa (detaljan opis aktivnosti, metoda i postignuti rezultati)  1.  1.  Evokacija vokacija  (uvodno povezivanje sa prethodnim prethodnim znanjima i životnim situacijama, motivacija za učenja i istraživanje )  )  2. 2.   Razumijevanje značenja  značenja (usvajanje novih znanja i vještina kroz istraživanje, zaključivanje, čitanje, propitivanje, saradnju) 

3. 3.   Refleksija (sposobnost refleksije na naučeno, sposobnost primjene naučenog u novim situacijama, samoprocjena, nova pitanja...) 

24 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

Obrazac za planiranje nastavnog časa 2 

Ime i prezime: Razred :  Šira tema (nastavna oblast):  Integracija sadržaja i razvoj kompetencija iz sljedeće/ih oblasti (označiti):   

 

 

 

 

 

Lični razvoj  razvoj  Kultura i interkult interkultural uralnost nost Međuljudski odnosi i komunikacija  komunikacija  Ljudska prava , jednakost i nediskriminacija  nediskriminacija  Konflikt i pomirenje  pomirenje  Mediji i ICT  ICT 

Naziv uže teme/lekcije 

Cil j/evi:  j/evi: 

Krajnja svrha izučavanja  Ishodi učenja i poučavanja  Obrazovni (znanje)  (znanje)  Funkcionalni (vještine)  (vještine)  Odgojni (stavovi)  (stavovi)  Na kraju teme/lekcije, djeca će (znati, moći, razumjeti) 

Ključne aktivnosti  aktivnosti i metode  metode  korištene tokom realizacije časa/teme u sve tri faze (ERR)  (ERR) 

Praćenje i procjenjivanje  (način procjenjivanja uspješnosti – uspješnosti  – kako i čime ću pratiti dosezanje ishoda)  ishoda) 

Potrebni resursi: 

25 Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“  

 

Ideje za domaće zadaće i uključivanje roditelja 

Savjeti za nastavnike nastavnike  koji žele realizivati istu temu  temu 

Varijacije i dodatne ideje  ideje  (za nastavak ili narednu temu)  temu) 

Tok časa (detaljan opis aktivnosti, metoda i postignuti rezultati)  1.  Evokacija  Evokacija (uvodno povezivanje sa prethodnim prethodnim znanjima i životnim situacijama, motivacija za učenja i istraživanje )  )  2. 2.   Razumijevanje značenja  značenja (usvajanje novih znanja i vještina kroz istraživanje, zaključivanje, čitanje, propitivanje, saradnju) 

3. 3.   Refleksija (sposobnost refleksije na naučeno, sposobnost primjene naučenog u novim situacijama, samoprocjena, nova pitanja...) 

26 26   Radna verzija priručnika COI Step by Step – Projekat „Obrazovanje za pravično društvo“