1.PREDAVANJE_-_POJAM_RAZVOJ_I__IZVORI__POSLOVNOG_PRAVA

PRAVO PRIVREDNIH DRUŠTAVA - Pojam, karakteristike, razvoj i izvori poslovnog prava Prof. dr Šefkija Čovid

POJAM PRAVA PRIVREDNIH DRUŠTAVA (POSLOVNOG, TRGOVAČKOG) PRAVA

• Pravo privrednih društava (poslovno trgovačko) pravo je grana prava čijim se pravilima uređuje položaj trgovačkih društava, drugih pravnih ili fizičkih osoba koje se pojavljuju kao subjekti u pravnom prometu, te normiraju pravni poslovi između subjekata trgovačkog prava. • Pravo privrednih društava je pravo koje proučava odnose u koje stupaju subjekti trgovačkog (poslovnog) prava u prometu roba i usluga.

KARAKTERISTIKE PRAVA PRIVREDNIH DRUŠTAVA (poslovnog ili trgovačkog) prava • U trgovačkom ugovornom pravu dominiraju propisi dispozitivne naravi. • Dispozitivnost je veća od one u graĎanskom pravu zahvaljujući postojanju posebnih autonomnih izvora prava. • Zakonodavna intervencija u trgovačke ugovorne odnose svodi se na: – prisilne propise ( i trgovci moraju poštivati prisilne propise); – javnopravne mjere (država mjerama porezne politike stimulira razvoj pojedinih privrednih aktivnosti – npr. krediti posebne namjene, odreĎuje kvote uvoza, izvoza i sl. te na taj način utječe na sklapanje trgovačkih ugovora, devizni propisi i sl.) – kada trgovac sklapa ugovor s netrgovcem dodatno se primjenjuje potrošačko zakonodavstvo (ZZP - npr. posebno reguliranje potrošačkog kredita, za razliku od “običnog kredita” prema ZOO.

NAZIV- Poslovno, trgovačko, privredno pravo ili pravo privrednih društava Trgovačko pravo: • poduzetnička inicijativa i autonomna sloboda stranaka, • meĎusobni odnosi osoba trgovačkog prava u pravilu su ureĎeni dispozitivnim normama, većinom privatno pravo. Privredno pravo: • državna intervencija u privredi • odnos subjekata prema državi • većinom prisilni propisi • privatno i javno pravo radi fer ponašanja na tržištu.

RAZVOJ TRGOVAČKOG PRAVA • Srednjovjekovna lex mercatoria – staleško pravo trgovaca koje je bilo međunarodno po svom sadržaju. • Običajno pravo jedinstveno za cijelu Europu jer su ga trgovci primjenjivali gdje su sklapali pravne poslove. • Nastaju veliki trgovački centri: Venecija, Keln, Milano, London, Bruges, Amsterdam. • Održavanje velikih šestosedmičnih trgovačkih sajmova.

Lex mercatoria i internacionalizacija trgovačkog prava Četiri faktora internacionalizacije srednjovjekovne lex mercatoria :

•

jedinstveni karakter prava velikih međunarodnih sajmova i luka u kojima su se trgovci kretali,

•

jedinstveni običaji pomorskog prava,

•

posebna sudbenost trgovačkih sudova nalik današnjim arbitražama, sastavljeni od trgovaca domaćih i stranih,

•

djelatnost notara:

–

ugovori koji su se sklapali na sajmovima u Champagni morali su od 1326. godine biti načinjeni kao javnobilježnička isprava,

–

Italija – svi ugovori kao notarska isprava,

–

bilježnik iz Marseja samo u jednoj godini sastavio je više od hiljadu trgovačkih ugovora (1245)

–

mnogi

od

tih

ugovora

bili

su

standardni

ugovori.

Novovjekovni partikularizam • Doba nacionalnih kodifikacija početak je zatvaranja pravnih sistema trgovačkog prava. • Novovjekovno razdoblje – nema kozmopolitizma • Tzv. velike kodifikacije građanskog i trgovačkog prava - primjer partikularizma.

Dalji razvoj trgovačkog prava • Prve kodifikacije: – francuski Code de Commerce iz 1807. – njemački Handelsgesetzbuch iz 1897.

• Javlja se dvojnost u kodifikaciji: opći graĎanski ili posebni trgovački zakonici. • Novije vrijeme: jedinstvena regulacija graĎanskog i trgovačkog prava (unifikacija). – Švicarski Obligationenrecht iz 1911. – Talijanski Codice Civile iz 1942. – Američki Uniform Commercial Code iz 1962.

Prve kodifikacije • Luj XIV • Ordonansa o suhuzemnoj trgovini 1673. • Ordonansa o pomorskoj trgovini 1681. Ordonanse stavljaju van snage sve uredbe i statute srednjovjekovnih gradova. - Code civile 1804. - Trgovački zakonik 1807. - Opći njemački trgovinski zakonik 1861.

Struktura i razvojni momenti trgovačkog prava • • • •

Pravni sistemi kontinentalnog tipa razlikuju opdi i posebni dio ugovornog prava Posebni dio ima prednost kao lex specialis Komparativni pristupi reguliranju trgovačkog prava (englesko pravo,pravo Sad,kontinentalno pravo) 1) englesko pravo – precedentno pravo koje vrijedi kao opdi dio; postoje zakoni ali se njima reguliraju pojedini instituti trgovačkog prava (Bill of Sale Act, Bill of Exchange Act, Consumer Credit Act, Unfair Terms Act) 2) Pravo SAD-a također postoji precedentno pravo ali ono u manjoj mjeri dolazi do izražaja (samo za opći dio); – Američko pravo ne poznaje dvodiobu na građansko i trgovačko pravo jer je građansko pravo komercijalizirano – Propisi trgovačkog prava sadržani pretežno u Jednoobraznom trgovačkom zakoniku (Uniform Commercial Code) – Predmet UCC-a: prodaja, vrijednosni papiri, bankarski depoziti, akreditivi, poslovi osiguranja potraživanja (security interest i sl.)

Kontinentalno pravo 1 Stariji model kontinentalnog sistema – Dvodioba na građanskopravne i trgovačke ugovore dosljedno slijeđena u zakonodavnim aktima – Npr: Code Civil, Code de commerce, BGB i HGB – BGB 11 tipova ugovora, HGB 7 – Po toj koncepciji trgovačko pravo je samo iznimka od građanskog ugovornog prava (kraći rokovi, stroža odgovornost i sl.) – Opći dio “građanskog prava” primjenjiv na sve

Kontinentalno pravo 2 • noviji model kontinentalnog sistema – jedan zakonik za cjelokupno ugovorno (obvezno) pravo • Kodifikacije obveznog prava – Švicarski zakon o obligacijama – Zakon o obligacionim (obveznim) odnosima 1978

Poslovno pravo u BiH • • • •

Entitetska nadležnost Ustav BiH i entiteta Zakoni o privrednim društvima Zakon o obligacionim (obveznim) odnosima (ZOO)

Razgraničenje od drugih disciplina • Trgovačko statusno pravo ili pravo trgovačkih društava drugi je dio trgovačkog prava u širem smislu riječi • Pravo društava = status, osobnost • Trgovačko (ugovorno) pravo = trgovačke transakcije • To su obilježja kontinentalnih sistema • Trgovačko pravo = diritto commerciale, commercial law, Handelsrecht • Pravo društava = Company law, Gesellschaftsrecht, diritto delle societa •

Razgraničenje… • Privredno pravo – javno pravo • Economic law, Wirtschaftsrecht • To je unutrašnje ekonomsko pravo kojim država uređuje odnose u proizvodnji, distribuciji i potrošnji • Područje državnog intervencionizma • Npr. propisi financijskom i deviznom poslovanju s inozemstvom, propisi o trgovini, propisi o zaštiti tržišnog natjecanja, razni sektorski propisi za pojedine djelatnosti (u širem smislu dio trgovačkog prava)

Specijalne discipline… • Pravo industrijskog (intelektualnog) vlasništva – u toj se mjeri razvilo i osamostalilo da se danas izdvaja u posebnu disciplinu – Segment industrijskog vlasništva dio je trgovačkog prava, a autorsko pravo je bliže građanskom pravu – U toj se disciplini pojavljuju i netrgovci (izumitelji) ali pojedine oblike industrijskog vlasništva iskorištavaju trgovački subjekti (trgovac kao nositelj patenta, žiga itd) – Veća dominacija prisilnih propisa s obzirom da se svi oblici industrijskog vlasništva trebaju registrirati pred nadležnim uredom – Veća zastupljenost upravnih propisa, s obzirom da o podnesenim patentnim prijavama odlučuje upravno tijelo – Izrazito unificiran segment trgovačkog prava, veliki broj međunarodnih konvencija (od 19.st.)

Specijalne discipline… • Međunarodno trgovačko pravo – pravo koje vrijedi u odnosima između trgovaca iz različitih zemalja • Jezgra međunarodnog trgovačkog prava – međunarodne konvencije iz te oblasti i trgovački običaji, arbitražno rješavanje sporova • Javnopravni dio – režim uvoza izvoza, smanjenje carina – WTO • Privatnopravni dio – najrazličitiji ugovori, mnogi neimenovani ugovori – ugovori koji nisu regulirani propisima

PODJELA POSLOVNOG PRAVA Statusno poslovno pravo - kogentne norme vedinom

Ugovorno poslovno pravo - dispozitivne norme vedinom

Statusno poslovno pravo • Uređuje oblike, pravni položaj, način osnivanja i djelovanja privrednih (trgovačkih) društava, odnosno privrednih subjekata opdenito.

Ugovorno poslovno pravo • Uređuje pravne poslove u koje međusobno stupaju subjekti trgovačkog prava kao i pravila koja određuju slijed njihovih pravnih poslova.

IZVORI POSLOVNOG PRAVA • Izvori trgovačkog (poslovnog) prava su različiti oblici u kojima se pojavljuju pravna pravila trgovačkog prava. • Izvori trgovačkog prava (poslovnog) su: • Propisi • Autonomno trgovačko pravo • Sudska i arbitražna praksa • Pravna nauka • Akti pojedinih nezakonodavnih tijela • Statut • Društveni ugovor • Akti subjekata trgovačkog prava

PROPISI • Opdi pravni akti kojima se urenuju pravni odnosi, a donose ih zakonodavna tijela pojedine države ( “državni” izvor prava ). • Propisi su osnovni izvor prava. • Najviši pravni akt pojedine države je Ustav, a hijerarhijski slijede: • zakoni • podzakonski akti (uredbe, naredbe, odluke, pravilnici). Norme sadržane u propisima mogu biti kogentne prirode, odnosno obvezne za sve subjekte na koje se odnose ili dispozitivne prirode, koje se primjenjuju između subjekata jednoga pravnog odnosa samo ako stranke pravnog odnosa nisu određenu stvar drugačije uredile.

AUTONOMNO TRGOVAČKO PRAVO • Stvaraju ga sami subjekti trgovačkog (poslovnog) prava u obliku trgovačkih običaja, uzansi (uzanci) i formularnog prava. (“društveni” izvor prava: stvaraju ga sami adresati u dopuštenim okvirima) • poslovni (trgovački) običaji • uzance • formularno pravo: (opdi uslovi poslovanja,tipski ugovori, adhezioni ugovori),klauzule.

Poslovni (trgovački) običaji • Trgovački običaji su važan izvor trgovačkog prava i označuju trgovačku (poslovnu) praksu koja je toliko uobičajena da je svi poštuju prilikom zasnivanja pravnih odnosa i očekuju da de se prema njoj postupati pri sklapanju određenoga pravnog posla.

Uzanse (uzance) • Uzance: kodificirani poslovni običaji, a stvaraju ih poslovna udruženja, komore, berze itd.). Opće uzance za promet robom: – opće i zajedničke za sve sudionike prometa robom u privredi; – mogu se primijeniti ako nisu u suprotnosti s ustavnim načelima, prisilnim propisima i moralom društva; – mogu se urediti drugačije nego što je određeno dispozitivnim propisima, čak i ako su suprotni dispozitivnim propisima ako su stranke izričito ugovorile primjenu uzanci ili drugih trgovačkih običaja. Posebne uzance: za neku privrednu djelatnost ili određenu robu (ovlaštena utvrđivati privredna komora npr. Posebne uzance u ugostiteljstvu).

Formularno pravo

• • • •

Sklapanje ugovora prema unaprijed pripremljenim obrascima. Pojednostavljivanje poslovanja, izbjegavanje dugih pregovora . Čine ga: Opdi uslovi poslovanja, Tipski ugovori, Adhezioni ugovori, Klauzule.

Opdi uslovi poslovanja • popis ugovornih klauzula, sve ili neke uključiti u ugovor; nema neposredne primjene, ne čine obrazac ugovora, na njih se poziva. • Razlika između opdih uvjeta i uzansi: • opdi uvjeti se donose slobodno • uzanse prema poslovnom običaju.

Tipski ugovori • TIPSKI (STANDARDNI) UGOVORI • unaprijed pripremljen nacrt ugovora kojima se redovito služi, • ponuda za sklapanje ugovora; mogude pregovaranje, • razlika opdi uvjeti/tipski ugovor: neposredna primjena tipskog ugovora.

Adhezioni ugovori • Sklapanje ugovora se veže uz prihvadanje svih uvjeta sadržanih u formularu bez ikakve izmjene (take it or leave it) . • Razlika tipski ugovor / adhezijski ugovor: element pregovaranja.

Klauzule • KLAUZULE (TERMINI) • tipizirane ugovorne odredbe, skradeno se navode, • najpoznatije transportne klauzule “Incoterms” (donijela Međunarodna trgovačka komora u Parizu).

SUDSKA ILI ARBITRAŽNA PRAKSA • Temelji se na poštivanju odluka sudova kojima je presuđena pojedina stvar ili na prihvadanju prijašnjih arbitražnih odluka pri odlučivanju u novim pravnim stvarima. • U BiH sudska praksa je samo sporedan izvor prava koji može djelovati samo snagom svoje uvjerljivosti. U anglosaksonskim zemljama sudska praksa može biti i temelj za donošenje odluka suda.

PRAVNA NAUKA • Sporedan izvor prava, jednako kao i sudska praksa, a temelji se na radu i mišljenjima poznatih pravnih stručnjaka, njihovim izlaganjima, člancima, naučnim djelima. • Zakonodavac pri donošenju propisa ili sudovi pri suđenju ne mogu se pozvati na stav pravne doktrine te stoga onda ti stavovi djeluju samo snagom svoje uvjerljivosti.

AKTI POJEDINIH NEZAKONODAVNIH TIJELA • Kao izvor prava pojavljuju se ponekad slučajevi u kojima zakonodavac dopušta pojedinim tijelima, npr. Privrednoj komori uređivanje pravnih odnosa u sklopu odrenene privredne grane.

STATUT I DRUŠTVENI UGOVOR • To su akti pojedinog subjekta trgovačkog prava, kao njihovi osnovni akti kojima se uređuju pravni odnosi u pravnom subjektu i izvor su prava za same pravne subjekte. • Bitna je karakteristika akata pojedinog subjekta trgovačkog prava da svojim sadržajem moraju biti sukladni zakonu.