117935664 Prezimena u Crnoj Gori

1

A Abazovići, potomci Omakalovića, grana Kosovčića iz grupe Novljana, koji se pominju 125 2. god. Iz Pogana na Banjskoj visoravni, razgranati kao: Aleksić, Vojinović, Bašovic, Dragićević, Golović, Duković, Kočović, Žunić, Pušelja, Radulović, Sandić, Simunović, Jovanovi Nove Varoši). Boravišta: Pošćenski kraj, Vojinovići, Miloševići, Vrtoč Polje, Dobra Sela, Žab Duži, Komarnica, Dubrovsko i jos neka naselja na području Durmitora, Pljevlja i oko lina, Sarajevska varoš, Trnovo, Narevo, Mostar, Samobor (Gacko), Lozna, Mojstir, P obretić i predio bjelopoljske Bistrice, Bijelo Polje, Užice i neka druga mjesta Srbi je, Polja kolašinska i Rudine Piva) Abazovići u mjestu Zatrijebač (Kuči) su od tamošnjih B enjkaja (Benkaja); od njih su Abazovići u Podgorici; Pečurice (Ulcinj), srodnici su područnih Barjamovića; u Ulcinju 1878. god. Abazovići, porodica u Pošćenju u Drobnjacima A bario, Gornja Lastva Abat, Kotor, Herceg-Novi Abadžić, Podgorica 1436. god Abdagić, Ma teševo-Kolašin-Zeta i Podgorica (iz Zete) i Sarajevo, istorodni sa Osmanagićima Abdal, - i, Ulcinj 1909. god. i područni Kravari Abdejević, Polica i Dolovi Kovačevića (Bjelop avlići) i kao: Kovačević Abdenalom, Kumbor (Boka Kotorska) Abdiesić, Budva, po nahočetu Ab dios, Prcanj (Boka Kotorska) Abdić, Vukodoli (Cuce), Cetinje (po jednima su od Kri vokapića), odseljeni u Krivaču Šobotinu i Planu (Bileća), pa neki i dalje; vidi: BABIĆ. Bršt evac (Piva), doseljenici iz Zatarja; Berane; Podgorica (iz Gruda - Tuzi); Ljesko vac i Vladimir (Ulcinj); kod Pljevalja kao: ABDIĆEVIĆ i ADIĆEVIĆ Abdićević, Pljevlja (1849.g od) i kod Pljevalja kao: Abdić Abdović, Podgorica u Vranju (Zeta), ogranak Ivezića iz Gruda; Tuzi; Lastva (Tivat) Abdol, Ulcinj 1910.god. Abdomerić, Podgorica, porijekl om su iz Anadolije (Turska) Abdomerović, Podgorica, Skadar i Sarajevo, porijeklom su iz Kuča. Bili u Ćeklićima (Cetinje), drugi ogranak Matanovića iz Ćeklića (Cetinje) Abdul, vidi Arap Abejević, Polica (Bjelopavlići), pa se jedni prozvali KOVAČEVIĆ, lokalno prez ime Abović, Lastva (Tivat), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Nikšić Abrae, vidi AVRAM Abram (ABRAE, ABRAHAM i HABRAHAM), u 12.v. i kasnije u Baru, Kotoru i crnogorsk om primorju. Jedni su se iz Kotora preselili u Dubrovnik Abramerović, Nikšić Abramovići, negdje Avram i Avramović, grana Orlovića; Bjelice (Cetinje), porijeklom s Kosova, o d njih su odseljeni u: Peroj (Istra) od 1657. god. Jedno vrijeme su živjeli u Čarañu ( Golija); od njih su: Radinović u Zeti i Kankaraš u Goliji i drugim mjestima, kao: Bj elica u Oputnoj Rudini (Nikšić), a odatle su se jedni preselili u okolinu Stoca i Ne vesinje (Hercegovina), vidi: Bjelica; Tisa, Duga, Granice, Rastoka i Nikšića (Nikšić), o vdje su se doselili iz Markovine (Cetinje); kod Rijeke Crnojevića; Bijela (Boka Ko torska); Orahovice (Kotor); u područnoj Trebesini i kao: Avramović; potomci Avrama i z Golije (Nikšić); Stanjevići (Budva); Podgorica Abramovići (Radičevići), bratstvo u selu Vu kovu Podu Abrah, Kotor 1355.god Abraham, vidi: ABRAM Avdal, -i: vidi ABDAL Avdal ović, Vladimir (Ulcinj); Oputne Rudine (Nikšić) 1871.god.; Stepen i Pržine (Gatačko polje) , isti su iz Nikšića 2

Avdija, Sukobin (Ulcinj) Avdijić, Crhlja i Gotuša na Bihoru (Bijelo Polje), srodnici Čelebica, doseljenici od Kolašina; kod Bistrice (Bijelo Polje) i kao: ADIĆEVIĆ Avdic, Z ukva, Rudine i Božurov Do (Piva), ogranak Babića doseljenih iz Zlatnog Bora (Zatarje ); Šaranci (Drobnjak), potomci Šaranaca iz grupe Vlastelinovića, porijeklom iz Plane ( Bileća). Jedno vrijeme su boravili u Plani (Kolašin). Od njih su odseljeni u Never T aru (Pljevlja) i Gacko (Hercegovina); Berane; Sipanje i Bistrica (Bijelo Polje); Podgorica; Vranj (Zeta); Vladimir (Ulcinj); u Herceg-Novom i u Nikšiću od Bileće; Pla na (Bileća), srodnici Parežanima u Zarečju (Trebinje), vidi Abdić Avdići (sa Babićima), brat stvo u selu Krivači Šabotinoj (Hercegovina) Avdović, u Vranju (Zeta) i u Podgorici su iz Gruda (Tuzi); od njih su u Nikšiću i u područnom Busku, Podgorici; u Pljevljima dva bratstva nesrodna; Nefer Tara (Pljevlja) Avdomerović, Berislavci (Zeta); od njih su u Podgorici Avdul, -i, Braiša (Ulcinj) Avezić, Podgorica 1739. god. Averagić, Plav Aver (i kao: Averić, Aferić, Faver, Afer), ogranak Kalezića iz Slatine (Bjelopavlići), p otomci Ilije, od njegova brata Boška Boškovića, od Kaleze Kalezića i Kalića. Podgorica, Sk adar, Berislavci (Zeta), Žabljak na Skadarskom jezeru, u Ulcinju kao: Averić, u Ljes kovcu (Bar) kao: Afer, u Baru su se jedni prezivali: Faver; vidi Kalezić Averić, vid i: Aver Avičić, Bar 1874. god. Avram, Bjelice (Cetinje), jedni se preselili u Uzlup (Zlatni Bor - Zatarje). Od njih su u Pivi (Stara Crna Gora); vidi: Avramović; u Bo ki Kotorskoj 1349. god. Avramov, Donja i Gornja Orahovica (Kotor); Kruščica (Donji B anat) i kao: Šinžar (= Mihajlov), porijeklom iz Crne Gore Avramović, vidi: Abramović, u Maloj Crnoj Gori (ušće Sušice u Taru) iz Uzlupa (Bikebići) - Foča; Duga (Žabljak) iz Bučja, K ludñe i Goñepnje (Pljevlja), doselili su se iz Krnjače (Drobnjak), porijeklom su iz Bj elica (Cetinje); Trebesina kod Risna; Aluge (Žabljak) jesu iz Bučja (Pljevlja) kao: Džakovic; Trebesina (Boka Kotorska), ranije: Abramović; Nikšić, doseljenici sa Oplenca ( Sumadija); Gornja Orahovica (Kotor), doseljenici iz Golije (Niksic); Stanjevici (Budva); Podgorica; Preseljeni od Bijelog Polja u Lipovicu (Jasenice) u Srbiji; Ljupljoje (Valjevo) iz Pive; Podgorica; Cetinje; Cuce (Cetinje), srodni Andrićima; Golubovci (Zeta); Bašče (Rožaje), vidi: Garović; Migovac (Šumadija) iz Drobnjaka; od Nikšića u Tulež; u Slatini i Drlupima u šumadijskoj Kolubari jesu iz Bihora (Bijelo Polje). Od njih su u Kolu (Bar): Avramović (Dokić), Sirković i Oputić Avrić, Cuce (Cetinje); u Pod gorici su iz Bjelopavlića Avruz, Brajkovac (Šumadija), porijeklom iz Rovaca; Ogranak Zimonjića, kasnije Radisavljević Avruz, bratstvo u selu Dragijevići Avruzović, Cuce (Ce tinje) Aga Mitrov, predak bratstva Ćosovići Aganović, Pljevlja 1869. god. Agić, Herceg-N ovi; Ulcinj 1858. god.; Podgorica; Pljevlja 1905. god.; ogranak Zejnelagića u Rožaju , doseljenici iz Kuča (Podgorica) Agnić, Lepetane (Boka Kotorska) Agović, u Herceg-Nov i; Nikšić; Podgorica i Golubovci (Zeta); Vrbica, Orahovo i Tucanje (Bijelo Polje); G olubovci (Zeta), Tuzi i područna Vladnja, od njih su Agovići u Skadru. Agovići iz okol ine Plava su potomci Novaka, ranije Pašović, rod: Muminovića (Perkovića), Ademovića i Doma zetovića (iz Katunske nahije), odakle su navedene porodice. Rožaje, jedni su ogranak Kurtagića, porijeklom iz Kuča, a drugi porijeklom iz Klimenta (Albanija). (Po nekim mišljenjima oni su istorodni) Agostin, -i, Pistule (Ulcinj) 3

Agram, u Nikšiću i Podgorici, porijeklom su iz Kuča, vidi: Agramović Agramović, Straševina ( Nikšić) i kao: Agram Agunović, ogranak Begovića u Zeti Adam, u Antibaru (Stari Bar) 1332 . god.; Kotor 1349. god., kasnije kao: Adami u Boki Kotorskoj Adami, vidi: Adam Adamis, 15. v. u Kotoru Adamo, i kao: Adamović, Kotor 15. v.; Zaton, Boturici, Kos tanica i kod Bistrice (Bijelo Polje), jedni kao: Adamović; iz grupe Kurepa u Drobn jacima, ogranak Veselića (Šabovića), većinom iseljeni; Podgorica, srodni Mulinovićima Adam ović, Ulcinj 15.v.; u Tuležu (šumadijska Kolubara), vidi: Avramović; Zeta, srodnici Mumi novića; vidi: Adamo; u Grnčarevu (Bijelo Polje) jesu od Kurepa iz Drobnjaka Adarkučević, Podgorica iz Kuča Adac, i, Herceg - Novi Ademagić, Rožaje, doseljenici iz Kuča Ademaj, Zuos i Oblik (Resulaja) Primorska Krajina Ademović, Rožaj, ranije: Bećiragić, porijeklom iz Klimenta (Albanija); Zatrijebač (Kuči). Od njih su u Podgorici, jedni i kao: Ban kanj; u Golubovcima (Zeta), vidi: Agović u Golubovcima Adilović, Kričak (Pljevlja), gr ana Macana; predio Bistrice i Rasova (Bijelo Polje) Adićević, vidi: Abdić Adović, pominj u se u Baru 1889. god.; Bes (Donja Krajina); Nikšić Adram, Podgorica 1435. god Adrov ić, Podgorica, i (kao: Hadrović) iz Gruda (Tuzi); drugi iz Spuža, došli iz Berne Lavice (Zeta); od njih su: na ostrvu Tinos (Grčka), u SAD i Grčkoj; Ceklin (Rijeka Crnojevića ); takoñe, od njih su u: Vrbici, Reževicima (Paštrovići) i Sipanji (Bijelo Polje), Sjeni ci i Prištini. Jedni i kao: Andrović. Srodnici su Pajkovića, Popovića, Tomaševića i Veskovića u Lužacu i Petnjici (Berane); iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) i u Bjelopavlićima; Zatri jebaču (područje Kuča), kod Berana i u Bihoru (Bijelo Polje); u Paštrovićima ogranak Mikov ića Adrovići, staro bratstvo u Progonovićima Adrojević, Luge (Berane); Ćeklici (Cetinje), grana Marojevića Adrojevići (Marojevići), bratstvo u Vojkovićima Adum, i kao: Milat, Her ceg-Novi Aćemataović, Herceg-Novi, po nahočetu Ažić, Novo Selo (Herceg Novi) Azanac (Vukaj lović), Lužani (Zeta), srodnici područnim Novalićima; u Podgoricu su došli iz Zete Azanja, -ac, iz Šekulara, grana Vasojevića, u Ozriniće (Nikšić), pa u Azanje (Bijelo Polje) Azari avić, Herceg-Novi 1701. god. Azganović, Nikšić; Lužani (Zeta), pa prešli u Bijelo Polje; u P odgoricu, pa u Sarajevo, u Carigrad došli iz Azije Azemović, kod Rožaja Azimal, Bar 18 53. god. Jedni i kao : Azimali Airović, Nikšić Ajanović, Potpeće i Bučje (Pljevlja), ogranak Dragutinovića. Početkom 18.v.jedni su se preselili kod Valjeva Ajvazović, Potpeće (Plje vlja) Ajdanić, ogranak Radulovića u Šekularima i Lubnice (Vasojevići). Od njih su se pre selili u Peć i Prištinu Ajdarkučević, iz Kuča preseljeni u Mahalu (Zeta); u Podgorici ogra nci iz Azije: Vranić, Ruhonić; Alunovići, Begovići i Kubasičići Ajdarović, Kosići i Slatina ( lopavlići), ogranak Popovića; Oblik i Kosići (Primorska krajina); Ogranak Hajdarpašića u L ozni i području Bistrice (Bijelo Polje) Ajdarpašić, i kao: Hajdarpašić, Lozna, Lozice, Iva nje, Zaton, Radulići i Rasova (Bijelo Polje); Nikšić 4

Ajdinović, Donja Ržanica (Berane) Ajduković, i kao: Hajduković, Cetinje; Bar 1884. god A jković, ogranak Mojanovića u Zeti i Podgorici. Doselili se ispod Mojana, a ondje "is kraj Kosova", jedno vrijeme živjeli u Vraki (Skadar) i kasnije: Ajković=Aljkaj=Lajko i Stano; od njih su u Zeti: Ajkovići, Đuretići. Ostali su u Vraki: Ajković - Đukić Ajkunić, Podgorici; Bijelo Polje; Nikšić; Berane Ajrović, Višnjića Do (Golija) i Nikšić. Od njih su d seljeni u Sjenicu (Raška) Ajcić, Bijelo Polje Ajčević, Sušćepan i Morine-Boka Kotorska; Herc eg-Novi Akanja, Akanja (Gusinje) Aksalić (Haskalić), Plav i područni; Skić, Brezovice i Prnjavor, došli iz Kolašina 1880. god., Luge i Murino, gornje Polimlje Akšabanović, Podg orica iz Gruda (Tuzi), ranije: Liković, kasnije: Lekić, srodnici Ivezića Alap, Nikšić Alib ašić, Vranj (Zeta) Alabetović, Pljevlja 1854. god Alaga, Bar 1907. god. Alagija, Budva Alagić, doseljeni u Podgoricu iz Pipera Aladin, bratstvo u Očinićima (Cetinje) i Podg orica Aladinović, Žabljak na Skadarskom jezeru Alajbegović, Pljevlja 1854. god.; Žureni i Lahoče (Bijelo Polje) Alajić, Ulcinj Alamango, Ulcinj 1363. god. Alamani, Alamano i Alamanče, ulcinjska vlastela u 14.v. Alamano, vidi: Alamani Alamanče, vidi: Alaman i Alat, i, Bar 1907. god., Luge (Gornje Polimlje) Alac, vidi: Marković = Markovac Alačević, Herceg-Novi Albanez, Cetinje; Herceg-Novi 1720.god. Alberti, Cetinje Alber tin, i, Herceg-Novi Albiani, Paštrovići 1685. god. Albijanić, Budeč i Bučji Do u Oputnoj R udini (Nikšić). Oni su iz grupe Jokanović, s područja Bileće. Vidi: Dutina, Jokanović; iz Mo rače su se preselili u Gajtan (južna Srbija) Albijanići, sa Vučjeg dola i Baljaka porije klom su iz Bara Radovića - Morača i potiču od Lakićevića. Sa Vučjeg dola su se početkom 20. v jeka odselile neke porodice i nastanile kod Kuršumlije (Južna Srbija), selo Zebice (Đa volj Varoš). Od tih porodica su Albijanići u Podujevu, Prokuplju, Nišu, Kragujevcu, Be ogradu i Novom Sadu.U Zebicama više nema Albijanića. Albić, Herceg-Novi, po nahočetu Ale gret, a, Kotor 1565. god. Aleksandrić, Kuči Aleksin, Srpska Crnja (Banat). Jedna od 13 porodica iz Crne Gore. Vidi: Arsen i Markov Aleksijev, Berane 1882. god. Alek sići, na Pošćenje (Žabljak), došli iz istočnih Banjana 1612. god. kao: Kosorić, a kasnije: Ab zović (Omakalović). Od njih su se odselili: 1) u Bosnu, 2) u Novu Varoš kao: Jovanović; Vidne (Miruša) i Podvrš (Nikšić); kao: Aleksići iz Maline, Zariječje Trebinjsko. Pripadaju g rupi Mališevaca iz doline Trebišnjice i sa Volujka, Nikšić, od njih su - u područnoj Golij i (Gosliću), Kolesko (Hercegovina), Bogdašićima (Bileća), Ograñevici kod Gackog kao: Kovačev ić, Dulići (Gacko) i kao: Mandić iz grupe Mališevci, u Bijelom Polju kao: Pantić, Kotor i Mostar, Drakule kod Foče, Čepelica (Trebinje) i kao: Janković, Dubočani (Bileća) i kao: Kr nja. Neki njihovi su u 5

Vratnici i Davidovićima (Herceg-Novi); a u nekim mjestima kao: Ćorović, Dedijer i Šupić; i ma ih u Nikšićkom Prekovoñu, Dragovoljicima (Nikšić). Posebni su u Zalazima, Njegušima kod C etinja, od njih su 1621. god. jedni prešli u Brajice iza Budve i Podostrog kod Bud ve, a jedni odatle u Kotor. U Budvi 1413. god. i Godinju (Crmnica); Cetinje; Pršno (Budva); u Prčanj u Boki Kotorskoj, kao: Danilović, došli iz Mokroga (Šavnik); jedni Al eksići su se tu doselili iz Uskoka (Žabljak); Šekulari (Berane); oni su i kao: Šavnik iz Tušine (Šavnik); Lijeva Rijeka (Podgorica), jesu iz grupe Lopoćana; od Plava, srodnic i Radenovića, preselili su se u Kačarnik kod Rožaja; Podgorica; Rovca; Lalovići kod Bije log Polja, doseljenici iz Bjelopavlića; Guberevac (Kragujevac), porijeklom su iz V asojevića; Potarje 1688. god.; Crmnica 1504. god., jedni odatle predju u Maine kod Budve; od njih 1783. god. odu dalje; Paštrovići, kao: Paštrović 1355. i 1610. god. Prvi i kao: Paštrić i Paštrovik, a drugi su najbliži Novakovićima; u Resnik (podnožje Avale) kao : Stanojlović, porijeklom od Podgorice; u Knić (Kragujevac) došli su iz Pive; od Aleks e (Damjanovića=Blagojevića) do poslije 1890. god. prozovu se Aleksić, preci su od Grah ova (Nikšić) dosli u Lokavice (Gacko), pa u Bukovo (Piva). Od Alekse Blagojevića iz Pi ve došli su u Raškovice (Mišići), Podrimlje. Od njegova sina Alekse: Aleksić, drugog: Relj ić i trećeg: Vukota, vidi: Blagojević, iseljeni u: Uskoke (Nikšić), Šipačno, Foču, Prokuplje, nj (Boka Kotorska) i Metohiju, vidi: Udovičić Aleksići, bratstvo u Brčelima Aleksići, star o bratstvo Cetinjskog plemena Aleksići, rod iz bratstva Ćetkovića iz Šekulara, starinom iz Drobnjaka Alempijević, od Pljevalja su se odselili u Dragačevo (Srbija) Alemilić, R udo Polje (Plav) Aletić, ogranak Kovačevića u Vasojevićima Alefedić, Pljevlja Alefendić, Plj evlja 1869. god. Aliadžić, Kolašin u 18. v. Alibalić, (Alković) Podgorica iz Azije; Goričani i Golubovci (Zeta) i Žabljak na Skadarskom jezeru, u područne Muriće i u Skadar Alibašić, kod Novog Pazara su iz Kuča, jedni i kao: Suvodolac; Murići (Donja Krajina); Golubo vci i Vranj (Zeta); Sipanja i Zaton (Bijelo Polje) Alibrailović, Rakuši (Ulcinj) Ali braimović, Rakusi (Ulcinj); vidi: Barjaktarović, Kacić i Ramušić Alivodić (Alivojvodić), oni u od Alivojvodića, od vojvode koji je došao iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Golubovce ( Zeta),pa jedni otišli u Podgoricu (neki vojvoda došao iz Banjana), srodni Palaićima (i li Peričićima?) i Lisičićima; od njih su: Mustafagić; Berane i Novi Pazar, vidi: Senić Alivo jvodić, vidi: Alivodić Alivolić, Žabljak na Skadarskom jezeru Alivragić, Miljevići (Gusinje) , doseljenici iz Kuča Aligrudić, Balabani (Zeta) porijeklom su iz Grude (Hercegovina ) i doselili su se u Ćepetiće (Lješanska nahija-Podgorica), a odatle su se prije 1700te godine preselili u Zetu. Njihovi roñaci su Šikmanovići u Ponarima i Bojanići u Lješansk oj nahiji od kojih su Bojinovići u Vranjini na Skadarskom jezeru. Aligrudići su se b ratili sa bratstvom Vukovića iz Balabana. Navedeno je objavljeno u knjizi BRATSTVO ALIGRUDIĆA IZ ZETE Alijagić, Ulcinj; Paučina, Rožaj, doseljeni iz Gaša (Đakovica), ovi su i z Hota (Tuzi) Alijaj, Podgorica Alijerić, bivše bratstvo u Dupilu Aliji, Rožaje Alijkić, vidi: Alijć Alijć, Ulcinj, ogranak Vučkovića iz Kunje (Bar), tu su doseljeni iz područnih Mikulića, jedni kao: Alikić; Alikić, vidi: Alijć Alikinović, Herceg-Novi, po nahočetu 6

Alilagić, Spuž (Bjelopavlići)(u 18.v.). Oni su iz Bosne; Zeta Alili, Nikšić; Herceg-Novi A lilović, ranije: Mican i kao: Bošković, iz Pive u: Prenćane i Vergaševiće (Pljevlja); Podgor ica; iz Cuca (Cetinje) preselili se u Štitarice (Kolašin) i jedni odatle u Gornji Su tivan, Bijelo Polje, Daciće i Ibarac; Rožaj, ogranak Dacića, porijeklom su iz Kuča Alilu jev, ogranak Lazina, srodnici: Gajin, Mijin, Martinov, Pavlov (u Kikindi), Marko v i Ivin, vidi: Markov Alima, u Podgorici Alimetaj, oblik u Donjoj Krajini Alime hmetić, Ulcinj 1861. god Alimović, Crnogorsko primorje Alimodžić, Ulcinj Alimpić, Piva (18 .v.) jedni su se preselili u Tuñine (Valjevo), pa odatle u Srem, drugi u Šehoviće (Zvo rnik) kao: Udovičić od kojih su u Bečeju (Banat): Lazić starinom iz Prizrena, vidi: Udov ičić Alimujov, Ulcinj Alimuhović, Podgorica Alininčić, Sijerča (Ulcinj) Aliosman, Donji Obli k, uz Bojanu su se doselili iz Kravara (Ulcinj) Alispahić, Bukovice (Pljevlja) Alić, Kunje (Ulcinj), u Ulcinju begovska porodica; u Podgorici su iz Anadolije (Tursk a); iz Kuča odseljeni u Osečinu (Srbija); Cetinje; Voljanici (Pljevlja); Metanjac (B ijelo Polje) Alići, izginuli muslimani iz Bajica Aliferović, Podgorica Alihasanić, Ulc inj 1883.god. Alihodžić, područje Sipanje (Bijelo Polje) Aličković, Podgrañe (Kuči), srodnici Beganovića, preselili se u Pobretiće i područje Sipanje (Bijelo Polje) Alković, Podgoric a, vidi: Alibalić Alović, Tuñemili 1863. god., odseljeni u Bar, pa Kartkolu, Rastiš i Vl adimiru (Ulcinj); Bar 1863. god.; Srodnici Đurñevića u Gornjim Kučima, odakle su došli u P odgoricu Alomerović, Lipova (Kotor); Rožaje Alorić, Potkovac (Pljevlja) Aloš, Kravari (U lcinj) Alošević, Kravari, Alošević, Rastić i Vladimir (Ulcinj) Altić, i kao : Haltić, Rudo Po je (Plav), doselili su se iz Morače (Kolašin) Altomanović, u sjevernim djelovima Crne Gore, i šire, vlastela u srednjem vijeku; u Herceg-Novom 1372. god Alunović, i kao: Ajdarkučevic, Mahala (Zeta); u Podgorici i kao: Kubasičić (Ajdarkučević) i Begović; Štoj (Ulc nj), doseljenici iz Bjelica (Cetinje) Alunovići, muslimani u Maloj Zeti Alferović, B ar i područno Sutomore oko 1855. god. Alfirević, u Podgorici i Kotoru Alfirović, Bar 1 858. god.; u Podgorici i Nikšiću Aljinović, Baošići (Boka Kotorska) Aljović, Bar 1867. god.; Brezojevice (Plav) Aljuca, vidi: Aljucović Aljucović, i kao: Aljuca u Martinovićima ( Trepča), Gusinje; porijeklom su iz Vukli (Albanija) Aljušević, Jablanica i Rastoke (Roža j) Aljušković, u Boljanine (Bijelo Polje) doselili su se od Kolašina Amanović, Herceg-No vi Amarlus, Kotor 1331. god. Amatbašić, od Lješa (Albanija), doselili su se u Donju Go ricu (Zeta). Jedni i kao: Ahmetbašić. 7

Najbliži su: Bolevićima, Vučkovićima i Milićima u Lješkopolju; jedni su u Podgorici Amatbašić muslimani u Podgorici Amatović, Podgorica, Tuzi, Skadar, Sarajevo, jedni od 1906. god. u Carigradu, porijeklom iz Anadolije (Turska); u Zeti (Lužani) od 1529. god. Ambrozović, Kameno (Boka Kotorska), doselili se (1692. god.) iz Hercegovine; Đenovic i, HercegNovi, porijeklom iz Škofje Loke - Slovenija Ambulija, Srbina i Igalo, Her ceg-Novi Amemujović, Dolje (Plav) Amemulić, Koće (Kuči). Od njih su u Rudom Polju (Nikšić); kod Plava i Gusinja Ametaj, Sukobin (Ulcinj) i Gorica uz desnu obalu Bojane, por ijeklom su iz Albanije Ametović, Kosići (Bar); Gusinje, doseljenici iz Albanije Ametče lebić, i kao: Andrović, Bihor (Bijelo Polje) Amzagić, Nikšić Amzić, Ćemovsko i Donje Gostilje (Zeta) Amidović, Zaton (Bijelo Polje) Amidžić, Podgorica i Sutomore (Bar) Amović, Mokro (Šavnik). Od istih su u Bosni; kod Plava i Gusinja u Podgorici i Skadru Anadolac, Bar 1837. god Anamal, Ulcinj 1874. god.; Donji i Gornji Oblik na desnoj obali Bo jane Anamalić, Ulcinj Anas, Bakla, Vukli i Nikče (Tuzi) Angeli, Kotor 1430. god., vl astela, kasnije: Anñelić Angelić, Bijela (Boka Kotorska) Angelinović, Bijela (Boka Kotor ska) Andabuka, Lever Tara (Pljevlja) Andeselić, ogranak Laketića (iz grupe Novljana) , grana Miličića, nastanjeni u: Komarnici (Šavnik), Opasaonici i Krkarima (Pljevlja); Andesilić, u Drobnjacima, Virak (Zabljak), pa jedni se preselili u Ništice (Golija), Nikšić Andiselić, ogranak Milinića u Drobnjacima Andić, Danilovgrad; Donja Lastva (Tivat) Andović, vidi: Andrović Andra, Bar 1859. god. Andram, Podgorica 1435. god. Andrejić, i kao: Rašić, Korita (Bijelo Polje), odatle su se jedni odselili u Kamendol (Smedere vo) Andreković, Sutomore (Bar) Andrizo, u Zetu 1252. god. došli od Skadra Andrijašević, iz Drobnjaka (potomci Drakule Mandića), preselili su se u Viluse, Grahovsko polje, Kešeljevu, Gradinu i Grahovo (Nikšić), odatle jedni u Koleško i Gornje Selo (Nevesinje) , od njih i: Perić; Gornji Riječani (Nikšić), ogranak Mandića iz grupe Novljana; Nikšić i Nik Prekovoñe; srodnici su im: Gojković u Mokrinama, Herceg-Novi, Lero i Kurajica u Zup cima (Trebinje) i Graovac u Lukovcu (Nevesinje), Hercegovina Andrijević, Šestani uz Skadarsko jezero, kao: Obradović, pa u Virpazar, a (odatle Andrija) u Vraku (Skada r), kao:A. i u Dobri Do (Metohija) Andrijić, Pješivci Andrijić (=Andrić), vidi: Heraković Andrjć, Pješivci Andrić, Slatina (Bjelopavlići). Preselili su se u: Žanjev Do (Njeguši), Her akoviće i Bjeloše (Cetinje), a odatle u Dubrovnik kao: Andrijić; u Bajicama (Cetinje) ogranak Stijepovića; Nikšić; Limljani (Crmnica); Bukovica (Zeta); Paštrovići, ogranak Suñića; Pasji Potok (Nova Varoš), ogranak Lazovića iz Kuča; Gornja i Donja Lastva (Tivat) 15. v., Kotor i Prčanj (Boka Kotorska), došli iz Hercegovine; Mojdež (Boka Kotorska) od Ne vesinja (Hercegovina); Perast (Boka Kotorska) 17. v. iz Ljubomira (Hercegovina); Baošići, Kubasi i Krtole (Boka Kotorska); Dobrota, Lepetane, 8

Prčanj i Rataševina (Boka Kotorska), porijeklom iz Hercegovine; Muo i Perast (Boka K otorska) u 17. v. doselili se iz Ljubomira (Hercegovina); u Kotor i: Andronenos; Perast 1436. god.; jedni su se iz Crne Gore odselili u Vrpolje (Trebinje) pa od atle u: Trebešu (Nevesinje); Herceg-Novi; Visoko i Uprale (Bosna); Perkov Do iznad Velestova (Cetinje), odatle u Gruže (Primorje); Prediši (Bjelice), Cetinje, grana O rlovića (od vojvode Bjela), predak Andrija prozove se Kankaraš, srodnici: Vukovića, Cr venica i Mrvaljevića. Od njih su u Peroju (Istra), Prokuplju, Lebanima i Leskovcu (Srbija), sa tim prezimenima su i u Goliji (Nikšić), a u Hercegovini kao: Damjanac, Lalović, Manojlović i Tepavčević u Kazancima (Golija), Goranović i Stanjević. Vidi: Orlović i Martinović, Bajice (Cetinje) i kao: Stijepović; ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić), pa ko d Ljubovije i Bajine Bašte (Podrinje); Mataruge (Pljevlja); Grdovići i Mala Gorana ( Ulcinj), potomci Andrije, doseljenika iz Mikulića (Bar); Bukovci (Zeta) i kao: Dra kić, Kovačević, Radičević = Andrić i Andrić = Bakić Andrijići (Andrići), bratstvo u Heraković , izumrlo bratstvo u Njegušima Andrići, bratstvo u Predišu Andrići, negdašnje bratstvo u Žan jevu Dolu Andrići, bratstvo u selu Na Vrh Melaca (iz Prediša) Andrići, bratstvo u Liml janima Andrići (Stijepovići), bratstvo u Bajicama Andričić, ispod Veljeg brda (Slavovina ) Paštrovići 1557. god; Budva Andričijev, u Kotoru iz Ferme (Italija) Androv, Bar Andr ović, Paštrovići 1601. god.; u Ulcinju ranije, vidi: Andronenac. Peraška naselja i Herce gNovi, doseljenici iz Italije u 17. v.; Mikulići (Bar) i kao: Peročević; Bar i područni Mrkovići, Zaljevo i Turčine, jedni i kao: Marović; Buljarice (Paštrovići) i kao: Nikandrov ić, porijeklom iz Stare Srbije; Krtole (16. v.); Bogišići (Boka Kotorska) i Kubasi (Gr balj); Mataguži (Zeta), ogranak Raičevića, porijeklom iz Bajica (Cetinje); Paštrovići; Bih or (Bijelo Polje) i kod Plava su ogranak Đuraškovica iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), j edni i kao: Andović Androjević, Krajna (Ćeklići) Cetinje, i kao: Androjević (Džaković) 1442. od. i kasnije: Sinanović u Vojovićima (Ćeklići) - Cetinje; Bijelo Polje Andronenas, ac ( = Andrenonos i kasnije: Andrić), Ulcinj 13. v. Andruškovic, bratstvo u Boljevićima (Cr mnica). Od njih su odseljenici u Mačegaj Čako (Argentina) Anñel, i, (Angeli) Kotor 15. v.; Herceg-Novi; u Podgorici Anñelić, potomci Vlastelinovića sa Područja Plane (Bileća). N jihovi su srodnici Šaranci u Plani, Kolašinu i podrušju Žabljaka (Drobnjaci), a od ovih su Anñelići i od njih: Bileća, područje Kolašina, Mojkovca i područne Bistrice, pa u Šljivans u, Gotovuši i Gracu (Pljevlja), jedni su se preselili u Kestenjevac i Buševiće, kod Ličk og Lapca, drugi kod Prokuplja (Srbija), pa u Zagrañe (Hercegovina) i Dubrovnik, tr eći u Petroviće (Nikšić), pa odatle u Anñeliće i Dubočane (Bileća). Iz Plane (Kolašin) presel jedni sa Šarcima (Šarancima) u Šarance (Drobnjak); Šekulari, Berane; Kolašin, porijeklom o d Nikšića; u Mušovića Rijeci (Kolašin), ranije: Jelić u Bratonožićima (Podgorica); Rovca; Nik njih su u Rovcima i Cetinju; Morinje (Boka Kotorska); Pape (Bijelo Polje); u Ko toru i kao: Angeli; u Dubočane (Bileća) iz Petrovića (Donji Banjani) Anñelinić, Kruševice (B oka Kotorska) Anñelov, Salč (Ulcinj) i kao: Anñelova Anñelova, vidi: Anñelov Anñelovic, Budv a 1650. god.; Suvodol i Gradina (Kuči) i kao: Anñelović - Milošević Anñić, Zlatica (Kucč), st rod, preselili se u Pipere; Gornji Medun (Kuči), ogranak Drekalovića; iz Cikota (Kuči ) jedni se preselili u Budimlije (Višegrad) i kasnije se prozvali: Stanić; Kaludra ( Berane), srodnici: u Veskovićima, u područnim Kostićima i Božovićima u Zagradama (Bijelo P olje); Pobrisijevići (Mojkovac); u Fojnici (Hercegovina) i kao: Glušac iz Crkvica (O putne Rudine), Nikšić 9

Anñići, bivši muslimani u Dobrskom selu Anñici sa Zlatice kod Podgorice, pleme Kuči, a jed an dio se preselio u Kaludru kod Berana Anñovic, Kotor, po nahočetu Anñus, Paštrovići, u 6 . v. doselili su se od Kosovske Mitrovice; u Brajićima 1883. god. (Budva); Kotor; Tivat; preselili se iz Kuča u Pipere i Nikšić Anñusic, Golubovci (Gornja Zeta), doselili se iz Graha (Podgorica); Oćevine (Pljevlja); u Podgoricu iz Oreha (Lješkopolje) Ane rbek, Herceg-Novi Anžujski, Ulcinj 13.v. Anzulović, Budva, starosjedioci Anić, HercegNovi, po nahočetu; Škaljari (Kotor) Anifić, u Podgorici, Tuzima i Skadru. Ogranak Ljul j Đurovića iz Gruda (Tuzi) srodnici Lambura, Popovića, Tripčića i Katanića Aničin, i, Hercegovi Aničić, Vučji Do (Nikšić), ogranak Janičića, ranije: Ateljević iz Korjenića. Ima ih odsel u Kruševac (Srbija) i Trst (Italija); Herceg-Novi; Vijenac (Pljevlja), starinci, Oćevina (Pljevlja) i kao: Grujičić; Rasova (Bijelo Polje) i kao: Krajinović Anković, Podgo rica Anodelac (Anadolac), Bar Anočić, Herceg-Novi Anta, Bar Anteljević, Herceg-Novi, p odručni Sušćepan i Topla, doseljenici iz Ljubomira (Hercegovina) 1692. god., njihov je ogranak Anteljko kod Mostara Anteljko, vidi: Anteljević Anter, i, Kotor Antin (Mišk ov), ogranak Ivinih u Srpskoj Crnji. Porijeklom su iz Crne Gore Antić, Piva, od nj ih su u Nañarima (Sarajevo); Podgorica; Rasova (Bijelo Polje); Donja Prešnjica (Podr inje), kasnije: Tadić. Doseljenici od Pljevalja Antičević, Herceg-Novi Antović, Pješivci ( Nikšić); Klenak u Banjanima i kao: Klenčanin. Iseljeni i u Plav, Crkvine (Nova Varoš), R aču i Bajinu Baštu (Srbija). Od njih su: Baćević u Dabru (Hercegovina) i u Sjedinjenim A meričkim Džzavama. Vidi: Antonović. Krimovica i Šišići (Grbalj). Jedni su starinci, a drugi iz Hercegovine; Krtole (Grbalj) 16. v., doseljenici iz Hercegovine; Danilovgrad; Gluhi Do (Crmnica); Darza (Ulcinjsko polje); Golija i Gacko, Ozrovi potomci iz Velestova (Cetinje); Vojno Selo (Plav) Antovići, bratstvo u Dolu Antovići, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu Antokol, a, Sutomore (Bar) Antonijević, Topola (Aranñe lovac), doseljenici iz Pive, istorodni su u Podgorini i nekim mjestima u Srbiji, Dupljaj (Valjevo), a jedni su 1897. god. došli iz drugog kraja Crne Gore u Trešnjev ik (Lepenica); Orlja i Danići (Pljevlja) Antonio, ije, Bogovine (Bjelopavlići) Anton iol, i, Budva Antonov, Kotor iz Kremone 1416. god. Antonović, Pješivački Do (Nikšić). Rani je: Šulenda. Od njih su u Darzi - Ulcinjsko polje; Brezojevice (Plav), ogranak Raj kovića. Iz Pješivaca su se jedni preselili u Sjedinjene Američke Države. Krtole (Tivat) u 16.v. i područne Krimovice. Vidi: Antović; Radovići i Ninkovići (Tivat), doseljenici i z Dapca (Albanija) Antonjolović, Paštrovići (Budva) Antuno, Kotor Antunićevicć Zupci (Bar) 1856. god.; Budva Antunović, Nudo Grahovski i u Nikšiću, Kreček i Dabar (Hercegovina). Potiču iz Kuča (Podgorica); Golija (Nikšić). Iz Golije preseljeni u Kazance (Gacko); po predanju iz Velestova 10

(Cetinje); Dobrota (Kotor), a u područni Perast, doselili su se iz Konavala (Cavta t) 1692. god. Ančin, na, Prčanj (Boka Kotorska) Ančić, Kumbor (Boka Kotorska) Andžović, Kozi ce (Pljevlja) Anjić, Herceg-Novi Apalonio (Apolonio), Prčanj (Boka Kotorska), doselj enici iz Istre Apostolović, iz Pipera se preselili u Pivu. Odatle su se jedni (pre ci Uzun Mirka) preselili u Srbiju Aprcović, ogranak Gardaševića iz Ubala (Čevo), Cetinje , doselili su se u Orah i Miljkovac (Piva), od Aprcovića su: Čipek u Osijeku (Visoko ) Arabelović, Kunje u Mrkojevićima (Bar) Arambašić, i kao: Aranbešić, Kržanja (Kuči), ogranak levića - Milića, a kasnije jedni i kao: Arambašić - Mrkulić, iz grupe Mrnjavčića (Mrnjavčević z Bara u Herceg-Novi kao: Jurić Arambašić; Kunje (Rožaje) Aranbešić, Bar, vidi: Arambašić Ara l (Arangulio), Lepetane (Boka Kotorska) Aranñus, Tivat Aranžul, Kostanjica (Boka Kot orska) Aranzul, o, Herceg-Novi Aranitović, Nikšić; Krće, Rajičevići, Sočice i Kneževa Rijeka p, Risan; Zaljevo (Bar) iz Spuža (Bjelopavlići); Ulcinj, vidi: Abdul Arap (=Adalov), kasnije i kao: Arap. Arap=Abdul, područje Ulcinja i Bara Arapaj, Zatrijebač (Kuči); v idi: Arapović Arapović, i kao: Arap, Odža, doseljenici iz Turske, živjeli u Božurovom Dolu (Piva) 1739. god.; Bratica (Bar); Žabljak na Skadarskom jezeru; Pljevlja 1884. go d.; Rudine (Tuzi); vidi: Arapaj Arbah, u Kotoru Arbanas, Kotor, jedni su iz Pola ga; Prčanj (Kotor) Arbanašanin, Herceg-Novi Arbanović, Kotor Arbarić, u Kotoru su iz ist očne Hercegovine Arvoević (=Hrvojević), Paštrovići Arvović, Pastrovici 1798. god. Ardal, Pod gorica Ardanj, vidi: Ardolaj Ardolaj (Ardanj), Oblik, Zuos i uz desnu obalu Boja ne. Potomci ilirskog plemena Adrejeja Ardolić, Mali Ostros uz desnu obalu Bojane, pri Skadarskom jezeru. Doseljenici iz Gusinja Ardul, Nikšić Arñak, Kotor 1441. god. Ar ić, Herceg-Novi Arjović, Nikšić i Višnjića Do (Golija), Nikšić Arkačević, Ulcinj 1890. god. A c, Golubovci (Zeta) Arkulin, Risan (Boka Kotorska) Arman, do, Buljarica (Paštrovići) 1853. god. Armelin, Budva Armenac, ogranak Midžora u Paštrovićima. Od njih u Kotoru k ao: Rmljenc; vidi: Armenko Armenko, Buljarica - Paštrovići, ogranak Tomića. Označavani i kao: Armenković (Hrmenko Rmenko i Hermenac - Ermenac) u više mjesta, Kneževom Selu (P aštrovići) Armodić, spila Grahovska Armuš, u Podgoricu iz Peći Arnaut, od Ulcinja su se pr eselili u Korču (Sarajevo); iz Vasojevića preseljeni u Ratare (Donje Dragačevo), istor odni sa Stijovićima u Beranama Arnautović, Bihor (Bijelo Polje), preselili se u Stru ganik (Užička Crna Gora); Pljevlja 1874. god. 11

Arović, Berovo (Kuči), ogranak Paljevića, iz grupe Mrnjavčića. Prešli u Podgoricu Arsa, Koto r 1349. god. Arseanović, Metanac i Boljevac (Bijelo Polje) Arsanljuković, Gusinje, o granak Radonjića, iz grupe Vujoševića, sa Oraha (Kuči) Arsen, Srpska Crnja (sjeverni Ban at), oko 1690. god. doselili se kao: Miljanić, iz Zombolja (pokraj puta Temišvar - S egedin), kao jedna od trinajest porodica doseljenika u te krajeve iz Crne Gore. Vidi: Arsenov, Zarić i Savin (kao: Miljanić). Od njih ima u: Vranjevu (Novi Bečej) i B očaru (Banat). Ogranku Miljanića pripadaju: Aleksin i Arsin, vidi: Markov Arsenijević, grana Dabetića, ogranak Protića u Vasojevicćma, vidi: Arbanas. Od njih su u Beranima i Jabučini (Bijelo Polje). Gornji Miljak, kao: Jelovac, kod Nove Varoši; Bobovo (Plj evlja) i kao: Lučić, porijeklom iz Drobnjaka; Ogranak Bakića iz Zabrña (Berane), preselj eni u Tubroviće i Azbukovicu (Lepenica) Srbija; Opletac (Bajina Bašta), potomci Doma zeta iz Crne Gore Arsenov, od njih: Raborov u Srpskoj Crnji (Banat), i kao: Neškov ić iz Crne Gore Arsin (Perin), Srpska Crnja (sjeverni Banat), i kao: Študent, Neškovic , ogranak Ivinih. Vidi: Markov Arsić, ima ih u mjestima: Ulcinj, Bar, Budva, Tivat , Risan, Nikšić. Dosta pripadnika crnogorske dijaspore nosi ovo prezime. Potomci Ars a Abramovića (starinom iz Bjelica), selo Ranilug, opština Kosovska Kamenica. Kraj na stanjen doseljenicima mahom iz Crne Gore. U 19 vijeku ta oblast je nazivana Letn ička Župa Crna Gora, Turci su je nazivali Karadag što u prijevodu znači Crna Gora, stano vništvo je bilo i pravoslavne i katoličke vjere. Katolici su bili pod jurisdikcijom Barskog Nadbiskupa koji im je slao i svještenstvo iako je u Skoplju postojala Nadb iskupija koja im je bila teritorijalno bliža. Potomci Arsa Abramovića žive širom Srbije, Bosne, Hrvatske i svi imaju svijest o crnogorskom porijeklu i svake godine se o kupljaju u Crnoj Gori. Arslan (Begović), u Ulcinj doselili su se iz Trebinja Arsla nagić, Nikšić Arslanović, Mide i Vladimir (Ulcinj); Pljevlja 1874. god. Arsović, Vojno Sel o (Plav) i Gusinje, ogranak Drakulovića, porijeklom od Nikezića iz Bezjove (Kuči). Jed ni su se preselili u Police (Berane) Aruz, Anamali i Široke, uz južnu obalu Skadarsk og jezera Aruc, Široke (Primorska krajina) Aručević, Vladimir (Ulcinj) Aruči, Ckla i Zag onje (Primorska krajina) Aručović, Bobovište (Primorska krajina), porijeklo iz Peći Arhi lupis, Zeta (15. v.) i Kotor 1434. god. Arčan, Podgorica Arčilupis, Kotor 15. v. Ardžić, Podgorica Asalić, Plav (1855. god.) i kao: Haskalić Asanagić (Asanović), Zatrijebač (Kuči) Asanbegović, Vranješ i Mahala (Bijelo Polje); Ogranak Papovića u Goliji (Nikšić) i Gacku; Trebinje (Hercegovina) ogranak Zindovića - Velimirovića iz Duži (Piva) Asanñekić, Martinov ići (Trepča), Gusinje i Murina (Gornje Polimlje), porijeklom iz Vukli (Albanija) Asa nluković, i kao: Analjuković, Komorača (Plav), a kod Gusinja su ogranak Radonjčića iz grup e Vujoševića, sa Oraha (Kuči) Asaljuković, vidi: Asanluković Asanović, Bar; Risan; Nikšić; An jevica; u Podgorici: 1) ogranak Popovića i kao: Vulić; 2) iz Rovaca; 3) iz Pipera, o granak Ravnoložana i 4) iz Donjih Kokota, grana Mujkovića; Brskut (Bratonožići); Piperi, grana Ravnoložana; Lješkopolje, ranije: Popović iz Stanisaljića; Botun i Donji Kokoti ( Zeta), pripadaju grupi Miranovića iz grane Mujkovića; Rovine u Cucama (Cetinje), od kojih su Spahići = Đuričići, pa su se jedni preselili u Grab (Trebinje); Stijepo (Zatrij ebač); 12

Grana Novakovića u Vasojevićima; Herceg-Novi, a drugi po majci; Grab (Popova Šuma), Tr ebinje, porijeklom iz Rovaca Asanovići, negdašnji muslimani u Stanisaljićima Asanoj, Što j (Ulcinj) Asić, Podgorica; Herceg-Novi i Risan Askević, Bar 1861. god. Askov, Lanište (Mojkovac) Asković, Bar 1874. god. Aslanajić, Nikšić Aslanović, Kravari (Donja Krajina) A smanagić, Podgorica Asović, Ibarac (Rožaj), iz Jasića kod Junika (Metohija); Šekulari, pa sišli u Donju Ržanicu (Andrijevica), porijeklom iz Tušine (Žabljak), ogranak Cerovića. Od njih su u Novom Pazaru i Podgorici; Danilovgrad; Nikšić; Velje Selo i Dapčevici (Ulcin j) Aspiot, i, Baošići (Boka Kotorska) Astafović, Vladimir (Ulcinj) Astiot, i, Kotor At anasić, Perast (Boka Kotorska), u 15. v. sišli iz Banjana (Nikšić) Atanasijević, preselili se iz Pive u Srbiju Atanasković, Podgorica Atanasović, Niksić Atanackov, iseljeni iz Crne Gore u Crepaju (donji Banat) Ateljević, Sušćepan (Boka Kotorska), od njih su u Ni kšiću i Johanesburgu (Južnoafrička Republika); u Korenićima kasnije kao: Janičić (Aničić), i m Dolu (Nikšić) Atlagić, iz Podgorice su se odselili u Tursku Atović, Boljanići (Pljevlja) Aćimić, Mrke (Piperi) i Danilovgrad Aćimov, vidi: Arsen, najbliži: Markov iz iste grupe Aćimović, Sasovići (Boka Kotorska) 1692. god. iz Ljubomira (Hercegovina); Ćeklići (Cetinj e); u Podgoricu su došli iz Pipera; Bioska (Užička Crna Gora), ogranak Kneževića iz Pive, grana: Banjanin u Petrovićima (Nikšić). U Riječanima (Nikšić) ogranak Vujačića, ogranak Stani Dragomi Dola (Ćeklići), Cetinje Aurbauht, Budva Aufental, Kotor Aferić, vidi: Aver i Averić, ogranci Kalezića iz Bjelopavlića, ima ih u područnom Spužu, Podgorici, Ulcinju, ko d Bara Afinić, ogranak Lambulića u Vukovcima (Zeta) i Podgorici Afraskata, Kotor Ahm atović, u Podgorici, vidi: Ahmetović Ahmetaj, Valos (Primorska krajina) Ametbašić (Ahmat bašić=Amatbašić), od Amat i kao: Ahmet, porijeklom od Vučitrna (Kosovo). Jedno vrijeme su boravili kod Lješa (Albanija) i odande se preselili kod Podgorice, gdje se razvija ju kao Lješnjani. Najsrodniji su im: Vukčevići, Milići i Boljevići u lješanskom području. Iz oljevića su se preselili u Podgoricu, Skadar i dalje; Ahmetagić, Nikšić Ahmetbeg, Ulcinj , 1679. god. Ahmetljuić, Plav Ahmetmulić, Plav 1899. god. Ahmetović (=Ahmatović), 1601. god. u Podgorici; Herceg-Novi, po majci Danilovgrad; Nikšić; Podgorica 16. v., srodn ici Aliagićima; Klanac (Rožaje), ogranak lokalnih Murića Acić, Draginja (Crnogorsko prim orje) Acović, Tuzi 13

Ačković, Tuzi i područne Grude, odakle su prešli u Podgoricu Adžajlić, Nikšić; Krakačevo, Bis i Lozna (Bijelo Polje) Adžagić, Goričani (Zeta), srodni Osmanagićima, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje). Vidi i kod Martinovića i Rajičevića u Zeti Adžagli, u Goričanima, vi di: Adžagić Adžakovic, kasnije Bjelojević, na području Mojkovca Adžamanović, jedni kasnije ka : Adžimanić u Nikšiću i područnim Muževicama. I jedni i drugi su ogranak Jovovića iz Kuča. Os s (Krajina) Adžemović, ranije: Kovač u Ulcinju 1860. god. Adžialović, u Podgorici Adžiablaho vić, Podgorica Adžiajvanović, Nikšić Adžiajevazović, Nikšić i Boljanine (Bijelo Polje) Adžial Rožaja iz grupe Mulalića Adžiametović, Podgorica iz područnog Graca; u Žabljak na Skadarsko m jezeru Adžiasanović, Podgorica iz Zete, odseljeni u Sarajevo i Ameriku Adžibulic, Ko lašin i Boljanine (Bijelo Polje) 1907. god. Adživuković, ranije: Hadživuković i Tufenčić. Oni su od Balotića (Tomića) iz grupe Novljana u Banjanima (Nikšić). Odselili su se u: Nikšić, Foč i Sarajevo; Previši (Žabljak) Adžijaj, Podgorica, Nikšić i Vilgare (Crnogorsko primorje) Adžijatović, kod Gusinja, kasnije: Radoičić Adžijić, Ubla - Kuči, ogranak područnih Živkovića se od njihovih preselili u Podgoricu Adžijlić, Nikšić Adžijusufović, Žabljak na Skadarskom j zeru 1523. god. i Gornjim Dušićima (Rijeka Crnojevića) Adžilebić, Biševo, Gusinje iz Zatrije bača (Kuči) Adžimanat, Zuos (Ulcinj) Adžimanić, Nikšić, iz Kuča ogranak Jovovića iz grupe Bol vidi: Adžimanovgić Adžimanović, Nedajno (Piva) i Nikšić iz Kuča; Ostros uz Skadarsko jezero džimetović, iz Gračanice (Gacko) doselili se u Podgoricu. Srodnici su im: Đurišići, Raičković Momišićima i Pavnići u Zeti Adžimuseinović, Grude (Tuzi) i Podgorica Adžimuratović, Mali Ost os, uz Skadarsko jezero; u Pivi i kao: Hadžimuratović, pa kao: Barjaktarević u Debeloj Krajini Adžimusić, Nikšić 1801. god. Adžimuhović, Podgorica Adžiomerović, Tuzi, Podgorica, B ne i Budva Adžisalić, Čauševići (Pljevlja) Adžisimonović, u Podgorici iz Tuzi Adžiuseinović, gorici iz Gruda Adžić, Đinovici (Cetinje), predak došao od Bara. Jedni se upute u Donje Banjane (Nikšić). Odatle prema zapadnoj Hercegovini i Dalmaciji, a drugi u Pivu: Pluži ne, Stabna (Marina dolina), Župa pivska, Goransko, Mratinje, Nedajno i Vojinović. Od njih su Adžići u Ostinji (Derventa), Tončić u Maloj Crnoj Gori (Pusto ostrvo) na zapadn im padinama Durmitora, sa donjim naseljima na ušću Sušice u Taru, zatim: Uščumlić (ranije: Z ečević) u Gunaču, Nedajnom i Donjim Bistricama (Piva), Nikšiću i Retkoceru (Medveña, južna Sr ija), Božović kod Šavnika, Vasić u Lukavici, a u Lokvicama i Prosjenici kao: Moćević (Saraje vsko polje), Demir u Užičkoj Crnoj Gori; Kokorine (Gacko), od A. iz Lisine (Piva); p ostoje mišljenja da su tamo iz Petrovića (Banjani, Nikšić), od "tamošnjih" Rajkovića, srodni ka Nosovića u Koritima (Bileća). A. i Rajkovići u Kosijerima (Cetinje) ne iznose (nije evidentirano) da su istorodni; u Pješivcima ranije: Breškovac; Krivača i Borje (Čajniče) - Foča, zvano Borilo i Osojni Orah (Čajniče), jesu iz Žabljaka; u Nikšiću su iz Rovaca (Podg orica); potomci Marka Adžina (Mića) Bulatovića; Duga i Miločani (Nikšić) iz Markovine (Cetin je); u Lijevoj Rijeci (Podgorica) pripadaju plemenu Vasojevići iz grane 14

Novakovića. Od njih su u Trebaljevu rovačkom, Bjeloševini (Mojkovac), Beranama, Gusinj u, Dio i Kruševo (Bijelo Polje) i nekim mjestima u Srbiji; Gornje Polimlje, ograna k Ćulafića; Bar i dotično Zaljevo; Ubli i Savina, Herceg-Novi; od A. iz Pive jesu: Pivčić i Perin u Miljevcu (Nevesinje) Adžići iz Pive (Lisina, Plužine, Milšsevici, Brljevo, Sed lari, Goransko i Vojinovići) doseljenici iz Metohije preko Banjana Adžići, bratstvo u Kosijerima Adžići ("Breskovci"), bratstvo u Bogmilovićima Adžović, Tuzi (Podgorica), sišao i z Hota, a od njih su u Podgorici; Danilovgrad; Nikšić; Kozice i Boljanići (Pljevlja) A džopulos, u Rijeku Crnojevica doselili su se iz Grčke Ašanin, imena po lokalitetu Has - As (promjenom u Vranješi, pa Tomaševo) - Bijelo Polje. U Pavinom polju zabjelježeni 1720. god.; Bare (Žabljak) iz Asa u Vasojevićima; Bijelo Polje; Vinicka (Berane) Ašik, Bar i Podgorica Ašinić, Boljevac (Bijelo Polje) iz Šalja (Albanija) Ašper, Kotor Aštd, Ba r Aštić, Bar Ašujan, Sivac (Kosovo) u 17. v. doseljenici iz Boke Kotorske Ašun, Sivac ko d Lipljana na Kosovu, doselili se iz Boke Kotorske B Bab (Babal=Babalević), Riježević (Paštrovići) Baba, iz Boke Kotorske preselili su se (1521.god) u dolinu Tare Babaje = Babanja, Kuči; u Podgorici, u Nikšiću, kao: Ibričević Babajić, Bijelo Polje Babalj, Podgor ica Babadriz, Ulcinj 1884. god Babanja, vidi: Babaje Babarović, Budva; Dobrota i P erast (Boka Kotorska) Babačić, u bjelopoljskom području u Tucanima i Gornjem Bihoru su iz Njeguša (Cetinje). Srodni su Zekićima, kod Rožaja i Obradovićima u Gornjim Selima (V asojevići); Nikšić Babić, Plana i Meka Gruda (Bileća), Hercegovina, porijeklom iz Kobiljeg Dola (Cuce), Cetinje, ranije: Krivokapić. Jedno vrijeme živjeli u Planjskom polju ( Hercegovina). Njihovi srodnici Babići prešliu Selište, Meku Grudu i Trnovice (Bileća); K ošute i Fatnica (Hercegovina). Busak (Banjani), Nikšić, njihovi bliži srodnici, od pretk a K. iz Kobiljeg Dola (Cuce), jesu: Avdić u Plani, Pandurši, Podosoju, Šakotićima i Kriv ašu (Bileća), Zimonjić u Gacku, Šarenac u Bijelim Rudinama, Vlaovićima (Ljubinje), Davidov ićima, a u Bijeljanima, Fatnici i Mostaru (Hercegovina) i području Drobnjaka (Žabljak sa okolinom), u Paniku (Bileća) kao: Parežanin; Zagora (Gornji Ceklin), Rijeka Crnoj evića. Oko 1730. god. jedni se odselili u Srbiju. Ogranak Maraša u Donjoj Zeti; Prčanj (Boka Kotorska); iz Kuča jedni su se preselili u Pješivce; iz Nikšića (oko 1884. god.) preselili su se u Otiloviće, Prenćane, Bukovicu i Maoče (Pljevlja); Dobrilovina, Mojko vac (matronimik) po babi iz Banjana (Nikšić); Mokro (Šavnik), ogranak Nikitovića iz gran e Milutinovića, potomci Novljana; Crkvičko polje i Žeička (Piva), doseljenici iz Banjana (Nikšić), iz Stabna (Piva) i kao: Babić (Filipović) preñu u Beč (Austrija); jedni su se iz Nikšića preselili u Novi Pazar; u Pješivce su se doselili od Nikšića; u Nikšić doselili iz Če (Kčeva); Cetinje u 13. v. kao: Toljić, razgranati; iz Vrbice (Bijelo Polje) preselil i su se u Berane, gdje ima posebnih Babića; u Šekularima, sa ogrankon Tomović; i u Kal udre (Berane); Dumezići (Bar); Budva (u 17. v.) doselili iz Stare Crne Gore, a jed ni su po majci; Zupci (Bar), porijeklom od Bileće; Spič (Sutomore), Bar (u 16. v.) d oselili su se iz Stare Crne Gore; Vitasojevići (Pješivci), ogranak Gupkovića; Ulcinj, starinom iz Hercegovine, došli 1901. god.; na području Nikšića: Grahovo, Viluse, Gornje Polje, Dragovoljići i od njih u 15

područno Oblatno; u selu Brajovići (Bjelopavlići); Martinići (Bjelopavlići), ogranak Stojk ovića. Od njih su u područnim: Gostilju, Laću, Jelenku, Bjelovoj Glavici i u planini B ukovici. U Gostilju Brajovića posebni; Golija; 1) Krstac od Nevesinja i 2) Gosliću ( Nikšić) iz Bjelica (Cetinje) Babići, bratstvo u Pješivcima Babići, u Šekularu (bratstvo Ćetko ići, šekularski Drobnjaci) Babići iz Pive (D.Crkvica), starosjedioci iz Babića Babica, B ar Babiči, Podgorica Babo, Kotor, porijeklom su iz Venecije (Italija) Babović, grana Novakovića u Konjusima (Vasojevići); Šušanj (Bar); Gusinje; Radanovići (Tivat); Ogranak B ajramovića u Herceg-Novom. Od njih su u Fatnici i Zaušju (Hercegovina); Brguli, Herc eg-Novi, od njih su u Trebinju i Prijevoru (Bileća) Babunčić, Babunci i Klinci (Grbalj ) u 15.v. Bavadi, Kotor 1227. god. Bavčić, u Kotoru, porijeklom su iz Padove (sjever na Italija); Bavčići (Pljevlja) ogranak Jaukovića, grana Melešević Mandića iz Drobnjaka Bagaš Budimlja (Berane) i kao Bukumir, jedni su porijeklom iz Kosovog Luga (Bjelopavl ići), a drugi su srodnici Furumdžića iz Rasove Bijelo Polje. Ovi su porijeklom iz Kuča; kod Berana i kao: Milanović ogranak Novakovića u Vasojevićima; Jablan i Brijeg (Plav), porijeklom iz Bratonožića Bagdov, Brgule (Boka Kotorska); Bar Badglava, Budva 1650. god. Badelić, Pljevlja; Bijelo Polje Badić, od Bijelog Polja preselili suse kod Nov og Pazara Badnjaković (Hadžiomerović), Cetinje, odakle su u Tuzima, Podgorici, Sarajev u, Skadru i Carigradu Badnjar, grana Radulovića, iz grupe Trepčana, koji su se prese lili iz Nikšićkih Trepača u Drobnjak; Podgorica Bažisko, Donja Lastva (Grbalj) Baz, i, U lcinj Bazan, Baćan = Bačan, kasnije i kao Bacianović, barska vlastela 1417. god., tako i u Ulcinju u 13.v. Bazdan, Grbaljska naselja Bazilija, Bar Bazilio, Kotor 13 14.v. i u Baru Bazović, Mojstir (Bijelo Polje) Bail, Rabrovac (Drobnjak) Baile, n adimak bratstva Jovetića-Radojevića Bailović, Vranovo i Bobovo (Pljevlja); Podgorica B aipovski, Kotor, po nahočetu Baić, Nikšić Baica, Baice (Cetinje )u 16. v.; Bar Baja, Nikšić, jedni su se odselili u Pilatoviće, Donje Dragačevo i Žitni Potok (Srbija), a u Ivanji cu i kao Bajagić, grana Branilovića u Pivi. Od njih su na Glasincu (Romanija) Bajagići , bratstvo iz sela Zukve, pleme u Pivi Bajar, Podgorica; Donji Stoliv (Boka Koto rska) Bajatović, Pljevlja Bajač, Bogdašići (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore Bajadžić, Pljevlja Bajević, Stijena Piperska i u Rovcima, potomci Bilatovića Bajezić, Drobnjak Bajer, Herceg-Novi i područni Podi Bajilović, iz Pive su se preselili u Vr anovine (Pljevlja) 16

Bajić, od Kolašina su preseljeni u Pljevaljsko polje, razgranati. Od njih su u Maoču, Ži dovićima, Mraovićima i Grevu (Pljevlja), pa jedni kasnije kao: Cvijović; Police (Beran e), ogranak Mijomanovića; kod Gusinja; ogranak Martinovića u Komaima, porijeklom iz Bajica (Cetinje); iz Kuča u Podgoricu; Bjelice (Cetinje), ogranak Mrvaljevića, prese ljenih u Gostilje brajovićko (Bjelopavlići), posebno bratstvo Bajić; Od Nikšića odseljeni u Ivanjicu (Srbija) i oko 1487. god. preselili se (Radovan Baja) i kao: Pilatović u Pilatovićima (Donje Dragačevo), vidi: Baja; odseljeni u Srbiju, nakon pohare Kuča; Ška ljari (Boka Kotorska) 1557. god.; u Pljevljima 1895. god. Bajići (Martinovići), brat stvo u Komanima Bajica (Bajo), predak Martinovića Bajica, Bajice (Cetinje) 1597. g od., ranije: Bajičić; vidi: Baja; Nikšić Bajica, Komnen, predak Samardzica Bajičić, Bajice ( Cetinje), vidi: Bajica; Kotor Bajičići, staro bratstvo u Bajicama Bajkin, vidi Bajko v Bajko, predak bratstva Bajkovića Bajkov i kao: Bajkin, Žitište (Sentñuraš) i Iñoš (sjeverni Banat), porijeklom iz Stare Crne Gore Bajković, Zalupe (Cuce), Cetinje, ranije: Or lović. Od njih su u: Grañanima i Riječanima (Rijeka Crnojevića); Dujevu i Sotonićima (Crmn ica) 1552. god. Od ovih su u Metohiji kao: Banov; Kavač i Glavati (Grbalj) i kao: Balković. Porijeklom od Rijeke Crnojevića i kao: Banović; Bigovo (Grbalj) 9 - 14. v.; Baošići, Srbina i još neka naselja u Boki Kotorskoj, porijeklom sa Bajkovih Kamenica; Krivošije; Kotor (1551. god.) i kasnije u područni Mide; vidi: Balković Bajković, bratst vo u Sotonićima Bajkovići (Krivokapići i Preobrežani), grupa bratstava u Cucama Bajlović, Še stani (Primorska krajina) i Bratica (Ulcinj) Bajmak, Zaljevo (Bar) Bajmaković, Bar Bajo, Prčanj (Boka Kotorska) Bajović, Židovići, Maoče, Mrzovići i Gvero (Pljevlja), pa jedn i i kao: Cvijović. Porijeklom su od Kolašina; Radulići u Bihoru (Bijelo Polje); Rudini ce i Bezuje (Piva), pa od njih jedni preñu u Dubrovsko i Rudinice (Žabljak), pa jedn i kao: Čepur; Vilanj i Pelev Brijeg (Bratonožići), vidi: Ratković-Bukumir; Crnci (Piperi ); Rastovaci Gornje Polje (Nikšić); Njeguši (Cetinje) i u područnim Brajilovićima (Bjelice ) i kao: Pravilović; Jugovići (Nikšićka Župa); Komani (Podgorica), grana Bezdanovića i kao: Pejović - Bajović Bajovići (Pravilovići), bratstvo u Ublicama Bajovići iz Pive (Rudinice, Bezuje), starosjedioci u Rudinicama i neposredni potomci Baja Pivljanina Bajor, Podgorica Bajra, Podgorica Bajr, i , Kravari (Ulcinj) Bajrailić, Babića Brijeg (Bije lo Polje) Bajraktarević, Plav i okolina 1875. god.; Bar; Kod Vladimira (Ulcinj) Ba jramić, Ulcinj 1865. god. Bajramlić, Bijelo Polje, jedni su preselili u Novi Pazar B ajramović, Lagatori i Mojstir (Bijelo Polje); Pljevlja; Kunje (Ulcinj); Bar; Pečuric e, Kosići i Velje Selo (Bar); Herceg-Novi, zvani: Stolica. Od njih su na Plani (Bi leća) Bajramspahić, Bijelo Polje Bajri, Kravari (Crogorsko primorje) Bajrović, iz Kuča s u se preselili u:Nikšić, Kruševo i Glibaće (Pljevlja), jedni kao: Dizdarević i dalje u pod ručje Raške i kao: Cvijović; kod Vladimira (Ulcinj) Bujurin, Kotor Bajčeta, Banjani (pod ručje Jelovice9, Nikšić 1597. god. i 1600. god.; vidi: Lalović; Kruševo (Kruševice), Zatarje (1660. god.), pa jedni oko 1875. god. presele se u Zminice (Žabljak); Kovren, 17

Kičevo, Grab i Lekovine (Pljevlja) i kao: Bajčetić u Ljucama, Brvenici, Kosanici, Bobo vu i Kakmužima; od ovih su u Lekovini (Pavino Polje), Pljevlja, porijeklom su iz B anjana (Nikšić). Jedno vrijeme su živjeli na Tjentištu (Foča); od njih su: Džogava, Tomić i I ić u pljevaljskom području; polovinom 19. v. iz Nove Varoši preselili se u Grab i Gobu (Pljevlja). Odatle su se jedni preselili u Bukovik (Nova Varoš), Grab i Rogaču, Don je Dragačevo, kao: Bajčeta i Bajčetić; Pavino Polje (Bijelo Polje); kod Pljevalja označeni kao Orlovići, jesu iz Miljevine (Foča) Bajčetić, vidi: Bajčeta, ogranak Martinovića iz Baji ca (Bajov ugao), Cetinje, preseljeni u Miriloviće, Belače, Baljke i Ljubovo (Hercego vina); jedni u Suvadol (Suvi do) i Širokom polju (Lipljan); Ljuće, Brvenica, Kakmuži, Kosenice i Ljuće (Mataruge), Pljevlja. Porijeklom iz Banjana (Nikšić), slave Jovanjdan ; vidi: Lončar i Mirković, ogranak Martinovića Bajči, kod Bijelog Polja Bakal, i, Ulcinj Bakalović, Ulcinj Bakarović, vidi: Ostojić, u Lučanima Bakačević, u Kosoru, Koćima (Kuči), o vih su u Kastelima (Grbalj) i jedni u Srbiji, vidi: Bakoč i Bakočević Bakigano, Brskov o (Mojkovac) u srednjem vijeku Bakija, Boljanići (Pljevlja); Bioč (Berane). Oni su i z Kuča Bakić, Zabrñe (Andrijevica), Pešca i Bare (Berane), grana Novakovića, Vasojevića. Od Andrijevice su u Tubrovićima i Azbukovici u Srbiji, a od tih su: Arsenijević, Gajić, J eremić i Marić; ogranak Ivanovića iz grupe Dabetića u Vasojevićima; Dovoli (Pljevlja); Rav na Rijeka (Bijelo Polje), Berislavci (Zeta9, ogranak područnih Begovića, doseljenika iz Zagarača (Danilovgrad), a drugi su ogranak Maraša u Zeti, Sjenice (Kuči); u Moraču s u došli izKuča kada i potomci Bogićevi Baković, Kuči, ogranak Ivanovića, od njih su u Štitari a (Mojkovac); Vranešu (Bijelo Polje), iz Kuča; Karoševina, Toci i Džurovo (Pljevlja). Po tiču od Kolašina. Od njih su u Nikšiću; iz Drobnjaka, jedni su se odselili u Zetu, a dru gi u Sirovce (Bijelo Polje); Prnjavor (Plav) Bakojev, Kotor Bakoli, Kotor Bakos, Dobrota (1421. god.); Kotor Bakota, kasnije Bakotić 1698. god.; Bačvice i Buljarice (Paštrovići) Bakotić, vidi Bakota Bakoč, iz Župe Aranñelovo (Trebinje) oko 1695. god. prese lili su se u Oputne Rudine, pa u Bare, Nudo, Grahovo i Petroviće (Nikšić), jedni kao: Janičić, neki odatle preseliše se u Polja (Mojkovac) a 1879. god. jedan u Ljubinje (He rcegovina) iz ogranka Tešavić, a Vasko Antov, Simo Lazarev i Blagoje Krstov (1908.g. ). Jedni Janičić u SAD, Janičić u Krokopu (Prokuplje) 1885. god.; Kruševice, Kuti i Lastva (Boka Kotorska) i kao: Bakočević; Banjani i Gornje Polje (Nikšić); Risan iz Bakoča (Trebi nje); Kuti, Žljijeb i Morinje, Herceg-Novi, oko 1689. god. doseliše se iz Korjenica (Trebinje). Jedni su i kao: Bakočević i Bakotić. Bakočević, i kao: Bakačević, Kosor i Koće (K pojedini kao: Đelošević u Podgorici i Zeti; jedni su u Podgorici iz Bakoča (Trebinje); Nikšić; Lastva (Tivat); kod Herceg-Novog ranije: Bakoč; vidi: Bakoč Bakrač, iz grane Brani lovića u Goranskom (Piva); u 14. v. iz Crmnice su se preselili u Žljijeb i Kuti, Her ceg-Novi; peraška naselja (Boka Kotorska), oko 1750. god doselili su se iz Konaval a; Podgorica Bakrači iz sela Goransko u Pivi (Goransko sa Sinjcem) Bakračević, Mijokus ovići i Vražegrmci (Bjelopavlići) Baktešević, sa Lončarevićima, kod Gusinja su se doselili iz Zatrijebača (Kuči); porijeklom su od Milića iz Bjelica (Cetinje) Bakulić, u Kotoru 1472. god Bakša, kao: Boxa, slično Bogšić i Boša (Bar) 1347. god. Bal, vidi: Baldo, u Tuzima iz Debra (Makedonija) Balaban, Perast (Boka Kotorska), ogranak Vukosavovića; u Vasoj evićima 18

Balabušić, Sankovići (Paštrovići) i kao: Senković; Kotor; Risan, Jošice i Bijela (Boka Kotors a), porijeklom iz Stare Crne Gore; Bijela, Herceg-Novi Balaidžić, u Pivi, ogranak Fi lipovića, iz grane Slijepčevića; Kamenari (Boka Kotorska) Balajić, Zmijinac (Bijelo Polj e), od njih su u Urvskom Dubu i Dobrom Dubu (Novi Pazar), porijeklom su iz Šaronja sa Peštera Balandžić, Sjenice (Kuči), ranije: Bulatović; Orah (matično), Ercegova Strana (P lužine), Piva i Stari Vlah (Višegrad), ogranak Filipovića - Slijepčevića Balarić, hercegnovs ko područje Balaci, Bar Balba, Budva 1660. god.; Kotor (1727.god.), iz Venecije Ba lbi, u Paštrovićima i Kotoru Balbin, Duklja (Podgorica), srednji vijek Bald, a, Bar Baldić, Sutorina i Kotor (Boka Kotorska) Baldo, Stoliv, Boka Kotorska, jedni kao: Bald, slično Vale (Valius) u Ulcinju i Baru 1325. god. Iz Kotora se presele kao: V alerić Balduko, Kotor Baleba, Prčanj (Boka Kotorska) Balević, Balabani i Golubovci (Ze ta). Oni su iz Bratonožića, vidi: Baljević; Petrići (Bjelopavlići), potomci Lužana; odseljen i iz Bratonožića u Bezjove (Kuči), kasnije kao: Đerković i jedni kao: Milović, od kojih su M ilovići u Grahovu (Nikšić) i područnim Gornjim Dubočkama. Iz Kuča su jedni kod Prokuplja (juž a Srbija), a drugi kod Gusinja; u Zatonu (Bijelo Polje), pa kod Berana porijeklo m su iz Bratonožića; Ulcinj; Nikšić; Šekularci, potomci su Vuka Levaka; Berane, iz Bijelog Polja; Herceg-Novi, po nahočetu; Bijela i Jošice (Boka Kotorska), porijeklom iz Sar ajeva; u Kotoru 1351. god. Balevići, rod u Bratonožićima Balepčević, Podgorica Baletić, Čevo Cetinje), od njih su u: Broćancu, Orlini i Riñanima (Nikšić), Srpskoj (Zeta) i Podgorici ; Bar; Štitarice, Bistrica i Polja (Mojkovac), jedni ranije kao: Dozda, porijeklom iz Rovaca; Zlostrup (Golija), Nikšić Baliagić, Kolašin u 18.v Baligić, Ravna Rijeka (Bije lo Polje) Balidenić, Martinovići (Trepča), Gusinje Balidović, Gusinje, porijeklom su iz Albanije Balija, Njegnovo (Bijelo Polje); vidi: Balić Balijagić, Bijelo Polje i podr učna Rasova; Kolašin Balijani, Ulcinj 1904. god. potiču iz Jermenije Balijanović, ranije : Petrušinović u Bjelopavlićima. Od njih su u Dobitaku (Srbija) Balijaš, Golubovci (Zeta ), ogranak Kaluñerovića, doseljeni iz Klimenata (Albanija), porijeklom su iz Pipera Balint, Podgorica Balistić, Donji Stoliv (Boka Kotorska) Balić, Trebjesa i Staro Sel o (Nikšić9, potomci Nikšića (Trebješana) iz Bojovića (Župa Nikšićka), jedni odu na Sveti Stef aštrovići) i potom u Carigrad; Kolašin i područno Trebaljevo. Od njih su kod Novog Pazar a; Zaton (Bijelo Polje) i kao: Balija, Čelobrdo i Đenoše (Dapsovići), u Paštroviće doselili iz Stare Crne Gore. Od njih su Novaković u Paštrovićima 1590. god.; jedni su se presel ili u Perast (Boka Kotorska); Bar; Jošice (Risan), doselili su se iz Sarajeva; Kot or; Budva; Ulcinj i Gusinje, porijeklom su iz Klimenata (Albanija); u Baru i Bečićim a (Budva), ogranak Dabkovića (18. v.) doselili se iz Đenoša (Spič), Sutomore, a kasnije i kao: Kenter; Struga (Žabljak). Od njih su u Gajtanu (južna Srbija) i Baru; vidi: V alićević Balićević, Komani (Podgorici); Kosjelice (Bratonožići) i kao: Balić Bališ, i, vidi: u Kučima; Tudurovići (Paštrovići), ranije: Đenaš iz Đenaša; Spič (Bar) 19

Bališić, vidi: Balšić (Stratimirović) Balković, Grbalj, kao: Bajković 1536. god., vidi: Bajko ić Balović, Kotor 15.v. i 1799. god.; Perast i okolina Herceg-Novog; Brskut (Bratonožići ), ogranak područnih Čañenovića. Od njih su u Metehu, Vojnom Selu i Plavu. Jedni se odat le preseliše u Đurñeve Stupove (Berane) Balosav, Balosave (Nikšić), od njih su u Nikšiću i ok lini Balota, Balotići i Grahovo (Rožaje), pa jedni i kao: Balotić, srodni Kujovićima, po rijeklom iz Džara (Vukli), Albanija Balote, stari nadimak bratstva Batričevića Balotić, Kosor (Kuči), vidi: Bališ; Banjani (Nikšić) oko 1703. god., odatle su se preselili u Dro bnjak, oko 1683, oko 1683. god. - oni su ogranak Kaluñerovića iz sela Dukata (istočni Banjani) i kasnije Tomić-Novljanin, vidi: Balota; iz Kuča su se jedni preselili u Br njice i Jasenovik (Novi Pazar) Baločević, bratstvo Njeguši (Cetinje) 1492. god.; Koman i i Cetinje Balošević, u Bostunu (izmeñu Šturovnika i Jezerskog vrha), Cetinje Baltić, iz Morače i Rovaca (Kolašin), jedni su se preselili u Biševo (Mojkovac), iz Kruške; Tomaševo (Bijelo Polje); Kotor; Kameno (Boka Kotorska), porijeklom su iz Kamenice (Trebin je); Podgorica; kod Herceg-Novog Baltov, Bar Bals=Baoš=Balša ili Balšić, oko 1331. god., kasnije vlastela u Zeti, vidi: Balšić Baluić, i, Budva Balušina, Paštrovići 1399. god. Balča , kod Prokuplja (Vidovača, Dubrava) 1904. god. iz Vilusa (Nikšić) Balčić, Kolašinska polja i Bistrica (Mojkovac); Budva Balšin, u Budvi Balšić, Ulcinj 14.v.; zetska vlastela; Gor nja Morača (19.v.). Od njih su u Bačkoj, Štitaricama (Sjenica); iz Kuča, potomci zetskih Balšića, grana od kćeri Vukanove (Nemanjina sina) neki i dalje; Beograd i drugdje; Se lo Balše (Plav) 1913. god.; Poćerska, Bijelo Polje, srodni tamošnjim Popovićima, vidi Ba ls Balšić = Maramonte, 1420. god. i kao: Stratimirović = Balšić (od Balšinog sinovca); u Zet i, Baru i Budvi 1360. god.; Baošići, Boka Kotorska i kao: Cvjetković; vlastela u Zeti 1590. god.; Brezojevice Plav 1900. god.; Stratimirović - Balšić u Ulcinju, Đurñe (1385 - 1 403. god.) gospodar Zete, pa jedni kod Sjenice Balšići nastanjeni u dolini rijeke Li ma i pored rijeke Bistrica...u selima: Glavača, Mokri Lug, Vrh, pokraj grada Bijel og Polja... Baltić (Stratimirović), u Baru i Ulcinju 1360 - 1421. god.; zetska vlast ela 1369. god. i kao: Balšić; u Kotoru iz Dračeva (Podgorica) 1337. god.; Plan i područn o Vojno Selo i kao: Bašić; Vrh Bistrice (Bijelo Polje) Baljević, Klopot i Zmijanac (Br atonožići). Od njih su u Zeti, Kotoru i Podgorici, u Novom Sadu potomci Stojana (sin a Bojana Jovanova), kao: Stefanović u Bijeloj Svobodi u Krajini; Cetinje; Lješkopolj e (Podgorica), srodni su Milićima i Vučkovićima sa toga područja Baljić, Ulcinj Baljuhević, kod Plava 1820. god. Baljuš, a, Brankov Pod u Dobrijevićima (Žabljak), ogranak Miloševića, iz grupe Novljana. Od njih su se (1820. god.) jedni (oko 1840. god.) preselili na Glasinac (Romanija) Baljušić, Kržanja (Kuči) i kao: Ljakić, ogranak Bojovića, iz grupe Mr njavčevića Bamba, Prčanj (Boka Kotorska) Bambaseli, Kotor Bamberc, Drenovštica, Pješivci i z grupe Lužana Bambur, Prenčane i Maoče (Pljevlja) Bamjaković, Bar Ban, Miruše i Kalanjevići , uz Trebišnjicu, autohtono; Herceg-Novi i Perast (Boka Kotorska). Oni su 20

iz Hercegovine. Jedni i kao: Banović; Krtole, Radovići i Glavati (Grbalj). Oni su iz Grañana (Rijeka Crnojevića) u 17. v. i jedni preñoše u područne Lješeviće Ban, negdašnji sta nik sela Vrbe Banda, Podbišće (Mojkovac); Podgorica Banašević, Zavala (Piperi). Patronom ik od Banaš Bander, Plav, ranije: Smahionović (Smajljević) porijeklom su iz Anadolije (Turska) Banderalom, Brdo kod Prevlake, Herceg-Novi Bandić, srodnici Orlovića, sa Or line ispod Budoša (Nikšić) i Komanima (Podgorica), potomci Radonje Ivanova, razgranati . Porijeklom su iz Klisure (Kosovo), vidi: Sekulić, Vukadinović, Vukotić, Barović, Stank ović i Kolarović. Od Bandića (Komana) odselili su se na Romaniju, u Šumadiju i u nekim m jestima se prezivaju Bandić ili Komanin, kao takvi u Ulcinju (1891. god.), a kao: Bandić u Baru i peraškim naseljima; i u Bosnu: Kamen (Rogatica), Pofalići i Osjek Blažuj ski, Sarajevo, Gudovac i Dubovik Alihegov (Krupa) Bandići (Vukovići, Barovići, Vukadin ovići, Sekulići, Radonjići), bratstava u Komanima Bando, Pokrajci (Pljevlja) Bandović, B andovića Most (Andrijevica) i u Beranama pripadaju grupi Novakovića, Vasojevića; područj e Bistrice (Bijelo Polje) Bandoral, Kotor Banetin, Herceg-Novi Banisavljević, u Ba njanima (Nikšić) Banit, vidi: Banić Banić, ranije: Vukčević, u Lješkopolju (Podgorica), vidi: Banit; u Luge (Berane) Banićević, Cuce (Cetinje), ogranak Mijajlovića, iz grupe Preobr ažana. Od njih u: Površi, Grahovu, Petrovićima, Tupanu, Busku, Nikšiću, sve u nikšićkom podru , Petrovom Selu (Timok), Kuršumliji (Srbija), Delomaru u Nevadi (SAD), Toploj i Ku mboru, Herceg-Novom; Ogranak Ivaniševića, iz Njeguša (Cetinje). Od njih su u Petrovićima (Nikšić). Porijeklom su iz Starog Vlaha (Srbija); Kotor Banićevići sa Šakićima (Preobrežani) bratstvo u Cucama Banićevići, rod u Grahovu, Nikšiću, Srbiji ( Petrovu Selu i Kuršumliji) i S.Americi Bankanj, Bankanji (Zatrijebač), Kuči, vidi: Ademović Bankalić, Graharovo (P ljevlja) 1485. god. Banković, Ivane i Lozna (Bijelo Polje); iz Bjelopavlića odseljen i polovinom 18. v. u Baljkovac i Malu Vrbicu (Lepenica) i kragujevačko područje Bano , istorodni sa Bajkovićima (Petrovićima) u Cucama (Cetinje), vidi: Bajković Banović, kod Cetinja u 14. v. vidi: (Prekornica i Donja Sela), Rijeka Crnojevića. Od njih su u Dalmaciji, porijeklom su od Sarajeva; Ledenac (Njeguši), Cetinje (po ocu Ban) u 1 334. god.; Kovači i Glavati (Grbalj), Budva; Nikšićko Prekovoñe; Bar; Perast i Donji Sto liv (Boka Kotorska). Ovi su iz Raške; od Rijeke Crnojevića odselili se u Darzu i Tuñem ile (Bar), a u Vraku (Skadar) kao: Banjević; Počekovići i Petrovići (Nikšić), jesu potomci M aleša (Maleševaca). Najbliži su Dedijerima (Aleksićima) u Oputnoj Rudini. Od njih su u S rñevcu (Gacko); Iz Pive oni su preseljeni u Gračanicu Sokolsku (Srbija), Banović, Joko vić, Pejović i Kecojević i drugi, potomci Tripka koji sa Kosova doñe u Donje Banjane; gr ana Radetića (Petrovića) iz Lutova (Bratonožići) preselili su se u Pipere; Nikšić i odatle j edni se preselili u Oputne Rudine (Nikšić) Banož, Piva Banušat, a, Ulcinj 1859.god. Bandžo vić, Bandžovići, Rožaje, doselili su se iz Badžova Brda sa Bihora (Bijelo Polje), porijekl om su iz plemena Klimendi Banjanin, u Banjanima (Nikšić) 1319, 1372, 1465 i 1597. go d. a označavani i kao: Banjanin = Petrović i Cvjetković = Banjanin. Kod Nevesinja (Her cegovina) i kao: Banjanin = Nikšić. Iseljavali su se (1664. god.) u Bosnu, Trnovo, K alinovik, drugi u Zetu, treći u Palicu (Raška) i druge krajeve. Od njih se razvilo o ko 20 bratstava. Ima ih kod Nevesinja (Hercegovina) i kao: Banjanin u Šivolji i 21

Dobrom Polju (Kalinovik) kao ogranak Mirkovića iz Banjana (Nikšić); u 17. v. iz Banjan a raziñu se četiri brata: iz Banjana (Nikšić) u Banjane (Kačer), Šumadija, kao: Kojić = Milja ić a u Ljigu kao: Nikolić, drugi kod Trnova (Srajevo), treći kod Gradačca (Lika), a četvrt i kod Plitvičkih jezera (Lika) kao: Banjanin i u Kninskom polju Banjasić, ogranak Ka lezića u Kosovom Lugu i Pavkovićima Banjević, i kao: Banjović, Bipče, Brskut, Lopari, Momče (Kuči) i područni Kosor i kao: Banjević=Tržaković. Jedni su porijeklom od Banja Luke (Bosn a). Od njih su u Podgorici, Vasojevićima, Metehu (Plav) i Metohiji; Pješivci i Oputn e Rudine (Nikšić), oni su Bogdanovi potomci; Vraka (Fraka), Skadar, ranije: Banović iz Prekornice (Cetinje); vidi: Banović Bunjkanj, Doljani (Kuči) i kao: Gašović u Benjkanji ma (Zatrijebač), Kuči i jedni kao: Ljuljan, pa preseljenjem u Nikšić kao: Banjkanj i u K utima kao: Ivanović, a kod Gusinja kao: Bektaš. Porijeklom su od Rijeke Crnojevića, ka o i oni u Dinoši, uz Cijevnu; vidi: Bećiragić Bankeć (Ban-Keći), u Zatrijebaču Banjović, Ljes ovi Dolovi i Paprat, Pješivci iz grupe Potoljića; Lopari (Kuči), porijeklom su od Banj a Luke (Bosna). Na Kosoru (Kuči) i kao: Tažaković (Banjević), od njih su u Podgorici i S pužu; vidi: Banjević Banjovići (Papračani), bratstvo u Cerovu Baor, ranije: Mican u Kričku (Pljevlja) Baoš, vidi: Bals Baošić, Bašina Voda na Poviji u Pješivcima. Od njih su u Obla tno (Nikšićka Župa) i u Morači; Bijelo Polje; Baošići (Boka Kotorska) Baošići, porijeklom od uškovica iz Balšine vode kod Manastira Ostrog. Danas ih najviše ima u Gornjoj Morači. Ba povski, Kotor Bar, Bar (1245. god.) od baro-bao, na arabljanskom. Od njih su u B ariju (Italija) kao: Kurk-Barda, a u Kotoru (1263. god.) kao: Bari Bar, i, Kotor Baragešević, Paštrovići 1674. god. Barad, Kotor Barada, Podgorica Barakov, Trojice (Kot or) 1599. god. Baraković, Ćeklići (Cetinje) 1566. god., od njih su u Kotoru i Boki Kot orskoj Baralić, Srbina (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine Baram, i, ogr anak Đurjanovića u Drobnjacima Barami, Nikšić u 15. v. Baran, vidi: Barc Baranin, i kao: Baranus, u Kotoru 1330. god., došli iz Bara; Glibaći (Pljevlja); grana Đurjanovića u Dr obnjacima Baranović, Kotor; iz Beran Sela (Berane), preselili se u Bosnu Baranus, vidi: Baranin Baranjin, u Drobnjacima Barać, u Kučima ogranak Grujića. Preselili su se u Bare i Tušinu (Žabljak), pa jedni dalje u Bistricu (Mojkovac); Lipovo (Kolašin); Ka ludra (Berane); Trepča (Andrijevica); iselili se u Rogoznu (Novi Pazar); Dobrota ( Kotor); Budva; Podgorica Barac, iz Pipera su se preselili u Pitomine (Mojkovac); srodnici drobnjačkih Barljana i Baranin iz grupe Đurjanovića; Bukovica i Boljanići (Plj evlja); Paštrovići, ranije: Nikolić Barač, Podgorica; Varičevska kućišta i Paštrovska gora Ba vidi: Mašanović Baroš, Kotor, po nahočetu Barba, e, Zagrade (Grbalj) u 16. v. doselili i z Albanije Barbeli, Kotor, Boka Kotorska Barbat, a, kod Herceg-Novog u 15. v. 22

Barbin, Donji Stoliv (Boka Kotorska) Barbić, Nikovići i Đuraševići (Grbalj), porijeklom iz Lastve (Dalmacija); Kotor; Budva; Spuž (Bjelopavlići); od Kneževića. Od njih su jedni o tišli u Rusiju Barbolić, i kao: Barbarić, Kotor Barguljan, Prčanj (Kotor) Bard, Bar Bard a, Bar (1437. god.), a u Bariju (Italija) kao: Kuri-Bard, po arabljanskom beo-ba ro, vidi: Bar Bardakić, Stijepo (Zatrijebač), Kuči, ogranak Šćepala, koji su se iselili u Gusinje Bardačar, i, Brakonje (Zatrijebač), Kuči isti i u Kučima Bardić, Bardići i Kostanje (Gornja Krajina), porijeklom iz Škrelja (Albanija) Bardnji, Kosor (Kuči) Bardonja, K osor (Kuči) Barez, Perast (Boka Kotorska) Bareko, vidi: Barielo Barel, o, i, Kotor i kod Herceg-Novog (u 15. v.) i kao: Bariglo Barečić, Kotor Barzati, Budva Barzić, Br atonožići Bareti, vidi: Punošević Barižan, on, Mrkovi (Grbalj) i Babušnica i Ljuštice (Boka K torska) Bariglo, vidi: Barel Barielo (Bareko), Kotor; došli iz Mletaka početkom 1687 . god. Barincel, i kao: Basa - Barinčel i Bivolčić, Boka Kotorska 1357. god. Barić, Koto r jedni po nahočetu, a drugi i kao: Barić = Camović, porijeklom iz Kuča; Cetinje Barić = C amović, vidi: Barić Barićanin, vidi: Beriško Baričevuć, Kapelice u Potkrajcima (Bijelo Polje ) Baričić, Bar Barišanin (Beričko), u Paštrovićima Barišon, Sušice, Herceg-Novi Beriško, vidi išanin Barjaktarević, Ulcinj; Meteh (Plav) 1875. god. Barjaktarović, ogranak Popovića, s a Meduna (Kuči), naseljeni na području Berana; Petnjik, porijeklom su iz Bratonožića; Iz vor (Paraćin) iz Bratonožića; Sutivani i Potkrajci (Bijelo Polje); Miruše (Nikšić), kasnije Tabaković; Ulcinj i Ljubotinj (Cetinje), porijeklom iz Mrkojevića (Crnogorsko primor je), potomci su Daba, doseljenika iz Mikulića (Bar). Isti su i u Malim Selima, Mik ulićima i Goranima (Primorska krajina) pa jedni i kao: Skarović Barjamović, u Boki Kot orskoj jedni ranije kao: Buća, porijeklom sa Kosova; Kunje i Pečurice (Bar) jesu ogr anak Vučkovića, potomci Skora iz Mikulića (Bar); Crmnica, kao i u Podgori i Grañanima, k od Rijeke Crnojevića srodnici u Mašanovićima u Orahovcu Barjamovići, bratstvo u Podgoru Barl, i, Draginje (Primorska krajina) Barlović, Kruče, Bratica i Salč (Primorska kraji na) Barljan, Drobnjaci Barljičević, Kotor Barmičeli, Kotor, početkom 15. v.; vidi: Bolic a Barnis, Kotor, porijeklom su iz Milana (Italija) Baro = Baron = Baroč, u Paštrovićim a; zatim kao: Nikolić, Nikadrović i Baroc Barović, Đerñeza i Mokanje, Župa Bandićka u Bandići (od Vukosava Vukova), područje Komana i Lješkopolje i od njih (iz sela Rudina) jedni su u Paštrovićima, Lješkopolju i Zeti; Cetinje, od njih su u Buljarici (Paštrovići); ogra nak Vujovića u Čevu (Cetinje), od njih u Glibavcu (Nikšić) i Nikšićkom Prekovoñu; Kuči, ogran Radulovića, od njih su u Cucama (Cetinje), a jedni su se 23

odatle odselili u Zavrh, Trubjelu i Štedim (Nikšić), pa jedni u Krivošije, a drugi u Šopiće (Šumadija) Barovići (Bandići), bratstvo u Komanima Barovići iz Nikšića (vode porijeklo od Ra dulovića rodom iz Cuca iz Bašinog sela) Barojević, Cuce (Cetinje) Barojevići, iseljeno b ratstvo sa Trešnjeva Barojevići, muslimani u Nikšiću Barok, Paštrovići, vidi: Baroč Baron, Pa ovići, vidi: Baro Baroc, vidi: Baroč Baroč, na Paštrovskoj gori: Barok, pa ponovo Baroč i Baroc i jedni u Paštrovićima i kao: Nikolić i Nikandrović Bart, a, Kotor, početkom 15. v. Barto, i, Kotor 1701. god. i u Budvi Bartović, iz Gruda (Tuzi) u Podgorici, Albani ji, Sarajevu i Americi, srodnici Ivezića Bartl, Herceg-Novi (u 15. v.) i kasnije u Budvi Bartomoz, i, Kotor Bartuluva, Kotor Baruko, Podgorica Barunce, Nalovići (Pl jevlja) Barutčić, Pljevlja Baruco, Podgorica Barudžija, predio Bjelopoljske Bistrice, u Rovcima (Podgorica) potomci Tripka Radulova Bulatovića Barušić, Gornja Morača Barc, ac , kao: Baran, Boan i Tušina (Žabljak), potomci Novljana Barčević, Bobovo (Pljevlja) i Go rana (Crnogorsko Primorje) Barštipan, Kotor Basagić, Bijelo Polje Basanović, Botun i G olubovci (Zeta), porijeklom su iz Pipera Basar, Njeguši (Cetinje) Basara, Kovilj ( Novi Sad), porijeklom od Gusinja; Podgorica Basarović, Kotor i područni Škaljari Base, vidi: Baranin Base, bratstvo u Grañanima Basević, u Zeti iz Kuča Baseget, i, Lepetane (Boka Kotorska) Basegl, vidi: Baseglet Baseglet, i, i kao: Basegl, u Kotoru (15 .v.) i kasnije u područnim Lepetanima Basegli, Kotor u početku 15.v. Baseglo, vidi: Basilio Basekić, Bijelo Polje, pa odatle u Vasojeviće Baselj, i, Kotor 1398. god. Ba siljević, vidi: Basilio Basilio = Baselo, -zelo = Baseglo = Basuo, i docnije: Base li, slično Basiljević, Kotor Baska, Kotor (1397. god.), vlastela Baskuća, kasnije: Rad uničić, u Đuraševićima (Grbalj) Basor, Podgora (Pljevlja) i Topla, Herceg-Novi Basori, ogr anak bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima Basta, Berane Bastaić, Cetinje Bastak, Župa Nikšićka; Ogranak Popovića iz Rijeke Crnojevića, pa se jedni preselili u Rijeku 24

Crnojevića, pa jedni odavde u Crmnicu, a drugi u Kotor Bastas, i, (od riječi: Basat) , od Berana su se preselili u Bosansku Krajinu Bast, i, Ulcinj 1356. god. Bastij an, i, Bar Basuoe, vidi: Basilio Basča, Baska (Kotor) u 14-15. v. Bataz, ie, Drobn jaci Batala, lo, Kotor 1282. god. Batalić, Kotor Batdl, lo, Kotor 1282. god. Batig lavić, Kotor Batizić, ja, Pavino Polje (Drobnjak), ranije: Jovčetić Batilović, Nikšić i predi Lozne (Bijelo Polje) Batinić, ogranak Ugrenovića, od Nikšića su se preselili u Vrpolje (Trebinje); Plana na Stocu, usput, ogranak Miljanića od Jelovice (Gornji Banjani) Batistić, Donji Stoliv (Kotor), doselili su se iz Korčule (Dalmacija) Batković, Orah ( Nikšić) Batovo, Lukovo (Nikšić) Batrićević, i kao: Veljokrajanin, u Herakovićima (Velji Kraj) Cetinje. Od njih su u: Žanjev Dolu (Cuce), kao: Ljesar, Vulović, Gavrilović, Jovečki, a u Mircu, prema Grblju kao: Peraš, a jedni su se preselili u Srbiju; od Herceg-Nov og odseljeni u Meku Grudu (Bileća) kao: Gaćina = Gaćinović a ranije kao: Sikimić; Bratićev D o u Zovinom Dolu (Cuce) i kao: Batrićević - Lukač; Carine (Nikšićka Župa), porijeklom iz Zov ina Dola u Cucama Batrićevići, bratstvo na Carini Batrićevići, bratstvo u Veljem Kraju B atrićevići (Lukači), bratstvo koje je živjelo u selu Zovini Batrićevići, bratstvo u Cetinjsk om Plemenu Batrović, u Podgoricu došli iz Brčela (Crmnica), Nikšić Batura, Orah (Piva), og ranak Filipovića, od kojih su na Romaniji Baturani iz Pive (Crna Gora, Nedajno, Ba bići) doselili iz Drobnaka od Badnjara iz Tepaca Baturanin, mala Crna Gora (na ušću Suši ce u Taru), Babići i Nedajno (Piva), došli iz Preraca (Bileća), kao: Radanović (Badnjar) , bili na Žabljaku-drobnjačkom Batuta, Paštrovići Baćanin,Pištignjat i Krug (Cuce), Cetinje, ranije: Mandić, odseljeni u Skalu (Valjevska Tamnava), kao: Baćić, drugi su preselili u Bačije (Sjenica), a od njih su u Radmiloviće (Gruža kragujevačka) Baćević, u Dabru (Herce govina) ogranak Antović od Banjana (Nikšić) Baćer, Podgora i Kupelnik uz Skadarsko jezer o Baćić, vidi: Baćanin Baćović, u Banjanima (Nikšić), grana Mulina, vidi: Klenčanin i Mulina famje, u Podgorici 1591. god. Baufača, Podgorica 1591. god. Bauk, u Nikšiću 1534. god. , odatle jedni preñu u Hercegovinu (oko 1589. god.) kao: Bauc, srodnici tamošnjih Re džovića, ranije: Begović na Ravni Šulminac (Gacko) Bauk, bratstvo u Lastvi,u Boki Baukov ić, u Podgoricu došli iz Lješkopolja Bauc, vidi: Bauk Baucal, Gornje Crkvice (Piva), o d njih su u Foči i Bijeljini (Bosna) Baucale iz Pive (G.Crkvice - Nikovići), starinc i iz Pivske Zupe Bacanović, u Vasojevićima ogranak Obradovića Backović, Stubica, Drenovšti ca i sela Pješivaca, potomci Radovana Bogdanova, od njih su u Podgorici, Straševini (Nikšić) i kod Valjeva i u Izmiru (Turska) Bacović, Pepići (Plav) 25

Baculi (Baculji), bratstvo u Ćeklićima Baculjel, kao: Boanović = Grupšić = Tolić, u Staroj C rnoj Gori Bača, Podgorica Bačak, vidi Badžak (Badžaković) Bačarević, polovinom 18. v. sinovac Baja (Ivanovića - Nikolića = Pivljanina) iz Pive preselili se u Gružu Kragujevačku Bačarić, Srbine, Herceg-Novi Baček, Podgorica Bačevac, iz Bačevca (Rožaje), preselili su se u Mat rovo (Tutin) Bačević, Pljevlja 1854. god. Baček, Podgorica Bačić, Kotor 1397. god.; Lastva (Tivat) 1443. god. Bačići, rod u selu Skeli u Valjevskoj Tamnavi Bačović, ogranak Kojića, od Kolašina, preselili u Gružu Kragujevačku Badž, a, Kotor Badžak, u Mačvi i kao: Bačak, por jeklom od Nikšića Badžaković, ogranak Grupkovića potomaka Bijelog Pavla Badžić, ogranak Rabre ovića. Iz Polja (Mojkovac) jedni su se preselili u Loznu (Bijelo Polje) i Novi Paz ar Badžović, Slatina (Bjelopavlići), ogranak Grupkovića Baša, Kotor, početkom 15. v.; oko 14 20. god. vlastela u Crmnici kasnije Balšić, a u Komanima kao: Radeč, pa preseljeni u G añi i Grañane (Rijeka Crnojevića) kao: Baša, od njih su u Tuñemilima (Bar); Podgorica Bašagić ograqnak Suknovića u Pivi; kod Plava Bašagma, Kotor Bašanović, ranije: Vučinić u Piperima, porijeklom su iz Hercegovine, oko 1780. god. Odatle se jedni presele u Vraku (Sk adar), pa od njih u Bijelo Polje i Kurilo (Zeta), u Podgoricu iz Bačuta; Od njih s u i Mandić u Skadru i dalje u Albaniji; u Podgoricu iz Lješkopolja; Omara i Gril (Vr aka) kao: Belaj, a u Lesku Puka, Piraru, Velipolju i Komar kao: Bašanović Bašić, kod Pla va i varoši doselili sa Baše kod Lješa u Albaniji, pa ovdje jedni kao: Baša, ili Bašlić. Ist o tako je i kod Gusinja, odatle jedni otiñu u Zoraniće (Bistrica bjelopoljska) kao: Baša; Sutomore (Bar), porijeklom su iz Stare Srbije; Perast (Kotor) i okolina Herc eg-Novog; Cetinje; Podgorica; iz Pepića u Miruše i Dobrun, uz obalu Trebišnjice, dosel ili se iz Župe na Drini; Đedići (Cerovac ) Trebinje, ogranak Drekalovića iz Kuča; iz Gruda (Tuzi) sišli u Podgoricu, pa jedni odselili u Skadar i Carigrad Baširević, Nikšić Bašković, ljevlja (1911. god.) i Skić (Plav) 1912. god. u Zetu su prešli iz Draževine Bašović, Kuči, j edni odu u Botun i Kurilo (Zeta); Kopito (Njeguši), Cetinje, ranije: Penda i kao: Rašović = Bašović. Od njih su u Vlaškoj (Rumunija); u Podgorici iz Pipera; Kotor; Pošćenje (Ž jak), ogranak Abazovića iz grupe Omakalovića (Novljana); Boljanići (Pljevlja) Bašovići (Ra dovići), ogranak bratstva Penda u Kopitu Bašovići (Radovići), rod u Vlaškoj Baštić, Podgorica Baštrić, Nikšić Baštrica, ogranak Jankovića iz Ceklina, preselili su se (u 15. v.) u Glavatič (Grbalj). Jedni u Grblju su iz Hercegovine Bašulević, kod Plava (1881. god.) vidi: Bašuljević Bašuljević, Bjelopavlići od Pešića jedni se preseliše u Kuče, pa u područni Zatrij olinu Plava i Berana Beara, Kotor; Risan; Budva Beatović, Nikšić Bević, Danilovgrad; Kot or 26

Bevenj, a, -njić, Pobori (Budva), od njih su u Ulcinju kao: Bevs Bevenja, Pobori ( Budva) i u Ulcinju, vidi: Bevenj Bevs, vidi: Bevenj Beg, Cetinje Begazić, Nikšić Began ija, e, Nikšić Beganović, srodnici Omeragićima, kod Plava doselili iz Brovine (Đakovica), porijeklom su iz Šalja (Albanija). Od njih su u Bihoru i Bistrici (Bijelo Polje), pa u Novi Pazar; Goleš (Pljevlja); Berane, doselili od Kolašina; Župa Nikšićka, iz Kuča; iz Podgraña (Kuči), kao: Alicković i Beganović u području Bijelog Polja Begaš, vidi: Banjkanj B egez, i, Nikšić Begenešić, Podi, Topla i Srbina, Herceg-Novi Begić, Herceg-Novi, po nahočetu ; Boždarevac (Šumadija) iz Crne Gore Beg, o, Klinci (Boka Kotorska) i Podgorica Bego vić, ogranak Mijovića (Kolovića) u Kučima. Od njih su odseljeni (17. v.) u Donju Sabatnu i Sipić (Lepenica) i Topolicu (južna Srbija) i jedni u Italiju; ogranak Brajovića u K osiću i Kosovom Lugu (Danilovgrad). Od njih su ubilježeni 1912. god. u Ulcinju; Maha la (Zeta), jedni kao: Ajdarkučević, od njih Begović a drugi Agunović i Vranić; Danilovgrad ; Rijeka Crnojevića, Radanovići i Kubasi Grbalj; Kotor, po nahočetu; Sipić (Lepetane), B oka Kotorska; Perast (Boka Kotorska); Cetinje; Lozna (Bijelo Polje). Rod su Jaćimo vićima kao i Dizdarevićima, koji su kod Tutina i u Rožaju; Rasova i Zaton (Bijelo Polj e), potomci su Jovan-bega. Od njih su u Turskoj i Novoj Varoši (Raška); Ogranak Vulo vića (Novljana) u Bijeloj (Šavnik) i Nikšiću; Komani, (od bega Tomaša Stankova) grana Band ića; iz grupe Radulovića "Nikodelci"; Ravni Šušlijec (Gacko) iz Nikšića, drugi kao: Bauk i t reći kao: Renović; Paštrovići, jedni su iz Stare Srbije (još u 7. v.), ranije: Ćuda. Vidi: F ranović-Bosnić, a drugi iz Stare Crne Gore; Bijela i Đinovići, Herceg-Novi iz Trebinja; Spuž, Donja i Gornja Granica (Bjelopavlići), ogranak Vukovića, iz Hercegovine; HercegN ovi; Podgorica; vidi: Bauk Begram, Herceg-Novi Beg, u, Kotor; Bar; Podgorica Bed ov, Podgorica Beñi, i kao: Beći, u Dinoši (Kuči), ogranak Purovića Bezankius, vidi: Bizant i Bezar (Bezari = Bezarević), Ćukovo brdo, Skokuće i Ljutić (Pljevlja) pa u tu varoš Bezar ević, Mataruge (Pljevlja) u gradu kao: Bezari i okolini, vidi: Bezar Bezari, vidi: Bezar Bezdan, Gorovići (Grbalj) Bezdanović, bratstvo u Komanima, doseljeni iz Čeva (1 878. god.), porijeklom iz Male Banjske (Kosovo). Dijele se na: Jovanović, Pejović i Radonjić, od njih su u Prokuplju i Kuršumliji; u Podgorici iz Komana Bezijević, vac, B ezjova (Kuči), od njih su u: Ulcinju; Mašte i Ulotinu (Gornji Vasojevići) Bejat, o, Bu dva Bejataović, Berane; Bojka (Ulcinj) Bejetić, Bijelo Polje Bejtić, Bijelo Polje; sro dnici Idrizovića iz Bijelog Polja u području bjelopoljske Bistrice, a jedni ogranak Adrovića iz grupe Đuraškovića Bekai, vidi: Banjkan Bekan, Nikšić Bekac, Lastva (Tivat) Bekez , Zlostup u Goliji i jedni u Nikšiću, porijeklom iz Bjelica (Cetinje) Beko, Lepetić (B oka Kotorska) i okolina Herceg-Novog, porijeklom iz Zubaca (Trebinje) Beković, Bje lice (Cetinje) 27

Bekonja, kasnije: Junčević (1687. god.) u Žljijebu (Boka Kotorska), oni su iz Ljubomir a (Hercegovina); Kaluñerovići i Penezići (Pljevlja) Bekoca, Kaluñerovići i Penezići (Pljevlj a) Bektešević (Milić) = Memčević, Banjkanji u Zatrijebaču, porijeklom od Milića iz Bjelica (C tinje). Od njih su u Dolji (kao Bektešević) i Kruševu (Gusinje), gdje su im srodnici L ončarevići, jedni se preseliše u Dobe (Kruševac); Plav 1668. i 1900. god. Bekteševići u Gusi nju, su od Banjkana iz Zatrijebča u Kučima čiji je predak Miloš tu naseljen iz Crnojevića Rijeke 1495 godine. Staro krsno ime Sv. Nikola. Miloš je dobio ime Bekteš i primio j e islam, dok su se njegovi potomci prozvali Bekteševićima. Od Bekteševića su ogranci Kob ilići, Mulići i Lončarevići. Svi su muslimani osim Lončarevića kojih ima i muslimana i pravo slavaca. Bekteš, i, Pljevlja 1863. god.; Iz Benjkanja (Zatrijebač), Kuči preselili u G usinje. Vidi: Beljkanj Bekulj, i, Brajići (Budva) Bekun, Lastva Grbaljska, prešli (u 15. v.) iz Njeguša (Cetinje) Bekuni, rod u Lastvi u Boki Bela, Kotor 1334. god. B elabušić, Kotor Belavista, Prčanj (Boka Kotorska) Belavita, Prčanj (Boka Kotorska), pori jeklom iz Italije Belada, Ugni (Brela), Cetinje; Nikšić Belade, bratstvo u Ugnima Be laj, vidi: Bašanović Belaković, Podgorica; Pješivci Belan, Prčanj i Tivat Belanñelo, Kotor, porijeklom iz Venecije (Italija) Belanović, Pješivci 1616. god.; Crmnica; Berane; Prča nj (Boka Kotorska); Vraka, Skadar kao: Marković = Belanović, potomci Ozrovi iz Čeva (C etinje) Belačić, i kao: Bela, u Kotoru Belafus, sa, ša, Budva 1650. god., porijeklom i z Skadra (Albanija); Lepetane (Boka Kotorska) Belević, Šekularci na području Polimlja; Rudo Polje i Gusinje; Ogranak Petrušića, iz Struga (Žabljak), preselili se u Gajtan ( južna Srbija) Belegija, Herakovići u Njegušima (Cetinje) Belegije, rod bratstva Popovića -Herakovića u selu Herakovićima Belez i Beleć = Belec = Beliče = Beleč, slično Beljčić, vlast u Kotoru od 1124. god. pa nadalje; vidi: Belić i Belče Belec, Kotor; vidi: Belez Be li, Kotor; iz Narde (južna Italija) Belimirović, Zagarač, iz susjednih Bjelopavlića Beli ki, Bar 1311. god. Beliograta, Mrčevo Polje (Podi), Grbalj 1334. god. Belić, Ulcinj u 14. v. i Baru, vlastela, i kao: Belče, slično Belic, -e; vidi: Belica Belioc, Buko vice (Rožaje) Belica, Kladi (Boka Kotorska), Kotorska vlastela, vidi: Belez i Belče Beliče, vidi: Belez i Belica Belkić, u Herceg-Novom, po majci Belmužević, Medun (Kuči) u 1 5. v. Belov, Perast (Boka Kotorska) Belović, ogranak Popovića - Lalića u Pipere i Podg oricu doselili iz Zete; Zalaz (Kotor) i Radovići (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska); Ko tor; Nikšić i kao: Mrvaljević Belobrković, iz Bijelog Polja preselili u Kopljare (Jaseni ca) Beloglav, o, i Beloglauvo, Kotorska vlastela 1331. god. Beloglauvo, vidi: Bj eloglav Belogradski, Kotor 28

Beloica, iz Kuča preselili u Novi Pazar, vidi: Belojica Beloje, Muo (Kotor) Beloje vić, ogranak Praščevića u Slatini (Bjelopavlići); ogranak Pavličića iz Bratonožića preselili goricu Belojek, Kotor Belojica, Kuči, ogranak Balevića iz Bratonožića. Od njih su Pavličić u Kaoni (Čačak), a kod Rožaja Pavlović (Čoček) i od kojih su: Ibrahilović Belois, i, Kotor 133 . god. Slično Bjeloš Beločanin, Trepča (Martinovići) - Gusinje 1485. god. Beloš, Perast (Bok a Kotorska) 1552. god.; Kotor 1330. god. Beluči, Beline (Kotor) 1330. god. i dalje Beluš, Kotor Belce, Belić = Belus = Bielc, -e i Beloč, u (14. v.) u Baru i Ulcinju, v idi: Belez Belče = Beliče = Belica = Beleč i Beljić = Belić, slično Beljčić, vidi: Belez, kro 2-14. v. u Crnogorskom Primorju i Boki Kotorskoj, većinom vlastela, u Ulcinju 14. v. kasnije Belic, -a = Belić Beljak = Beljan, Podgorica Beljević, Nikšić Beljinača, Mokanj a (Komani) Beljkaš, Miokovci, Jugovo, Brvenica, Gotovuša (Pljevlja) iz područnih Krća Be mbo, Kotor Bena, Kotor Bemati, Budva 1660. god. Benaka, Kotor 1335. god. Benac, Podgorica Bendal, el, Kotor Bender, rak, Podgorica Benderać, Nikšić Bendić, i, Perast (B oka Kotorska); Žin, Osoje i Zvijezd (Pljevlja) Ben, e, od Benediktus Kotor 1330. g od. Beneš, Kotor u 15. v. Beneša, od Benediktus, slično Benešić, Kotor u 12. v. Benit, Crm nica (16. v.), kasnije Gvozdenović, vidi: Banić Benić, Berane, iz Crkvenice; Podgorica Benišić, vidi: Beneša Benković, Kotor Benović, Glavačići (Grbalj) u 16. v., iz Hercegovine; umbor (Boka Kotorska) Benofanoti i kao: Virñilio, Paštrovići Benrl, Kotor Benus, i, He rceg-Novi Benjkanj, Zatrijebač, Kuči, od Milića iz Bjelica (Cetinje), vidi: Bektašević Ber andinov, Kotor Beranović, Beran Selo (Berane), odselili u Bosnu Beratović, Bar Beraš, Herceg-Novi Berašanin, Paštrovići 1546. god. Berber, Kotor Berberija, Podi, Herceg-Nov i; i kao: Berberdžija Berberović, Kotor i Morinj, iz Hercegovine; Kostanjica, Herceg -Novi, oko 1687. god., doselili se iz Popova (Hercegovina), od njih su područni Đurići Berberdžija, vidi: Berberija Bergan, i, Bar; Donji Stoliv i Kotor (Boka Kotorska) Berger, Kotor i Herceg-Novi 29

Bergulian, Prčanj (Boka Kotorska) i kao: Bergušan Bergušan, vidi: Bergulian Berdar, Pašt rovići i kao: Brdar Berdović, ogranak Ugrenovića, ranije: Riñan kod Nikšića. Od njih su u Vr polju (Hercegovina) Bereznitki, Budva Berek = Beren, Podostrog (Budva), ranije: Đu rović iz Pipera. Od njih su u Čikagu, Njujorku i drugdje Beren, vidi: Berek Beretin = Beretić, Trnjine u Cucama Beretine (Beretići), negdašnje bratstvo u Trnjinama Beri, doseljenici iz Beri (Albanija) u Draževinu (Lješkopolje). Od nih iseljeni i kao: Ber ić, pa su se jedni preko Primorja preselili u Bačku Beriat, Nikšić Berilaža, Dobretić i Velj a Strana (Lješansko područje). Jedni se preseliše u Ponare i Donju Goricu (Zeta) Beril akov, Morinje, Herceg-Novi Berilon, Crnogorsko primorje Berisavljević (Rudović), u Žan jevici (Gatačka) površ jesu iz Riñana (Nikšić), porijeklom iz Beri (Albanija) Berislavić, Ko tor 1390. god. Berić, vidi: Beri, Kotor, po nahočetu; Nikšić; vidi: Berović. Iseljeni iz B eri (Podgorica), u više krajeva, sa novim prezimenom Berić; Potomci rodonačelnika, više bratstava u Grudima (Tuzi), porijaklom iz Šalje (Malesija), jedni kasnije i kao: P rift; Dučići (Kuči), jedni kasnije i kao: Raković, pa jedni kao: Beriša odsele se u Nikšić, d ugi u Batušu (Đakovica) Beriša, kod Đakovice (Batuša i dr.), Šalje i Kastrati, bratstvo pa p leme istočno od Skadarskog jezera, rod su sa Kučima, grana Mrnjačevića iz Kuča (Podgorica) Berišaj, Tuzi, vidi: Beriša Berišan = Beriško, Paštrovići i Budva Berišić, Grude i Gurac (Tu ; Prijevor (Grbalj) 1437. god. u Gornji Milanovac potomci Tadije (pa jedni Tadić) iz Župe Nikšićke Beriško, vidi: Berišan Berk, i, Kotor; Herceg-Novi Berjaš, Đenaši, Velji Ost (Primorska krajina) Berkanović, Herceg-Novi Berković, Neuzin (Banat), i kod Temišvara (Rumunija). Pripadaju grupi doseljenika od Siska, porijeklom iz Drobnjaka, zvan i Durmitorac (Jan); u Podgorici iz Križanje (Kuči) Berkuljan, Nikšić Bernardinov, Kotor Berisalić, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore Beriško, vidi: Bar išanin Berničević, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore Bern, o, Kot or Beonardi, Kotor Berović, Rerović (Ulcinj); vidi: Beri; Beri i Draževine pa u Podgor icu, porijeklom su iz Beri (Skadar), a tamo iz Krita (Grčka); Ogranak Ugrenovića, od Nikšića preseljeni u Vrpolje (Trebinje) Berovljanin, grana Nenada u Kučima, razgranat i Bertan, potomci Kanjoša iz Paštrovića u Mišiće (Spič) Berulić, i kao: Puraš, u Plavu Berulo Plav Berčić, Kotor Besalj, a, Bar Beselić, Hercegnovsko područje 30

Besiga, vidi: Bistić Besković, Zaton (Bijelo Polje) Beskuća, Prevlaka (Boka Kotorska) 1167. god. i u 14. v. Beslem, e, Seljani (Piva), porijeklom iz Hercegovine Besli mović, Pljevlja 1905. god. Besničan, iz Besnika (Rožaj) u 19. v. preselili se u Novi P azar Besperator, Nikšić Bestić, ča, Kotor 1330. god. iz porodice Bista Bestuović, hercegno vsko područje, iz Vrma (Korjenići), Trebinje Betan, Golubovići (Paštrovići) došli iz Mišića ( , Bar Betel, o, Kotor Beto, Kotor u 14. i 15. v. Betović, Bojka (Donja Krajina) Be tuzić, Ulcinj 1910. god. Beć, i, Štodra (Crnogorsko Primorje), uz Bojanu Bećaj = Bećović, iz Mataguži (Zeta) preselili u Dinoše (Tuzi). Srodni su Krasnićima i Purovićima Bećar, Nikšić B , vidi: Beñi Bećir, ranije: Đurović ili Bećirović i Podubličanin u Rajićevićima i Njegušima ( ); u 16. v. iz Stare Crne Gore doselili u Trešnjicu i Kubase (Grbalj); Kotor Bećiri, rod u Trešnjici (Boka) Bećiri (Bećirovići), ogranak bratstva Podublicana u Rajičevićima Beći aga, Ulcinj 1887. god. Bećiragić, Kuči, odseljeni u Plav i Rožaje prozvaše se jedni Topalo vić i Ademović, pa jedni u Novi Pazar, Podgora (Rožaje). Bećiragići su Klimedi, pa i kao: Banjkanj Bećirović, u Rovcima i drugim mjestima, potomci su Nikšića; Gornja Bijela (Šavnik ), ranije: Kljajić iz Nikšića; Gornja Morača; Cetinje; vidi: Bećir. Pečurice (Bar), rod su Ću ićima, Abazovićima i Barjamovićima u Krajini i Ulcinju; Spuž (Podgorica), doselili su se iz lješanskog podrulja; Bistrica, Kukulje i Pokrajci (Bijelo Polje); Kuči preselili u Rožaje Bećić, Piperi, grana Vukovića - Lazarevića; Bukovica (Pljevlja); Pljevlja 1882. god. Bećković, grana Draškovića, iz Rovaca; Kržanja (Kuči). Odatle odseljeni u Novi Pazar ka o: Kržanja, jesu od Drekalovića Bećović, Kolašin; Lever Tara (Pljevlja); Rožaje 1891. god.; vidi: Bećaj; Sviba (Piperi); Donji Lješ (Podgorica); Bar Bećun, Prijevor (Budva) Behar ović, Bar; Ulcinj 1894. god. Behlović, Pljevlja 1867. god. Behmeki, Boka Kotorska Be hrami, Boka Kotorska Behrović, Plav, srodni su im Šimković i Kijac, porijeklom su iz A nadolije (Turska) Bec, i, Ulcinj 1867. god. Becić, Tuzi; Piperi; Podgorica Becović, Piperi Bečanović, Kuti, Župa Nikšićka, ranije: Spahić (1477. god.) iz plemena Nikšići; Crnci peri) i Spuž (Podgorica) Bečević, iz Kolašina preselili u Knić (Šumadija) Bečić, selo Bečići tovu (Cetinje), srodni su Vukotićima u Čevu; u Podgorici iz Čeva (Cetinje); gornji dio ranije ispod Bečićkog brijega (Bečići), Budva i oko varoši. Preci se doselili oko 1413. g od. iz Zete. S tim prezimenom pojavljuju se i 1653. god. Od njih su u Donjem Sel u (Crmnica); Dujevo (Crmnica) i kao: Tartun i Lukšić, kao i u Bečićima, a u Paštrovićima Sti jepović i Dragović. Iz Bečića su i u Orahovici i Podima (Boka Kotorska), a jedni se odat le odselili u Trst, drugi u Rusiju. Iz Bečića su i u: Balabanima, Bašćanima, jedni preñoše u Vraku (Skadar), kao: 31

Jočković, Mrgudović vidi: Ćorović u Vraki, od njih su Šunjević; Bijelo Polje (Zeta) kao: Beči iski su im Gracuni u Čelom Brdu (Rustovo), Paštrovići Bečko, Bečkov do u Prosenom dolu (Cu ce), Cetinje Beš, vidi: Bešević Bešević, Piperi, ranije: Mrčarica; u Vasojevićima na Polici i kao: Beš, od nekog Beše, pa (u 18. v.) preselili se u Novi Pazar i Toplicu (južna Srbi ja), kao: Bešević 1882. god.; Podgorica Beširović, Ozrinići (Nikšić) Bešić, Bjelopavlići, oni Pešikana iz Cuca (Cetinje), vidi: Pešikan; ogranak Božovića u Piperima; Kuči, preselili su se u Donja Sela (Vasojevići) Bešići (Pešikani), bratstvo u Bjelopavlićima Bešković, Plužine, va; Kotor; Plav i kao: Drešković 1890. god.; Gusinje, doselili se sa Meduna (Kuči) Bešlić, Ćafe (Lužnica), Komani, Podgorici i u Lješanskom području; Žabljak na Skadarskom jezeru; u Momišićima, Karabežu i Kruševcu u Zeti i Podgorici srodnici su Osmanagića, starinom iz B ajica (Cetinje) Bešlići, negdašnji stanovnici sela Ćafe Bešović, Podgorica; Seoštica (Bratono Bešpašević, Bijelo Polje Bialović, Sasovići (Boka Kotorska) Biaško, Kotor Bibalić, ogranak P razića u Podgorici Bibezić, srodnici Perazićima u Crmnici, porijeklom ispod Sokala, ob ronaka Prokletija. Od njih su u Zeti, drugi u Godinju i Bukovici (Crmnica), a tr eći u Podgorici, pa odatle u Tuñemile (Bar). Istorodni sa njima i u Paštrovićima Biberan is, 1282. god. u Brskovu (Mojkovac) Biberčić, Nikšić Bibić, Ledine (Kuči), odatle se preseliš u Radetinu i Detnje (Rožaje); Nikšić; Mirac (Grbalj) 1431. god.; Kotor Bibidžić, Nikšić Bibu jica, Nikšić Bivoličić, kasnije Bolica i Buća u Kotoru; Grbalj Bigan, Mojdež i Ušćepan, Boka orska; Tuñemili, Bar Bigia, o Bizia, cio, grana Buća (u 15. v.) u Boki Kotorskoj i k ao: Bučia De Bučio 1436. god. Bigović, Cuce (Cetinje), ogranak Lazovića, porijeklom su i z Kuča. Od njih su u: Nikšiću, Nikšićkom Prekovoñu, Risnu, Đenovićima i peraškim naseljima (B otorska), Herceg-Novom, Topličkim naseljima (južna Srbija) Bigovići (Lakovići), bratstvo u Trnjinama Bigovići, rod u Nikšiću Bigovići, rod na Zelenici (Boka) Bigovići, u Srbiji B iguria, grana Buća (u 15. v.) ogranak Bučia, vidi: Bigia Bielić, Škaljari, Boka Kotorska Bielović, Sasovići (Boka Kotorska) Bieloñerović, Risan Biza, vidi: Bigia Bizant, i, u 1 4. i 15. v. u Kotoru, u Baru još 1028. god. Bizanti, vidi: Bizant Bizia, cio, gran a Buća, vidi: Birča i Bigma-Bigia Bizić, Crnogorsko Primorje Bijanko, Kotor Bijačić, Bar B ijedalinović, Kotor, po nahočetu 32

Bijedić, ogranak Korjenića (Brankovića) u Korjenićima (Podgori), kao: Branković i Korjenić; Meljaku (Pljevlja); Nudo (Grahovo), Nikšić, ogranak Kovačevića, pa u Žabljak uz Taru, dalj e niz Drinu, dolinu Lima, Bijedićima kod Bijelog Polja; Nikšić i Župa Nikšićka; Korjenići, He ceg-Novi, jedi su preselili u Mostar; Mataruge i Obarde (Pljevlja)starinci, zati m se prozvali Obrenić, Kartal, Šarac i Gačević Bijeli, Gradina (Bjelopavlići) Bijelić, Vinići i Glizice (Bjelopavlići). Od njih su se preselili u Boku Kotorsku; Martinići (Bjelop avlići). Odatle preseliše se u Peć (Metohija) i Adice kod Bečeja, i kao: Čiplić; Ulcinj, vla stela u 14. v.; Uskoci (Žabljak), porijeklom iz Bjelopavlića; Trnjine u Cucama (Ceti nje); Rubeža (Nikšić) od Radulovića iz grane Nikšića. Od njih su u Previšu (Žabljak); Šumani gora (Pljevlja), ranije: Korjenić, kasnije Gačević u Matarugama i Obardama (po babi Gača ), Pljevlja; iz Trnjina (Cuce), odsele se preko Peći u Elemir i Novi Bečej (Banat), kasnije kao: Mihailović; Budva; Herceg-Novi; Kruševice i Šćepoševići, Herceg-Novi. Porijeklo m iz Brivira (Dalmacija); Lepetići (Boka Kotorska) iz Sutorine, Herceg-Novi; Peras t i Škaljari (Boka Kotorska) u 17. v.; u Morači (Kolašin), od Tripkovića, a od njih su u Degramenu (Kosanjica), Srbija Bijelić, ljić, Igalo, Herceg-Novi Bijelići, negdašnje bra tstvo u Trnjinama Bijelica, Kotor Bijelović, Bijelovići u Banjanima (Nikšić), doseljenic i iz Metohije, najsrodniji sa Miljanićima i Mrkajićima. Od njih su u Mačagaj (Čeko), Arg entina; Herakovići u Njegušima (Cetinje); Gornja Morača; Sasovići (Boka Kotorska). Oko 1 692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina); Kruševice, Herceg-Novi. Doselili se (oko 1694. god.) iz Tvrdoša. Od njih su u Mačagaj (Čepo), Argentina Bijelovići, dio bra tstva Popovića- Herakovića u Njegušima Bijeljić, Bijeljići (Boka Kotorska); Gusinje; vidi: Bijelić Bijorac, iseljenici iz Biora (Bihora), Bijelo Polje, od njih su odseljeni u: Gusinje, Belu Stenu i Kamenare (Gornji Ibar), Cvetojeviće i Korićane (Lepenica) i Kosovac u Srbiji, kao i više drugih mjesta Bijorčević, odseljeni iz Bihora (Bijelo P olje) u Vrbicu (Jasenica) u Srbiji Bikić, Dobrota (Kotor); Berane; Bioča i Lozna (Bi jelo Polje) Bikov, Milati (Podgorica) u 19. v. Biladinović, vidi: Bjeladinović Bilać, Kubasi (još prije 14. v.) i Bigovo (Tivat) Bilalčić, Ulcinj 1900. god. Bilanić, Žanjev Do u Njegušima (Cetinje) 1335. god.; u Kotoru Bilafer, i, Morinj i Lepetane (Boka Kot orska) Bilačar, vidi: Biljačar Bilec, e, Mala Gorana (Ulcinj) Bilil, i, Kubasi (Tiva t) Bilisko, Kotor Bilić, ranije: Marić, ogranak Radovići, iz Pive odselili kod Han Pij eska (Romanija); Mikulići (Bar); Kotor; Perast i Kumbor (Boka Kotorska); Podbežje (K onjic) ranije: Crnogorac iz Mostara porijeklom iz Crne Gore Biličić, Kotor 1678. god . i Paštrovići Biliško, Perast i Kotor Bilolović, Suvodol (Raje) Bilofer, kod Risna (Bok a Kotorska) Bilušić, Dobrota ( Kotor) Biljalji, Ulcinj Biljan, i, Herceg-Novi Biljan ović, Crmnica; vidi: Biljanovski Biljanovski, Nikšić i Crmnica, doseljenici iz Makedon ije; vidi: Biljanović Biljačar = Bilačar, sjeverna Crna Gora. Preselili se u centralnu Bosnu (od rijeći Biljač i od Tkača 33

pokrivača Biljasci), i u drugim krajevima Biljenović, Cetinje Biljurić i kao: Vukoreno vić, u Bratonožićima: Klopotu i Brskutu; Kupusci (Kuči). Od njih su u Boki Kotorskoj kao : Primojević i u Vasojevićima: Mašte i gornje Polimlje kao: Vukoretović Binda, Kotor Bin dović = Bindolić, grana Bolica (u 15. v.) u Kotoru Bindovič, lič, grana Bolica u Boki Ko torskoj Bindolić, vidi: Bindović Bink, Perast Bioković, Kotor 1475. god. Biomužević, Luštica (Boka Kotorska) Biomužović, Medun (Kuči) 1457. god. Biorac, preselili se iz Biora (Bi hora), Bijelo Polje u Koštuniće (Takovo), Šumadija. Drugi u Korićane (Lepenica), Srbija. Treći u Borač (Gruža Kragujevačka). Četvrti u Kusovac (Gruža Kragujevačka) i kao: Simićević. u Kusovcu kao: Vuković, prije su živjeli u Radmilovcima; Podgorica Bioćanin, iseljeni iz Bioča, Kuči. Jedni i kao: Beočanin odatle u Sandžak, pa od njih kod Valjeva i Donji Srijem Birimac, Pljevlja 1869. god. Birićeli, Kotor Birov, (Mitrović), Bezjova (Kuči). Od njih su u Vasojevićima Birulić, Plav Birča, vidi: Bizia Birčanin, Mačva i Suvodanja, d oseljenici sa Birča (Donje Dubočke), Nikšić Bis, i, Gornji Bihor (Bijelo Polje) Bisa, de = Biče, genitiv od Bisi (u 13. v.) u Kotoru Bisać, Budezi u Zatrijebaču (Kuči) Bisaka, ča i Bisiga, Kotor 1221. god.; vidi: Bisiga i Bisača Bisant = Bisanti = De Besante, tis i Besantić, Boka Kotorska 13 - 16. v. Bisantis, vidi: Bisant Bisać (Pisać), kasnij e Perkočević, Burza (Zatrijebač) - Kuči Bisača, vidi: Bisant Bisekić, Bijelo Polje Biselj, i , Goce, Herceg-Novi Bisenijić, iz Bijelog Polja preselili se u Drače (Lepenica) 17. v. Biserčić, Herceg-Novi, po nahočetu; Crmnica i kao: Stojanović pa od njih u Jugovićevo, HercegNovi. Odatle jedni u Nikšić i drugi kao: Biserčić na ostrvo Pag, treći u Konjin i Pi skavice (Banja Luka). Iz Crmnice u Dubicu (Kuršumlija) i drugi pod planinu Goč Bisgo , Lozna (Bijeo Polje) Bisiga, vidi: Bisaka i Bisant Bisić, Nikšić, ogranak Ibričevića, koj i su doselili iz Zatrijebača (Kuči) Biskoti, Kotor 1460. god. Biskup, Bogdašići (Boka Ko torska). Oni su iz Stare Crne Gore Biskupija, Prčanj (Boka Kotorska) Biskupić, Grañani (Rijeka Crnojevića) Biskupović, Kotor Bislec, Gorana (Ulcinj) Bismiljak, ci, Zaostr o (Berane) iz Bratonožića Bisata, e, i, kao: Bistetić 1351. god. i kao: Bisti i BistePrimut (14 - 15. v.) Kotor Bista, u Kotoru i Biste i Bistetić Bisoti, Kotor Biste = Primut vidi: Bista i Bisant 34

Bistetić, vidi: Bista Bistetić (Primuti), u Kotoru u 14. v. Bisti, vidi: Bista, u Ko toru 14. v. Bističić, Paštrovići 1678. god. Bistić, Herceg-Novi, po nahočetu; i kao: Bitić Bi idosi, Zatrijebač (Kuči) 1416. god. Bitić, vidi: Bistić Bitović, Bar Bitrov, Bar Bitrović, B ar Bić, Sutomore (Bar) Biturić, Herceg-Novi, po nahočetu Bius = Biusa, Kotor 1330. god . Bihor, Godinje (Bijelo Polje) 1583. god. Bihorac = Biorac = Bijorac i Bihorc, iz Bihora (Bijelo Polje) oni koji su preselili u Novi Pazar; Pačariz i Barča (Gruža Kr agujevačka), doseljeni iz Bihora (Bijelo Polje) Bici, Bar 1610. god. Bicio, Bar 17 . v. Bicić, Gusinje Bidžan, Pljevlja 1889. god. Biša, Kotor 1385. god. Biš, i = Bit, Kra vari (Donja Krajina); Kotor 1398. god. Biševac, Kuči, ogranak Čuljkovića koji su se pres elili u Biševo, pa u Novi Pazar kao: Đozović, drugi u Godovo (Rožaje) kao: Džajović Bišević, učima kao: Milićević; Vladimir (Ulcinj) Bišiga, vidi: Bisić Bišot, i = Biskot, Kotor (u 15. v. a u 16. v.) kao: Besantić Bišta, Kotor 1350. god. Bišteljić, u Podgoricu iz Bratonožića B ištetić, u Kotoru 1351. god. Bišćan, Podgorica Bišćanin, vidi: Stanišić , u Balabanima (Zeta) eganović, Plav Bjeković, u Garevu (Gatačko Polje), ogranak Damjančevića sa Krsca (Golija), Nikšić i Šumani (Pljevlja) Bjeladin Humac, predak bratstva Humaca Bjeladinović, Riñani (N ikšić) i kao: Biladinović 1438. god. u Kučima, Cetinju (19. v.), Risnu i Kotoru, porijek lom su ispod Huma (Uma) Hotskog (Tuzi). U Kučima i nekim mjestima i kao: Humc = Hu mac i Umce; u Morinju, Herceg-Novi kao: Biladinović 1438. god.; ogranak Višnjića (Goli ja), Nikšić. Vidi: Đaja i Višnjić, Topla, Herceg-Novi Bjeladinovići, rod u Kotoru i u Risnu (Boka) Bjelak, u Paštrovićima i kao: Belak, Blelak Bjelaković, Samobor i okolina (Gack o). Oni su ogranak Slijepčevića, (Filipović) - Balandžića, iz grupe Branilovića prešli u Pivu Bjelakovići iz Pive (Hercegove), potiču iz Gacka od Slijepčevića Bjelan, i, Njeguši (Cetin je); Budva 1683. god. Bjelan (Bjelo), predak bjelickih bratstava Dubljana i Pred išana Bjelanović Donja Ržanica (Berane); Velika (Plav) i područno Murino. Doselili se iz Trepača (Berane), a porijeklom su od Vojinovića sa Čeva, a starinom iz Metohije; Čevo ( Cetinje) i od njih su: Marković u Vraki (Skadar), od kojih su u Buronjama (Podgori ca), jedni i kao: Vojinović, i Balabanima (Zeta); u Kotoru; Komani (Podgorica) iz grane Radulovića; kao: Bjeladinović kod Risna; Tivat, Trepča (Andrijevica), ogranak Vo jinovića. Od njih su u: Velikoj (Plav), Beranima, 35

Jagoču u Bihoru (Bijelo Polje) Bjeletić, Trebjesa (Nikšić), od njih su u: Crkvici (Oputn e Rudine), Preraci i Humu (Bileća) Bjelilović, ogranak Sandića, ranije: Dakić u Maloj Cr noj Gori (Pusto Ostrvo), na ušću Sušice u Taru Bjelvač, Velika (Plav) 1485. god. Bjelić, Z alaz u Njegušima (Cetinje) 1431. god.; u Moraču došli iz Bratonožića Bjelica, u Prediše (Ćekl ), Cetinje, doseljenici iz Čaraña (Gacko), srodnici Orlovića. Od njih su u Mikulićima (B ar) od 1742. god. kao: Ćeklić, jedni u Metkovićima (Dalmacija); Petrovac (Lastva) na M oru, Buljarica, Glušice i Golubovići (Paštrovići) 1785. god. jesu iz Bjelica (Cetinje); Prijevor, Vranovina (Boka Kotorska) jedni i kao: Kovač, Mrkovi i Klinci (Tivat), j esu od Milića, bjeličkih; u Žabljak na Skadarskom jezeru (potomci Jovana) došli iz Goliša (Vraka), Skadar, porijeklom od Abramovića iz Bjelica (Cetinje); Borete i Poboru (B udva) i kao: Milić - Bjelica jesu iz Bjelica (Cetinje), od njih su u Carigradu (Tu rska); Donji Banjani i Vrbise (Oputne Rudine) jesu iz Bjelica (Cetinje). Od njih u: Bileći, Bogdašićima (Bileća), pa jedni u Krstac i Srijede (Nikšić), selima: Trebjesinu, Meči (Čantrovini), Potok prisoju, kod Dabra i Stoca (Hercegovina); kao: Bjelica, Pej anović kasnije: Dobranić (od Peja) a od njegova brata Živka su Bjelica, a u Kubatovinu , takoñe u Dabarskom polju kao: Novaković, ranije: Abramović, a od 1834. god. kao: Pej ović, a u područnom Potkubašu kao: Šutić i Andrić, a stolačkim Blacama (od 1878) kao: Živalje Svi su iz Prediša i okoline u Bjelicama (Cetinje); u Nevesinju jedni bjelički su i k ao: Pešikan, a u Hadžićima (Sarajevo) kao: Krsmanović, a u Tasovčiću (Čapljina) iz Duba (Bjel ce) kao: Popović-Bjelica, do 1851. god. kao: Milić. Od njih su u Beogradu; iz Prediša (Bjelice) su u Ćesimu (Konjic) i Visokom (Bosna) Andrić, pa Bjelica; Pobrežje (Nevesin je), jesu Bjelica iz Crne Gore; u Montani (Sjedinjenim Američkim Državama) od 1909. god. Bjelica iz Bjelica (Cetinje); u Nikšiću i područnom Jasikovcu, kao i Baru jesu iz Bjelica (Cetinje); od njih su u Jevcu (moravički kraj), Srbija, a Jovinim livadam a (Prokuplje), jesu iz Oputne Rudine (Nikšić), porijeklom iz Bjelica (Cetinje); u Lo njini (Ljubovija) i niz Drinu kao: Bjelica i Bjelica-Savić, iz Pive; a tamo iz Sta re Crne Gore. Od njih su u nekim mjestima Mačve, Podrinja i po bivšoj Jugoslaviji; o d njih su kao: Bjeličić na Zlatiboru, pa u Uvac, Sirogojno (jedan kao: Bjelica - Bje ličić); u Durakovićima, na obroncima Jahorine kao: Bjelica i Duraković, iz Crne Gore. Od njih su u Sarajevu i drugdje. Polovinom 19. v. iz Crne Gore u Zabrñe (Glavice) i Crnetinu (Sarajevo) i oni u Stanojevićima, podno Trebevića kao: Bjelica, a u Jakši Do (Ponor) - Pale Bjelica, iz Korita (Bileća), grana Bjelica; u Trnovu (Bosna) kao: T rgovčić, ogranak Bjelica (Cetinje) srodni Orlovićima i u Metkovićima Bjelica (Milić), brat stvo u Sotonićima Bjelice Vlasi, prvi pomen Bjelica 1430g Bjeliš, Paštrovići, polovinom 18. v. Bjelišić, ogranak Tadića u Pivi Bjelmužević, na Medunu (Kuči) 1457. god. Bjelovitić, P evlaka (Tivat) Bjelović, Herceg-Novi; Nikšić Bjelovuk, Sutivan i Potkrajci (Bijelo Pol je) Bjelobrk, ci, Herceg-Novi; Bjelobrkovići (Kotor), odatle jedni u Donji Kolašin Bijela Gora (Raška), jedni odatle u Guču i Dragačevo (Srbija), i kao: Grujičić, a drugi k ao: Stanković u Guči Bjelobrković, Lajkovići (Zeta), ogranak Raškovića. Od njih su u Botunu (Boka Kotorska) Bjeloglav, Grbalj 1392. god. Bjeloglavić, Vranovina, Glibaći i Meštrov ac (Pljevlja) Bjelogrlić, Ćeklići (Cetinje), ogranak Ilića, grana Kaluñerovića iz Ćeklića (Ce je); Od njih su u: Slivnicu i Zagradinje (Trebinje), pa kod Gacka, jedni kao: Pa mučina i Ćukil; jedni su u Hercegovini ogranak Miljanića iz Banjana Bjelogrlović kasnije Mišković, u Krusima (Podgorica) Bjeloje, predak bratstva Vuksanovića Bjelojević, Doljan i (Kuči); ogranci Paličića i Prašćevića; Pržišta (Mojkovac), rod Adžakovića Bjelopavlić, Rije vića, porijeklom su iz Bjelopavlića; Loznica (Bijelo Polje), doselili iz Bjelopavlića; Podi, Herceg-Novi 1700. god.; Kotor, oko 1500. god. doselili su iz Bjelopavlića, 36

ogranak Radosalića; kao: Mihailović u Temniću i Milutkovcu (Šumadija), porijeklom iz Bje lopavlića Bjelopoljac, Goraše i Jasence, jedni i drugi u Lisice (Donje Dragačevo), Srb ija, porijeklom od Bijelog Polja; Nikšić Bjeloša, vidi: Bjeloš, -a Bjeloš, vić, područje Ceti ja, prvi put se pominju 1489. god. pa dalje i kao prezime, ali već tada i kao: Bje lošević na tome području, iz Bijelog Polja (Zeta). Kao: Bjeloš se pominju 1614. god. i 1 715. god. Navode da su doselili iz Grla (Zeta); od njih su u Kotoru, drugi su u Kovačima (Tivat), iz Bjeloša (Cetinje); kao: Bjeloš doselili su se u Berane, iz Trebin ja (Hercegovina); Paštrović i kao: Bjeloša Bjeloš (Bjelošević),Vuk (Vuko)Jovanov,knez, preda k Bjeloševića Bjeloši, rod u selu Kovacima u Boki Bjelošević (Bjeloševići), bratstvo u Cetinj kom Plemenu Bjelošević, vidi: Bjeloš Bjeloševići, bratstvo u Cetinj. Plemenu Bjelišić, Kotor jeljak, i kao: Bjeljac, Slavonine (Paštrovići), vidi: Blelak Bjeljac, vidi: Bjeljak Bjeljina, Njeguši (Cetinje) Bjeljine, dio bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima Bješka, Paštrovići 1762. god. Blagović, Podgorica; ogranak Maraša u Donjoj Zeti Blagojević, Graho vo (Nikšić), pa 1694. god. prešli u Krivošije; od Nevesinja (Hercegovina) u 16. v. prese lili se u Lokavice i Izgore (Gacko), pa u Pivu, jedni odatle: Masnicu i Crnugoviće (Pljevlja), Pavino Polje (Bijelo Polje), Žabare (Jasenica), Srbija, Cerovo (17. v .), Rañevina, od kojih su: Đurović, Jakšić, Vučetić, Srdanović i Kusanović. Njihovi srodnici: ović u Izgorima (Gacko), Aleksić (ogranak Damjanovića) u Malinskom (Uskocima), Žabljak, pa u Blagojevski šor i Velika Sukobina (Kragujevačka); Njihovi su ogranci B: Đurñević, Pau nović, Panić i Dimitrijević koji su se iselili iz Pive, od njih su u: Tabanovcu Koluba rskom i dolini potoka Kanac u selu Todorov Do, jesu iz Pješivaca, Cerovu i Rañevini (Valjevo), Šipačnu, Nikšić, pa od Foče u okolinu Prokuplja, u Metohiji, Godež (Užička Crna Go i kao: Radnić; Iz Pješivaca preselili se u Tabanovac (Kolubara), Srbija; Barajevo i Glumčevo Brdo (Šumadija), ogranak Topalovića (Vasiljevića) porijklom od Nikšića (Crna Gora) ; Iz Bjelopavlića preselili se u Ratare i Begaljicu u Šumadiju; Tomaševo (Pavino Polje ), Bijelo Polje (1878. god.) došli iz Pive. Jedni su odatle preselili u Žabare (Jase nica); Masnice i Crnugovići (Pljevlja); Kod Herceg-Novog Blagojevići iz Pive (Bukova c, Brezna, Rudinice), potiču iz Gacka Bladenović = Mladenović, Paštrovići, ogranak Blizikuća Blažević, Herceg-Novi u 16. v.; Kumbor (Boka Kotorska); Podgorica; Podbišće (Mojkovac), porijeklom iz Hrvatske Blažisić, vidi: Blažić Blažić, sić, Prčanj (Boka Kotorska); u Piperim kao: Blažić - Todić Blažius, vidi: Blasius Blažović, Podgorica Blasić, vidi: Blažić Blasius, oka Kotorska u 1220. god. Blasnus, Kotor 1220. god. Blatnik, Podgorica Blašković, He rceg-Novi Blezinger, Kotor Bleković, Šobajići (Bjelopavlići) Blelak = Belak = Bjeljak, P aštrovići 1690. god. Bleloš, Paštrovići 1720. god. 37

Blesik, Budva Blečić, Piva i Nikšić iz grupe Branilovića, od njih su Vuković; Kotor Blečići i ive (Seljani), starosjedioci Bližikuća, u Dubrovniku iz Paštrovića Bližnjanin, Blizna (Pip eri), kasnije: Lazarević, Popović i Ivančević, porijeklom iz Lutova (Bratonožići) Blizikić, B izikuća (Paštrovići) kao: Bladenović 1423. god. Oko 1395. god. doselili se iz Blizikuća (K otor), a ondje iz Hercegovine, pa jedni kao: Ljubiša, a jedni kasnije kao: Blizikuća Blizikuća, vidi: Blizikić Blin, Podgorica Blinist, Kolomca (Ulcinj) Blist, Kolomza (Ulcinj) Bliur, Velje Selo (Bar) Bljelogrlić (Bjelogrlić), ogranak Kaluñerovića iz Bjeli ca (Cetinje). Odselili se kod Foče, uz Drinu, odande u Baljke (Bileća) i na lijevu o balu Trebišnjice, pa su jedni kao: Drinjak i Drinjac Boan, Bjelice (Cetinje), vidi : Bobanić Boanović, Cuce i Ćeklići (Cetinje) 1396. god. vidi: Baculjel u Ćeklićima, kad se o značavaju i kao: Drobnjak Boara, Herceg-Novi Bob = Bobial, -ević, ogranak Reževića u Paštr ovićima Bobajić, Pavino Polje (Bijelo Polje) Bobalić, Pavino Polje (Bijelo Polje) Boba lović, iz Skadra (Albanija) doselili u Bar Bobaljević, Boka Kotorska 1385. god. Boba ljić, podanici Balšića, oko 1385. god. Boban, Kotor 1385. god. i 1441. god.; u Podgori ci i kao: Bubanić; Ledenice uz planinu Grebenik iz Banjana (Nikšić) Bobanić, Kotor 1439. god. jedni i kao: Boan Bobaska, Herceg-Novi Bobek, Kotor Bobiević, vidi: Bob Bobić, u Podgorici ogranak Maraša u Zeti Bobičić, Golubovci (Zeta); Gradac Bobičića (Bjelopavlići) , gdje su ogranak Radonjića, iz grupe Mitrovića, vidi: Vučkačić Boblasojević, u Zeti iz Turs ke Bobovac, Bobovo (Pljevlja); Nikšić; Risan Bobot, Primorska krajina Bobal, i, Koto r 1227. god. Bobaska, kod Herceg-Novog Bovan, Podgorica Bog, a, Amali (Ulcinj) B ogavac, Pješivci (u 15. v.) iselili se u razna područja; Zaostro i Veliña (Berane). Do selili su se iz Bogutova Dola (Rovca). Od njih su u: Žari, Matovina, Podbišću, uz Taru ; Bio (Bijelo Polje); Bor u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), od ovih su Pačariz i dr ugi; Kotor Bogavče = Bogavčić (Bogačević), u Boki Kotorskoj (oko 1371. god.) porijeklom iz Stare Crne Gore Bogavčić, Potkraj (Bjelopavlići); Paštrovići 1399. god.; vidi: Bogavče Boga j, Oblik (Ulcinj); Tuzi Bogajić, Đurička Rijeka (Plav) Boganj, Zagarač (15. v.) - Danilo vgrad Bogasić, u Kotoru 1357. god. Bogatel, i, a, Budva; Kotor Bogdan Punošević, preda k bratstva Bogdanovica 38

Bogdan, Herceg-Novi; Kotor; Nikšić Bogdanović, Dub u Bjelicama (Cetinje), ogranak Vukčev ića; u Podgorici 1420. god.; Kopito (Cetinje), ogranak Punoševića iz Njeguša (Cetinje) 1 456. god. Od njih su na Mircu (Cetinje); u Bjelopavlićima; Buljarica (Paštrovići); Dro bnjaci, porijeklom od planine Njegoš (Banjani) 1439. god. Od njih su u: Prenćane i B obovo (Pljevlja), doselio se je Perun i otuda područni Peruničić; Grlje (Zeta) 1513. g od. Morača, ogranak Glabara, porijeklom su iz Lješanskog područja, od kojih su u Golub ovcima (Zeta), kao i kod Bijelog Polja; Piva, ogranak Maničevića, grana Branilovića i jedni se odselili u Zajaču (Jadar) i kod Valjeva (Srbija); Dupilo (Crmnica); Bogdašići (u 13. v.) - Boka Kotorska; Carine (Župa Nikšićka), od njih su u Srbiji; Loznica (Mačva ), ogranak Jovanovića iz Ćeklića (Cetinje); Bar; kod Herceg-Novog, doselili se iz Gack a (Hercegovina), 1692. god.; Kotor 1400. god. porijeklom iz Podgorice; Topla, He rceg-Novi 1692. god.; Radovanići (Tivat); Budva; Nikšić, porijeklom od Mostara; Smokvi ce u Ljubotinju (Cetinje). Jedni su preselili (16. v.) u Bijelo Polje (Zeta); u Crmnici; Bogdanovići i Tamnik u Ljuboviću (Srbija), doselili se iz Drobnjaka; porije klom iz Komiža (ostrvo) - Vis; Petrovo Selo (dolina Kosavice) na Miroč planini, dose ljenici iz Njeguša (Cetinje). Bogdanović ogranak Mandića u Dulićima (Gacko), porijeklom iz Miruša (Nikšić) Bogdanović (Ćorović), bratstvo u Mircu Bogdanovići, bratstvo u Njegušima B anovići iz Pive (Pišče), starosjedioci iz Plužina Bogdanovići (Milici), bratstvo u Rešni Bog danovići (Njegusevići), bratstvo u Trnovu Bogdanovići (Punoševići), kneževski rod u Njegušima Bogdaš, Kotor Bogdašić, Banjani i Oputne Rudine (Nikšić); Cetinje; Vrmac (Kotor) 1428. god .; Bogdašići (Boka Kotorska) Bogetić, Pješivci (u 15. v.); od njih su u Gorovićima, Ljuštici i Mrkovima (Tivat) i kao: Liješević, porijeklom iz sela Bogetića (Pješivci); Herceg-Nov i; Bučica (Bjelopavlići); Zagarač (Danilovgrad), od njih su: Vuksanović, Dragović, Mihailo vić, Radovanović i Srdanović u raznim mjestima Bogeč, Maine (Budva) 1585. god. Bogzić, Ulc inj 1910. god. Boginja, u Kotoru iz Malonšića (Podgorica) Bogić, Bogići u Šestanima - Prim orska (jezerska) Krajina; Podgorica i Herceg-Novi. Kasnije: Stratimirović i Strašimi rović - Stratinović. Iseljeni u Kulpin (Bačka); Kotor 1429. god. Bogićević, potomci Bogićevi u Morači (Kolašin), grana Mrnjačevića; Bogićevići (Bjelopavlići) i Danilovgradu. Od njih su Novom Sadu (Vrnjačka Banja); Kralje (Andrijevica); Nikšić i područne Viluse 1487. god.; Dobrsko Selo (Cetinje); Kovricani (Kovač), Grbalj; Bogićevići i Slatina (Bjelopavlići), potomci Kalimana Petrušinova. Od njih ima u: Golubovcima (Zeta), Valjevu, Svetoza revu, Kruševcu, Prištini, Loznici i još nekim mjestima; ogranak Srbljanovića iz grupe No vljana, od njih su u: Kučima i kao: Krkić i odatle se preselili u Popučke i Kruševo (Bij elo Polje) kao: Krkić = Bogićević; Ogranak Vojvodića (u 18. v.) preselili od Cetinja u K rstac (Donje Dragačevo), Srbija jedni kao: Tijanić a drugi Milovančević; Kotor; Bar; Kot or 1487. god., Klupci i Loznica ogranak Samardžića iz Podgorice Bogisavljević, ogranak Srbljanovića iz grupe Novljana, naseljeni u Drobnjaku, pa se odande preselili u K uče Bogišić, Riñani (Nikšić) 1431. god. odatle su se preselili u Cuce (Ržani Do), Cetinje i K tor (1441. god.); Pješivci i Zeta (1459. god.) i u Crmnicu (u 15. v.= pa su jedni i kao; Malonšić = Boigišić (1442. god.), ima ih i u Zagaraču; Perast (Boka Kotorska), pa s e jedni odseliše 1805. god. u Dubrovnik, a drugi u Gornji Stoliv (Kotor) 1459. god . i Bar; Bobovo i Kruševice (Pljevlja), ogranak Jovića; u Risan došli iz Konavala; u M omišićima (Podgorica) 1412. god. Boglić, Budva 1650. god. Bogmilović, Nikšić Bogovač, Dapsići Zaostro (Berane) 1485. god.; vidi: Bogavac 39

Bogović, Katuni i Gornja Sela (Paštrovići); Komani; Golubovci (Zeta); Meteh (Plav) Bog oević, 1489. god. u Cetinju Bogoj, Mala Lina, na obali Bojane, oni su iz Gornje Kr ajine Bogojević, kod Nikšića u 16. v.; Stanisalići (Podgorica). Srodni su područnim Popovići ma; Dobrsko Selo (16. v.) i Gornji Ceklin (Cetinje); Berane; Kotor; Perast 1458. god. Bogojevići, bratstvo u Stanisaljićima Bogosavić, Zaostro (Plav) 1485. god. Bogos avljev, ranije: Nikšić, u Novom Bečeju (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore Bo gosalić, Zaostro (Gornje Polimlje) 1485. god.; Luštica (Tivat); Podgorica 1458. god. , Kotor 1446. god. Bogosaljić, Njeguši (Cetinje) 1496. god.; Kotor Bogoslavač, Očinići (Ce tinje) Bogoslavović, Očinići (Cetinje) Bogošić = Bogišić Bogun, vidi: Bugon, a Bogunović 1435 1940. god. u Kotoru i Sudnom Crnom Platu Bogunović, 1435 - 1940. god. u Kotoru i S udnom Crnom Platu; vidi: Bogun Bogut, Ulcinj 1890. god., Rudine (Basani), Nikšić (13 99. god.); vidi: Bogutović; Njeguši (Cetinje) oko 1340. god. Ljubotinj (Cetinje) Bog utović, u Banjanima (Nikšić) 1315. god. i kasnije kao: Đurñević = Heraković 1399. god.; u Nje uše (Cetinje) oko 1399. god. doselili se iz Banjana (Rudine), ranije: Drobnjak iz grupe Novljana. Patronimik od Rajič. Jedni 1339. god. kao: Drobnjak iz Drobnjaka. Kasnije i kao: Đuñević - Heraković u Njegušima, tako i 1445. god.; Grnčarevo (Plav) u 13. i 14. v.; kod Pljevalja 15 - 16. v.; Nikšić Bogšić, Prčanj (Boka Kotorska) 1435. god. vidi: Bakša; u Podgori i Kopilniku uz Skadarsko jezero 1416. god. Bogiša, Bar, vidi: Bokša B odin, Obod (Zeta) i na obali Rijeke (vode) Crnojevića i kao prezime u srednjem vij eku Bodinović, Popratna u Primorskoj (jezerskoj) Krajini, zetska vlastela u 12. v. Grnčarevo (Plav) 1485. god. Bodorožić, Nikšić Bodulić, Prčanj (Boka Kotorska) Boža, Bar; Kot 14. v., Vranj i Gornji Hoti (Tuzi), kasnije i kao: Junčević, srodnici Hotovića Božanin, u Rovcima (Podgorica) grana Nikšića Božanić, Slatina (Žabljak). Od njih su u: Smonici (Đakov ica), Bosni i Kojiće (Brinja), Lika, pa odatle jedni u Bački Brestovac Božanović, Crnci (Piperi), od njih su u Paštrovićima Božarić, Piperi, ogranak Vukanovića Božetić, Zalazi u Nje ušima (Cetinja) u 16. v. Božidarević, ranije kao: Brkačić, Lješevići, Rajićevići i Njeguši (C 1435. god.; Komani (Podgorica) 1492. god. i kao: Božidarović; Župa Nikšićka u 19. v.; Zet a; Perast (Kotor); ogranak Vukovića iz Rovaca (Podgorica) Božidarović, vidi: Božidarević B ožiković, Kosijeri (Cetinje) u 15. v. Od njih su u Bogdašićima i Perastu (Boka Kotorska) Božilsko, Lastva (Tivat) Božina, Tivat Božinelo, Muo (Kotor); Kotor Božinković, Cetinje 1 445. god. Božinović, Ćeklići i Njeguši (Cetinje) 1435. god.; u Kotor 1431. god.; Tivat; Mrče vo (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore Božić, Prčanj, i kao: Bogišić 1435. god. vidi: Bosili; Kotor iz Dubrovnika; Kod Plava 1485. god.; Iz Crne Gore se jedni presele u Pilatoviće kod Ivanjice; Podgorica, srodnici sa istima u Grmaljima, Zahu mlje u Hercegovini 40

Božićanin, ranije: Dedović, u Božiće (Andrijevica) došli iz Plava Božnjak, područje Tuzi (ran ime tog plemena), uz rijeku Mrka, pritoka Cijevne Božović, Šekulari (Gornji Vasojevići) , potomci su Vuka Ljevaka. Od njih su u Donjem Polimlju; Piva, preselili u Dubro vsko (Žabljak); Zagradi (Kuči), ogranak Vujoševića, iz grupe Drekalovića, doseljenih sa Li ješti; Zagrad (Bijelo Polje), porijeklom iz Kuča. Od njih su Vesković u Kostićima; Gusin je; Lelestva na Stijeni Piperskoj, doselili iz Lutova (Bratonožići). Iz Stijena i Ra dovča (Piperi), jedni su odselili u: Spuž, Podgoricu, Golubovce (Zeta), Cetinje Kolaši n, u Srbiju i druge nove krajeve; Rožaje; Kurikuće, Bastasi i Glavice (Vasojević); Zag rad (Berane), od njih su u: Boturićima, Boljaljini i Bistrici (Bijelo Polje); Bjel ojevići (Mojkovac); Iz Njeguša (Cetinje) prešli u Kustudiće (Cetinje), porijeklom su iz Male Banjske (Kosovo), a jedni su u Britvici (niže Ostroga) Bjelopavlići; u Podgoru ogranak Maraša iz Zete; Podostrog (Budva), doselili se iz Grblja, porijeklom od Ma rtinovića, a drugi doselili iz Herakovića (Cetinje); Bobovo (Pljevlja), doselili iz Njeguša (Cetinje), a porijeklom iz Banjske (Kosovo); Šipačno (Kornoge) i Miločane (Nikšić); Prijevor (Grbalj); Kotor; Risan; Trebjesin (Boka Kotorska) i Herceg-Novi; Ulcinj , iz Pipera (1900. god.) kao: Matović; Ogranak Rakočevića iz Morače, odselili u Gajtan ( južna Srbija) kao Božović Drpić; Velje Selo (Bar); Golubovci, Goričani i Ponari (Zeta), po rijaklom iz Pipera; Ceklin (Rijeka Crnojevića) 1582. god. Bjelice (Cetinje), jedni su od područnih Pejovića, a drugi od Milića iz Bjelica. Od njih su u: Zagori (Zeta), Podgorici, Srbiji i drugim mjestima; Limljani (Crmnica); Bar i područni Zupci; Jan oši (Paštrovići); Podgorica, ogranak Lazovića iz Kuča; Nikšićka Trepča, odselili u Drobnjake : Trepčanin i kasnije kao: Stanišić; Dubrovsko (Šavnik), ogranak (Adžića) iz Vojinovića (Piva ; Rijeka Štrbačka (Trebinje), porijeklom su iz Riñana (Nikšić); Bijelo Brdo (Višegrad), ogra nak Kujundžića iz Riñana (Nikšić); Njeguši (Cetinje) i kao: Kustudić - Božović; Lastva (Tivat rijeklom iz Njeguša (Cetinje). Od njih su u Brñansko, Tavrija u Rusiji; Britvice (Mo jkovac) i kao: Bulat(a)ović, srodni Stanišićima; Kuči, ogranak Pavićevića, koji preselili u Gornja Sela (Vasojevići); Iz Korita (Rožaje) preselili u Zabojnicu (Gruža kragujevačka); Kuči, ogranak Vujoševića (Drekalovića), jedno vrijeme Čejović, pa se preselili u Gornja Sel a (Vasojevići); ogranak Vukčevića, naseljeni u Kunje i Velje Selo (Ulcinj); u Orahu (P iva) ranije Ruñić odselili u Bosnu; pod Trebjesom (Nikšić) pa kao: Gutović u Bodežište (Gacko Božovići, bratstvo u Limljanima Božovići, bratstvo u Podostrogu Božovići, bratstvo u Njeguši a Božovići, bratstvo u Ceklinu Božovići, u Lastvi (U Grblju) i u Rusiji "u Brñansku" Božovići - Kustudije, bratstvo u selu Herakovićima u Njegušima Božovići - Savićevići, bratstvo u selu Zagori Božovići, bratstvo na Stijeni i Cerovicama (Piperi), od kojih su Božovići u Miloča nima i Šipačnom kod Nikšića, zatim u Golubovcima (Goričani i Ponari), u Kolašinu, u Dubovu k od Bijelog Polja, u Spužu, Beranama, u Dugi (Bratonožići) kao Vujotići i u Ulcinju kao M atovići i mnogim drugim mjestima;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo na Dr omiri (Piperi);(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bivše bratstvo u Kučima (Stravče i agreda) kao ogranak Vujoševića iz grupe Drekalovića (doselili iz Liješti), od kojih su B ožovići u Zatonu kod Bijelog Polja i Glavacama i u Zagradu kod Berana, a od njih Ves kovići u Kostićima. Od ovih Božovića su i oni u Kurikućama i Bastasima, a od njih oni u Bo turićima, Boljanini i Bistrici kod Bijelog Polja i u mnogim drugim mjestima;(prilo g pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Kučima, ogranak Pavićevića, od kojih su oni u Gornjim Selima kod Berana;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Kučima, og ranak Vujoševića (Drekalovića), jedno vrijeme se prezivali Čejovići, preselili u Gornja Se la kod Berana;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Kučima, ogranak Lazovića :(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, uže bratstvo Vukčevića u Kunjem i Veljem Selu kod Ulcinja:(prilog pripremio: Savo Božović) 41

Božoviću, bratstvo u Jezercima kod Žabljaka;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratst o u Zagori u Lješanskoj Nahiji, od kojih su neki u Zeti;(prilog pripremio: Savo Božo vić) Božovići-Savićevići, bratstvo u Zagori;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratst kularima kod Berana, od kojih su oni u Donjem Polimlju;(prilog pripremio: Savo B ožović) Božovići, bivše bratstvo u Pivi, preselili u Dubrovsko kod Žabljaka čiji je ogranak A u Vojinovićima; Božovići, bratstvo u Bjelojevićima kod Mojkovca;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Britvicama kod Mojkovca, od kojih se neki prezivaju Bulat ovići;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bivše bratstvo u Njegušima, prešli u Kustudi d kojih se oni u Britvici ispod Ostroga; Božovići, bratstvo u Podostrogu kod Budve, od kojih je dio doselio iz Grblja, a dio iz Erakovića u Njegušima;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Lastvi Grbaljskoj, porijeklom iz Njeguša, od kojih su oni u Brñanskom i u Tavriji u Rusiji;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Bobovu kod Pljevalja, porijeklom iz Njeguša;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, br atstvo u Veljem Selu kod Bara;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Zupc ima kod Bara;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Sušici kod Bijelog Polj a, od kojih su Božovići u Zatonu kod Bijelog Polja i u Zabojnici kod Rače Kragujevačke;( prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Ceklinu;(prilog pripremio: Savo Božov ić) Božovići, bratstvo u Bjelicama, jedni od Pejovića, a drugi od Milića;(prilog pripremio : Savo Božović) Božovići, bratstvo u Limljanima u Crmnici;(prilog pripremio: Savo Božović) B ožovići, bratstvo u Podgoru, ogranak bratstva Maraš iz Zete;(prilog pripremio: Savo Božo vić) Božovići, bivše bratstvo u Nikšićkoj Trepči, odselili u Drobnjake kao Trepčani i Staniši log pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Rijeci Štrbačkoj kod Trebinja, porijeklom iz Riñana kod Nikšića;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Bijelom Brdu kod išegrada, ogranak Kujundžića iz Riñana kod Nikšića;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, atstvo u Orahu u Pivi, ogranak Ruñića, odselili u Bosnu; (prilog pripremio: Savo Božov ić) Božovići, bivše bratstvo pod Trebjesom, odselilo kao Gutovići u Bodežište kod Gackog (pri og pripremio: Savo Božović) Božovići, ogranak Rakočevića iz Morače, preselili u Gajtan u Srbi i kao Božovići-Drpići (prilog pripremio: Savo Božović) Bozanatiko, Kotor, porijeklom su iz Španije Bozadžija, Kolomza i Kurtovići (Crnogorsko Primorje) Bozić, Donji Stoliv i Pera st (Boka Kotorska), porijaklom iz Dalmacije Bozo, Herceg-Novi Boigišić, vidi: Bogišić Bo ičić, Šekulari (Vasojevići), potomci Boice, kasnije Bolević; Nikšić, vidi: Bojičić Boja, Dabe ar) i kao: Bojić, srodni područnim Selanovićima i Meragovićima Bojaj, Tuzi Bojanić, Krivošij e, od njih su kod Nikšića i Fatnice (Hercegovina); Bar i Trebesina, Herceg-Novi; Počet kom 17. v. iz Drobnjaka odselili u Baljkovac (Lepenica) u Srbiji; Podgora (Crmni ca); Lješansko područje i Podgorica; Bašino Selo i Dobrska Župa (Cetinje); Kotor i poručni Muo; kod Herceg-Novog; Goleši (Pljevlja) i kao: Milovanović; Zagrad (Kuči), ogranak B ojanovićaBudinića iz grupe Bulatovića; iz Crne Gore doseljeni, krajem 16. v. u Kać (Novi Sad); u Pljevljima 1700. godine; Ćipetići pa u Brežine i Podgor (Crmnica) i Podgoricu , i jedni u susjedno Zabjelo, a 42

Ponorima (Zeta) i kao: Šikmanović. Starinom su iz Čaraña (Gacko) Bojanići, bratstvo u Lješan skoj Nahiji Bojanići (Radulovići), bratstvo u Bašinom Selu Bojanići, rod u Krivošijama Boj anići, bratstvo u Župi Gradačkoj Bojanović, vidi: Bojanić, u Zagrad (Kuči); Podgorica i podr učne Kruse, u Zeti su grana araša, kao i Babić i Bošković Bojanovići, bratstvo u selu Krusam a Bojat, ogranak Jaukovića (Mandića); Od njih su oni na Glavici (Piva) i u Bosni, i Nedajnom (Piva) i Nikšiću Bojati iz Pive (G.Crkvice -zas.Bojati, D.Crkvice, Odžica Gla vica) potiču iz Drobnjaka od Jaukovića Bojadžijić, Boljevac (Bijelo Polje), porijeklom o d Tuzle (Bosna). Srodnici su Mahutovićima u Radojevoj Glavi i Zejnilovićima, Posekov ićima i Bojevićima u Rasovi (Bijelo Polje) Bojadžić, Boljanići (Pljevlja), ogranak Polovin a; predio Bistrice (Bijelo Polje) Bojević = Totalović, u Goleša, Krće i Stojilović (Pljevl ja) Bojin, Grude (Tuzi), u srednjem vijeku Bojinović, Vranjina na Skadarskom jezer u, srodnici Bojanića u Lješanskom području Bojić, potomci Boja, Miomanovića, iz Lijeve Rij eke (Podgorica), preseljeni u Ubalac (Gornja Morača). Rodonačelnici više bratstava, od njih su u: Vranješka dolina (Bijelo Polje), pa jedni od njih preselili u Šumadiju, Uskoci pa Žabljak i druga mjesta; Konjevići (Ljubić) - Srbija, doselili se u vrijeme P rvog Srpskog ustanka, iz Crne Gore; Cerovo i Rañevina (Valjevo), porijeklom iz Piv e; Drobnjaci; Lipa (Cetinje); Cuce (Cetinje); Dabezići (Bar). Jedni i kao: Boja = Bojić srodnici područnih Meragovića i Senalovića Bojići, bratstvo u Lipi Bojičić, Osoje (Plje lja) Bojka, u Podgorici Bojković, u Zepši i Radeća (Piperi); Višnjevo (Gornji Grbalj), o granak Mileševića (Mandića) iz Drobnjaka Bojkovići, iseljeno bratstvo iz Prosenog Dola B ojkovići, pravo prezime bratstva Lagatora Bojkovići, bratstvo u Ugnima Bojkovići, brat stvo u selu Višnjevu u Grblju Bojo, predak Bojanovića Bojović, Prvoševina (Bojovići), Andr ijevica i Buče (Berane) grana Rajevića, od njih: Azanji (Bihor) i Hasu (Bijelo Polje ), Sjenici (Raška) i Starom Vlahu (Višegrad); Ogranak Gagovića u Pivi; u Šarancima (Žablja k), ogranak Rajičevića = Raičevića (Šarenaca) iz grupe Vlastelinovića, vidi: Šarenac iz Plane Od njih su u Sedobra (Priboj), Leskovcu, Lebanima, Sijerinskoj Banji (južna Srbij a); kod Nikšića oko 1699. god; Grude (Tuzi) i kao: Bojinović, doseljenici iz Pipera Bo jčević, u Nikšiću iz Radeća (Piperi); Žitištu, Iñošu i Srpskoj Crnji (Banat) iz Crne Gore Bok ratstvo u Gluhom Dolu Bokar, Katun i Potpeće (Pljevlja) Bokerin, Očinić (Cetinje) Boke rine (Bokerinći), negdašnje bratstvo u Očinićima Bokeć, i kao: Bokić i Nikmaraš, u Zatrijebač Nikmarašima) iz grupe Mrnjavčevića iz Kuča Bokić, Podgorica Boko, Obod i Obarda (Mojkovac) Bokovac, Limljani (Crmnica) Bokovljan, Ceklin (Rijeka Crnojevića); Nikšić Bokovljanin , kod Cetinja; Donja Dobra (Gornji Ceklin), Cetinje, iz područnog Bokova Bokovći, br atstvo u Limljanima Bokorić, Zeta 1416. god. Bokos, Herceg-Novi 43

Bokša, Boha, slično Bokšić, patronimik od Bogiša u Baru 1347. god. Bol, u Kotoru Bolani, U lcinj (u 15. v.) i Budvi; Kotor, oni su iz Venecije Bolanić, Rovca Bolandžić, ogranak Bulatovića, na Sjenici (Kuči), porijeklom su iz Rovaca. Od njih su u Podgorici Bolev ić, iz grupe Ravnožala u Piperima, vidi: Boljević; Lješkopolje, od njih su u Mandićima (Bj elopavlić), Balabanima (Zeta) kao: Boljević; Balabani, Golubovci, Gornja Gorica, Mom išići i Srpska (Zeta) i Podgorici, oni su iz Lješa (Albanija), vidi: Amatbašić; Radmuževići u kularima, ranije: Boičić, potomci Jovana Boice, vidi: Boičić; Bratonožići, ogranak Jovanovića u stablu Pavkovića; Kolomza i Gorana (Ulcinj) Bolevići, bratstvo u selu Lješkopolju Bo leič, Bar 1304. god. Bol, i, Ulcinj 1864. god. Bolieč = Boljica, vidi: Bolikius Boli ja, ogranak Bolevića u Donjoj Gorici (Zeta) Bolikius = Boileč = Bolica, barska vlast ela 1320. god. vidi: Boleiš i Bolica Boliris vidi: Bon i Boloris u Kotoru Bolić, Sti jena Piperska Bolica = Bolice, u Kotoru i okolini (1154. god.) pa dalje kao: Bol ica - Kokoljić (Kokljić), od 1398 1643. god. i jedni kao: Medović 1591. god. prvobitno su Bolica, pa Bualica, Bualipa i jedni kasnije: Pribičić u Kotoru (13. v.) pa na da lje, vidi: Boliris, Bivoličić i Barmičeli Bolović = Boljević, Boljevići (Crmnica), od njih s u u Kolomzi (Ulcinj) Boloris, Kotor (15. v.) vidi: Boliris Bolsić, Bar 1311. god. Boljan, i, Orahovo (Crmnica), od 1898. god. ogranak Čankulja; Herceg-Novi Boljani, bratstvo u Podgorici Boljanić, Boljanići (Pljevlja); Pljevlja od druge polovine 17. v. i 1869. god.; u Orahovcu (Crmnica) do 1898. god. kao: Pankulja Boljanović, Don ići (Gatačko Polje), porijeklom iz Crne Gore Boljaković, Nikšić Boljević, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Balabani i Golubovci (Zeta), ogranak Kaluñerovića, i kao: Bolević, porijeklom iz Selaca (sjeverna Albanija); Kotor i Risan, istorodni; Stoliv (Kotor); Boljevići (Crmnica), od njih su u: Sveti Đorñe (Šin Đer) i Đenoše (Ulcinj) i kao: Pjetrikolević; Velji Ostros, uz Skadarsko jezero; Njeguši (Cetinje) 1445. god.; Gorica (Zeta) i kao: Bo lija i Bolević, srodni Milićima u Donjoj Gorici (Zeta) i Vukčevićima u Lješanskom području i Alatbešićima (Ahmetbašićima); Nikšić; Podličak (Paštrovići); Podgorica, ogranak Kaluñerovića Bar; Cetinje; Lješnjani su porijekom iz Lješa (Albanija); Boljevići i Mataruge (Pljev lja), ogranak Stevanovića; u Sremske Karlovce iz Crne Gore, i kao: Stefanović, prese ljeni u Bijelu Slobodu (Ukrajina) Boljevići, pleme u Crmničkoj Nahiji Boljica, vidi: Bolikius Bom, Herceg-Novi Bombar, Pljevlja, iz područnog Maoča Bombašić, Kotor Bomberc, u Drenovštici (Pješivci) od Milojevića i susjednih Milojevića, porijeklom iz Komana (Po dgorica) Bomor, Sjenice - Kuči Bon, a, i = Boliris, i Bolica, u Kotoru i kao: Bon 1557. god.; Mojkovac, pa u Dubrovnik, a odatle 1186. god. u Kotor kao: Kotoranin , pa Boliris do 1572. god. i jedni u Ulcinj Bonaldi, Prčanj (Boka Kotorska) Bonamo , Herceg-Novi u 16. v. Bonbarez, Nikšić 44

Bongvardo, Kotor i područni Muo Bonguardo, u Prčanj (Boka Kotorska) Bonda, Paštrovići 16 80. god. Boneter, Podgorica Bonkeć, potomci Bon Keča (Keća) u više naselja u Zatrijebaču ( Kuči). Doseljeni iz Pipera, a porijeklom iz Tuzi; vidi: Bonkeće Bono, Kotor, porijek lom iz Italije Bonsant, Herceg-Novi Bončić, Nikšić Bondžuc, Bondžuki (Rožaje), porijeklom su z Klimenata (sjeverna Albanija). Od njih su u Novom Pazaru Bonjčić, Kotor i područje R iñana (Nikšić) Borančić, Godijelje, Zaton, Sipanja i okolina (Bijelo Polje) Borat = Borato vić, Zalazi (Njeguši); vidi: Boretović Boratović = Borat, Njeguši (Cetinje); Paštrovići, zapa ni dio 1600. god.; vidi: Boretović = Punšević Boratovići, izumrlo bratstvo u selu Mircu Boratovići (sa Vodalijama), grana bratstva Punoševića u Njegušima Borac, Boan (Žabljak) Bo račić, Bjelojevići (Mojkovac), grana Novakovića iz Vasojevića Borberez, Nikšić Bordić, Šestan imorska krajina). Od njih su u Kolomzi i Karuče (Ulcinj) Borñić, Salč i Kolomza (Ulcinj) Borenek, Kruševice, Herceg-Novi Boreta, Borete u Bečićima (Budva), starinom iz Zete B oretović (Boratović - Punošević), Zalazi (Njeguši) - Cetinje Borzat, i, Budva Borikić, Gusin je, iz Kuča Borilović, Bajice (Cetinje); Salč (Ulcinj) Borilovići, bratstvo u Bajicama B orina, Podgorica Boris = Borisi, Bar, vlastela u 14. v. i 15. v.; Dobrota (Boka Kotorska) Boričić, Vasojevići: rod Rajevića, Milikića i Mijovića; ogranak Novakovića iz Nožic Dušice, ogranak Roevića. Od njih su u Bjelojevićima (Mojkovac); Berane; Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Dragočava (Berane), od njih su u Podgrañu (Bihor); Vranjina, na Skad arskom jezeru, doselili iz Bajica (Cetinje); Drobnjaci; Ozrinići (Nikšić); Očinići (Cetinj e), srodnici: Kaluñerovića, Ridova i Popović-Ćuk Boričković = Borička, Kućista u Ćeklićima (C i Gluhi Do (Crmnica) 1560. god. Boričkovići, negdašnje bratstvo u Kućištima u Ćeklićima Bori Bajice (Cetinje) i Bjeloši i Očinići (Cetinje); Nikšić; Jablanovo (Bijelo Polje); Boljanići (Pljevlja) Borišić Vuk, predak Borišića na Očinićima Borišići, bratstvo u Očinićima Borković Herceg-Novi. Mojdež (Boka Kotorska) ogranak Ugrenović ranije iz grupe Riñana, iz Riñana (Nikšić). Istorodni su u Vrpolju (Trebinje); Viševac (Tivat) ogranak Ilića iz Ledenica, a ondje iz Drobnjaka ogranak Mileševića (Mandića) Borlović, Salč, Kolomza i Podmožur (Ulcinj ), doselili iz Šestana (Primorska krajina) Borno, Kotor Borovac, Lepetane (Boka Ko torska), doselili se iz Konavala; Brljevo (Piva) Borovina, Cetinje Borovinić, Bršno (Nikšić), odatle se jedni preselili u Sandžak Borović, Gotovuša i Boljanići, pa u Kovač i Oće e (Pljevlja), došli iz Brvenice (Pljevlja). Ima ih i u Nikšiću; ranije: Raičković u Lješkopo lju, ogranak Krkotića, odseljenih u Vraku (Skadar); U 45

Paštroviće iz Crne Gore; Herceg-Novi Borozan, kod Rijeke Crnojevića, ranije: Radivojev ić srodni Lomparima, doselili iz Bukovika i Bokova (Crmnica); Ceklin (Rijeka Crnoj evića), od njih jedni su preselili u Bukovik (Crmnica) Borozani, bratstvo u Farmac ima Borozani, bratstvo u Bokovu Boroje, Dobrota (Boka Kotorska), porijeklom iz K ranjske (Slovenija); Kotor; Herceg-Novi Borojević, Donji kraj (Cetinje), porijeklo m od Niša, vidi: Ivanišević, Dapčević, Trnjine u Cucama (Cetinje); Prijevor (Tivat) 1437. god. Borojević Ivan, predak bratstva Ivanovića i Ivaniševića u cetinjskom D. Kraju Boroj evići, negdašnje bratstvo u Trnjinama Boron, Herceg-Novi Boronjić, Ćeklići (Cetinje) Boros , as, Dobrota i Herceg-Novi Borotović, Njeguši (Cetinje) Bortuni, rod u Perastu u Bo ki Borñić, Salč i Kolomza (Ulcinj) Borušić, Pljevlja Borča, Podgorica Bosarić, Budva Bosenčić ne - Budva 1692. god. Bosiljević, vidi: Baselji Bosić = Bosič, slično Božić, Kotor 14. v.; B udva; iselenici iz Morače u Lisu i Aranñelov Do, donje Dragačevo u Srbiji, srodni tamošn jim Ilićima Bosič, vidi: Bosić, u Kotoru od 14 - 16. v. Boski = Baski, Meljine, Herceg -Novi Bosković = Bošković; Lepetane (Boka Kotorska) Bosna, Bjelopavlići 1558. god. Bosnić, Banjani (Nikšić) 1425. god.; Grañani (Rijeka Crnojevića); Herceg-Novi, po nahočetu; Baošići, Brgule i Luštice (Boka Kotorska); ogranak Begovića u Ćudama, a drugi u Reževićima (Paštrovići , vidi: Franović; Katuni i Gornja Sela (Paštrovići); Radovanići (Tivat), porijeklom su i z Bosne; Pljevlja 1864. god. Bosović, Pljevlja 1855. god. Boteri, Kotor Botnoz, Pe rast (Boka Kotorska) Botovići, muslimani iz Podgorice Botrić, Prčanj i Kotor (Boka Kot orska) Boturić, Boturići (Bijelo Polje) Boha, vidi: Bakša Bohar, Berane Boci, vidi: Bo c Boc, ka, Kotor, početkom 15. v.; Arbaneš (Bar); Popovići i Arbaneš u Debeloj Krajini, ranije: Martić, a i kao: Boci Bocar, Budva, porijeklom su iz Korče (Albanija) Bocarić, Budva 1876. god. Bočanić, Zagrad (Kuči) Boša, vidi: Bokša Boši, Lisna uz rijeku Bojanu Bošić erceg-Novi, po nahočetu Boškov, Paštrovići 1705. god.; Deliblato (Donji Banat), iz Crne Gore Bošković, u Podgorici 1431. god.; Budva 1688. god.; Kuti i Bijela, Herceg-Novi 1695. god.; Kameno i Kruševice (Boka Kotorska) su iz Mostića (Hercegovina) kao: Pali kuća; Herceg-Novi, po nahočetu; Ledenice (Risan) 1399. god.; Bijela Smokva (Kanjoš) u Buljarici (Paštrovići); Podgorica 46

1435. god.; Bogumilovići u Pješivcima, ranije: Breškovan. Od njih su u Budvi i Nikšiću; Bj eloši (Cetinje); Čevo, selo Pejovići i kao: Bošković - Pejović, u Cucama, srodni su Miljanov ićima iz područnog Repca. Od njih su u Nikšiću, a u područnom Grahovu i kao: Bošković - Gradi janin; Gradina u Ćeklićima (Cetinje); Bjelice (Cetinje), od njih su u Kotoru; Rijeka Crnojevića, i kao: Bošković - Kolašinac, porijeklom iz Polja (Kolašin); Vignjevići (Rijeka Crnojevića) i kao: Bošković - Ljubotinjanin, porijeklom iz Vučitrna, Kosovo; Grañani (Rije ka Crnojevića), starinci, od njih u Mrkojevićima (Crnogorsko Primorje); Velje Selo ( Bar), iz Donjih Mikulića uz Bojanu; Gluhi Do i Sotonići (Crmnica) i kao: Mirosalić. On i su ogranak Vučetića; Golubovci (Zeta); Brčele i Limljani (Crmnica); u Cucama, povrh Melaca, ogranak Mijanovića, porijeklom iz Zete (Adžova Vrba), gdje ih više nema; Na Gl avici (Bjelopavlići), ogranak Kaluñerovića; Slatina i Vučića - pod Zeletinom; Platoom (Bje lopavlići), jedni ranije: Ilić; Orja Luka (Danilovgrad) i Ostrog (Bjelopavlići), potom ci Bijelog Pavla. Od njih su Tripunović u Matagužama (Zeta), Doboju (Bosna) i Senjak na Rudniku, jedni su odselili u Mačvu; u Pješivcima kao: Riñan, pa Kezunović i Mijajlov ić (Serdarević) preselili u Paštroviće; iz Pješivaca neki su preselili kod Valjeva i drugi u Peteljevac (Kruševac); Nikšić i susjedna Straševina; Paštrovići 1702. god.; Zagrad (Župa N kšićka), ogranak su Milončića iz područnih Dučica; Liverovići (Župa Nikšićka), ogranak Pavlov mka Nikšića. Od njih su u Rovcima (Podgorica), Kolašinsko i Mojkovačko područje; kod Mojko vca, kasnije Fuštić, porijeklom iz Grblja; Mojkovac, ogranak Šćepanovića, iz Borja lijeske (Rovca); u Trebaljevu (Mojkovac), jedni i kao: Kojinović; Morača (Kolašin), doselili iz Lješkopolja, porijeklom iz Grblja; Morača, potomci Bogdana Čevljanina, iz Vojinića (C etinje); Kričak i Kolašin (Pljevlja) i kao: Bošković = Alilović, doselili iz Kozice preko Tare, kao: Macan; Brvenica, Kovač (Pljevlja) i Lijeska (Pljevlja); Bobovo (Pljevlj a) pa su prešli u područni Gradac i Jelov Panj pa u Ritošiće i Kaluñeroviće (Pljevlja); Prenć ni, Maoče i Bukovica (Pljevlja); Gotovuša (Pljevlja), pa u područne Kolušiše i okolna nase lja; Rovca (Podgorica); iz Crne Gore u Pieru (Albanija); Tivat; Garaši (Kragujevac ) kao: Bošković (Savić) pa Garašanin porijeklom iz Bjelopavlića; Kumbor (Boka Kotorska), i z Krivošija; Podgorica 1431. god.; kod Herceg-Novog, jedni su iz Popova (Hercegovi na); Ledenice i Risan 1399. god.; Kumbor, Ubli i Smirna, Herceg-Novi; Muo i Prčanj (Kotor), Donji i Gornji Stoliv (Boka Kotorska), porijeklom su iz Ćeklića (Cetinje); u Podgorici 1435. god.; Zagora i Radovići (Tivat) 1594. god.; iz Bogmilovića (Pješivc i) ima iseljenih u: Spuž, Bjelopavliće, Prizrenu, Meñulužje (Šumadija); u Bogmilovićima (Pješ vci) potomci Todora iz Velestova (Cetinje); Vignjevići (Rijeka Crnojevića), porijekl om su od Vučitrna (Kosovo); Grañani (Rijeka Crnojevića), od njih su u Dobroj Vodi (Bar ); Ceklin (Rijeka Crnojevića), od njih su u: Šekulare (Gornji Vasojevići), Ritošići (Sjeni ca); U Moraču iz Liješnja (Rovca) ovdje iz Vojinića (Čevo), Cetinje porijeklom iz Herceg ovine; Kisjelice (Bratonožići) i kao: Mijajlović; Potkrš i Seoštica (Bratonožići); Šekulari ( nji Vasojevići). Ogranak Maslovara. Ogranak Kaluñerovića u Velici i Donjoj Ržanici (Vaso jevići) jesu iz Ćeklića (Cetinje); Jedni su u Vasojevićima ogranak područnih Adrovića. Šekula i (Gornji Vasojevići), ogranak područnih Adrovića. Šekulari (Gornji Vasojevići), ogranak p odručnih Brakočevića porijeklom iz Cuca (Cetinje). Od njih su u: Beranama i kod Bijelo g Polja; Gradina (Bjelopavlići), ranije: Bogumilović. Njihovi su srodnici u Golubovc ima (Zeta); u Podgorici došli su ogranak Raičevića drugi ogranak Terzića; u Kučima: 1) Iz Meduna (Kuči) preselili se u Plav; 2) Iz Ubala preselili u Bar; U Loparima, jedni kao: Kostrović; Brestovik (Bijelo Polje), Plužine (Piva), doselili iz Sjenice (Raška), od njih su Mićić; U Reljevu (Sarajevo); grana Vojinovića u Pivi i odselili u Bosnu Bošk ović, grana bratstva Vučetića u Gluhom Dolu Boškovići, bratstvo u Bjelopavlićima Boškovići, b stvo u Bjelošima Boškovići, bratstvo u Brčelima Boškovići, bratstvo u Limljanima Boškovići, b stvo u Stolivu Boškovići (Breškovci), bratstvo u Bogmilovićima Boškovići (Gradinjani), brats tvo u Cucama Boškovići (Gradinjani), u Nikšiću i u Grahovu 47

Boškovići (Mijanovići), bratstvo u Cucama Boškovići - Mirosaljići, bratstvo u Sotonićima Bošk (Pejovići), bratstvo u Pejovićima Bošma = Bošmar, Sjenice (Kuči), stari rod Bošnjak, Herceg -Novi; Podi, Herceg-Novi, porijeklom iz Bileće 1687. god.; Lužnice (Župa Nikšićka), ograna k Čvorovića, povratnika iz Bosne kao: Lužnica - Čvorović; Piva ranije: Čvorović (Lužnica) u Ž ikšićkoj, u Srbiji i kod Zvornika (Bosna); Ulcinj 1855. god.; Bijelo Polje i područna Bistrica, sa okolinom; Rožaje, porijeklom su iz Banja Luke, kao: Sobo; Azanja (Gor nji Bihor), Bijelo Polje, poslije 1879. god. doselili su se iz Bosne; beransko p odručje; Bezuje (Piva), porijeklom iz Stare Crne Gore Bošnjaković, Nikšić Bošnjanin, potomci Patroševića iz Petroševe, odnosno Kešeljeve gradine u Grahovu (Nikšić) Bošnjaci iz Pive (Bez je), doselili sa Zagrada iz Župe Nikšićke Bošnjo, Boljanići (Pljevlja) Bošmar, Sjenice (Kuči) Bravec, Herceg-Novi Bravo, vić, Dobrota (Boka Kotorska); Pljevlja i kao: Bravović 18 64. god. Bragni, vidi: Brini i Brigsić Bragadin, Kotor 1588. god. Brageš = Brageić i B rageša, Buljarica, Paštrovići 1746. god. Bradasa, ca i Bradgasa, Kotor Bradić, predio Bi strice (Bijelo Polje); ogranak Đuriñića, iz grupe vasojevićkih Kovačevića Bradović, Lepetane Boka Kotorska) Bradoć, Bar Braian = Brićo, Kotor u 15. v. Braijaj, Oblik i Vilas (Ul cinj) Brailo, Podgorica, a u Kotoru (u 15. v.), kao vlastela, pa jedni i kao: Br aina Brailović, Bojka (Ulcinj) Braimović, Bojka (Ulcinj) Brainović, Komani 1492. god., Bojka (Ulcinj) i Perast (Boka Kotorska) Braisavević (Vojisavljević), u Zeti kroz 12 . v. Braisković, Kolomza (Ulcinj) Braić, Brajići (Budva) 1489. god.; Budva, iz Brajića; Lohovo (Andrijevica) 1485. god.; Lukovo (Kolašin); ogranak Stojanovića iz Brajića u Po borima (Budva) Braicka, Petrovac na Moru (1886. god.), srodni su im Stojanovići iz Brajića (Budva) Brajak, Bogdašići (Tivat), porijeklom iz Stare Crne Gore; Gornja Last va (Tivat); Dobrota (Prčanj) i Lepetane (Boka Kotorska) Brajan, Škaljari (Boka Kotor ska); Kovači i Šišići (Tivat) Brajanović, Bajice (Brajanov krš), Cetinje 1504. god. kasnije i: Priñenović; Drobnjak; Podgorica; Bar; Momišići (Podgorica); Brajanovići, negdašnje bratst vo u Bajicama Brajaša, Bratićani (Primorska Krajina), Ulcinj, porijaklom iz Vilgara u Amalima (Albanija) Brajević, Mojdež, Savina i Stoliv (Boka Kotorska), a u Atini (G rčka) kao: Vasos (Mavrovuniotis) vidi: Brajović; iz Kozica u Otiloviće (Pljevlja) Braj ilović, Kotor Brajinović, Kotor Brajić, Knežina Brajićka (Budva) u 10. v., 1388. i 1624. g od.; Budvić (Pobori Brajićki) 1489. god.; Brajići (Budva) 1488. god., vlastela, od nji h su u selo Brajić (Šumadija); Budva; Podostrog (Budva) i kao: Braić; Pržno (Paštrovići); Ul cinj 1899. god., doselili se iz Brajića (Budva); Kozice (Zatarje). Od njih su u Ot ilovićima (Pljevlja) i Lukovu (Kolašin), pa u Novi Pazar; Kotor i područni Baošići; Risan (Boka Kotorska), porijeklom iz Brajića (Budva) Brajići, pleme u Boki 48

Brajičić, Ozrinići, Nikšić Brajković, Orahovica (Kotor) 1437. god. porijaklom iz Stare Srbij e; Dobro Selo (Cetinje), Pješivci 16. v.; u Cucama (Cetinje) potomci Nenoja Orlovića , razgranati i kao: Dupončević; Njeguši (Cetinje) 1444. god., vidi: Bajković u Grblju; D onja Lastva (Grbalj), su iz Glogovca; U Lozicama (niže Žanjeva Dola) u Njegušima (Ceti nje) i u Perast (Kotor), navodno su iz Hercegovine; U Solarima (Mirac), u Grblju , poznati i kao: Hrsović; Baošići (Kotor); Kotor; Bogišići (Grbalj), Topla, Herceg-Novi; U Perast (Boka Kotorska) sa Vratla iz gatačke Površi; Ogranak Tomića u Paštrovićima; Mala G orana (Ulcinj), oni su iz Mrkovskog polja; Podgorica 1441. god.; Tomaševo (Pavino Polje) u Vraneškoj dolini, starosjedioci; Šaranci (Brajkovići), iz Drobnjaka se presel ili u Prenćane (Pljevlja); pa u Pisanu Jelu i Bijelo Polje; Peroj (Pula) iz Ljubot inja (Cetinje) Brajnović, Kotor, vidi: Brajinović Brajović, potomci Braja Pavkova Pavk ovića (Bućića), razgranatih u Bjelopavlićima, i kao: Filipović (Brajović) i Jovović (Brajović Košutović (Brajović) i Begović (Brajović) i Jugović (Brajović) i Savićević (Brajović). Jedan h Rade, odseli se u Vraku (Skadar) i tamo su Radičić, drugi u Albaniji: Grilu, Đino-Ka stru kao: Brajović = Jakoja = Berdanaj = Stefo i u Tirani, Grilu i Skadru kao: Bra jović = Ferozaj, Grima (Vraka) i kao: Brajović Omari i Starom Boriču (Vraka) i u ovim mjestima kao: Brajović = Veri = Pjetri; ima ih naseljenih u Spužu, na desnoj obali Z ete; Momišićima i Golubovcima (Zeta); kod Skadra (Albanija); Danilovgradu; Rijeci Cr nojevića; Cetinju; Vijencu (Pljevlja), kao: Rajević; Dubrovniku; Nikšiću; Podgorici; Šipan skoj Luci, na ostrvu Šipan, vidi: Vasos; Igalo, Herceg-Novi; Mojdež (Boka Kotorska), Kotor, po nahočetu; Sutomore (Bar) 1898. god.; Mateševo (Kolašin); Kozice (Zatarje), preselili jedni u Drobnjake Brajovići, bratstvo u Bjelopavlićima (seoce Jelenak, Kos ovi Lug…) Brajušković, Martinićko Gostilje, i povrh sela (Bjelopavlići), potomci su Bijelo g Pavla Brajhović, Grnčarevo i Čeoče (Bijelo Polje) Brajša, Vladimir (Ulcinj) Brajšić, u Main ma (Budva) 1442. god. Brakov, Klek (Mojkovac) Braković, Vilac (Bratonožići). Potomci R aiča Baljeva, kao i: Ćelević, Vidić, Čolić i Gilić. Odatle su jedni preselili u Doljane i Sje ice (Kuči), pa su od njih u Pribrisijevićima (Mojkovac), kao: Krgović i odatle su jedn i kod Vrnjačke Banje i u Metohiji; Paštrovići 1693. god. kao: Branković Brakočević, potomci Brakoča Vukova (Ljevaka) u Selo Orah (Šekulari) u Gornjim Vasojevićima, razgranati su, porijeklom iz Cuca (Cetinje) Braletić, u Bjelopavlićima ogranak područnih Tomaševića Bral ić, Rugova (Peć) i Koljeno (Rožaje), porijeklom iz Koplika (Skadar) Brambila, Kotor Br an, Kovači i Šišići (Grbalj) 1620. god. Brangni = Bragni, Bar 1360. god. Branetić, Njeguši ( Cetinje) u 15. v.; Pješivci (1431. god.), Kotor 1458. god. i Grblju 1443. god., So lari pri Goraždi (Mircu), Cetinje; Podgorica 1478. god. Branilović, preci većega broja bratstava u Pivi. Vidi: Radojičić u Pivi; Kod Mojkovca; u području Drobnjaka 1376. go d.; Banjani (Nikšić) Branisavljević = Vojisavljević, vlastela Zeta 1130. god. i kasnije Branić, Sinjac (Lješkopolje) 1711. god. Branković, Bratonožići, Podgorica i Zeta 1468. god ., vlastelinsko-despotska porodica iz Korjenića (Trebinje); Ozrinići (Čevo), Cetinje 1 518. god.; Banjani (Nikšić); Gluhi Do (Crmnica), vlasteolska porodica, jedni kasnije Čarapić, doseljeni iz Vasojevića. Od njih su u Korjeniće; Trebinje i Popovo u Hercegovi ni, a drugi u Boku Kotorsku; Đenovići, Herceg-Novi; Škaljari (Boka Kotorska); Kotor; B uljarica (Paštrovići) 1693. god. a jedni su ranije, 1570. god., Braković; Pašića Polje (Bi jelo Polje); Piva preselili u Rañevinu i Kostarnik (Valjevo), a drugi u Dupljaj (V aljevska Kolubara), a treći u Jadar (Mačva); Buljarica (Paštrovići) 16 - 18. v. Brankovići , zagranak bratstva Brankovića-Čarapića u Gluhom Dolu Brankovići - Čarapići, bratstvo u Gluh om Dolu 49

Branović, u 10. v. vlastela i na području predmetne radnje u ovome Prezimeniku (?) B ranojević, Njeguši (Cetinje) 1444. god.; i Kotor; Morinj, Herceg-Novi Branjar, a, He rceg-Novi Branjkuljan, Nikšić Bratvica (Brato,Bratica), predak bratstva Borišića Bratešić, M aine (Budva) Bratijan, Kotor Bratisaljić, Podgorica 1438. god. Bratić, Kosijeri (Cet inje), doselili iz Rogama (Piperi); kod Vladimira (Ulcinj); Njeguši (Cetinje); Nikšić, iz Hercegovine; Kosijerevo (Parije), Nikšić i u Nojnici uz rijeku Ćeretu (Hercegovina ) Bratićević, Vrnjiš (Njeguši), Cetinje 1521. god.; Ulcinj 1889. god. Bratica, Peraška nas elja, starinci; Bar Bratičević, Njeguši u 16. v.; Perast (Boka Kotorska); Herceg-Novi Bratković, Njeguši i Mirac (Cetinje) u 14. v.; Tivat 1335. god. Bratnović, Kotor 1485. god.; kod Plava 1485. god. Bratović, Podgorica, iz Kuča; Rovca (Šekulari), Gornje Pol imlje; Kotor i područni Zalaz; Naljevići (Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore Bra toneš, uz Skadarsko jezero Bratonožić, odseljeni iz Bratonožića u: Valjevo (Srbija) u 18. v.; Prilep (Makedonija) i druga mjesta kao: Bratonožić Bratoslavić, Kotor 1305. god. B ratul, Gusinje i područna Trepča 1485. god. Bratunović, Njgeuši (Cetinje); Gornji Mirac (Grbalj) Braćević, Nikšić 1431. god. Braunović, Donja Morača (Kolašin) 1251. i 1574. god.; po ijeklom od Skadra (Albanija), od njih su iz Vratina (Morača) došli iz Kuča, pa Mihailo ode u Sjenicu i otuda Mihailović; iz Kuča u Spuž, Podgoricu; u Morači i Skadru istorodn i su. Od njih su u Radulićima (Bihor); Lozna (Bijelo Polje); Bistrica (Mojkovac), potomci su Sasa iz Brskova (Mojkovac); Tološi i Donja Gorica (Podgorica). Ima ih i u drugim područjima. Brahaj, Zagonja, uz Skadarsko jezero, pa jedni u Ulcinj 1894 . god. Brahimi, Selca (Ulcinj) Brahić, Pljevlja Bracaj, oj, čaj, Oblik (Ulcinj), dos elili se iz Dinoše (Amali) - Albanija Bracanović, Mikulići u Bjelicama (Cetinje); Pipe ri, ogranak Stanića; Pješivci; Kuči, od njih su u Podgorici; Cetinje; Dobrota (Boka Ko torska); Bijelo Polje Bracanovići, bratstvo u Mikulićima Bracač, Bar Bracović, Bjeliši (Ba r) i kao: Đerñelović; Đurjan, uz Skadarsko jezero (Debela Krajina), porijeklom iz Kuča; Vr bica (Kuči), ogranak Radetina, a jedno vrijeme i kao: Đerñelović, porijeklom su iz Selac a u Klimentima (Albanija); Kosor i Cerje (Kuči), od njih su u Podgorici i područnom Spužu Bracoj, vidi: Bracaj Bračković, Nikšić Brašnja, nji, nić, Ulcinj, porijeklom su iz Afri e; vidi: Brašnji Brašnji, Pljevaljsko područje, matično: Babine, Zvijezd, Vrbovo, Obarda , Toci, Ljeljanica i odseljeni u Bijelo Polje (Srbiju) i druge krajeve. Poneki i kao: Despot, Danilović, Ignjatović, Poljak, pa odseljeni u druge krajeve često su mij enjali prezime Brašanac, Nikšić Brašnjić, vidi: Brašnja Brašnjanić, vidi: Brašnja Brbidžić, N Brguli i Mardali (Tivat) u 14. v. Brguljan, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska), Škaljari i Tivat porijeklom iz tare Crne Gore 50

Brguljani, bratstvo u Škaljarima Brdar, Slatina (Žabljak); Leće i Krasovine (Bjelopavl ići), potomci Lužana, a u područnim Pažićima kao: Stojanović (Brdar), od njih su u Danilovgr adu, Prijeradima (Tivat) 16. v., Slatina (Bjelopavlići), iz Bjeloša (Cetinje); Pažići (D anilovgrad), ogranak Martinovića; i Orja Luka (Danilovgrad). Od njih su (u 16. v.) jedni preselili u sjevernu Hrvatsku; Paštrovići 1799. god. Brdarević, Šobajići (Bjelopavl ići) Brdca, Brca u Sutomoru (Bar) Brñanin, Ibarac (Rožaje), porijeklom su iz Bjelopavl ića Brežanin, Spič (Sutomore) i kao: Kovač, Kavaženda i Đurović (u 16. v.) doselili se iz Bre a (Zeta). Preseljeni u Bušatovine i Dubrave (Paštrovići) i kao: Bušar i Crnojević, vidi: B ušat; Bar Breznarević, Bar Brek, a, Maine (Budva) Breljić, Budima (Berane), srodni Bab ovićima, grana Novakovića Vasojevića; Srbina (Boka Kotorska) Brenović, Mojkovac Brenudov ić, Herceg-Novi (oko 1701. god.) doselili se iz južne Hercegovine Bresan, Kotor Bres tvac, Brestovik (Nikšić) Breša, u Kotoru 1459. god. Breškovac, kasnije Milunović u Pješivcim a Breškovci (Boškovići, Perovići, Adzžci, Mijuškovicć), bratstvo u Bogmilovićima Brzvski, Moj ac Brzan, Podgorica Brzać, Godočelja u Bihoru (Bijelo Polje); Bukovica (Rožaje) Brzutić = Brzut = Dokšić, Nikšić, doselili su se iz Mostara Briñanin, Briñe (Lješansko područje), Pod ica Brigantino, ro, Donji Stoliv (Boka Kotorska); Budva Brigetinjka i Brigniebra gni, u Baru Brigsić, vidi: Bragni Brizić, Donji Stoliv (Boka Kotorska) Brikio = Brit ius, Barska vlastela u 15. v. Burina, u Zeti 1396. god. Brindić, Šekulari (Gornji Va sojevići), porijeklom od Prizrena (Metohija) Brindo (Bolica), u Kotoru Brinić, Krtol e (Tivat) u 16. v. doselili iz Dapca (Albanija). Od njih su u područnim: Porto Rik o, Radovići (Lušac); Herceg-Novi i njegova okolina; Cetinje Brinjacak, vidi: Jacović B riska, vić, Kolomza (Ulcinj), kao: Briskavić; Bogdašićima (Boka Kotorska); Ulcinj 1899. god. Briskavić, vidi: Briska Brisković, Vasojevići, bliski Babovićima, iz grupe Novakovića . Ulcinj 1879. god.; Kolomza (Ulcinj) iz Briske (Primorska krajina) Bristović, Her ceg-Novi Britvić, Zagorak i Brajković (Pješivci), do 1614. god., jedni se preselili u Tvorilo i Kujavu (Bjelopavlići). Kasnije jedni: Petrović, srodni Vitkovićima i drugi B ritvica, Podostrog (Bjelopavlići), odseljeni kod Mojkovca Britius, vidi: Brikio Br kan, Zelenika i Dobrota (Boka Kotorska); Sutomore (Bar); Mrkojevići (Bar), u područj u Pečurica i kao: Brkani, sišli od Drijenka sa planine, svi su od Popova Polja (Herc egovina) krsna slava Sv. Nikola, jedni kao: Brkanović; Ulcinj; Selo Slavogostić; nav odi bratstvenika kod Sarajeva i Podravskoj Slatini Brkanović, Mrkojevići (Bar), Krut e i Vladimir (Ulcinj); Spič (Sutomore), pa odatle u: Prčanj i Grdoviće (Boka Kotorska) , vidi: Brkan 51

Brkanovići, bratstvo u Škaljarima kod Kotora Brkač = Dželat, Kučima; Njeguši (Cetinje) Brkači Rajićevići (Cetinje) Brkačići, stari kneževski rod u selu Rajičevićima Brkić, Podostrog (Budv u Kosijerevu (Nikšić) kao: Jovanović, a u Ostrogu (Bjelopavlići) 1610. god. i dalje kao : Ostroški Brković = Šananin, Velika (Plav), doseljenici iz Šalje (Albanija). Odatle jed ni se preseliše kod Novog Pazara; Vojno Selo i Brezojevice (Plav); Lješkopolje (Podg orica), od njih su u Podgorici; Pljevlja 1894. god.; Kostanjice (Kotor) u 17. v. iz Popova (Hercegovina); Morinj i Perast (Boka Kotorska), porijeklom iz Hercego vine Brkojević, Sutomore (Bar) Brkuljan, Nikšić; Cetinje Brkušić, Nikšić Brljan = Brljančić, ice - Popratnice (Rijeka Crnojevića), oni su iz Beri (Podgorica) kao: Brnović Brljev ić, Gostilje (Donja Zeta) Brljančić, vidi: Brljan Brnić Ostojić, ranije u Kotoru (oko 1440 . god.) a kasnije Gugulović Brničević, rod na Prčnju Brnović, Župa Grojačka na Sinjcu u Lješk lju. Od njih su: Popratnici i Bobiju u Ceklinu; Velje Brdo (Piperi); Goričani i To lošima (Zeta); Vranjini na Skadarskom jezeru; Podgorica; Savina, Herceg-Novi; vidi : Brljan Brnovići, bratstvo u Župi Gradačkoj Brnovići, bratstvo u Ceklinu Brnjasić, ograna k Kalezića u Pavkovićima (Bjelopavlići) Brodgasa, Kotor u 14. v. Brodecki, Perast (Bok a Kotorska) Brož, Perast (Boka Kotorska) Brozović, Cetinje Bronza, Perast (Boka Koto rska); kod Herceg-Novog 1720. god.; Brdca u Sutomoru (Bar) Bronzić, Podi, Kameno, Kamenari i Savina (Boka Kotorska) Brončić, hercegnovsko područje Bronca, kod Herceg-No vog u 16. v.; Perast (Boka Kotorska), starosjedioci Bronjada, i Brnada, Sutomore 1892. god. i Bar Brosek, Prčanj (Boka Kotorska) Brohić, Pljevlja 1853. god. Broc, i , Bar Brocić, Bar Brocović, u Baru Brsać, kod Herceg-Novog su doselili (oko 1692. god. ) iz Zubaca (Trebinje) Brsnehija, Prčanj (Boka Kotorska) Brstina, Podgorica Brulja n, Prčanj (Boka Kotorska) Brun, i, Budva Brunčević, Nikšić u 16. v.; drugi su se u Nikšić dos lili 1842. god. iz Gruda (Tuzi), pa se preselili u Pljevlja; Pljevlja 1910. god. ; Ulcinj; Medun (Kuči), od njih su kod Novog Pazara Brušini, Muo (Kotor) Brušković, Župa G rbaljska, od njih su u Kotoru Bručević, Gorana (Ulcinj), potomci su nekog Brajka iz Mrkojevskog polja; Gusinje i Bistrica (Bijelo Polje); u Nikšiću 1554. god. Bručvak, Ra sova, Grubovač i Bistrica (Bijelo Polje) Bručić, Trebinje, ranije: Milojević iz grupe Ra tkovića u Trešnjevu (Cuce), Cetinje 52

Brulović, Nikšić Buba, Ulcinj u 14. v. Bubagna, Ulcinj, vidi: Bubanja Bubal, o, Piva, doselili iz Volujica (Trebinje); Herceg-Novi Bubalović, ogranak Stanišića iz Vinića pa u područne Dragićeviće (Bjelopavlići); Cerovica (Bijelo Polje) Buban, vidi: Bubanić Bubanić, Cetinje 1431. god.; Kotor 1440. god. i kao: Buban; vidi: Bubanja Bubanča, vidi: Bu banja Bubanja, iz Rovaca, od Vojnovića, ogranak Bogdanovića (''Njeguš''), ranije Knežević; odatle, jedni u Dragovoljiće (Nikšić) - Bubanje, drugi u Klimende (Klimente), sjevern a Albanija, a odatle u Bihor (Bijelo Polje); Bubanje (Berane), jedni preñu u Goric e (Pljevlja); predio Bistrice i Kanje, na području Bijelog Polja.Od ovih su u Kovr enu. Drugi u Vranović (Tivat). Isti su kao: Gutići (Bistrica), Gurešići (Crnča), Bubunje ( Gorice), Aleksić (Meñani). Roñaci su im Šabotići u područnim Tucanjama. Porijeklom su iz Sta re Crne Gore; Podgorica. Bubarić, Mala Rijeka (Kuči) Buba, e, Ulcinj u 14. v. Bubanić, Grbaljsko polje Bubić, patronimik od Bube, (u 15. v.) u Bjelopavlićima rodonačelnici više bratstava; kod Bara 1578. i 1650. god.; ogranak Lučića u Mainama (Budva), oko 171 0. god.; Kotor u 15. v. Bubica, Gorice (Pljevlja), porijeklom su iz Vranješa (Bije lo Polje) Bubonja, Gorice (Pljevlja), porijeklom su od Bijelog Polja (Polimlje) Bubreško, Bubrežak (Nikšić) Bubuljica, Podgorica Buvak, Bistrica (Bijelo Polje) Buvić, kas nije Bujić, na Sozini (Bar) 1873. god. Buga, Kotor i dotični Perast Bugaz, Budva 166 0. god. Bugar, kod Rijeke Crnojevića, doselili se 1852. god. iz Bitolja (Makedonij a); Rujišta (Bijelo Polje) od vrijedan kao Bugar, ima odseljenih; Goleša i Voskovina (Pljevlja) Bugarin, ogranak Muratovića u Boljanini (Bijelo Polje) i područnom Zaton u i Cerovu; Goleši i Vaskovina (Pljevlja) Bugermajster, Herceg-Novi Bugon, a, no, slično Bogun, od bogdeus. Kotorska vlastela u 14. v. i Njeguši (Cetinje) 1336. god. kada i u Brskovu (Mojkovac), nesrodni Budazi, Budva u 17. v. Budalić, Riñani i Oputn e Rudine (Nikšić). Jedni kasnije kao: Nikolić. Porijeklom sa Čeva (Cetinje). Od njih su u Preracima (Bileća) i Kovačima (Oputne Rudine), Nikšić Budan, Kotor oko 1400. god. Buda ha, u Kotoru 1348. god. Budvanić, Herceg-Novi, po nahočetu Budvja, kasnije Buća, vidi: Buća Bud, e, Ulcinj 1853. god. Budetić, Baločane 1431. god. Budeč, Bueč Do (Budeč) u Vučjem olu (Nikšić) područje Oputnih Rudina. Od njih su u: Bileći, Podgorici, Mojdežu i Herceg-No vom Bud, i, Lješnjani, Ulcinj Budimir, Podgorica; Paštrovići, porijeklom iz Makedonije ; Kupelnik i Podgora uz Skadarsko jezero Budimić, Bar Budinić, Zagrad, Rače, Ubalac (K uči) i kao: Bojanović ogranak Bulatovića; Podgorica i kao: Bojanić; Bar i kao: Budnić; Rañes i i Žari (Mojkovac) 53

Budisavljević, Kotor iz područnih Prijerada; Budva Budišić, Podgorica; Smokvijenac (Paštro vići) Budišević, Lastva (Tivat) Budojević, Kotor Budnić, vidi: Budinić Budrović, Budva 1650. od.; Kotor Buñen, Mrtvica (Kalañurović = Kancalijerović = Puhalović), Grbalj i Žutkovići - Bu va 1489. god. i kao: Buñenović i Bućenović 1599. god. isto i u Paštrovićima, gdje su ogranak Kalañurovića i na području Buljarice, od njih su u Danilovgradu i susjednom Zagarču Buñen ović, vidi: Buñen Bužija, vidi: Bužina Bužina, ja, Ulcinj 1875. god. Bužić, Ulcinj, a u Obodu uz Bojanu i kao: Bušat Buzaj, Celca (Selca), Tuzi Buzalić, Kotor Buzanović, Paštrovići 14 23. god. kao: Buranović Buzdanović, Podgorica Buzdovan, Kovači (Grbalj); Podgorica Buz ić, Velika (Plav), porijeklom iz Bjelopavlića Buzola, Zatrijebač (Kuči) 1692. god. Buzuk ović, Ulcinj 1887. god. Buzurović, Nikšić Buić, u Župu Dubrovačku došli oko 1721. god. iz Nik ic, Mala Rijeka (Kuči) Bujaj, Celua (Tuzi) Bujadinović, Banjani (Nikšić) Bujak, ac, Vije nac, a u Kozici i kao: Bujac, Prenčanima (starosjedioci), Pljevlja Bujaković, Vijena c (Pljevlja) Bujandrić, Podgorica Bujas, Paštrovići 1643. god.; Budva, vidi: Franćisko B ujac, Paštrovići; Kozice (Pljevlja) Bujanović, Boka Kotorska u 16. v.; Bogišići (Tivat), o ni su od Dapca, doseljenika iz Dabca (Albanija) Bujić, Bjelopavlići; Ljubotinj (Rije ka Crnojevića), starosjedioci; Gluhi Do (Crmnica); vidi: Buvić; Grnčarevo (Bijelo Polj e) Bujiša, Đedovo Polje (Pljevlja), preselili se u Vrulje (Pljevlja) Bujišić, Miloševići (Žab jak), od njih su u Vrulji i Matarugama (Pljevlja) Bujković, Mataruge (Pljevlja); N ikšić, iz Hercegovine; Dub, Tivat Bujović, Perast (Kotor) 1731. god. i Dobrota (Boka K otorska), oni su iz Hercegovine Bukajlović, Gaj (Pančevo), porijeklom su iz Crne Gor e Bukalica, Bijela, Herceg-Novi; Grbalj Bukalo, Nikšić Bukarović, hercegnovsko područje Bukvić, Martinova Kula (Kolašinsko polje) potomci nekog Ljalje, srodnici tamošnjih Mar tinovića i Lukača, odseljenih u područje Bijelog Polja; Mažići (Goleša), Podsokolina (Sutjes ka i Zabrña), Batkovići i Crnugovići (Pljevlja); od Pljevalja jedni su preselili u Sta pare; Lješnica, Kukolje, Maoče, Potkrajci i Čeoče (Bijelo Polje); Oputne Rudine (Nikšić) ogr anak Maleševaca Bukilić, Rovca i Gornja Morača, od njih su u: Kličevo (Nikšić) i Požnji (Bije o Polje) Bukilica, Sutvara (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore; Bijela, Herceg-No vi; Nalješići (Tivat); HercegNovi; Budva; Kotor Bukilo, Nikšić Bukimir, Bratonožići, kasnije : Lalović = Ljaljović, sa Jablana Bratonožićkog; Lušca (Berane) i kao: 54

Bagaš, od njih su u Sjenici i Srbiji Bukin, vidi: Buć, -i, -a Bukio, vidi: Buća, -i, a Bukja = Buća = Bukfa i kao: Buća, Kotor i okolina Bukmirić, Bukmirsko jezero (Kuči), p reselili se u Vasojeviće, Peć i drugdje Bukovičanin, Bukovići (Bjelopavlići), srodnici Vla jkovića i Ivkovića iz Bukovika Bukomica, vidi: Bukilica Bukorović, Savina, Herceg-Novi ; Kotor Bukulić, Podgorica; Rovca pa u Župu Nikšićku i kao: Bukelić Bukulica = Bukomica, S utvara (Dub), Boka Kotorska, ranije: Marićević, porijeklom su iz Stare Crne Gore; Bu dva; Kotor Bukumieva, Potovo Selo (Paštrovići) i Budva 1413. god. Bukumir, Ponari (Z eta), Podibar (Raška), iz Bratonoñića Bukumira iz plemena Kuča Bukumirić, vidi: Bukmirić Buk umjer, Kuči 1411. god. Bukurov, Berane Bukurović, Savina i Srbina, Herceg-Novi, pori jeklom su iz Biskupine (Knin); Kotor Bukušić, Dušmanići (Pljevlja) Bukčia, Kotor Bula, Fra skanjela (Ulcinj) Bulaić, Cetinje Bulajić, iz Zagore (Nikšić), jedni su u Petrovom Selu - na izvoru rijeke Kosovice, na planini Midžor. Od njih su: Golubović i Filipović, od ovih su tamošnji Marković i Spasojević. Drugi u Hercegovini selo Najdanić (Gacko) kao: T odorović i Marković; Rogač i Dobrenja (Nevesinje); treći u Medojeviće, Jabuku i Sokolac (R omanija); grana Dragoševića (Riñana) u 15. v. vidi: Dragoš. Grahovo (Nikšić) doselio Dragoje iz Kuča. Od njih su u Brestovcu, Krnjeuše, a odatle jedni su se preselili u Nakovo (Kikinda); Risan (Boka Kotorska); Kotor; Nikšić; Selište (Nevesinje) iz Grahova (Nikšić); U Grahovo (Nikšić) jedni su (u 15. v.), od kojih su Jovičić, došli iz Hercegovine; u Jovin e livade (Prokuplje) i Freso (Kalifornija) Bulajići žive uglavnom u opštini Nikšić - Crna Gora, a potiču da Drekalovića iz Kuča Bulajići, bratstvo u Hercegovini (doseljeni iz Kuča - Crna Gora) Bular, ević, Paštrovići Bulat, Rovca, od njih su kod Gusinja; Kameno i Bi jela (Herceg-Novi) Bulatović, Rovca i niz naselja, oni su jedna od grana plemena N ikšić, kod Onogošta, ranije: Nikšić u 13. v. i kao prezime u više mjesta, Podgorici; od njih su u Kuče iseljeni dalje kao: Tadić i Tomašević, vidi: Budinić; kod Skadra došli iz Rovaca (Podgorica); Istok (Mahala Bajramaj) u Metohiji; Gusinje; u Porije (Nevesinje) i z Rovaca, kasnije Ćulić Bulgarodić, Brezojevice (Plav); Bar Bulić, ranije: Grgurević, gran a Zlatnopojasevića u Drobnjacima, razgranati; Šekulari (Laze), potomci Paše Šekulara; Be rane, porijeklom su iz Rovaca, pa jedni kao: Mišelić u Mišelićima, na područnom Crnom Vrhu ; Radeće (Piperi), potomci Laza Budina, kao: Paunović i Ilić u Zeti iz Pipera; Ogranak Asovića iz grupe Popovića u Beranama, porijeklom su iz Stanisalića (Lješnjani), od koji h su i u Podgorici Bulić, posebno bratstvo iz Pipera; Kotor; Arbaneš (Primorska kraj ina); Grbalj Bulići, muslimani u Podgorici Buličić, Herceg-Novi Bulović, Oblik (Ulcinj) Bulota, Bijela, Herceg-Novi Bulut, Srbina, Herceg-Novi, doselili iz Konavla, a t amo iz Korjenića (Trebinje) Bulja, Nikšić Buljanov, Nikšić, doselili iz Lalića (Piperi) Bulj anović, Crnci (Piperi), ranije: Lalić - Popović; u Zeti iz Kuča; Paštrovići (15 - 17. v.) na seljeni 55

u područnoj Buljarici Buljar, vidi: Buljarević Buljarević = Buljar = Buljarović, Buljare vine (Buljarica), Paštrovići, 14 - 17. v. Buljarović, vidi: Buljarević Buljević, Mrke (Pip eri), porijeklom iz Gruda (Tuzi) Buljirev, u Spaču (Bar) Bumbarević = Kapidžić, kod Plav a i Gusinja Bumbić, u Drobrelje (Gatačko Polje) iz Grahova (Nikšić) Buna, vidi: Bunić u Su tomoru Bunac, Kuči Bungarić, područje Herceg-Novog, u 15. v. Bungur, Gajovići (Bijelo Po lje), porijeklom su od Prizrena; Bukovica (Pljevlja) Bunda, Paštrovići (Sveti Stefan ) 1702. god.; Sutomore (Bar), ranije: Buna, pa Bunić Bunović = Bunojević, Morine, Herc eg-Novi Bunci, Mala Rijeka - Kuči, starosjedioci Bunjo, Boljanići (Pljevlja) Bunjović, Herceg-Novi Bur, Sveti Đorñe (Ulcinj) Burazerović, Podgorica, porijeklom iz Hota (Gru da), Tuzi, pa od njih u Kujevu (1700. god.); Bjelopavlićima; Petrićima; Spuž (Bjelopav lići); Stijena Piperska, od njih su u Podgorici i Sarajevu Buran = Buranimo = Bura nović = Burina = Burone = Buro, Bačvice (1403. god.) u Paštroviće, i jedni kasnije u Paštr ovićima kao: Burica, Buranović, Divanović, Eturović, Grloman i Buzanović, od njih u Rabu i Krku kao: Buron Buranić, Kotor Buranović, u Paštrovićima. Vidi: Buran i Buzanović Burat, a, Paštrovići 1632. god.; Mrkovi i Ljuštice (Grbalj) Buračić, Nikšić Burg, Kosijeri (Cetinje) Burda, Pljevlja 1833. god. Burzan, Berislavci (Donja Zeta), porijeklom iz Krneta (Lješkopolje); Kotor; Nikšić Burzani, bratstvo u Draževini Burzanović, Draževina (Lješkopolj ), ranije: Burzan Burenica, Zaljutnica u Goliji (Nikšić) Buril, u Mirdžu (Cetinje) 144 1. god.; Mirac (Tivat) Burin, u Grblju i Budvi iz Zete Burina, Zeta 1339. god.; Paštrovići; vidi: Buran Burinović, Kotor, po nahočetu; Herceg-Novi, po nahočetu Burić, Kočane (Nikšić), potomci Novljana, iz područnih Banjana; Zagrade u Čevu (Cetinje) 1642. god.; j edni siñu u Spuž i Podgoricu, roñaci tamošnjih Radulovića; Zagarač (Danilovgrad); Pješivci; Z ta; Kotor; Podgorica iz Zagarača Burići, bratstvo u Zagredi Burica, vidi: Buran Buričić, Kotor, po matronimiku Burica, Paštrovići Burišević, Vasojevići Burlica, Nudo (Nikšić) 1692. od., od njih su u: Vitopoljinama, Živanju, Rašicama i Sasovićima, Boka Kotorska Burmaz ević, Podgorica Burnač, Herceg-Novi, po nahočetu Burnoč, Herceg-Novi, po nahočetu Buro, s, vidi: Buran Burović, Kotor u 12. v.; Perast 1681. god., pa u Baošiće, Perast i Herceg -Novi; Ulcinju, kasnije 56

Rusulbegović i još kasnije jedni kao: Burović Buron, na, iz Paštrovića otišli na ostrvo Krk (sjeverno primorje), vidi: Buran Burone, vidi: Buran Buronić, Ćeklići (Cetinje) 1566. god.; Luštica (Piva) Buronjić Pavle, predak Dragomiljana Buronjići, staro bratstvo u L ješanskoj Nahiji Buronović, ogranak Mitrovića u Paštrovićima Buronja, Vukčevići (Budva), iz L eškopolja i u Podgorici Buronjić, Ćeklići (Cetinje) u 16. v. i kao: Dragomiljan = Petrov ić, od njih Pavićević (Buronjić), u Duboronje došao Pavle, Jovanović, Pajović, Radulović, Nak Jezerima Ćeklićkim i Komanima (Podgorica); Lješkopolje Buronñ, pleme u Lješanskoj Nahiji Bursec, i, Ulcinj 16. v. Bursić, Paštrovići Burdžević, vidi: Burdžović Burdžić, iz Kuča, pres e u Podgoricu Busanović, kao: Vuksanović, Paštrovići Busec, i, vidi: Burseci Ulcinj 1869 . god. Busija, (Titoflavija) u Riječanima (Banjani), Nikšić Businelo, Kotor Busnović, Ni kovići (Tivat) Busot, a, Verige (Kotor) 1327. god. Busolini, u Kotoru iz Tivta But ak, Paštrovići u 18. v. ogranak Midžora, kao: Butah Butan, u Kotoru 1496. god Butać, Kot or 1495. god. Butafoko, u Kotoru Butah, vidi: Butak Buti, Bar 1247. god. Butinar , Kotor Butkovina, Lepetane (Boka Kotorska) Butković, iz Drobnjaka odseljeni u Rov ca (Šekularska) Buton, u Njegušima (Cetinje) Butor, Sutomore (Bar) 1850. god.; Peras t (Boka Kotorska) Butorac, Nikšić; Kotor i Perast, porijeklom su iz Cavtata, Dubrovn ik Butorović, i kao: Buturivić u Kočane (Nikšić), porijeklom iz Cuca (Cetinje) Butofako, r anije: Bartolu, u Kotoru, porijeklom iz Bratonožića Butrić, Pešca (Berane) i Šipovica, izn ad Kralja (Andrijevica); Sjenokosi, Bandović (Andrijevica) Butrići iz plemena Braton ožića Butrović, Balabani (Zeta) Butulija, Markovina (Cetinje), odselili u Zarečje (Trebi nje); Podgorica Buć, Crmnica, vidi: Barjamović Buća = Bokez, Kotor i okolina, 12 - 15. v. i kao: Buć, -i = Bukin = Bukio = Bućin = Bućio; porijeklom od Prizrena; Mala Luka (Paštrovići) u 18. v.; vidi: Budvja u Budvi Bućenović = Buñenović i Bučia. Vidi: Buñen Bućin, ovići (Tivat) u 12. v.; ranije: Buća, porijeklom su iz Prizrena (Metohija); Bigovi ( Tivat), vidi: Bućio; Kotor; Kubasi (Tivat); Podgorica Bućio, vidi: Buća Bućić, iz grupe Tr ebješana, plemena Nikšića, preseljeni u Moraču kao: Lazarević; Paštrovići; Doljani, Kržanja i uga mjesta u Kučima, vidi: Perković; Nedokusi i Potkrajci (Bijelo Polje) Bućković, Beran e i područni Dapsići, starosjedioci. Od njih su u Bućkovićima (Rožaje) i Bijelo Polje 57

Buha, Nikšić, iz Nevesinja (Hercegovina) Buhar, u Kotoru 1598. god. Buhić, Gluhi Do (C rmnica), oni su zagranak Kumpresa Buhić, grana bratstva Kumpresa u Gluhom Dolu Buh rić, Boljanići (Pljevlja) Buc, vidi: Butak Bucalo, Podgorica Bucatović, vidi: Vučetić u Bo gatićima Bucifola, Novi (Skender Novi) 1283. god. Bucnum, u Ratac (Bar) Bučalina, Pi va, starosjedioci Bučalina iz Pive (Miljkovac) starinac Bučan, Rasova 1885. god., Buče i područje Bistrica (Bijelo Polje), od njih su u Novom Pazaru Buče = Bučia, Kotorska vlastela u 15. v.; Kotor 13 - 15. v. i kao: Bučius, vidi: Buća Bučević, Novišići (Plav) i Gu sinje, oni su iz Klimenata (Albanija) Bučia, Kotor 1622. god., vidi: Bigia Bučinić, He rceg-Novi Bučio, vidi: Bigia Bučić, Dračevice (Boka Kotorska), oni su iz Bajica (Cetinje ); Dedići u Šestanima (Primorska Krajina); Doseljenici iz Podgorice; Kotor u 14. v.; Dovali (Pljevlja) Bučius, Kotor 1208. god. Bučkius, u Kotoru 1208. god. Bučica = Buče = Bučius Bučkačić, Miokusovići (Bjelopavlići), ogranak Radonjića iz grupe Petrušinovića Bučkić (Bijelo Polje), doselili iz Stare Crne Gore (oko 1870. god.) Kod Bistrice (Bije lo Polje) Bučuk, Herceg-Novi, iz Trebinja Bušat, ogranak Crnojevića, od Rijeke Crnojev ića, jedni se preselili u Novi Pazar; Ulcinj, kasnije Bušatlija i Bušatlić; Paštrovići 1691. god. i Budvi, u područnoj Dubravi i Bušatovini, doselili se iz Spiča (Sutomore), kao: Kovač, pa kasnije kao: Bušlatović i Brežanin; vidi: Bužić Bušatlija, potomci skender bega Cr ojevića. Iz Bušata (Albanija) preselili se u Vranjinu uz Skadarsko jezero, pa u Ulci nj i područne Pečurice kao: Bušatlić. Vidi: Bušat u Budvi; vidi: posebni ogranak Crnojevića; u Nikšić i područnom Busku i kao: Bušlatović Bušatlić, Ulcinj 1882. god. vidi: Bušatlija Buš Herceg-Novi Bušić, Kotor, po nahočetu Buškaj, Budva 15. v. Bušković, Vasiljevići (Župa Nikši datle jedni se presele u Vranjinu (Skadarsko jezero) i Rijeci Crnojevića. Od kojih su kod Skadra (Albanija), porijeklom su iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), pa jedni u Kurilo, Dubrave i Golubovce (Zeta), prešli sa Vranjine Buškorić i kao: Bušković, koji se preselili kod Rijeke Crnojevića, vidi: Bušković Bušlatović, vidi: Bušat C Cavnić, ogranak Ka ezića iz Martinića (Bjelopavlići), pa u Zetu, Mataguže, Golubovce, Ponare i Skadar Cavtić, Golubovci (Zeta) Cadulun, u Kotor došli iz Zadra (Dalmacija) Caznić, Budva Cajner, Kotor Cakić, kod Gusinja iz Klimenata; u Vasojevićima ogranak Novakovića, vidi: Canić 58

Caković, bratstvo u Limljanima (Crmnica); Momišići (Podgorica), došli iz Crmnice kasnije Đurović; Gorica, pa u Ljutić, Poblaće, Prenćane i Maoč (Pljevlja); kod Mojkovca; Bistrica, Kovren i Pavino Polje (Bijelo Polje) Cakula (Cakuli), Ulcinj Calbreht, Kotor Cal vi, Dobrota (Kotor) Calić, Dragovoljići (Nikšić) Camaj, pripadnici ovog, najbrojnijeg, b ratstva u Malesiji su iz plemena Hota, a žive u selima Vuksanlekaj - crnogoska ver zija, selo Sukuruć (oba u ravnici), a u planinskom dijelu - mjesta Arza (ali veoma mali broj) Helmica, Spija i Skorać. Cambić, Ponari (Zeta) iz Bjelopavlića; Rožaje; Bolj evac i Bistrica (Bijelo Polje) Camić, Boljevac i Bistrica (Bijelo Polje); Paučine (R ožaje) iz Vukli (Sjeverna Albanija) a tamo iz Kosora (Kuči) kao: ogranak Boljevića Cam nić, Balabani, Golubovci i Ponari (Zeta), srodnici Savićevića iz Martinića (Bjelopavlići), od njih su u Grlu (Vraka), Skadar Camović, grana Pavićevića - Drekalovića u Kučima Camoj, Hemlice (Hoti), Tuzi Canaj, u Skadar (Albanija) iz Crne Gore Candanori, Prčanj (B oka Kotorska) Canić (Prelić), u Vasojevićima ogranak Novakovića Cankić, Ulcinj Canmuričić, Ul inj Canović, u Plavu i područnim Bogaćima, Višnjevu i Đuričkoj Rijeci, sišli iz Klimenata (sj verna Albanija); Kruče (Ulcinj); Nikšić Capolarto, Kotor Capun, Kotor Caput, Herceg-No vi Car, u Miljevcima (Spič=Sutomore), Bar, starinci; Budva; Mojdež (1726. god.), u D obrotu, Škaljare, Prčanj i peraška naselja (Boka Kotorska), došli iz susjednih Konavla; Herceg-Novi Caradini, Paštrovići 1689. god.; Kotor Carević, kasnije jedni Milovanović, u Paštrovićima (1692. god.); u Bjelopavlićima su potomci Lužana; u Vasojevićima grana Kovačev ića, ogranak Đuričića; Donja Lastva i Krimovice Grbaljv iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi u 17. v.; Sutomore (Bar) 1851. god.; Dobrota (Kotor); Seljani (Piva) ogranak Gašića; u Istok (Metohija) došli iz Crne Gore, od njih i u Srbiju odseljeni Carić, Kotor i područna Dobrota Caričić, Parča, Pelev Brijeg, Vioc, Zaugar i Brskut (Bratonožići) od naj ra nijih stanovnika; Berane, Andrijevica, Gusinje, Peć, Podujevo, porijeklom od Prizr ena (Metohija); Cetinje Cariković, Plav Carnović, u Perastu (Boka Kotorska) 1458. go d.; kod Herceg-Novog Catursi, Prčanj (Boka Kotorska) Caušević, Slatina, Potkraj i Gori ca (Bjelopavlići), potomci Jovana Ozrova, sa Čeva (Cetinje), starinom sa Kosova, od njih su u Ulcinju i Nikšiću Caćait, vidi: Caćević Caćaj, vidi: Cacević Caćević, u Zatrijebaču kao: Caćait i Caćaj, doseljenici iz Draževine (Lješnjani), roñaci Ćušara na Sjenicama (Kuči) Oručević u Podgorici Cacaj, vidi: Cacević Cacević = Caćević, jedni od njih i kao: Caćaj i Cac j; Tuzi Cafi, Ulcinj Cvejović, Brzan (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Crne Gore Cveković, Donji Banjani i kao: Cvjetković, srednji vijek; vidi: Banjanin Cvetanović, G radac (Lepenica), Srbija iz Crne Gore 59

Cvetičanin, vidi: Cvetočanin Cvetočanin, Lučice, Herceg-Novi i kao: Cvetičanin Cvietković, u Baošiće, Herceg-Novi, porijeklom iz Zete Cvijević, Podgorica Cvijetić, Prigredina (Banj ani), kasnije Mićović, potiču od Mandića (Mileševića), od njih su kod Pljevalja; ogranak Vuj ačića (Sladojevića) iz Grahova odselili u Nevesinje (Hercegovina); Gotovuša. Maoče. Prenčani , Poblaće, Miholjci (Pljevlja) Cvijetović, Baošići i Savina, Herceg-Novi, srodnici Cvjet ković Cvjetković (Cveković), Banjani 1600. god.; Donji Banjani (Nikšić); Baošići i Savina, He ceg-Novi i kao: Baoš oko 1590. god. doselili iz Zete, kasnije potomci Cvjetka kao: Cvijetović; Kotor; Budva; Sveti Stefan (Paštrovići) Cvjetović, kod Herceg-Novog vidi: C vjetković Cvijić, ogranak Spasojevića (Cvijo) odselio iz sela Vrela (kod Pirlitora) po dručje Durmitora, pa prešli u Šljivolje (Kalinovik), odatle preñu u Loznicu (Mačva) Cvijov ić i kao: Bajić = Cvijović, na području Maoča, Zaostro, Krće, Gradac, Crljenica, Bušnja, Bolj nići, Dragovići, Goleša, Murovo, u Mažićima, Jabuci, Junčevićima, Mostišu, Gomačevini, Seljan Martin Dolu, Lopoviću i Grevo (Pljevlja), porijeklom su od Nikšića; Nedokusi (Bijelo P olje) isto kao: Cvijanović; Kruševo, Sutivan, Ravča Polje i Oluje (Bijelo Polje), dose ljenici iz Drobnjaka Cvitanović, Dobrota i Perast (Kotor) Cvitić, Trojice (Pljevlja) Cebalovići, bratstvo u Cerovu Cevanhi, Herceg-Novi, po nahočetu Cedulin, Kotor 1415 . god. Cezare, Lepetane, Herceg-Novi Cejić, Cetinje Cekaj, Braiša (Ulcinj) Cek (Cekić) , Mide i Vladimir (Ulcinj) vidi: Cekić Cekić vidi: Cek Ceklin, pleme u Riječkoj Nahiji Ceklinjanin, vidi: Mihaljević i Pejović, kod Rijeke Crnojevića. Od njih u Vasojevićima Ceković, Piperi; Mali Ostros i Ckla uz Skadarsko jezero; u Vraki i Skadru (Albanij a) ranije u Zeti, srodnici Hogovića i Pelevića; u Kučima grana Dučića (Mide) Ulcinj; Tuzi Celegin, Budva Celet, Nikšić Celovac, Podgorica Celigri, Kotor Celić, Igalo, Herceg-No vi Celja, Vladimir (Ulcinj); kod Rijeke Crnojevića došli od Skadra Cembaljević, Bogetići (Pješivci) i kao: Cebalović, srodnici Lalatovića Cemović, ogranak Rabljena u Vasojevićima Cenerić, Dobrota (Kotor) Cen (Ceni), u Ulcinju ranije Kapetanović Cenović, Tijana, pr i Skadarskom jezeru; Kruče (Ulcinj); u Vasojevićima grana Mijomanovića Centivaglin, Ko tor Cernac, kasnije Crnac, 1413. god. u Paštrovićima Cernut, u Kotor iz Umbrije (Ita lija) Cerović, Selo Cerovice (istočni Banjani), Nikšić. Prešli u Borovac pa u Tušinu (Žabljak na Durmitor. Sa njima su doselili njihovi bliski srodnici Vulovići i Kosorići. Od n jih su Cerovići na Cetinju, a u Bobovištu (Trebinje) kao: Kujundžić, Perović i Ćeranić. Milov nović u Butinji (Kragujevac); Ružić - Cerovići. Pešić (1838. god.) otišli u Srbiju (pošao Peš erovići od Stevana Cerovića (1815. god.) su Stevović u Novoj Varoši, Priboju i Sjenici, jedni i kao: Cerović; 60

Zelenović u Gacku su od Cerovića. Živko Cerović odseli iz Tušine u Jeriniće (Piva), od njega su Živković, njihovi ogranci Ćetković na Crkvičkom Polju (Piva), Milutinović (iz Crkvičkog P lja) odseljeni u Bosnu; Živković, Likić, Jerenić, Gagović = Gašić svi u Crkvičkom polju, kao dseljeni Živkovići u Kostajnik (Rañevina), Srbija. Ćetkovići su se odselili u Bosnu, kada i Milutinovići. Mitar u Toplicu kao: Ružić Cerović. Stevović u Novoj Varoši, Sjenici i Pribo ju. Od Jerenića jedni su prešli u Klupice (Jadar), Valjevo. Jedan Gašić iz Crkvica nasel jen je u Godijevo (Žabljak); u Brohu (Čajniče) kao: Vasić i u Srbiju kao: Ružičić - Cerović C vići, bratstvo u Drobnjacima Cecun, u Bogajićima (Plav) Ciano, Budva Ciganin, u Podg orici Cigler, Kotor Cigonja, u Kotoru Cijak, u Pivi od Ćalasana Cijanović, Ceklin (R ijeka Crnojevića), od njih Omarčević na Žabljaku (Skadarsko jezero), u tome mjestu porij eklom od Prizrena Cijović, Kotor Cikić, u Zabrñe (Berane) porijeklom iz Kuča Ciklić, Cetin je, ogranak Matanovića. Odeslili u Vraku (Skadar), a potiču iz Mikulića (Ćeklići), Cetinje Ciknić (Sutovića), grana Nenada (iz Kuča) u Meñugorje na Pešteru i u Skadar (Albanija) Ci ko, Muo (Kotor); Prčanj i Stoliv (Boka Kotorska) Ciković, Zagrañe i Trpeza (Berane), B ratica (Ulcinj) Cikotić, ogranak Kadića iz Bjelopavlića, nastanjeni u Trpeze (Bihor) i Rožaje. Njihovi su srodnici Klajić (Kljajić) u Pešićima (Rožaje) i Zagorju (Berane) Cimbalj , i Cimbaljević, vidi: Cimbaljić Cimbaljić, Konjuhe (Andrijevica) i kao: Cimbalj i Cim baljević u Dapsiće (Berane), porijeklom iz Pipera Cicvarić, u Pivi ogranak Gagovića, kod Užica Cicilić, Budva Cicmil, Stoci i u drugim mjestima Pive. Porijeklom iz Grblja. Od njih su u Brajkovićima (Glasinac), Romanija; Nikšiću. a kod Valjeva kao: Erić; u Podg orici Cicmili iz Pive (Stolac, Pišće, Pirni Do, G.Crkv., Sarići, Pluz), starinom iz B. Kotorske Cicmilos, Bar Cico, Cetinje; Pljevlja; Donji Stoliv (Tivat) Cicović, Cuce (Cetinje); Budva iz područnih Brajića; Nikšić; Dobrota, Jošice i Ljuta (Boka Kotorska); K otor; Petrovac na Moru Cmiljanić, Potrk i Tomaševac (Bijelo Polje), a u područnom Mioču jedni i kao: Aranñelović; Potkraj, Mijokovići, Meljak i Glibaći, Pljevlja; Kotor; Nikšić i N ikšićke Rudine i kao: Rosa; Koritnica, Ožegovići i Košice (Pljevlja) porijeklom iz Kuča; vid i: Cmiljanović Cmiljanović, Bistrica (Bijelo Polje); Koritnica, Ožegovići i Košice (Pljevl ja) oko 1600. god. došli iz Kuča Cmiljić, Nikšić Cmolović, Žabljak na Skadarskom jezeru Covni Bjelopavlići Coinić, Barič Mali i Gril (Vraka), Skadar Coko, Kotor Coković, Ljubotinj (R ijeka Crnojevića); Mojstir (Bijelo Polje), došli iz Kolašina; Pljevlja 1877. god. Coli , u Podgorici Colić, Grilj (Vraka), Skadar, odatle jedni odu u Ameriku, porijeklom iz Martinića (Bjelopavlići), srodnici Savićevića 61

Crvenac, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) Crvenica, Bjelice (Cetinje), pa u Nikšić, ogran ak Andrića = Kankaraša Crvenice (Crveničani), grana bratstva Andrića u Bjelicama Crvenko , Dobrsko Selo i Vignjevići (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića, ogranak Sjekloća Crvestinić, Paštrovići Crijević, u Kotor došli iz Dubrovnika Crijeps, Zelenika, Herceg-Novi Criković, Žitin (Pljevlja) i kao: Tomašević Crihović, ogranak Tomaševića kod Pljevalja Crmničanin, Lju otinj (Rijeka Crnojevića) Crnac, ranije Carnac i kasnije Kažanegro (Kazanegro), u Pašt rovićima, a u Podbabcu (Budva) kao: Dabković (Dabović) i Davković, doseljenici iz Crnaca (Piperi); Kuljače (Paštrovići) i kao: Kenter i Kenter - Bilić. Od njih su u Metohiji, V ojvodini i Americi; Budva u 15. v.; vidi: Cernac Crnela, Kotor Crnković, Žitin (Plje vlja), ogranak Tomaševića - Crikovića Crnović, Grañani (Rijeka Crnojevića) Crnovršanin, Crni rh (Berane), ogranak Delića (Grbovića) iz Kuča; Zaton, Jasen i Koševare u Bihoru (Bijelo Polje), a drugi su se nastanili kod Sjenice i Novog Pazara Crnogorac, Donji Kaz anci (Gacko) i Gornji Kazanci (Golija), Nikšić, doseljenici sa Čeva (Cetinje). Porijek lo od Kolašina. Dijele se na: Živković, Trivković i Simović; Dulići (Gacko) i Goslić (Golija) Nikšić ogranak Roganovića iz Cuca (Cetinje); Paštrovići; Topola (Šumadija) kasnije kao: Ivo vić i Vlaković; Bukovik (Jasenice), Srbija, porijeklom iz Bjelopavlića; u Sarajevskom polju, porijeklom iz Kobiljeg Dola (Cuce), Cetinje; Barajevo (Beograd) doseljeni ci iz Crne Gore; Mala Ilanča (Beograd) iz Crne Gore; u Šavnik (Drobnjak), doseljenic i iz Ljubuškog (Hercegovina); Baošići i peraška naselja (Boka Kotorska); Rtiješ (Hercegovi na) iz Crne Gore; Hodbina (Hercegovina) ogranak Bjelica (Cetinje) "Crnogorci", s taro bratstvo u Kobiljem Dolu u Cucama "Crnogorci", staro bratstvo u Trnjinama C rnogorci, rod u Sarajevskom Polju Crnogorci ili Vidakovići u Danićima Crnogorci, rod u Dulićima Crnogorčević, u Umki (Beograd) i kao: Ivanović, porijeklom iz Crne Gore; u Z eti ogranak Karadaglića; Boljanine i Sasovine (Bijelo Polje), došli sa Crnog vrha (B erane); Baošići, HercegNovi (oko 1603. god.) došli iz Stare Crne Gore; Kotor; Cetinje Crnogorčić, Herceg-Novi, po nahočetu; Košute (Nevesinje), Hercegovina i kao: Hajrović iz N ikšića, od njih su Ajrović u Nevesinju (Hercegovina) Crnojević, u 15. v. u Žabljaku na Ska darskom jezeru i kao: Črnoević, vlastela (u 13. v.) u Zeti despotska porodica (1351. god.), po patronomiku Crnoje; u 15. v. u Grañanima (Rijeka Crnojevića) i kao: Đurašević; Budva; Cetinje. Vladarska porodica Crnojević-Đurašević i kao: Đuraš (Juras, latinski); u Peć Metohija) iz Zete 1485. god; u Đuraševićima (Tivat) i kao: Radić Crnoš, u Baru, Ulcinju i Kotoru vlastela Crnčanin, Ratina (Podibar), došli iz Crnče (Bijelo Polje) Crnčević, Dupilo (Crnčević), Crmnica; ogranak Bulatovića, iz Rovaca odselili u Zagrañe (Otilovići) i Rudni ce (Pljevlja), pa jedni i kao: Rovčanin = Bulatović, a neki u Milinčićima (Kranjski), Sr bija Crnjak, vidi: Kažanegra Cubović, Vranještica (Kolašin). Od njih su Cucović - Jelić, kas nije jedni kao: Račić u Slatini (Andrijevica) Cug, u Podgorici Cugljen, u Pljevljima (1876. god.) i Kričak. Oni su iz Maoča (Pljevlja) Cuka, Sukobin (Ulcinj) Cukić, Donja Ržanica i Trešnjevo (Berane) 62

Cuko, tobožnji predak Bajkovića u Cucama Cuković (Curaj), u Veljem Ostrosu uz Skadarsk o jezero; Stijepo (Zatrijebač), Kuči i Pepići (Plav) Cuku (Cukaj), u Gornjoj Krajini C ulin, Igalo, Herceg-Novi i kao: Jovanović Culić, Kotor Cunara, Boljanići i Milokovica (Pljevlja) Cung, Ulcinj Cungu, i kao: Cung, u Ulcinju Cupar, Miloković i Boljanić (P ljevlja) Cupara, Nikšić; Milakovica i Boljanići (Pljevlja) Cuplov, Podgora (Pljevlja) Curan (Curanov), ogranak Popovića u Ravni i Rastišu (Primorska krajina) Curanović, Ras tiš (Primorska krajina) Curi, Pistula (Ulcinj) Curinović, Biševo (Plav) i Gusinje iz B ureza (Zatrijebač), Kuči Curić, Ledine (Krivodoljani), Kuči; Kotor; Crnogorsko Primorje Cuca, Gorović (Grbalj) u 17. v., došli iz Cuca (Cetinje); Budva; Oputne Rudine (Nikšić) i Baljci (Bileća), doseljenici iz Krivošija (Risan); u Kotoru 1431. god. i kasnije; Ljubomir (Trebinje), iz Cuca (Cetinje); Škaljari (Kotor) iz Cuca (Cetinje); u Koto ru; Trajin Do (Gacko) prešli iz Čaraña (Golija), Nikšić; Sukobin (Ulcinj) Cuca, rod u Ljub omiru Cuca, staro bratstvo u Budvi Cuce, pleme u Katunskoj Nahiji Cuce, bratstvo u Boki Cucević, Cetinje Cucić, ogranak Krivokapića, jedni u Kotor 1554. god. drugi u Skadar (Albanija); Vusanje (Plav) i Gusinje Cucović, Bobovište uz Skadarsko jezero i z Kuča; Berane; Podgorica; Gostilje (Zeta) Č Čabalj, kod Mojkovca Čabarkapa, Bistrica (B ijelo Polje), starosjedioci; Krupice (Pljevlja), starinci, od njih su u Jelinoj Gori (Žabljak) oko 1850. god. a odavde jedni u Prenćane (Pljevlja) iz Dobrilovine (M ojkovac); jedni ogranak Bulovića iz grupe Pejakovića u Prenćanima (Pljevlja), u Šarancim a (Žabljak) i kao: Čabarkapić Čabarkapić, vidi: Čabarkapa Čabelić, Podgorica Čabelja, Mojkova di: Čaboljić Čabrilo, Grahovo (Nikšić) od njih u Nikšiću i Podkrš (Dabrsko Polje), Hercegovin rina, ogranak Jankovića u drugoj polovini 16. v. od drugog su brata Žugići iz grupe Vu lovićaNovljana u Gornjoj Bijeloj (Šavnik) u Drobnjaku, od njih su Jovanić i Gordijanić Čab ović, ogranak Maraša u Zeti; Bukovica (Pljevlja) Čaboljić, ogranak Čabelja kod Mojkovca Čavi lo, Morinj (Risan) Čavić, Plužine (Piva) ogranak Maničevića; Nikšić; ogranak Ivanovića - Drek vića u Kučoma, od njih su: Stožer i Goleša (Pljevlja) a iz područnog Kolovrata u Kakmuže, Lj eljaniće i Ćeliće, u Boljevac (Šumadija) i Kamenu Goru (Užice) Čavići porijeklom iz Pive Čavl , Herceg-Novi Čavor (Radonjić), Njeguši (Koložunj), Mali Bostur u Lovćenu i kao: Pima - Čavo r, od njih u Polja (Dola - Biševo), Grbalj i kao: Čavor - Rajićević, doseljeni iz Rajićevića (Njeguši), Cetinje, vidi: 63

Pima (Pimić) u Bajicama (Cetinje) a u područnim Rajićevićima gdje su potomci Radonje Raj ičeva, rodonačelnika Radonjića - Rajićevića (Raičevića) otuda su svi Čavori istorodni; Potomc ana Nikšina (kasnije Nikšić) u Mokrom (Šavnik), Palama (Podjahorinom) i Zagrada (Župa Nikšićk ) i kod Mostara Čavori, bratstvo u Njegušima Čavori na Prčanju Čavlović, Bar; u Baru iz Utrg a (Crmnica) Čavrak, Nikšić Čavranović, Njeguši (Cetinje) Čavčić (Grujičić), Vijenac (Pljevlja Bjelopavlići, ogranak Batrićevića, doselili se iz Cuca (Cetinje) Čagorovići, bratstvo u Bj elopavlićima Čagura, kod Mojkovca doselili od Kolašina Čagurić, Morača (Kolašin) i Bistrica ( ijelo Polje) Čañević, Medun (Kuči); kod Užica i uz Kolubaru ogranak Kaljevića iz Slatine (Šav ik), a tamo iz Pipera (Podgorica) Čañenović, Brskut (Bratonožići), bratovi potomci oni su iz Srbije, od njih su u Podgorici, Opasaonici i Vojnom Selu (Plav), gdje se dije le na sedam manjih ogranaka; u Kutima (Vasojevići) Čañenovići iz Bratonožića (svi Čañenovići sela Brskut, opština Podgorica) Čajić, kod Herceg-Novog i Risna jesu iz Hercegovine; Kuti, Herceg-Novi oni iz Zavojine (Hercegovina) 1692. god. Čajović, u Podgori pljeva ljskoj Čakal, Šušanj i Sutomore (Bar) i kasnije Čakalović Čakalović, vidi: Čakal Čakarić, Pod eg-Novi i kao: Petrović iz Popova (Hercegovina) Čakevdeković, Meljine, Herceg-Novi Čakić, u Podgorici, Cetinje, Novom Sadu, kod Rijeke Crnojevića potiču od Samardžića; Cetinje Čakići , bratstvo na Rijeci (Crnojevića) Čakići u Podgorici Čaktar, Gotovuša pa u susjedne Brveni ce i Bučje (Pljevlja) Čaković, Cerovo (Bijelo Polje) Čalak, Budva Čalaković, od Rožaja odseli i se kod Novog Pazara Čalamać, iz Vasojevića u 19. v. iselili se u Šaronje na Goliji (Sr bija) Čalac, Ćeklići (Cetinje) Čalaci, staro bratstvo u selu Ublu Čaleta, Dobrsko Selo (Ce tinje), starosjedioci; Kotor Čaleti, bratstvo u Dobrskom Selu Čalija, Bajice (Cetinj e); ogranak Radulovića porijeklom od Danilovgrada nastanjeni u Zijemlje i Šamićima (Ne vesinje) Čalije, staro bratstvo u Bajicama Čalije, rod u Hercegovini i u Bosni Čalić, Dr agovoljići (Nikšić) Čalmak, Pobori (Budva), od njih su u Ulcinju Čalović, Podgora (Crmnica) i Sveti Stefan (Budva) Čalovići, bratstvo u Podgori Čamado, Paštrovići Čamas, u Ulcinju 1416 . god. Čami, u Bileći (Hercegovina) doselili se iz Selišta, Herceg-Novi Čamić, Ćeklići (Cetin e); Nikšić, vidi: Čamo Čamići, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Ćeklićima Čamo, i k Čamić, u Hercegovini 64

Čampar, iz Kuča iselili se u Baturiće, Ljeljak, Čampare, Bistrica u Korita i Sipanje (Bi hor), Bijelo Polje Čamparević, iz Korita (Rožaj) odselili u Grabovac (Srbija) Čamcić, Kolaši n iselili u Crljenicu (Pljevlja) Čamdžić (Čamdžija), iz Kolašina odselili u Miljeviće i Crlje icu (Pljevlja) Čanac, Podgorica Čanović, Bršno, Župa Nikšićka ogranak Kurbatovića ranije Poto z Pješivaca; Nikšić Čanta, Velje Selo (Bar) Čandara ili Čondara, Nikšić Čantrić, Jablan Pelev (Bratonožići) su potomci Bukumira, iseljeni u Vasojeviće su Duraković, pa jedni u Trpez e (Sjenica) Čanjak, Nikšić Čapić, Nikšić Čapnojević, Donja Klezna (Ulcinj) Čapraj, Fraskanjel nj) Čaprić, Vinići i Beronjine (Bjelopavlići), iselili u Spuž i drugi u Krute (Ulcinj); og ranak Dabetića iz Vasojevića odseljenici u dolinu rijeke Moravice (Srbija), srodnici tamošnjim Ruksanovića, Vulovićima (kasnije Varage), Bojovićima, Protićima i Salevićima Čapun a, Ulcinj Čapunić, Ulcinj Čapunović, Bar Čapuran Bandić, jedan od predaka bratstva Samardžića pić, Ubac (Ubalac), Kuči pa odseljeni u Noćaj Mačvanski (od njih Stojan Čupić) drugi u Bijel i Potok (Beograd) od njih je Vasa Čarapić; srodnici Čupića, oni su od Miloševića - Novljana u Drobnjacima, jedni se odselili u Srbiju; Ubac (Kuči) su ogranak Savovića - Vujoševića iz grupe Drekalovića, iseljeni u Kačer (Krčevo Rake), Šumadija; Veliki Borak u Kolubari, od kojih su 1) Ostojić i od ovih Maksimović 2) Stojaković njihov ogranak jesu Stojićević, od Čarapića su Nastić i Čarapić u Belom Potoku (Beograd); Beli Potok (Beograd); Podgorica , Morača i Bar; HercegNovi, po nahočetu; u Crmnici; Gluhi Do (Crmnica) kao: Branković - Čarapić; Rajkovci (Višegrad) od Jezera (Žabljak) kasnije Stanišić nastanjeni u: Baranoviće, Zubaču, Bovan, Bjelušine i Oskorušu (Višegrad) Čarapići - Brankovići, bratstvo u Gluhom Dolu bot, Budva Čardak, Boljanići (Pljevlja) Čardaklija, Bistrica (Bijelo Polje) Čarković, Plje vlja i područna Lever Tara Čarlević, Budva, po majci Čarli, kasnije Karoli, u Ulcinju Čarl ija, Meka Gruda (Bileća) i Šumići (Nevesinje) ogranak Radulovića u Šumićima Čarmak, iz Pobora (Budva) jedni iselili 1889. god. u Ulcinj Čarnojević i kao: Crnojević ranije Radić, u Gr blju, iz Stare Crne Gore, kao patrijarh se odselio u Vojvodinu; iseljeni iz Crne Gore naseljeni u Kuštilj, Rusko Selo, pa u Jablonku (Banat) i jedni kasnije: Rabj ac (Rabjak); vidi: Crnojević Čarović, iz Stare Crne Gore odselili u Rat na poluotoku P elješac; u Košunje u Gruži (Kragujevac) ogranak Miloševića, iz Vrankovačkog kraja (Donje Pol imlje) i kao što su od njih susjedni Rakovići i Petkovići Čaruga, Mojkovac; vidi: Čagura Čau rina, Kućišta (Cuce), Cetinje u 17. v. odselili u Bijelu, Herceg-Novi kasnije i kao: Knežević Čaurine - Kneževići, bratstvo u Bijeloj Čauš, Herceg-Novi; Podgorica Čaušaj, Braša ) Čaušević, Srbina, Herceg-Novi; Seošnica i Bistrica (Rožaj), ranije Nurković porijeklom iz Meduna 65

(Kuči); u Plavu su iz Šalje (Malesija), Albanija; Berislavci (Zeta); Slatina (Bjelop avlići) iz Velestova (Čevo), Cetinje; Boljanići (Pljevlja); Pljevlja 1849. god; Vladim ir (Ulcinj) Čačak, u Podgorici Čvorić (Čorić), Klinci (Tivat) Čvoro, u Podgorici Čvorović, Za (Župa Nikšićka), ogranak Raškovića a potomci Đuraša Nikšića, porijeklom iz Grblja, od njih su okrom (Šavnik); Uskoci (Žabljak), Rovcima i Mijoveku (Glasinac) na Romaniji; Kanje ( Bijelo Polje); Šljivanskom pod Ljubišnjom i Gradac (Pljevlja), jedni u Srbiju i Popo v Do u Zatarju Čvrljak, Maoče (Pljevlja) Čebić, Topla, Herceg-Novi Čebović, Haljevine i Lugo vi (Pljevlja), od njih u Novom Pazaru Čević, Nikšić Čevjan, odseljeni iz Čeva (Cetinje) Čevlj ni (Ozrinići), pleme Kčevo i stanovnici plemena Kčeva Čevljanin, vidi: Vukotić, kod Rijeke Crnojevića Čegić, ogranak Đurovaca u Kučima, od njih u Šestanima (Primorska krajina), pa je dni 1891. god. se presele u Ulcinj Čedanović, Mokrine (Boka Kotorska) 1692. god. dos elili se iz Popova (Hercegovina) Čedin, 1700. god. u Budvi Čejkovski, Herceg-Novi Čejo , po predanju predak Čengića u Gacku Čejović, Kuči iz grupe Drekalovića, od njih su u Ćurjanu (Ćurilo), Krajina, uz Skadarsko jezero; Bar; Berane; Kotor; Krimavica (Grbalj); Bj elopavlići ogranak Šaranovića = Petrušinovića; Čevo (Cetinje) Čejovići iz Kuča Ček, a, Arbane a), Primorska krajina Čekaj, vidi: Čekić Čekerevac, Šavnik ogranak Tomića iz Bukovice, od nj ih su: Čekerevac Nova Varoš; Močioce (Arilje); Četevo (Ivanjica); Bresnica (Čačak) Čekin, Kol mza (Ulcinj) Čekić, Burza (Zatrijebač), Kuči jedni iselili u Gračanicu i Plav; Gril (Vraka ), Skadar i kao: Čekaj; Gusinje Čekići porijeklom iz Hercegovine, naselili Gusinje 162 5 godine. Stara vlastelinska porodica iz doba Kulina Bana i Herceg Stjepana. Isl amske su vjere. Čeklić, Igalo, Herceg-Novi Čekmedžić, Igalo, Herceg-Novi Čeković, Kolašin ogr k Popovića odselili se u Novi Pazar i područne Kosuriće; ogranak (grana) Hota. Vidi: H ot i Lucñonović Čekrlija, Čekrlije (Bijelo Polje) Čekrdžin, Padej (sjeverni Banat); Bečkerek Zrenjanin), Mol (Bačka) i Beograd, doseljenici iz Crne Gore Čela, Bar Čelanović, u Kotor u Čelanovići u Kavaču Čelebija, Žabljak na Skadarskom jezeru Čelebić, Štitari (Lješnjani), Po ca ogranak Vujovića, a drugi i kao: Dumeljić; od Trebješana (Nikšića) od ovih su u Žabljaku i Filipovom krinu (na Skadarskom jezeru); u Goričanima (Zeta), od 1870. god.; Podg orici; Bar; Kotor; Crhalj (Bijelo Polje); u Zetu (Mahala) došli iz Lješnjana kao: og ranak Vukčevića kasnije Dumeljić; Buljarice (Paštrovići), Budva; Kosijeri (Cetinje), od nj ih u Ulcinju Čelebići, bratstvo u Štitarima 66

Čelenić, u Paštrovićima, vlastela oko 1335. god. Čelenović, Kotor Čelentović, Lastva (Petrova Budva 1335. god. Čelik, Boljanići (Pljevlja) Čelina, Meterizi (Podgorica) Čelić, Vusanje i Vojnom Selu (Gusinje), od njih su Nikča, porijeklom iz Klimenata (Albanija) i u Plavu 1870. god.; Donji Šestani (Primorska krajina) Čelingiri, Bar Čelnik, u Kotoru došl i iz Dubrovnika Čelović, Kuči odselili se u Burčane Čengić, Potpeće, matično i Odžaci (Pljevl Pljevlja 1867. god.; Zukva i Plužine (Piva); Gacko, doseljenik Čejo iz Graba (Ržani Do -Cuce), Cetinje, a porijeklom iz Čaraña (Golija), Nikšić Čenić, Herceg-Novi; Kotor; Ograde i Oćevine (Pljevlja) Čenović, iz Grblja naselili se u Herceg-Novi Čentić, u Grahovo (Nikšić), orijeklom iz Turske Čeobić, Crnogorsko Primorje Čeperac, Jasikovac u Drobnjacima, dose ljenici iz preko Tare Čepernić, Mokrine i Podi, Herceg-Novi i okolina Risna oni su i z Hercegovine Čepić, ogranak Rakočevića, Moračana; Boljanići, Ograd, Glasnica, Židovići i Oće (Pljevlja) Čeprinić, Živinice, Topla i Savina, Herceg-Novi oni iz Stare Crne Gore Červen ka, Risan (Boka Kotorska) 1857. god. Čerečina, u Podgorici Čerigrani, Ugrenovića od Nikšića odselili u Vrpolje (Trebinje) Čerkozović, Bar Černeli (Črnelović), u Kotoru Černeči, ranije Č ešić, u Kotoru Černešić, vidi: Černeči Černogorski (ranije: Kankaraš), u Plovdiv (Bugarska) i ije (Nikšić) Čero, Ratiševina, Mojdež i Topla, Herceg-Novi i kao: Čerović i područna Sutorina iz Stare Crne Gore Čerović, vidi: Čero Čerohi, Herceg-Novi Čerta, Herceg-Novi Četković, Nikš ik, Kotor Četović, Topla, Herceg-Novi Četrnić, Sutorina i Srbina, Herceg-Novi Čefut, i, u Podgorici Čeh, u Podgorici Čečević, Njeguši (Cetinje) Čečevići, staro bratstvo u Vrbi Čečović Vukadinović, u Morači (Kolašin) iz okoline Foče i Tušinu (Žabljak). Od njih su u Omoljici (P ančevo) Čečunjani porijeklom iz plemena Vasojević, žive u Plav, islamske su vjere. Čečur, ogr nak Ugrenovića od Nikšića otišli u Vrpolje (Trebinje) Češljar ranije Ulićević, ogranak Sokolo - Vučetića u Limljanima (Crmnica), od njih su u Ulcinju 1887. god., oni su od Češljara i z Češljarskog Brijega (Trnova), Rijeka Crnojevića Češljari, bratstvo u Limljanima Čivanić, iz grupe Drekalovića iz Kuča odselili se u Preljinu (Rudnik), Gornji Milanovac; Godočelje (Gornji Bihor), Bijelo Polje Čivtin, Pljevlja Čigman, Rovca; iz Kuča iseljeni u Vasoj eviće 67

Čigoman, doseljenici u Ograñen izmeñu Zagraña i Ubalca (Zatrijebač), Kuči, pa iselili u Glav ice i Gornja Sela (Vasojevići) Čigrić, Berovo (Kuči), starosjedioci, od njih su i u Podg orici i Tuzima Čiguraš, Bečej, iz Čigura (kod Čuruga), kao: Džigurski, drugi u Novom i Staro m Bečeju, kao: Čigurašev, ranije Jankom od Jankovića iz Crne Gore Čigurašev, vidi: Čiguraš Či kao: Ćižek, u Bijeloj, Herceg-Novi, Kotoru i Budvi, pa jedni u Dubrovnik, doseljenic i iz Moravske (Čehoslovačka) Čižović, Nikšić Čizmo, Boljanići (Pljevlja) Čizmović, Ozrinići ( jak na Skadarskom jezeru Čikić, Bijelo Polje; Berane; Petnjica (Gornji Bihor), Bijel o Polje pa u Podgoricu, drugi u Kotor (1905. god.) i Herceg-Novi; u Berane (Poli mlje) porijeklom iz Bitolja (Makedonije) Čiković, jesu ogranak Kaljića u Kričku (Pljevlj a) Čikonja, u Kotoru 1498. god. Čilanić, Kuti, Herceg-Novi oni su iz Zubaca (Trebinje) 1692. god. Čilesa, vidi: Čičela Čilip, Kotor došli iz Dubrovnika Čilov, Tucanje (Gornji Bih or), Bijelo Polje Čimić, Kuči, jedni su odselili u Vračkoviće, vidi: Čimo Čimo = Čimić i Tano lcinju pa i u Dubrovniku, vidi: Čimus Čimus, kasnije: Čimić, Ulcinj 1322. god. i kasnije Čingrović, Pljevlja 1894. god. Čindrak = Činranj = Čindrac, Dolac, Boljanine, Zmininac i Bistrica (Bijelo Polje) Čines, u Bar Činović, Ledenice (Risan) i Lastva (Tivat) iz Her cegovine Čipek, ogranak Aprcovića (Gardašević - Čevljana) iz Pive odselili se u Osijek (ce ntralna Bosna) Čipci, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Dragomi-dolu Čira, Mojdež, Herceg-Novi Čirgić, Orahovo i Berovo (Kuči), od njih su u Podgorici i Tuzima Čirig ir, kasnije Zuber, u Ulcinju 1909. god. oni su iz Grčke Čitaković, vidi: Mušić Čitlučanin, og anak Maričića iz Nikšića odselili se u Čitluk (Ibarski Kolašin) i Vreoce (Raška) Čitun, u Ant ru (Bar) Čihorić, vidi: Drugović Čičar, iz Čičara (Podgorica), kasnije i kao: Čičarević, srod učnim Vujovićima i Perišićima Čičari (ili Perišići), bratstvo u Štitarima Čičarević, u Cetinj oru Čičin, Kotor Čičić, grana Šaranaca - Vlastelinovića u Brajkovači (Žabljak) porijeklom su ane (Gacko) Čičela, u Kotoru, kasnije: Čilesa Čičković, Grlić (Bjelopavlići) ogranak Brajović Zatrijebač (Kuči) prešli u Gusinje Čmanjak, Nikšić Čmanjčić, doseljenici iz Kuča u Čmanjak i Novi Pazar) Čobaj, Zoganje (Bar); Pistule (Ulcinj) Čobanñer, Ulcinj Čobanov, Bar Čobanović, Mrčevac (Tivat) iz Gostilja (Zeta) ogranak Vukotić iz Čeva (Cetinje); Kotor Čobdrehović, P inčići (Primorska krajina) 68

Čobeljić, ogranak Savićevića (Jovanovića) oni iz grupe Pavkovića u Bjelopavlićima; Štitarice jkovac) Čobitović, Baošići (Boka Kotorska) Čobić, Bar i područno Zaljevo; Podgorica iz Nikšić olovratu, Kamenu Goru, Golenicu i Koritnicu (Pljevlja) Čobidrehović, Bar; Pinčići (Bar) Čo bović, Krute, Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); Bar Čobrenović, Bar, starosjedioci Čović, Pod gorica i Kuči ogranak Tomovića (Ivanovića) Drekalovića; iz Čovića (Crna Gora) doselili se u Stožer, Kolovrat, Ljeljanicu, Koritnicu, Goleše i Kamenu Goru (Pljevlja), Bistrica, Bobići i Stožer (Bijelo Polje); i kao: Čohović u Zatonu i Kostićima (Bijelo Polje); Prošćenje (Mojkovac) Čogelja, u Podgorici Čogurić, Lipovo (Kolašin); Bistrica (Bijelo Polje) Čojić (To min), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Ovdje došli oko 1690. iz CG; vidi: Markov Čo ković, Boljanići (Pljevlja); ranije Koljić iz Kolašina doselili u Rasovu (Bijelo Polje) Čo korilo, kod Nikšića iz Hercegovine a na Velimlju (Nikšić) potomci Mataruga kasnije Šakotić i Šakota; Podgorica Čokorile, rod u Hercegovini Čokrlija (Čokralija), Čokrlije (Tomaševo), Bi jelo Polje iselili u Novi Pazar i druga mjesta Čolak, Kotor Čolaković, Ponikvice i Tre pča (Nikšić), porijeklom iz Kuča; u Rožaje iz Kuča Čolan, Glavatičani (Grbalj) iz Krtola (Tiv Čolanović, Kavča, Đuranovići i Prevlaka, Herceg-Novi, Krtole (Tivat) porijeklom iz Cuca ( Cetinje); Kotor; Podgorica Čolančić, u Kuti, Herceg-Novi došli iz Zubaca (Trebinje) 1692 . god Čoldara, vidi: Čandara Čolević, u Gornjoj Morači (Kolašin) Čolić, Pilatovići (Donje Dra , Srbija, srodnici područnih Jankovića i Pavlovića oni su iz Virca (Bratonožići), grana Ba levića; Pojezine (Osinje) kod Dervente (sjeverna Bosna) iz Bratonožića; Ljeskov Dub (N evesinje) i Vranjevići (istočno od Bišća), Hercegovina; Banjani (Nikšić) Čolović, Kostenica i ze (Valjevo), ogranak Sretkovića, grana Jaćimovića Bjelopoljaca; u Lazac (Čačak) potomci Čol a (Petra) braće Đeka i Nika, potomaka kneza Ivana Jaćimovića iz okoline Bijelog Polja (D onje Polimlje); srodnici Begovića u područnoj Rasovi i Dizdar = Dastar u Grlje (Zeta ), Roñajima i Tutinu; Ponikvice i Šipačno (Nikšić), ogranak Musića, od njih su u Cvetkama (L jubićevo), Srbija; Bijeloj Rijeci (Zlatibor) i Dučalovićima (Donje Dragačevo); vidi: Mun iguz; Zaljutnica (Golija), Nikšić; ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Neve sinjsku kasabu, Rasti, Zalužju, u Drežnju i Slatinu (Nevesinje), Hercegovina; u Lajk ovićima (Zeta) iz Kuča 1880. god. kao: Čolević; Zatarje, Bučje, Jugovićevo, Brvenicu, Bušnje Gotovušu oko 1839. god. (iz Zatarja), Ristošiće i Mrzoviće (Pljevaljski kraj) i Pljevlj ima posebni; Morača; Herceg-Novi i susjedna Sutorina; Kameno, Mostir i Čamare (Novi Pazar), porijeklom iz Kuča; Godočelje (Bihor) i Savin Bor (Bihorska planina), Bijelo Polje; Poprijekci (Piva) i kao: Čolović (Dželat) Čolovići, selo Šipačno Nikšić, porijeklom s od Đukanovića Čolončić, kod Risna i Herceg-Novog iz Hercegovine Čolpa, Pljevlja Čolija, Džino o (Nevesinje) i kod Visokog (srednja Bosna), porijeklom od Cetinje (Crna Gora) Čom ada (Ivanišević), kod Dubrovnika porijeklom sa Njeguša (Cetinje) Čomade (Ivaniševići), rod k od Dubrovnika Čomić, Plana (Bileća) iz Herceg-Novog Čopa, Nikšić Čopić, Nikšić iz Bijelog Pol uči (Šumadija) kao: Čopica doseljenici od Gusinja (Gornje Polimlje) 69

Čopica (Čopić) vidi: Čopić Čopičić, Morača (Kolašin) u 17. v. Čorba, u Podgorici Čorbožović, Bjelopavlići); Klinci (Tivat) i kao: Borić; Herceg-Novi; Sveti Đorñe (Ulcinj) i kao: Čotaj ; Herceg-Novi iz Cetinja Čorko, Perast iz Stare Crne Gore Čosović, Boljanići (Pljevlja) Čo ta, Braiša (Anamali), Ulcinj Čotić, Mrkovi i Krašići (Grbalj), porijeklom iz Dalmacije; Vl adimir (Ulcinj) Čočeti, Svojčevo i Džurevo (Pljevlja) Čoči, iz Svojčeva u Džurevo (Pljevlja) idi: Šljuko Čraguj, u Kotoru Čramol, li, u Kotoru 1330. god. Črasta, u Kotoru 1330. god. Črnelović, vidi: Černeli Čubranović, Vrbina (Kuči); u Podgorici iz Zetske ravnice, starinom iz Klimenata. Srodnici sa Zlatičanima; ogranak Premovića, grana Bolevića u Bratonožićima Ču brk, Krlige (Donji Kolašin), Kosovska Mitrovica, iz Morače Čubrović, Dapsići i Gogići (Beran e), ogranak Lutovaca Čuvljan (Čuvljanin), Durutovići (Pljevlja) Čuda, Budva Čudina, Kotor i dotična Dobrota Čudić, Paštrovići 1424. god. i kao: Ćudin i Ćuda Čuić, Nikšić Čujović, u Bi Polimlje), iz Gornjih Vasojevića Čukaj, Sveti Đorñe (Ulcinj) i kao: Čorić, iz Gornje Krajine prešli i u Zuos i Obod uz Skadarsko jezero Čukanović (Sukić), Rastoganče (Sjenica) iz Vas ojevića Čuka, Rudinice (Piva); u Crmnici 1504. god. Čukat, Brda Paštrovska 1611. god. Čukv a, Žljijeb i Presjeka (Boka Kotorska), ogranak Zotovića, porijeklom iz Hercegovine; Ljubinje (Hercegovina) i Trebinje, ogranak Malovića iz Drobnjaka Čuk (Čuku), Ulcinj Čukić, Meljine, Herceg-Novi i Berane iz Donje Ržanice (Berane) Čukići, praporijeklo na Lopat ama, odakle su prešli u Lijevu Rijeku, pa u Limsku dolinu, gdje ih je danas najviše u Trešnjevu i Lukinom Viru kod Andrijevice, potom u Beranama i svakako, Podgorici. Nekoliko Čukića, oficira, bilo je i u crnogorskoj vojsci u Gaeti Čukljen, Grevo (Plje vlja) Čuknić, Miruše, na lijevoj obali Trebišnjice, ogranak Svorcana iz Korita (Bileća) Čuko vić, i kao: Vujović, u Donjim selima (Rijeka Crnojevića) Čukurović, u Grblju Čulik, Meljine, Herceg-Novi Čulijević, Topla, Herceg-Novi Čulić, u Kotoru Čuljević, Saš (Tutin) jedni sa nad mkom "Tiganj", porijeklom iz Bjelopavlića Čuljić, Tuzi Čuljković, Biševo (Novi Pazar) i kao: Biševac, porijeklom iz Kuča; Bistrica i Jabuka (Bijelo Polje) Čungaj (Čungović), Zatrijeb ač (Kuči) Čunmulić, ranije Junčević, starina sa Kosova i u okolini Tuza (Zeta) Čunmuljaj, Tuz 70

Čuntović, selo Čuntović u Stijepo (Zatrijebač), Kuči Čupić (Čupković), Baošići, Herceg-Novi o d. kao: Predojević doselili iz Bileće (Hercegovina); u Budvu došli iz Zagarača (Danilovg rad); Ćeklići (Cetinje); Merulje i Dobra Sela (Žabljak), od kojih su u Bijelom Potoku (Beograd), Šapcu (Mačva), porijeklom su iz Plane (Bileća) od Vlastelinovića kao: Šarac; Pišće (Piva), ogranak Dobrilovića, od njih su u Noćaju Mačvanskom. od kojih je Strahinja Čupić; Čač k i Čačanski Šanac, porijeklom iz Morače; Nikšić i obližnja Presjeka (Duga), došli iz Zagarač nilovgrad), pa jedni odu u Bančak (Prokuplje); Zagarač (Danilovgrad) i kao: Popović - Ču pić, od kojih su u Nikšiću, potiču iz Bratonožića; Novom Sadu (Bačka); u Miloševićima, Dobrim ma, Kosovićkoj Bukovici i Merulji (Drobnjak), grana Miloševića iz Bijele (Šavnik) Čupković, vidi: Čupić, ogranak Predojevića Čupović, Split (Dalmacija) došli iz Kotora (Boka Kotorska) Č rina, i kao: Knežević, u Bijeloj, Herceg-Novi, sišli iz Zaljuti (Stara Crna Gora) Čurkon ja, Ulcinj Čurović, u Nikšiću i Drobnjacima (iz istočnih Banjan) u 16. v. u Tupinu (Žabljak) potomci su Novljana; Kričak (Pljevlja) i kao: Macan; Kičevo (Bijelo Polje); Bar Čurčija , Bar Čutković (Čupković), ogranak Predojevića od Bileće doselili se kod Herceg-Novog i Risn a, vidi: Čupić Čutura, Pljevlja i područni Boljanići Čuturilo, u Nikšić došli iz Hercegovine a, Nikšić Čustović, Boljanići (Pljevlja) Čućić, u Nikšiću Čučak, Risan i Kotor Čučac, Dubočan ) kao: Čučković, porijeklom iz Risna (Boka Kotorska) Čučić, Kotor Čučkov, vidi: Čučković Čučk amenica (Risan) 1698. god. pa jedni u Dubočane i Orah (Trebinje), a odseljeni u Sk oplje kao: Čučkov; Kotor 1446. god.; Lepetane, Herceg-Novi; ogranak Prelevića, najbliži Tomkovićima, u Ćuriocu, Laćama i Grliću (Bjelopavlići) Čučo, Kotor (Boka Kotorska) i Visoki D ni (Metohija) 1326. god. Čučuk, i kasnije jedni kao: Čučul (od imena Čuč), ogranak Begovića u Paštrovićima i 1766. god. jedni preñu u Budvu; Dobrota (Kotor) Čučul, vidi: Čučuk, Kotor, jed i su odselili u Italiju Čučuci, Čučikovica (Bečići), Budva. Od njih su u Zadru (Dalmacija), Austriji i Sjedinjenim Američkim državama Ć Ćakar, Đenñinovići (Sutomore), Bar (u 15. v.) dos lili se iz Stare Crne Gore Ćalasani iz Pive (Mratinje, G. i D. Crkv., Brljevo), st arinom iz Sarajeva, matica Lužatina Ćalin, Podgorica Ćalić, Petrovo Polje (Dragovoljići), Nikšić ogranak Jakičića doseljenika iz Kuča Ćalov, iz Drobnjaka odselili se: kod Prokuplja i Zeoka (Donje Dragačevo), Srbija a drugi u područni Markovac (Tijana) i kao: Ćalović čiji su ogranci u tom mjestu Stanišić i Miletić; Beli Potok (Beograd) u Ljutićkoj Rakovi i ka o: Čarapić; Mačvanski Šanac (Šabac) i kao: Čupić Ćalović, ogranak Bulatovića iz Rovaca iselil Moraču; Risan i područni Kamenari su doselili (u 14. v.) iz Trebinja; Kuči ogranak Pet rovići u Ćalovićima i Dupljanima pa u Vlah, Kostenicu i Jablanicu (Srbija) Ćepek, Kotor Ća pić, Kuči, jedni od njih su u Štedimu (Nikšić) 71

Ćarić, Risan, Herceg-Novi i područne Mokrine iz Hercegovine Ćatić, ogranak Mirovića u Kučima ović, iz Rovaca iselili se u Timar (Uskoci), Žabljak kao ogranak Bulatovića; Gornji Kuči ; Gornje Štitarice (Kolašin) odselili u Novi Pazar; ogranak Murića iz Baća (Rožaje), porij eklom iz Klimenata (Albanija), odselili se u Novi Pazar; Prenčane i Maoče (Pljevlja) ; Risan (1640. god.) doselili se iz Trebinja i jedni poslije se presele u Uble i Morinj, Herceg-Novi; Kotor i područni Ćurići; Pivska Planina; Bar; Podgorica 1905. go d.; Rožaj Ćaćanović, Gradine (Bjelopavlići) Ćaćić, Gotovuša (Pljevlja); kod Trebišnjice i u H ini, srodnici: Gnjatovića (Gnjato), Ćorića, Gruhaićima i Stojanovićima Ćeaić, u Žabljaku uz S arsko jezero Ćebo, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja Ćebović, Vladimir (Ulcinj) Ćekić, Cetinje la (Tekla), Vranjina na Skadarskom jezeru Ćeklić, Gluhi Do (Crmnica) i Ceklinu porij eklom iz Ćeklića (Cetinje); Ćeranića Glavica (Danilovgrad) iselili se u Ćekliće (Cetinje); S utomore (Bar); Buljarica (Paštrovići); ogranak Matanovića iz Ćeklića (Cetinje); Budva, po majci; Budva i kao: Vićković - Ćeklić; Igalo i Kruševice; Peraška Naselja (Boka Kotorska) je su iz Ćeklića (Cetinje); Prijeradi (Tivat) Ćeklići, pleme u Katunskoj Nahiji Ćeklići, staro bratstvo u Grblju Ćeklići u selu Slivlju Ćeklići (Jovanovići) u "Nikšiću" Ćeklići u Igalu Ćel pci, Sočice, Kaluñerović (Pljevlja) Ćelka, Cetinje Ćelov, Crnogorsko primorje Ćelović, Budva, starosjedioci; Risan (Boka Kotorska) pa u područne Kamenare kao: Metković došli od Tre binja (Hercegovina); Nikšić Ćeloš, Kravaki (Ulcinj) Ćeman, Vrbica (Kuči) Ćenan, Gorovići (Tiv , starosjedioci Ćenarić, Kotor Ćenderović, u Žabljaku uz Skadarsko jezero Ćendorić, Slankovin (Žabljak), uz Skadarsko jezero Ćenić, Kotor, nahoče Ćepetić, i kao: Šćepović, u Vranjini na rskom jezeru iz Ćepetića (Lješkopolje) Ćepković, Cetinje Ćeranić, Srbina 1692. god., Mokrine, Dobrota i druga mjesta, Boka Kotorska iz Popova, Hercegovina; Duži i Dubrovsko (Šavn ik) ranije Popović ogranak Vukmirovića. Odsele se neñe. Ostade udovica Ćerana pa su Ćeranić, Malinsko (Drobnjak) došli iz Mioljače (Gacko), ogranak Đedovića; Čarañe (Golija), Nikšić i M jače (Gacko) ranije Višnjić; u Ravnom (Piva) i Dubrovskom (Šavnik); ogrank Popovića - Abaz ovića iz grupe Đurjanovića, porijeklom od Novljana u više mjesta na području Žabljaka kao: Ćo ović; Nikšić; kod Bijelog Polja: Zminac; Zaton; Obrov od ovih su u područnom Pašinom Polju ; Bijelom Polju; Gornji Bihor, Bistrica i Resnik; Berane; Vasojevići iz grupe Rabl jena - Mijomanovića; Podgorica 1911. god. ; Buče i Vinicka (Berane); Cetinje Ćeranići, b ratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Ćeradž, Vasojevići Ćeremov, Nikšić Ćeriman, Vasojevići, ogr k Kovačevića odselili se u Brnjice i Erčege (Novi Pazar), srodnici su sa Zekićima kod Sj enice; u Podgoricu 72

Ćerimi (Latković - Čelebić), ranije Dizdarević, od njih su i Zinhasović; Podgorica, Skadar Će ić, Podgorica (1896. god.) iz Podgorske; Zaton (Bijelo Polje); u Trebinju, grana M aleševaca Ćerković, u Drobnjacima su potomci Novljana; ogranak Boljevića iz Bratonožića dose lili u Bezjovu (Kuči), istorodni sa područnim Milovićima Ćetković, Gluhi Do (Crmnica) ogra nak Dobrilovića - Šuštera (Šusterovića); Tomići (Crmnica) istorodni sa područnim Lješevićima; a (Kobilji Do - Cuce), Cetinje doseljenici iz Orahovca (Risan) a onamo iz Rženog d ola (pod Obedskom Gredom), Cuce, porijeklom iz Čaraña (Gacko), od onih iz Orahovca s u u Gorovićima (Tivat) i kod Perasta; Orahovica (Risan) 15. v. ispod Golije; Bjeli ce (Cetinje) srodni Pravilovićima; Cetinje; Nikšić; Krusi i Beri (Podgorica), ranije K rusa; Strug (Šavnik) iz Gornje Morače a tamo iz Ozrinića (Nikšić); iz Gornjeg Ceklina (Cet inje) nastanjeni kod Kruševca (Srbija); Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) i kao: Petrano vić; Vranjina na Skadarskom jezeru; Sutomore (Bar) 1872. god.; Bar i područni Šušanj; Da jbabe (Zeta) a u područnim Matagužima su iz Čeva (Cetinje); Podgora i Tepca (Jezera), Ža bljak, u Ninkoviće, Tepca i Podgoru (Žabljak), oni su grana Trepčana nikšićkih (lokaliteta Kozile). Jedni se prozovu Vujičić, a drugi potomci Miloševića - Šaranaca (Vlastelinovića) p orijeklom iz Plane (Bileća); u Piperima ogranak Lalića istorodnih sa područnim Jokićima i Božovićima; u Kučima su iz grupe Ljuljanovića; Ledine i Kržanja (Kuči) su iz grupe Mrnjavče ića, od njih su u Podgorici, Tuzima i Matagužima, Ponari i Dajbabe (Zeta) doseljeni iz Pipera, srodni su Vukotićima iz Čeva (Cetinje); Ponari, Botun i Mahala (Zeta), od njih su u Buronjama (Kunice), Lješansko područje, od njih su u Zaganje (Ulcinj); Po dgorica 1873. god.; Tuzi; Ozrinići (Nikšić) potomci Trepčana, od njih su u Strug (Žabljak) ; Tušina (Žabljak) ogranak Cerovića odselili u Šekulare (Gornji Vasojevići), tamo istorodn i sa Đorovićima (Ćorovićima) i Ćetkovićima, kasnije: Aleksić, od njih su kod Mojkovca; Berane Bratonožići, od njih su u Muslićima, Obrovu i Popama (Bijelo Polje), jedno vrijeme su živjeli u Morači; Nikšić; Vladimir (Ulcinj); Ratiševine, Herceg-Novi; Crkvičko Polje (Piva) ogranak Živkovića, od njih su u Bosni Ćetkovići (Milesevići), bratstvo u Bjelicama Ćetkovići ogranak bratstva "Krusa" u Krusama Ćetkovići, bratstvo u Brčelima Ćetkovići, zagranak bra tstva Šusterovića u Gluhom Dolu Ćetkovići u Orahovcu Ćesac, kod Plava su ogranak Džudovića Će ić, u Žabljaku uz Skadarsko jezero Ćehaja, Bjelopavlići; Kolašin Ćehajić, Žabljak uz Skadarsk ezero; Pljevlja Ćečević, i kao: Đečević, Berane doseljeni iz Podgorice Ćižek i kao: Čižek, Bu orodni u Kotoru, porijeklom iz Češke Ćizel, u Kotoru 1598. god. Ćiktečić, u Onogoštu (Nikšić) . god. Ćinara, Pljevlja 1824. god. Ćinćur (Ćićur), Grab (Pavino Polje), Bijelo Polje Ćipović, Bjelopavlići ogranak Đurovića - Grupkovića, od njih su u Danilovgradu Ćipranić, Liverovići (Ž Nikšićke ) Ćiprović, Nikšić Ćiraković, Župa Bandićka (Koani) ogranak su Pavićevića, od njih ma (Nikšić); Nikšićka Župa; Kotor Ćiraković, Staro selo (Župe Nikšićke). Od njih su u Srbiji i, zagranak bratstva Sekulića u Bandićima Ćirin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogr anak Ivinih. Vidi: Markov Ćirisidović, u Pivi ranije Tripković, iz grane Branilovića Ćirić, iz Hercegovine doselili se u Gornje Polje (Nikšić) i Pivu, pa jedni odselili u Kosta jnik (Rañevina), Valjevo; Igalo, Herceg-Novi Ćirković, iz Vražegrmaca (Bjelopavlići) iseli li se u Zatrijebač (Kuči) pa jedni presele u Skić (Plav) 73

i varoš; u Zeti i Lješkopolju su ogranak Miranovića; Kotor i područni Škaljari su iz Bugar ske; Bobovo (Pljevlja); Krupice, Selca (Ograševine) i Kolušići (Pljevlja) su ogranak P opadića, srodnici: Jelevac, Starčević i Mišićevac; iz Pive iseljeni u Kostajnik i Rañevinu ( Valjevo); u Istok (Metohija), došli iz Crne Gore Ćirlija, Pljevlja 1864. god. Ćirović, M orača (13. v.) od njih su u Polja (Mojkovac); Mažići, Ljutić, Maoče i Krupice (Pljevlja); ogranak Labovića iz grupe Dabetića u Vasojevićima; Tepca (Žabljak); Komarnica, Šavnik, ogr anak Stijepovića, od njih su u Ljutiću, Grančarevu, Maoču, Krupicama i Mažićima (Pljevlja), od 1770. god.; Nikšić; Kruševice, Herceg-Novi; Kuči se iselili u Begbin Ćićić, Ćićići (Bihor) o Polje Ćišić, Herceg-Novi (1907. god.) iz područnog Kumbora, porijeklom iz Mostara Ćolović, Podgorica su ogranak Petrovića iz Kuča, jedni su odselili u Ćoloviće i Dupnjane, a drug i u Vlah, Kostenicu (Bijelo Polje), pa u Ratinu i Podibar i Jablanicu Ćopić, Bijelo Polje Ćoplikov, Podgorica Ćor, Zaton (Bijelo Polje) su iz Osijeka (Slavonija), kasni je: Ćorović Ćor, i, Ulcinj Ćorak, Dapsići (Berane) i kao: Ćunjević, a od njih Stevanović, oni iz grupe Mijomanovića vasojevića, od njih su u Novom Pazaru Ćorac, Zaton (Bijelo Polj e) kasnije Vukotić u Rakljama Ćorga, Bar Ćorić, Podbišće (Mojkovac) ogranak Zejaka - Dedejića porijeklom sa Čeva (Cetinje); Golija (Čarañe), Nikšić, iz Hercegovine a tamo iz Gornjeg Ko lašina Ćorović, Mirac (Cetinje) ogranak Bogdanovića - Ugrenovića sa Njeguša (Cetinje), od nj ih su u Branom Dolu (Bileća) i dalje po Hercegovini; roñaci Bečića iz Bečića (Budva) iselili se u Gluhi Do (Crmnica) pa odatle u Vraku (Fraku), Skadar; Pandurica (Trubjela) , Nikšić iz Kuča; područje Šaranaca (Žabljak) ranije: Ćosović ogranak Miloševića - Šaraca (Vl ića) porijeklom iz Plane (Bileća); Ivanje i Štitare (Bihor), Bijelo Polje jesu Bijarić r anije Kršikape iz Uskoka (Žabljak); Zaton i Rasova (Bijelo Polje) doseljenici iz Osi jeka (Slavonija), ranije Ćor, porijeklom Jermeni, razgranati kao vlastela, od njih su u Novom Pazaru i Zeti; Jošanice (Bihor), srodnici Vujadinovića naseljeni u Crnok rpe (Rožaj); Bobovo, Maoče, Gradac, Bobovo i Vrulja (Pljevlja); Podvrš (Kolašin), Jugovići i Morakovo (Nikšićka Župa) i Riñani (Nikšić) ogranak Dabetića iz Lijeve Rijeke (Podgorica); Pivi od Milojevića iz Grobeša (Trebinje), 1809. god. odselili se u Novi Pazar; Pošćenje i Vrtoč Polju (Drobnjak) ogranak Grbovića iz grupe Abazovića; u Malinama (Nikšić) i SAD i z grane Maleševaca pa i kao: Aleksić; Podi, Herceg-Novi i kod Risna iz Branog Dola ( Bileća) 1694. god.; Lozna (Bijelo Polje) i kao: Ćorojević, vidi: Ćor i Ćorpaš Ćorović (Bogdan , bratstvo u Mircu Ćorovići - Ugrenovići, bratstvo u Branom Dolu Ćorovići iz Pive (Ravno) doseljeni iz Hercegovine Ćorojević, vidi: Ćorović, u Lozni. Porijeklom iz Rovaca (Podgor ica) Ćorpaš, identični su Ćorovićima u Zatonu (Bijelo Polje) Ćosa, Mirojevići (Bijelo Polje) ić, Bar; ogranak Koprivica iz Banjana (Nikšić); Mionica (Kosjerić) iz Pipera, srodnici P erićima i Dragojevićima Ćoso, ogranak Ćosovića u Nikšiću; Kubasi (Tivat) ranije Ćosović Ćosov je (Gusinje) iz Bukli (Klimenti - Klimendi), Albanija; Plav i područni Hoti; iz Bi hora (Bijelo Polje) odselili u Baćevac (Šumadijska Kolubara); Uskoci (Drobnjak) i Ni kšić iz Kuča pa u Brodarevo (Prijepolje); Boljanići (1878. god.), Mataruge i Maoče (Pljevl ja); ogranak Miloševića (Šarac) - Vlastelinovića iz Šaranaca (Žabljak) odselili u Kosenicu ( Pljevlja) 1859. god.; pa jedni 1875. god. u Mijakoviće i Uskoke (Žabljak); Pljevlja; a jedni u Bistricu (Mojkovac); ogranak Lakovića u Cucama (Cetinje); Herceg-Novi i z Konavala; Kotor; iz Maoča (Pljevlja) doselili se u Jezera (Žabljak); Kubasi (Tivat ), od njih su područni Ćoso; Bijelo Polje (1912. god.) i 74

područna Rasova, vidi: Ćorović Ćosovići, grana bratstva Lakovića u Cucama Ćostković, Baošići otorska) Ćosurić, kod Herceg-Novog i Risna (1694. god.) doselili iz Popova (Hercegov ina), srodni Milanovićima Ćotić, od Gusinja došli u Leskovac (južna Srbija) Ćotović (Ćota), O (Kuči) iz područnih Nikmaraša (Zatrijebač) Ćotlit, isti što i Ćotović, u Nikmarašu, vidi: Ćo Pušica), Mioska, Dušmanići, Skokuće i Stevanovac (Pljevlja) Ćubela, u Podgorici Ćuviz, e, Ju govo (Pljevlja) Ćuda (Ćudić), doselili u Paštroviće iz Stare Srbije, vidi: Srzentić, u Frani ci (Podostrog), Budva i Sutvare (Tivat) Ćuz, i (Pejatović i Radulović), u Otilovićima (P ljevlja) Ćuza, Toci i Otilovići (Pljevlja) ogranak Pejatovića, srodnici područnih Radulo vića Ćuk, Osojni Orah (Piva), rod Aprcovića iz Gruže Gardaševića; Nikšić i kao: Popović; Kriv = Popović, Nikšić Ćukara (Vujošević), Kričak i Zvijezd (Pljevlja) Ćuklin i kao: Ćuklik = Ima Sutomore (Bar) Ćukov, i, Kamena Gora, Košice i Gurdići (Pljevlja) Ćuković (Faočić), 1692. god doselili se u Risan iz Dačeva (Popovo), Hercegovina; Krivošije i Ledenice (Risan); Baošići (Boka Kotorska); Bes i Tijana (Bar); Morakovo (Nikšićka Župa); u Nikšić su od Lainovi iz Zete i kao: Popović - Novaković; Piva najbliži su im Aprcovići; Bukovica (Kovačevići), Pl jevlja Ćulafić, Vasojevići, ogranak Novakovića Ćulafići, Gornje Luge izmeñu Andrijevice i Mur na -Vasojevići Ćulahović, Pljevlja 1854. god. Ćulević, ranije Pavličić, a zatim Lajković, u G bovcima (Zeta) pa u Srbiju oko 1860. god. i Metohiju Ćulibrk, u Podgorici Ćulin, u P odgorici Ćulić, vidi: Džulić; Mokovac (Piva) Ćulum, odseljenici od Gusinja (Gornje Polimlj e) Ćuljković, Jabučno (Bijelo Polje) i kao: Čuljković Ćumić, Vičković, u Barču (Gruža) od Kol ranak Đurića-Radmanovića u Zagaraču (Danilovgrad), od njih su u: Nikšiću; Danilovgrad; kod R ijeke Crnojevića; Duga (Nikšić); Ulcinj 1887. god.; Crnobarski salaš (Mačva), porijeklom i z Crne Gore Ćuprilić, u Podgorici veziri i paše krajem 17. i 18. v. ranije u Grčkoj i ka o: Keprili Ćur, e (Ćuren), Rašljevo i Bobovi (Pljevlja) Ćurdić, Kuči Ćure (Ćuren), Krašljević ovo (Pljevlja) Ćurilica, u Kotoru 1455. god. Ćurić, Bjelopavlići, od njih su u Nikšiću i Cet inju; Crljenici (Crepulje) u Sandžaku; Rijeka Crnojevića; Pitomine (Uskoci), Žabljak s u iz Zubaca (Trebinje) i od njih su od 1882. god. u Vidrovanu (Nikšić); kod Risna i Herceg-Novog su iz Hercegovine; Trebesin, Herceg-Novi; Mojdež (Boka Kotorska) isel ili se u Kovače (Tivat) Ćuričić, srodni Prodanima u Pivi i Nikšiću Ćurka, o, Kotor; Njeguši ( inje) Ćurkonjić, 1547. god. Vražegrmci (Bjelopavlići) iselili u Zatrijebač (Kuči) Ćurkonja, U cinj 1874. god. iz Ćuronja Ćurčija, Bar 75

Ćurčić, krajem 18. v. iz Nikšića iselili u Gradac pod Golijom u Raškoj; Žeična (Piva) ogranak azovića, njihov ogranak Nišić u Crkvičkom Polju (Piva) a jedni odselili u Bosnu; Matarug e i Risen (Pljevlja); Gusinje; iz Šekulara (Berane) odselili u Borču (Beograd); u Po dgoricu; u Borač (Gruža), Kragujevac i kao: Tatić ogranak Lutovaca, doseljenih od Bera na, porijeklo Bratonožića, roñaci Mikovića i Markovića u Gruži; u Ćurčićima (Pješivci), Nikši (Žeično), po nekima su od Prodana iz Stabna Ćurtović, bratstvo u Slivnici ogranak Ilića u Brijem Dolu (Ćeklići), Cetinje; Cetinje Ćuso, u Podgorici Ćutić, Nikšić Ćutka, Rajičevići (p ma - Njeguši), Cetinje, oni su od Podubličana (Rajičevića - Rajićevića) Ćutović, Plav; u Selj ma (Pljevlja) Ćućija, Nikšić Ćućil, Miljkovac (Piva) i oni u Porije (Borač), Hercegovina su o ranak Bulatovića iz Rovaca Ćućilo, Nikšić Ćućilović, Uskoci (Drobnjak); Bukovice (Šavnik), ra l (Ćućil); ogranak Bulatovića iz Rovaca (Piva), jedno vrijeme u Miljkovcu iz Borča (Neve sinje) Ćućić, Nikšić Ćućulović, u Zatarju jesu od Bulatovića Ćufka, Rijeka Crnojevića i Cetin jenici iz Elbasana (Albanija) Ćušar, Sjenice (Kuči), doseljeni iz Lješanskog područja, vid i: Peković D Dabanović, Ćukova jama u Selcima (Crmnica), brate se sa Popovićima u Kurilu i Goričanima, Perovićima i Ivanovićima u Selcima, doseljenici iz Pipera, porijeklom i z Selaca (Klimendi), sjeverna Albanija. Od njih su u Podgorici Pajovići i Dabanovići u Dodošima (Rijeka Crnojevića) i Livarima (Debela Krajina) uz Skadarsko jezero; Bar Dabezić, Mrkojevići (Bar) Dabeljić, Rijeka Crnojevića Dabetić, Vasojevići (označeni oko 1500 god.), i kao: Lopoćani, sa Lopata (Lijeva Rijeka), razgranati; Rasova (Bijelo Pol je); Ulcinj 1912. god. Dabece, Mrkojevići, Mala Gorana i Pistula (Primorska Krajin a) Dabešić, Šišići; Kovač (1630. god.), Grbalj Dabživ, Gošin u Bioru (Bihor), Bijelo Polje 14 god.; Mačeta (Mašte); Podstrana u Gornjem Polimlju 1485. god. Dabižinović, Dobrota i Or ahovica (Kotor) oko 1480. god. došli iz Hercegovine; Hercegnovsko područje; u Njegušim a (Cetinje) Dabižljević, Prizren, porijeklom iz Crne Gore Dabinović, Dobrota i Kotor, te kod Herceg-Novog u 17. v. Dabistrić, Kotor (oko 1423. god.), doselili iz Paštrovića Dabić, Bezjova i Ubla (Kuči). Jedni i kao: Ranjković - Mrnjavčević; Vražegrmci (Bjelopavlići ; iz Drobnjaka odseljeni u Bosnu; u Tamnavi (Šumadija) iz Morače (Kolašin) Dabičević, Zala z u Njegušima (Cetinje); Paštrovići Dabičić, ogranak Đuretić iz Mijanovića (Zeta) odselili se Vraku (Skadar) Dabišinović (Marić), u Dobroti (Kotor) 1542. god., iz Njeguši (Cetinje); u Drobnjaku 1442. god. Dabković, Dabkovića Do i Sveti Stefan (Budva) i kao: Davković, vidi: Dabović. Od njih su Balić i Kažanegra od ranije: Crnac u Paštrovićima. Od ovih su u Budvi, Čelobrdu u Paštrovićima, Carigradu (Turska) i Sjedinjenim Državama; u Podgoricu d ošli iz Gruda (Tuzi) Dabo, iz Drobnjaka odseljeni u Bosnu; Kumbor, Herceg-Novi; Pašt rovići 1413. god. vidi: Dabković Dabov, u Paštrovićima, kasnije Dabković; u Budvi ogranak Kaluñerovića Dabović, Gureza, Livari i Gornji Šestani (Primorska Krajina). Od njih su u Skadru (Albanija), 76

srodni su Lukićima u Krajini, doseljenicima iz Klimenata (sjeverna Albanija); Krušev ice, Mokrine i Bajkove Kruševice, pa odatle (1692. god.) u Baošiće, Perast i Ubli (Her ceg-Novi) i u Herceg-Novi pa (oko 1860. god.) u Sutorinu i Kuti, sve u Boki Koto rskoj; Dobra Voda, Krute i Bojka (Crnogorsko Primorje) i kao: Dabojević; u Lješevićima (Grbalj); Kotor; Meljine i Kruševice, Herceg-Novi, a iz područnih Mokrina odselili u Ljubomir (Trebinje); u Paštrovićima su se jedni ranije prezivali Davidović; U stvari su oni Dabkovići, ali je vremenom različito izgovarano. Za Kosovi Lug i Dabovićima (B jelopavlići) od njih i u Nikšiću 1758. god. jesu potomci starinaca Milonšića (oko 1750. go d.), navode se i naselja Kruševice i Crnci. Tako se u Paštrovićima navodi da su (u 8. v.) doseljeni iz Crnaca (Piperi) preci Dabkovića - Davkovića ranije: Crnac ili Cerna c i Dapković, pa jedni i kasnije kao: Davidović; na Dukljan brijegu (Paštrovići) jesu og ranak Kaluñerovića; Nikšić i područno Grahovo (Nudo) doseljenici iz Hercegovine; Njeguši (Ce tinje); Podbabac i Dukljan Brijeg (Paštrovići), vidi: Kaloñurñević; Baošići, Herceg-Novi, por jeklom su iz Zubaca (Trebinje); u seocima na Ljuštici (Grbalj) 1543. god. Dabovići, bratstvo u Podgorici Dabojević, Vražegrmci (Bjelopavlići); u Mainama (Budva) 1442. god . Dabonić, vidi: Dabo Dabrača, Kotor 1124. god. Dabraš, vidi: Dobroš Dabreta, Dobrota (K otor) vidi: Dubreta Dabretić, u Baru 13. i 14. v.; vidi: Dabo Dabro (Dabronis), sl ično: Dabretić Dabronis, u Kotoru, vidi: Dabro Dabroši, kotorska vlastela 1280 - 1330. god. i kao: Dobruša Dabuević, u 17. v. kod Herceg-Novog Dabulinović, Baošići, Herceg-Novi i Krtole (Grbalj) Dabutović, Budva 1650. god. Dabuško, Glavatičići i Bihovo (Grbalj) 14 . v. Dabčević, Gornji Stoliv (Kotor); Stoliv i Dobrota (Boka Kotorska) u 16. v. pori jeklom iz Albanije; Brajići (Budva) i kao: Dapčević Davaco, Ulcinj Davidek, Nikšić, porije klo iz Čehoslovačke Davidov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Njihovi su: Lukin, Da vidošin, Nedeljkov, Perin i Števin. Vidi: Markov iz Crne Gore Davidović, Riñane (Nikšić) u 1 5. v.; Kod manastira Davola (Oljevlja); u Drobnjacima porijeklom od Plane (Bileća) i Gacka, i drugi u Drobnjacima na Pošćenju pripadaju grupi Omakalovića, iz plemena No vljana. Od njih su u Bosni; Đendova luka, kraj rijeke Tare i u Nedajno (Piva), gdj e su jedni iz Velenića (Gacko). Od njih su u Samoboru (Gacko) i Bobutovom groblju (Golija), oni što su potomci Kosovčića, iz plemena Novljana; Vitov Do u Paštrovićima, rani je: Crnac, doseljeni iz Pipera, od njih su u Budvi, vidi: Dabović; Kaluñerice u Bulj arici (Paštrovići), iz Stare Crne Gore; Paštrovići, srodni Radanovićima, porijeklom iz Sta re Srbije, od njih su u Budvi i Risnu;Stanisalići u Lješanskom području (Podgorica), d oseljenici iz Cuca (Cetinje). Od njih su u Vranju i Matagužama (Zeta); ogranak Vučed abića (Donji Šestani - Primorska krajina); u Vasojevićima (Ljevaji i Krkova Lijeva Rij eka) jedni doseljenici iz Pipera, pa u Šekularima (Gornji Vasojevići) doseljenici iz Ljevaja (Lijeva Rijeka), Podgorica; iseljenici iz Cetinja u Lenjingrad (Petersb urgu), Rusija i drugim mjestima; iz Crne Gore u Kamenicu (Skadar); u Podgorici i z Kuča; u Samoboru (Gacko) potomci Davida Slijepčevića iz Drobnjaka grana Abazovića, od njih su u Miloševićima (Šavnik); Vranj i Šušanje (Zeta), ranije Radičković, a u Kurili srodni i Kulića sa područnog Žabljaka; u Obiliću (Kosovo) došli iz Boke Kotorske Davidovići,bratstv o u Stanisaljićima Davidovići iz Pive (Nedajno, Čendove Luke - Brijeg), došli na miraz o ko 1850. iz preko-Tare Davković, Budva, iz Paštrovića. Vidi: Dabković, jedni u Budvi, po majci Davčević, i kao: Dapčević, vidi: Dabčević, Brajići (Budva) 77

Dadić, Krašljevići (Pljevlja) Dazdarević, vidi: Begović, Rožaje, u Rožaju, a u Plavu i kao: G añanin, grana Redžepagića Daibaba, u Dajbabama (Zeta) Daiković, u Hotima (Tuzi) Daisić, Ba r Daičić, Komani (Podgorica), grana Radulovića Daja, Bar Dajak, i, i kao: Kordić, Gorani (Ulcinj) i u Ulcinju Dajbabić, Tuzi; Dajbabe, Balabani i Vranj (Zeta) Dejeman, He rceg-Novi Dajić, Herceg-Novi Dajica, Petrovac na Moru Dajičić, Gorovići (Grbalj), porije klom iz Kopita (Cuce); Klinci, Herceg-Novi Dajičići, bratstvo u Goroviću u Boki Dajkov , Paštrovići, vidi: Dajković Dajković, zvani Ujaković, Dupilo (Crmnica); Žabljak (od 1875. g od.), Bobija, Drušići, Dodoši i Rvaši (Rijeka Crnojevića), porijeklom iz Pipera pa su došli iz Klimedni (Klimenata) - sjeverna Albanija; Paštrovići; Lapovo (Lepenica) u Srbiju doseljeni (oko 1877. god.) iz Bjelopavlića (Crna Gora) Dajkovići, bratstvo u Dupilu Dajović, Petrovo Selo (južna Srbija), od Duje Kurepa iz Jezera (Podgora - Tušinja - Dr obnjak), Crna Gora. Starina im je Korjenići (Trebinje); Boljanići, Orahovice, Glisna ce (od njih su u Podgori kod Žabljaka) i Trnovice (Pljevlja); Nikšić Daka, Nikšić Dakanović, Klimenza (Ulcinj), doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija) Dakić, Mala Crna Gora (Piva), ogranak Tijanića, od njih su: Matijević (Gazdić), Sandić i Sikić; ogranak Adžića u Pivi; ogranak Petrovića iz Kuča, preselili se u Goražde (Berane); ogranak Stanišića u se ocima (Crmnica) i Piperima; Podgorica; Petrovića Omar (Mojkovac), jedni su odatle preselili u Kadovinu (Pljevlja), pa u područni Zvijezd, a drugi u Jabuku i kao: Pe trović; Čačak i Bukovica (Pljevlja) i kao: Dokić; ogranak Andrića u Zeti, srodnici Mojanov ića i srodnici Pejanovića; Daković, iz Kuča došli u Riñane (Nikšić), pa kao: ogranak Vujačića 860. god.) u Knez Do pa u Sladojev Do, Trešnjevo (Cuce) pa na područje Vilusa, onda Broćanac Grahovski, Riječane (Bećirovo polje) i Maočiće (Grahovo), pa jedni u Velimlje i M iljaniće (Banjani). Vidi: Dragošević. Od Dakića u: Nikšiću, Dobroti, Orahovici, Kljavićima i tepenu (Boka Kotorska), u Sjedinjenim Američkim Državama i kod Odese (Ukrajina); Kod Nikšića su jedni ogranakNilejića iz Bezihova (Bezjove), Kuči a drugi od Nikezića iz Bezjo ve (Kuči) od kojih su u područnom Zatrijebaču i Tuzima, u Hercegovini; Kulići (Čačak), ogran ak Jakovljevića iz Kuta (Župa Nikšićka), kod Zaječara (istočna Srbija), ogranak Jovanovića iz pe Nikšićke; Paštrovići ranije kao: Crnac; u Mojanovićima (Zeta) i kao: Dašković Dakići iz Pi (Crna Gora), starosjedioci od Tijanića iz Stabna Dakona, Herceg-Novi, po nahočetu Da lma, Kotor Dalmatinac, Kaluñerice (Paštrovići) Dalmatić, Kotor Dalmasius, vidi: Dermas D amazotović (Damazetović), vidi: Domazetović - Domazet Dambarić, Stanislavići u Lješanskom po dručju (Podgorica) i Ponarima (Zeta), došli iz Bajica (Cetinje), i kao: Neković. Od nj ih su u Kamenici Hotskoj (Vraki), Skadar kao: Popović Damiakušić, Kotor Damjan, i kao: Dimin, Paštrovići Damjan Simov Radulović, jedan od predaka bratstva Radulovića u Miloje vićima> Damjanović, Sveti Stevan (Paštrovići) 1731. god.; Ogranak Rasalića u Crmnici; Prčanj (Boka 78

Kotorska), starinom iz Stare Crne Gore; Volujac u hercegovačkoj Površi, ogranak Knežev ića iz grupe Nikolića, doseljenika iz Trešnjeva (Cuce); nikšićko područje iz Cuca (Cetinje); Kuti u Čevu (Cetinje); u Pavinom Polju (Bijelo Polje); Podbišće (Mojkovac), porijeklo m su iz Čeva (Cetinje); Podgorica; Bjelopavlići, jedni iz grupe Bubića, a drugi iz gru pe Nosakovića i kao: Štiljanović; u Pješivcima (Nikšić), Žabarevo, Potočilo i Ostrogu (Bjelop ići) 17. v. i kao: Damjanović Nosaković; ogranak Glomazića u Donjim Rudinicama (Pivi). O d njih su u Stevanovcu i Mojkovcu; u Kosanici (Pljevlja) ogranak Ostojića iz Tušinsk og Dola; Rašće kod Gusinja i Laze (Plav), ogranak Bulatovića; Šaranci (Žabljak); u Ostrogu (Bjelopavlići); Miločane (Nikšić); Bukovica (Piva), pa Bukovice (Šavnik), kao: Blagojević o d kojih su Damjanović - Aleksić, jedno vrijeme živjeli u Gornjoj Morači i prešli na Malins ko u Drobnjake, rodonačelnici Aleksića. Porijeklom iz Lokvica (oko 1795. god.) Gacko ; Gusinje i susjedno Laze, doseljenici iz Kuča; Uskoci (Žabljak), doselili se iz Kos anice (Pljevlja), oko 1885. god.; Kosanice, Jugovo, Crljenica, Podborovo i Zagra dine (slava Aranñelovdan), Pljevlja, istorodni su doseljenicima iz Prekotarja. Od njih su u Podbišću (Mojkovac); Prenčane, i Maoče i Kovačevići (Bukovice), Pljevlja; Glavati (Grbalj); Lepetane i Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Ris an, Kotor, Bar Damjanovići, ogranak bratstva Nikolića Damjanovići(Rasalići), bratstvo u Sotonićima Damjanovići, bratstvo u Krajnjem Dolu Damjanovići, bratstvo na Prčanju Damjan ciu Tarajinom Dolu Damjanovići na Čevu su potomci Damjana Vukašinovića, brata vojvode (s erdara) Vukote Vukašinovića Damjanovići(Jovanovići), bratstvo u Bjelošima Damljanovići iz Pi ve (D.Rudnice), starosjedioci Damjanac, Ćarañe u Goliji (Nikšić), od njih su u Šipačnom (Gac ko) Damjančević, Banjani (Nikšić) 1902. god. odselili se u Hercegovinu Damljanović, Milinčići u Krnjanima (Srbija), doselili se iz Šekulara (Vasojevići) Damljarović, Lepetane (Boka Kotorska) Damnjanović, Rapočevo (Kosmajski kraj), ogranak Jovanovića u Bjelošima (Cetin je); Bar; Šljuke (Pljevlja); ogranak Kovačevića, potomci Damnjanovi iz Crne Gore Damoj , e, Ulcinj Dandić, Nikšić Dangubić, Zaton, Žureva, Dubova i Pašića Polje (Bijelo Polje), por jeklom su iz Kuča (Podgorica); kod Risna su se doselili iz Hercegovine; Bunovići i M orinj (Boka Kotorska), doselili iz Dolova (Bileća) Danević, Nikšićki dizdari 1775. god. Danie, Kotor u 14. v. Daniel, Budva Danijelić, u Banjanima (Nikšić) 1428. god. Danijel ović, Budva Danilović, Bovan (Višegrad), ranije Lučić ogranak Meñedovića iz Drobnjaka; Baošić vići i Savina, Herceg-Novi, doseljenici iz Zubaca (Trebinje); Banjani (Nikšić) 1428. g od.; Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom od Aleksića iz Mokrog (Šavnik); Kotor; Babine, Bobovo, Podgoru i Zvijezd i kao: Dnilović = Brašnja; u Vrbovo i Zavinograñe (Pljevlja ), porijeklom su iz Bjelopavlića, gdje su i kao: Pavlović - Spahić; Bukovica (Kovačevići) - Pljevlja; Morača, u 15. v. potomci Bogićevi, doseljenika (vojvode Hotskog); Bistri ca i Podbišće, starinci; Pisana Jela i Majstorovine, sve mojkovačko područje; Berane 188 2. god.; Drobnjaci ogranak Jakšića iz grupe Mandića, a u Uskocima doseljenici iz Foče; u Kragujevcu (Srbija) ogranak Tomića iz Dubrovskog (Šavnik) Daniljarovići, Lepetane (Bo ka Kotorska) Danisi, Antibaro (Bar) 1320. god.; kasnije i kao: Danić Danić, kod Plje valja; vidi: Danisi i Danilović Daničić, Paštrovići 79

Danković, Paštrovići Danović, Nikšić Danulović, i kao: Gačović, Zalaz u Njegušima (Cetinje) D di Dančulović Dančula, vidi: Dunčulov Dančulo, Krtole (Grbalj) u 16. v.; vidi: Dančulović Dan ov, Prevlaka Đuraševića, starosjedioci u grbaljskom području i kao: Dančulović, a u Prčanju ( oka Kotorska) i kao: Dančula Dančulovina, Krtole (Grbalj) Dančulović, Velji Zalaz u Njeg ušima (Cetinje), ranije Gačević i Dančul i Hrsović (kasnije Gačović). Od njih su u Kotoru (Bo a Kotorska) i u Bjelićima na Ljuštici (Grbalj), Lastva (Tivat); u Drobnjacima potomc i Dančula Đurjanovića iz grupe Kosovčića Dančulovići(Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu Danc Herceg-Novi Dapali, Zadar (Dalmacija), doselili se iz Šestana (Primorska krajina) Dapezić, Velje Selo (Crnogorsko primorje), doseljenici iz Vranjine, na Skadarskom jezeru Dapko = Dapac, vidi: Dapčić, Rautović i Dapković Dapković, Kosovi Lug (Bjelopavlići), potomci Malonšića. Isto su u Zagaraču i područnom Danilovgradu, vidi: Dabković; Paštrovići d seljenici iz Pipera ranije Crnac. Od njih su u Budvi, vidi: Dapković; Kurilo (Zeta ), njihovi su u Petrovcu na Moru, a drugi u Srbiji; Dobrota (Kotor) u 16. v. dos elili se iz Stare Crne Gore; u Cucama (Cetinje) 1544. god. Dapča, ogranak Dapčića, vid i: Rautaović Dapčević, Gornji kraj (Cetinje), porijeklom sa Zlatibora (Stari Vlah). Od njih su u Vranjini, uz Skadarsko jezero i Mrkojevićima (Bar); Bjeloši (Cetinje) i u Vignjeviće (Rijeka Crnojevića). Od njih su u Vranovini (Boka Kotorska) i kao: Draku lović, porijeklom iz Bijelog Polja (Zeta); Cetinje; Brajići (Budva) 1898- god., rani je Dabčević, vidi Dabković Dapčevići, bratstvo u Dobroti u Boki Dapčevići, bratstvo u Ljuboti ju Dapčevići, muslimani u Nikšićkoj Župi Dapčevići, staro bratstvo Cetinjskog plemena Dapčevi ratstvo na Vranjini Dapčevići, bratstvo u Limljanima Dapčić, Krtolska naselja (Grbalj), potomci Dapka (Dapca), u 16. v. doselili iz sela Dapca (Albanija). Razgranati ka o: Rauta, Rautović, Radović, Milović i Hiković Darer, Herceg-Novi Dares, Herceg-Novi Dar ić, Berane (Vasojevići), porijeklom su iz Peći; Podgorica; Danilovgrad, sišli iz Lazarev a Krsta (Zagarač); u Piperima Darlić, Herceg-Novi Darman, Lješnica (Bijelo Polje) Darm asić, vidi: Dermas Darmasije, vidi: Dermas Darmanović, Brskut (Bratonožići) po popu Darm anu, srodnici Jankovića (Grujića); Bijelo Polje i područne Plae Darsa, Kotor u 11. v. i 1520. god. Darčević, Limljani (Crmnica), uskoci (doseljenici); Bar Daskal, Donja M orača u 17. v.; Luštice (Grbalj) u 18. v. Daskalović, Kovači (Grbalj); Risan Dastar, vid i: Dizdar, u Rožaju, ogranak Begovića iz grupe Jaćimovića Daustrija, Herceg-Novi Dautović, Kolašinci, srodni Mušovićima; Kod Rožaja; Matanjac (Bijelo Polje); Potočilo (Bjelopavlići) 1403. god. potomci Brankovića iz Bratonožića 80

Daćić, Budva, po majci i kao: Dadić; Mužečka u Zatrijebaču (Kuči), srodnici Bonkeća Daci, Bar cin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), vidi: Arsen i Miljanić Dacić, Rovca, grana Bulat ovića, od njih u Uskocima (Šavnik) pa u Pivi i Gajtanu (južna Srbija) oko 1879. god.Ma ranci u Drobnjacima; Varoš Rožaje, Ibarac, Besnik, Crnokrpe i Šusteri (Rožaje). Tamo su došli iz Dacića (Ivovik - Berane). Potomci su Lek-Dece iz Selaca (sjeverna Albanija) Dacović, Medun (Kuči), ogranak Ivanovića i područna Vrbica i Masline Dačević, Župa Nikšićka, a Nikšića, ranije: Pavlović; Nikšić od njih su u Novoj Topoli (Gajtan), južna Srbija Dačić, Š jska Kolubara, oni su grana Čarapića iz Kuča; u Bistrici (Šumadija) jesu iz Boke Kotorsk e Dašić, potomci Daše Pekularca u Šekularima (Gornji Vasojevići), razgranati. Od njih u: P lavu, područnoj Brezojevici, Gračanici i Vojnom Selu, Rugovi (Peć), Donjoj Ržanici (Bera ne) i od njih u Ulcinju Dašković, Zeta, ranije: Bulatović Dvoržak, Dvožac, Orah (Piva), po rijeklom su iz Češke izbjeg iz Austrijske vojske Dvornikov, Danilovgrad Deac, vidi: Deljanin Debani, Potpeće (Piperi) Debeli, Debeli brijeg (Paštrovići) Debelja, Bar Debe ljević, Bobovo, Boljanići, Vrbovo i Glisnica (Pljevlja) Debenj, Livari i Klezna (Ulc inj) Deberti, Kotor Debetić, Polja (Mojkovac); Kotor Debetina, i kao: Dujović, Gotov uša (Pljevalja) Debedžić, Ljutić (Pljevlja) Debešina, vidi: Dujević, u pljevaljskom području ebić, Kuči sišli u Zabjelu (Podgorica) Debra, Štodra uz Bojanu Debreti, Kotor Debljović, V rbet u Gruži (Šumadija), porijeklom su od Kolašina Debrec, i kao: Junković, Livari (Prim orska krajina). Porijeklom su iz Kastrata (Albanija) Devadžić, Mataruge (Pljevlja) D evedžić, Ljutići (Pljevlja) Dević, Rovca u Šekularima Devišević, Ulcinj 1872. god Devišić, i Aihidžić, Pljevlja Devčić, Herceg-Novi Degan, Bijela, Herceg-Novi Ded, vidi: Deda Dedajić, Pročćenje (Ramovo ždrijelo) i Zaugline doselili su se iz Zatarja; Žabljak u Drobnjacima , od njih su u Katuničkom brdu (Mojkovac) Dedvukaj, Sukruz i Špinja (Tuzi) Dedvuković, u Hotima (Tuzi) Dedeić, Ramovo ždrijelo na Njegovoñi (Žabljak) Dedejić, Žabljak (Drobnjak), od njih su na području Mojkovca porijeklo sa Čeva (Cetinje); u Pivu su doselili u 1 6. v. iz Čeva (Cetinje), odatle su iseljeni u Žabljak, Uskoke, Šarance u Drobnjacima, kod Kolašina. (Od njih su i: Vukadinović, Krgušić, Krvavac, Mede-i, Đogović, svi u Drobnjaci ma). Od njih su i u Maoč (Pljevlja), od 1913. god. U Pivi i Drobnjacima su od njih i: Blagojević, Zejak, Jelić, Kalpačina, Krejović, Mikić, Raonić i Španj; u Rožaju i Skalini ijeklom su sa Meduna (Kuči) 81

Dedivanaj, vidi: Dedivanović Dedivanović, i kao: Dedivanaj, Stijepo (Zatrijebač), Kuči D edijer, Nikšić, područna Miruša, Vidna, Površ i Počekovići. Od njih u Malinama, Zarečju i Čep ma (Trebinje). Potomci (Aleksića) Maleševaca Dedić, u Kučima 1) Orahovo i kao: Ivanić (u 1 6. v.) preselili se u Gusinje i područne Laze; 2) u Ublima su grana Mrnjavčevića; 3) K osor i Brskut (Kuči), ogranak Vujoševića (Drekalovića). Od njih su u Vasiljevcu (Kuršumlij a), Zabjelo (Zeta) Podgorica, Peći, Kraljevu i Šavniku; iz Kuča u: Zabjelo (Zeta); Dar za i Zagonja (Ulcinj); u Bratonožićima i Podgorici; Cetinje; Kotor; Nikšić; Bar; Srodnic i Lukića u Gornjim Šestanima (Primorska krajina). Od njih su u Salč, Kuče (u Baru) i Kru te (Ulcinj). Od ovih su: Vukmarković, Đurović i Martinović, porijeklom su iz Škrelja (sjev erna Albanija); u Podgorici su iz područnih Štitora Dedović, Vasojevići, ogranak Kovačevića; Pljevlja i područna Vukovica; Podgorica; Gradac (Lješnjaci), Podgorica; Cetinje Ded ovići, selo Polica kod Berana pleme Vasojevići Dedojević, Grab (Donje Dragačevo), Srbija , doselili iz Bjelica (Cetinje), a tamo iz Kolašina Dedoslavić, u 14. v. u cetinjsko m području Dedušević, Gusinje Dežulović, Savina, Herceg-Novi; Đuraševići i Prevlaka (Tivat), ijeklom sa Korčule Dejan, i kao: Vuković, Vrba u Njegušima (Cetinje) i Pješivcima (Nikšić) D ejani(Vujkovići), bratstvo u selu Vrbi Dejanović, Pošćenje (Šavnik) i Bijelo Polje, posled nji su se odselili u 8. v.; Miločani (Nikšić) Dekano, Lepetane (Boka Kotorska) Dekatar ini, u Kotoru 1282. god. Deković, Podgorica, doseljenici iz Gruda (Tuzi); Kotor, p o nahočetu Dekolea, Kotor Dela, Budva Delai, vidi: Deljanin Delavedov, Herceg-Novi i Kotor u Boki Kotorskoj Delalić, Podgorica iz Slatine Delević, u Vasojevićima ograna k Mijomanovića. Od njih su u Mezgaljama šekularskim (Gornji Vasojevići), Mijanovići (Zet a) Deletić, ogranak Kovačevića u Gornjim Vasojevićima; Sipanje (Bijelo Polje); u Nikšić i po dručno Grahovo su se doselili iz Boke Kotorske; Slavovo (Lipljan) i Jablanica (južna Srbija) iz Vasojevića Delibašić, u Kučima i kao: Prenkić, iz Kuča su se jedni preselili u C uce (Cetinje), pa od njih su u Vonjinom dolu, Srdnom dolu, Oputnoj Rudini i Nikšićki m Trepčima; srodnici Vujačića - bližnji Radovićima u Nevesinju; iz Kuča su srodnici Prenkića osta iseljavali, pa ih navode i kao: Martinović, iz Bajica; Grahovo i jedni u Nikšićki m Rudinama i kao: Vujačić; Nikšićko Prekovoñe. Od njih su u Višnjića Dolu (Golija), Nikšić, p iljkovac i Plužine u Pivi starinom Kuči; Broćenac (Nikšić); Dobra Sela (Žabljak) i kao: Pali ja, porijeklom su iz Riñana (Nikšić); Raševac (Kuršumlijska Banja), doseljeni iz Kamenska (Nikšić) Delibašići, rod u Hercegovini Delija, i kao: Delijević, Nikšić, doseljenici iz Skadr (Albanija), vidi: Prenkić Delijević, vidi: Delija Delimirović, u Podgorici iz Gornjeg Zagarača (Dahilović) Delinjeka, Đurjani (Bar), porijeklom iz Stare Crne Gore Delić, Vrb ica i Durutovići (Pljevlja), doseljenici iz Markuša, preko Tare; Stevanovac, Skonja i Prošćenje (Mojkovac); Stevanovac i Sipanja (Bijelo Polje); grana Mandića iz plemena Novljana, kod Nikšića. Ranije su se prezivali: Lalović, a živjeli su u: Riñanima (Nikšić), Sk ku (Drobnjak), Prošćenju, uz Taru i kao: Delić u Vukodolu i Komarnici (Šavnik). Jedni su se nastanili u Prediš na Glasincu (Romanija); Sveti Đorñe (Šin Đerñ) i Zoganja (Ulcinj), po rijeklom su iz Pitišama (Škrelja), sjeverna Albanija; Prčanj (Boka Kotorska); u Pivi g rana Branilovića, od kojih su na Glasincu (Romanija), Jajcu i Banjoj Luci (Bosna) 82

Delići iz Pive (Borkovići), starosjedioci, matica Kruševo ili Plužine Deloik, i kao: Del aik, Budva Delonjin, vidi: Nenadov Delso, Kotor Delluka, Bar Deltić, Cetinje Delut i, Dobrota (Kotor) Delja Stevan, predak bratstva Delja Deljan, u Plavu, vidi: De ljanin Deljanin, i kao: Deai = Bokeć = Bonkeć i Denjanin, ranije bratstvo u Zatrijeb aču potomci Delje i kao: Jusufñokić (Jusupñokić) i Piralić u Zeti, Dinoši (Tuzi), Peći. Od nj su u: Plavu i Gusinju, u Dinoši kao: Jusuf = Đokić, u Peći kao: Deljanin, u Lješkopolju ka o: Rajičević, Zeti kao: Piralić, porijeklom su iz Hercegovine, a jedno vrijeme živjeli s u u Bajicama (Cetinje), vidi: Deljan; u Gusinju iz Kuča Delje, bratstvo u cetinjsk om Donjem Kraju Deljković, Boljanići (Pljevlja) Deljoić, ič, Kotor Dema, Ulcinj; Kotor D emalić, Podgorica Demari, Herceg-Novi i Bar Demartini, Kotor Dematei, Herceg-Novi Demet, Kotor (1520. god.) i kasnije područni Prčanj Demeter, i, vidi: Demet Demir, Užičk a Crna Gora, ogranak Adžića iz Pive; Bar Demirović, Bar; Kravari i Rastiš (Donja Krajina ); Mahala (Zeta) Demić, Dacići (Berane), porijeklom iz Kuča; Rožaje, područni Ibarac, Novi Pazar, porijeklom iz Selaca (sjeverna Albanija); Bistrica (Bijelo Polje); Ulcin j, 1900. god. Demović, Prčanj (Boka Kotorska); Bar Demons, Kotor Demun, i kao: Šeguš, po tomci Španja u Bjelopavlićima i kao: Katnić u Klikovači (Spuž) Demčević, u Jablanici (Rožaje) rijeklom su Klemendi (Klimenti, vidi: Kličan) iz sjeverne Albanije Dena, Kotor i p odručni Zalaz; Savina, Herceg-Novi; Nikšić i područno Gornje Polje i Grahovo, porijeklom su iz Hercegovine Denda, područje Grahova (Nikšić), a srodnici Droza u Kozačinama i Klo kurićima (Dubrovačka Župa), doseljenici iz Mirilovića (Trebinje); Kotor Dender, Kotor i područni Škaljari; Tivat i područna Gornja Lastva Dendić, Zagrad (Župa Nikšićka), doseljenici iz Kolašina. Potomci su Brajovića iz Bjelopavlića Deniz, Vilgari i Krute (Ulcinj) Deng ilot, Bar Dengimit, Bar Dengičit, Bar Dental, i, peraška naselja (Boka Kotorska) Den tić, Donja Lastva (Tivat) Denci, i kao: Depc, Vilari i Krute (Ulcinj) Denjanin, vi di: Deljanin, u Zatrijebaču i Peći (Metohija) Depandoilis, Herceg-Novi Depafilis, He rceg-Novi Depaskvale, Kotor Depić, Krute (Ulcinj) Deplisić, Podgorica 83

Depolo, Dobrota (Kotor) Depc, vidi: Denci Dervanović, ogranak Lukačevića u Podgorici, porijeklom iz Cuca (Cetinje) Dervanera, Herceg-Novi Dervić, Pljevlja Dervićkadić, Plje vlja Derviš, Ulcinj 1872. god. Dervišević, Zatrijebač (Kuči), od njih su u Plavu, Lazu, Gr nčaru i Gusinju. Odatle se jedni presele u Berane; Srñevac i Vrbicu (Bijelo Polje). Oni su srodnici Pešića iz Bjelopavlića; Nikšić; na Žabljak, uz Skadarsko jezero 1812. god.; u Podgoricu su prešli iz Zete Dervišić, Zatrijebač (Kuči), od njih su u Lazama (Plav) Derv iščaušević, Pljevlja 1859. god. Dervović, i kao: Drović, Berane; Bistrica, Lozna, Zaton, pod brežja i Sipanje (Bijelo Polje) Deretić, Brskut (Bratonožići), od njih u Bijelom Polju; Kuči, od njih su u Krivošijama, Grahovu (Nikšić); kod Nikšića; Bijela i Pisava, Herceg-Novi, a u područnoj Ratiševini i kao: Ratišević. Doselili su se iz Hercegovine gdje su eviden tirani u ranom vijeku; Vraćenovići (Nikšić) Deriglav, Ljubotinj 1692. god. Derikonj, a, Kučin, Mažići, Curovo i kod Svete Trojice (Pljevlja) Derikonjić, Podgorica Derin, Topola , Herceg-Novi Deritan, i, Bar Derikonjić, Podgorica Derin, Topola, Herceg-Novi Der itan, i, Bar Derić, Orahovice i Prijevor na Sutorini (Crmnica), porijeklom su iz T ople, Herceg-Novi; Kotor Derviš, i, Nikšić Derković, Gornja Zeta Dermaj, Ulcinj Dermas, Drumas, Darmasić, Dalmasius, Barska vlasina 1500. god. Dermovet, Ulcinj 1872. god. Derović, vidi: Dervović Derosi, Kotor Dersa, vidi: Derca Derfled, Kotor 1890. god. Derca, Dersa, Kotorska vlastela 1124. god. Desanović, Bistrica (Bijelo Polje) Desa ntolo, Bogišići (Boka Kotorska), porijeklom su iz Italije Des, i, Ulcinj u 13. v. De si, Kotor; u Ulcinju 1363 - 1380. god. Desiderić, Kotor, po nahočetu Desimirović, u Dr obnjacima Desisalić, Bečići (15. v.); Budva, od njih u Šišatovcima (Srem) kao: Štiljanović De islavin, vidi: Desislavić Desislavić, Kotor (u 14. v.) i kao: Desislavin 1332. god. Desić, Vukovci (Zeta) Despenić, Herceg-Novi i kod Risna, doseljenici iz Hercegovine Despinić, i kao: Čukvas, Žljijeb (Boka Kotorska), doseljenici iz Ljubomira (u 17. v.) Hercegovina Despić, od Rista Slijepčevića iz Samobora (Gacko) prešli u Drobnjak Despot, i kao: Bjelogović, Gorovići (Grbalj); Paštrovići, kasnije kao: Despotović; Polimlje i Pota rje i kao: Brašnja: Vrbovo, Bobovo, Zvijezd, Kričak, Mijailovica i Obarda (Pljevlja) , porijeklom su iz Bjelopavlića Despotović, Paštrovići, ranije Despot u 13. v.; Nikšić; Obar da kod Svete Trojice (Pljevlja); Zap; 84

Cerovo (Valjevo), doseljenici iz Pive; Grnčare (Raška), doseljenici iz Vasojevića Dest anović, Grubač i Rasova (Kuči); Đerekare (Raška), porijeklom iz Čeva (Cetinje) Detović, Sviba (Piperi), ogranak Đurovića, porijeklom iz Pješivaca. Od njih su kod Kuršumlije (južna Srbi ja) Destoma, Kotor Defornera, Herceg-Novi Deca, Tuzi Decević, u Tuzi sišli iz Koća (Kuči ) Dečević, u Tuzima i jedni odu u Skadar Dečić, Bar Dešaram, Ulcinj 1889. god. Dešić, Plavsko gusinjesko područje Dešković, Herceg-Novi; Krpalj (Grbalj) Diani, Antibari (Bar) 1321. god. i kao: Dulji Dibižinović, Orahovice (Kotor) u 17. v. doselili se iz Hercegovin e; Herceg-Novi Dibra, Dobre Vode, Mide, Oblik i Dibra (matično) - Crnogorsko primo rje; Bar Dibranin, Budva i kao: Čalak; Nikšić; Dobre Vode (Bar); u Podgorici iz Dobri (Tuzi) i kao: Bal, porijeklom iz Debra (Dibra), Makedonija Dibranić, Podgorica Div aković, Pržno (Budva) Divanić, Bar Divanović, Perazića Do (Paštrovići), ogranak Mitrovića, po eklom iz Stare Srbije 1745. god., Bar, Ulcinj Divac, iseljenici iz Riñana (Nikšić) u: Bobovo, Vrbovo pa Vinicku, Zvijezd i Mijane (Pljevlja) Divašić, nikšićko područje Divljak, kod Risna i Herceg-Novog Divljan, Bukovice (Pljevlja) Divljaković, Rañevina (Kržovi), Valjevo, jesu iz Pive Divljanin, Mokrinje (Boka Kotorska); ogranak Karadžića iz Dro bnjaka, prešli u Obronak (Jahorina) Divova, Mratinje (Piva) Divošić, kod Kolašina Digdo, u Kotoru 1523. god. Diglisić, Tuzi i Podgorica Didalić, i kao: Didealić, Kotor Diñanin, Krivošije, doseljenici iz Diña u Bjelicama (Cetinje) Dizdar i Dizdarević, grana Jećimov ića bjelopoljskih i područni Zalaz, Tutinu i Rožaju i kao: Dastar Dizdarević, Boljevac, Bistrica, Oluje, Godovo, Miroevići i Rasova (Bijelo Polje); Štavica i Crnča (Rožaje). Sv i su grana Jećimovića bjelopoljskih, vidi: Dizdar; Iz Nikšića 1879. god. iseljeni u Bosn u; Pračica (Pljevlja); Spuž uz rijeku Zetu, sišli iz Hota (Tuzi) i jedni na Žabljak, uz Skadarsko jezero; Kolašin 18 - 19. v.; U Gusinju su srodnici Omeragića i Tairagića, do seljenika iz Šalje (Albanija) Dizdarić, Igalo, Herceg-Novi, po majci Dijamant, Podgo rica Diklić, vidi: Kočetan Dileno, Bar Dilinraka, Široke (Gornja Krajina), porijeklom iz Stare Crne Gore Dilciginum, u Ulcinju 1410. god. Dimak, Kotor, došli sa ostrva Raba Dimin, a, Bar; vidi: Damjan u Paštrovićima Dimitraš, Trepča (Martinovići) - Gusinje D imitrijević, Risan, iz Drobnjaka, vidi: Rafailović; Dobrače (Šumadija) i kao: Dobrača, 85

porijeklom iz Drobnjaka; Donje Dragačevo (Srbija) i kao: Pripuz, porijeklom iz Bij elog Polja; Borač (Gruža Kragujevačka), ranije: Vesović iz Vasojevića; Brazilovac (Šumadijsk a Kolubara), porijeklom od Tare sa Levera Dimitrović, i kao: Mitrović, u Bjelopavlićim a 1444. god.; Drugi su ogranak Šaranovića, iz grupe Petrušinovića u Bjelopavlićima; Cetinj e; u Kotoru i kao: Mirčanin Dimić, Šekulari i Berane u Vasojevićima, porijeklom iz Prizr ena; Bijelo Polje; Nikšić; Cetinje Dimo, u Kotoru 1430. god.Dimnaku, vidi: Matanović D inić, Nikšić Dinković, i kao: Donković, Šišići (Grbalj) Dipić, Nikšić, iz grupe Trebješana (o vić), drugi u Ljevišta (Gornja Morača), odatle u Strug (Šavnik). Od njih su: Đoković i Šundić pi Nikšićkoj. Od njih su u okolini Odese (Ukrajina) Diribeger, Srbina, Herceg-Novi D itmera, Herceg-Novi Dičelja, Herceg-Novi Djukić i kao: Đukić, Herceg-Novi Dlakić, Bijelo P olje i područne Livadice; Podgorica Dmitrić, grana Vlahovića u Rovcima Dmitric, Paštrovići Dmitrović i kao: Mitrović, Kuči, ogranak Vučevića, ranije Nikezića (Mrnjačevića) u grupi Nik Od njih su u Donjim Vasojevićima; Andrijevica; Krstac (Stevanovići); Mojkovac; Pele v Brijeg (Bratonožići); Paštrovići, porijeklom iz Kosovske Mitrovice Dobanović, Dabanovići i Seoca (Crmnica), iz Seoca (sjeverna Albanija); u Zeti i Kučima; Klimenza (Crnogor sko Primorje), od onih su iz Selaca i kao: Dabenović Dobinović, vidi: Dabinović, u Per astu (Boka Kotorska) Dobardžić, Bijelo Polje i Podgorica Dobičanin, Morača, potomci Bogiće vi Dobkavić (Dabković = Dapković), Paštrovići Dobović, Dobre Vode (Bar) i Kumbor, Herceg-Nov i; Ljubomir (Hercegovina) iz Mokrine (Boka Kotorska) Dobog, Herceg-Novi Dobranin , Dibra i Gornji Oblik (Crnogorsko primorje) Dobranić, Kotor Dobranović, u Drobnjaku 1467. god. Dobrašin, i kao: Jokanović, Zatrijebač (Kuči), pa u Vrbicu (Donji Kuči), porij eklom su sa lijeve obale gornjeg toka Trebišnjice. Preci su prešli u Gornje Banjane i Pivu, srodnici su im u: Bratonožićima; Nikšiću; Zvorniku (istočna Bosna), Beogradu, Trav niku i Aleksinačkoj Župi (Srbija) Dobrašinović i kao:Bismiljanac, u Vasojevićima, gdje su se doselili iz Bratonožića, kao i u Zaton i Rasovu (Bijelo Polje) Dobrašić, Paštrovići Dobrg ević, RisanDobreljević, Piva Dobrenko, Lastva (Tivat) Dobrenović, Livari, Bratica, Bre stovi, Dobrec, Kolomza i Salc (Primorska krajina); Bar; Ulcinj Dobretković, Lastva (Tivat) Dobrece, Livari (Primorska krajina), doseljenici iz Kastrata (sjeverna Albanija), od njih su u Zadru (Dalmacija) Dobrecović, Bratica (Ulcinj), sišli iz Šesta na (Gornja Krajina) Dobrečić, Bar Dobrijević, Njeguši (Cetinje) 1445. god. i kao: Gorevu k i Dobrijevići u Dobrskim selima (Cetinje); 1490. god. Žabljak uz Skadarsko jezero; Donja Bijela (Šavnik), ogranak Vulovića Dobrilanin, u Morači potomci Bogićevi, porijekl om ispod Huma hotskog (Tuzi) 86

Dobrilović, potomci Novljana u Drobnjacima. Od njih su mu 16. v. kod Čajniča i Janković na Glasincu (Romanija), Šarović i Gluvić; Salaš Crnobarski (Mačva) i kao: Ćupić, doseljenici anije Dobrilović iz Pive, jedno vrijeme su živjeli u Goliji (Nikšić); Njeguši, Dobrsko Sel o, Dobrskoj Župi, Pecinji (za brdima k'Bokovu), potomci njihovi u Poprate i Lipu. Od ovog Dobrilovića jesu: Vujović, Milanović, Popović, Živanović i Grujić (izumrli). Od onog Papratima jesu: Đuranović (na Lipi), Sredanović, Vukić i Rajević, a u Oćevinama (Dropska Žup ), Cetinje, kasnije kao: Đuranović, od koga preñu u Vasojeviće, pa ponovo jedni u Oćevine. Od ostalih Šćepanovih potomaka u Đuriškoj Rijeci jesu Đuričanin, a kod Berana: Popović, Pajk vić i Tomašević; Dobra Župa, Kosijeri i Njeguši (Cetinje) 1437. god. doseljenici od Peći (Me tohija) i od njih su u Kurilu (Zeta) kao: Čanjotić = Đurašević; Gluhi Do (Crmnica) i kao: Dobilović = Šušter; Vraka (Skadar) i kao: Šušter iz Crmnice; Dobrota (Kotor) u 17. v. sišli iz Stare Crne Gore; u Njegušima (Cetinje) kao: Radmilović; Podgorica; iz okoline Peći (Metohija) Šćepan Dobrilović, krajem 15. v. doñe u Dobro Selo (Cetinje), Perast (Boka Ko torska) Dobrilović = Šuster vidi: Dobrilović u Gluhom Dolu Dobrilovići, bratstvo u Dobro ti Dobrilovići, bratstvo u Kosijerima Dobrilovići - Šušteri, bratstvo u Gluhom Dolu Dobr ilovići, bratstvo u Sotonićima Dobrilovići iz Pive (Pišče, Goransko), starosjedioci - mati ca Plužine Dobrilovići porijeklom iz Pive / porodica u Herceg Novom Dobrilovići iz Piv e - u 16. vijeku odselilo nekoliko porodica u Istru (Vranje Selo), neki od njiho vih potomaka se vratili u rodnu Crnu Goru krajem 19. i pocetkom 20. vijeka. Dobr inović, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Lješansko područje; Perast (Boka Kotorska); vidi: Do brićević Dobrić, Njeguši (Cetinje); Plavsko (Gusinjesko) područje u 14. v.; Šestani (Primors ka krajina), neki siñoše u Krute (Ulcinj); iz Kuča iseljeni u Ibarski Kolašin Dobrićević, Gr aci (lješansko područje) 1458. god.; Podgorica i kao: Dobrinović, kasnije i kao: Obrićev ić, Dobrićević i Dobrinović; Banjani (Nikšić); Lastva (Tivat) i Lastva (Petrovac na Moru) 14 70. god.; Perast i Kotor Dobricin, Kotor oko 1400. god. Dobričanin, Morača, potomci Dobrija Bogićeva, od njih su: Sekulović, kao: i Đekić i u Srbiji Dobričević, Kotor u 15. v.; Cetinje 1803. god.; Bogdašići (Grbalj) Dobričić, Stojnik (Jasenica) u Srbiji, doseljeni ci od Bijelog Polja (Donje Polimlje) Dobrković, Sotonići (Crmnica); Budva u 15. v. D obrljanin, Prijevor (Grbalj) i kao: Dobroljanin; Bar; Svinjišta i Budva Dobrnjac, u Dobrima (Požarevac), ogranak Vlahovića iz Rovaca Dobro(Dobrsko Selo), pleme u Riječk oj Nahiji Dobrović, Paštrovići; Ponari, Balšićima i Bistrici (Zeta), porijeklom iz Gruda ( Tuzi); od njih su u Vraki (Skadar); Herceg-Novi; u Podgoricu sišli iz Gruda (Tuzi) Dobrovodica, Krivošije Dobrovoña, Dobre vode (Cuce), Cetinje od Tomanovića Dobrovoña Vu k, junak iz prve polovine 18. v. Dobrovoñani, iseljeno bratstvo iz negdasnjeg sela Dobre Vode Dobroević, u Risnu (Boka Kotorska) Dobroljanin, vidi: Dobrljanin Dobro nić, Kotor, oko 1440. god. Dobrosalić, i kao: Mrcina, Paštrovići 1457. god. Dobrosić, Paštro vići Dobroslavić, kod Petrovca na Moru 1355. god.; Paštrovići Dobrohnić, Njeguši (Cetinje) 1 337. god.; Podi (Mrčevo), Grbalj Dobroš = Dabraš, u 13. i 14. v. u Kotoru Dobrošan, kasn ije: Jokanović, u Zlatici (Kuči) i drugdje bližnji Đušarima, vidi: Jokanović 87

Dobrsko Selo, pleme u Riječkoj Nahiji Dobrunač, iz Budve u Luku Šiponsku (Dubrovnik) D obruniča, 1626. god. u Previšu (Žabljak) Dobud, Kotor Dobčević, Dobrota (Kotor), vidi: Davče vić Dodaj, Murićani i Štoj (Ulcinj) Doder, Malinsko (Šavnik), potomci Pilatovaca, sa lij eve obale Trebišnjice. Preseljeni u Gornje Crkvice, Ravno i Rudine (Piva) kao: Plo ska i Ploščić Doderi iz Pive (Ravno), doseljeni iz Popova, a drugi iz Hloga (Hercegovi na) Doderović, Piva, doseljenici iz Popova Polja (Hercegovina) Dodeškin, Bar Dodić, Do dići, šire Arbaneša, Vljadaje (Bratica), Crnogorsko primorje i kao: Dodaj u područnim Mu rićima i Štoju; Varda (Mojkovac) Dodmasi, Kotor Dodović, Šas (Ulcinj) Dodrnja, Donja Ržani ca (Berane) Dožić, ranije: Medenica, u Rovcima Morači, i kod Mojkovca i Gornjoj Morači; Cetinju Dozda, Raovac; Biskupić (Mojkovac); Podgorica. Kasnije jedni kao: Baletić Do ičević, Nikšić Dojić, Gornje Nerodimlje (Kosovo), porijeklom iz Vasojevića Dojkić, Nikšić Doj Kotor (1844. god.) Dojmc, Budva Dojčević, i kao: Šumar, Paštrovići, a u Poborima (Budva) i kao: Poboranin Dojčinović, Kotor; Podgorica Dodaj, Škala (Tuzi) Dokić, Zvjezd (Pljevlj a) sa okolinom, starosjedioci i jedni kao: Petrović, a u Donjim Vasojevićima i Podgo rici iz Kuča; Preraci (Bileća) ogranak Vujovića, od Nikšića; u Zaostro (Berane) su iz Brat onožića; ogranak Starovića iz grupe Abazovića Dokleatić, Trebesin, Herceg-Novi Doklesa, u Duklji (Dokleja) i odseljeni Doklesić, Trebesin, Dobrota i Herceg-Novi (Boka Kotor ska) oko 1692. god. doselili se iz Banjana (Nikšić). Od njih su kod Risna i u Herceg -Novom Dokmanović, Kruševice, Herceg-Novi; Nikšić Doknić, Zlostup (Golija); Nikšić; Smrduša, ak i Vraćenovići (Nikšić), a jedni u Hercegovini; Cetinje. Od njih su kod Prokuplja (južna Srbija); u Goliju su došli iz Rioca (Bileća), a tamo kao: Žeravice sa Čeva (Cetinje) Do konda, Herceg-Novi Dokšević, vidi: Šumar Dolanica, Herceg-Novi Dolendžuk, Bistrica (Bije lo Polje) Dolovac, Pljevlja 1882. god.Dolfin, u Baru, 1446. god. Dolči, Cetinje 18 05. god. Doljanica, Kovači (Grbalj), doseljenici iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi i područni Podi Doljanica, Kovači (Grbalj), doseljenici iz Stare Crne Gore; Herceg-No vi i područni Podi Doljanica, bratstvo iz Kovača, Grbalj opština Kotor Doma, u Baru 13 72. god. Domazet, Plavski vilajet 1485. god.; Njeguši (Cetinje) u 14. v. vidi: Dom azetović; Kotor, sišli iz Ćeklića (Cetinje); Dobrota (Kotor) Domazeti (Domazetovići) - Kal uñerovići, bratstvo u Petrovu Dolu Domazetović, i kao: Domaz (Domazet) ranije Ozrinić, p otomci Ozra (Ozriha) iz Muta u Kčevu (Čevu), Cetinje, porijeklom iz Dukañina (Metohija ), razgranati; Petrov Do (Ćeklići), Cetinje, ranije: 88

Radnić, zatim kao: Domazetović = Kaluñerović i kao: Kaluñerović = Domazet i Domazotović; Pori eklom iz Bjelopavlića; iz Lake (Čeva) označeni Domaz = Domazet kasnije: Domazetović, prešl i su u Župu Vrn pa Pañene, Guvnine, Vrtilje, Umac (Mali i Veliki), Omeñine (Trebinje); zatim Fatničkom Polju, Vlahovićima (Ljubinje), od njih su na Glasincu (Romaniji), P rijedolje (Stolac), Kmetini (Čapljina), Ulogu i Nedovićima (Nevesinje), pa jedni tam o kao: Domazet, od kojih su u Previli (Kundaci), Foča, odatle jedni u Surčin (Donji Srijem), Beograd i područno Barajevo kao: Domazetović, a u Bijelo Polje (Mostar) kao : Domazet isto u Drenici (Kosovo) i Gabeli, Fatnici i Bileći (Hercegovina) a u Nikšićk im Trepčama kao: Velikodomazetović, Mali Gradac i Glina (Banija), kao: Jovanović a u K lepcima, Herceg-Novi kao: Krunić, Imotski (Hercegovina) od kojih su u Jelsi na Hva ru, Vuki, Đakovo, kod Gospića, Bunićima (Lika), Karauli i Konjskom Brdu kod Perušića (Lika ), u Višegradu, Zemunu i Beogradu sa jednim i drugim prezimenom, kod Kiseljaka Foj ničkog, Klobuku i Vašarevićima (zapadna Hercegovina, Pavkovićima i kod Lašve, Uroćevine kod Kaknja svi kao: Domazet, Mokra Njiva (Nikšić) i toj varoši i područnom Broćancu odakle su kao: Žižić prešli u Drobnjake, Kukuričje, Kutina, na Žrvnju, Vilogorcima, Fojnici i Varešu (B sna) kao: Popara isto u Bjeloševom Dolu (Ljubinje), zatim u Domanovićima kao: Popara (kao prezime javljaju se 1730. god.). U Nikšiću, Sarajevu i Dubrovniku kao: Velikop opara, isto u Uskocima kod Imotskog, Garencu, Dobrinji, Donjoj Rijeci (Modriča) i Donja Kladonja (Bosna); kod Vareša u Bosni jedni kao: Popić, a drugi kao: Babić, Babića Brdo (Glamoč), kao: Babić, u Slavoniji (Grubišino Polje i Perativoje) sa oba prezimena , a u područne Rašenice kao: Milanović; Pañane (na Šljivinama), Bileća od 1730. god. kao: Po para od njih su u susjednim Omeñinama pa u Novi Sad, u Slavoniji: kod Đakova, Vuka ( Josipovac), Široko Polje, Beketnica, Putinovci; Brda i Donje Rašetnice (Tivat) od ko jih su u Americi; u Zeti potomci od Ive sa ostrva Vranjine; od Cetinja preseljen i kod Pljevalja; u Vrulju i Krupice kao: Velikopotparić; u Mojanovićima (Zeta) potom ci Novaka = Debelog, razgranati: Agović, Muminović (Perković) i Plašavić Domazetovići u Zagr edi kod Danilovgrada Domazijan, Bar, polovinom 15. v. Domanović, Kuljače (Budva) Dom ančić, Kotor Domes, Herceg-Novi Domianović, Lepetane (Boka Kotorska) Dominković, HercegNovi Domić, Kotor Domja, Kušići (Kotor) Domoljubić, Tivat, nahoče Dona 1774. god.; Paštrovići Donado, Kotor 1647. god. Donatević, vidi: Donato Donatini, Herceg-Novi Donato, u K otoru 1283. god., jedni kasnije kao: Donatević Donda, Risan i Cetinje Dondalo, Kot or Dondić, Vojinovići i Rudine (Piva) i 1889. god. pošli u Srbiju Dondići iz Pive (Vojin ovići), potiču iz Popova matica Plužine Donković, Šišići (Grbalj) i kao: Dinković, starosjedi ; Dankovića kula (Vrh Bapca) u Paštrovićima 1612 - 1781. god., preselili se u Grbalj; Burani i Bačvice (Paštrovići) u 15. v. Dončić, Škaljari i Muo (Kotor), pa jedni u Mul (Grbal j), porijeklom su iz Čeva (Cetinje); Kotor Donjak, prvobitno prezime bratstva u Do njem Ceklinu (Rijeka Crnojevića), potomaka Leke Klimentćaka, vidi: Mašanović Donjaci, br atstvo u Ceklinu Dopčinkov, Krtole (Grbalj) Doretić, Baošići, Herceg-Novi, doseljenici s a ostrva Visa i kao: Dorotić Dorić, Nikšić 89

Dorosalvić, Petrovac na Moru Dorotić, vidi: Doretić Dos, grana Jekšana u Ljubotinju (Rij eka Crnojevića) Dosković, u Bjelopavlićima i kao: Brašnja, doselili su se iz gornjeg Pol imlja, pa odseljeni u Bobovo, Vrbovo, Zaseok, Ljeskovac i Seljane (Pljevlja); To rnik, Sokolski kraj u Srbiji, doseljenici iz Pive Doslorević, Ulcinj 1879. god. Do stan, Budva Dostanić, i kao: Branković, Turic (Donje Dragačevo), Srbija, porijeklom iz Morače (Kolašin), a jedni iz Morače u Bar; Herceg-Novi i područni Kuti ogranak Karamana iz Korjenića (Trebinje) Dostinić, Sasovići (Piva) ranije Karaman (Karimon) iz Korjenića (1710. god.); Trebinje Dostnić, Bar; kod Risna; Herceg-Novi i područni Žlijeb Dostić, D obrota, Kuti, Sasovići, Herceg-Novi Dockol, Herceg-Novi Doč(i), Rastiš (Donja Krajina) Dočić, Budva, po majci Došljak, c, Veliña (Berane), srodnici Bogavaca; Zaton (Bijelo Po lje); kod Užica (Srbija), doseljenici iz Pješivaca, kao: Uskoković; Podgorica Došljač, Dra gosava (Dapsići), Zagrañe, Komadin i Tihoda u Gornjem Polimlju Dragalinović, Grbalj 14 43. god. Dragaljevac, u Piperima ogranak Ljumovića iz grupe Đurovića Dragaljević, Piperi Dragamanović, Topla, Herceg-Novi Draganić, iz Cuca, granice Grahova (oko 1687. god. ). Po jednom predanju porijeklom su iz područja Raške. Nastanili su se u Viluse (Zan oge), Broćanac (Grahovski), Nudo (Aranñelovo), u Petroviće, Drijen i Draganića prodo, pr ije su bili u Sutorini, Herceg-Novi, kada su došli u Petroviće (Banjani) oko 1850. g od., udovica sa ñecom: Todor (= Todorović), Kojo (= Kojović), Rade (= Radojević) i dalje jedni prešli u Krivošije, drugi u Miloviće, Dabarsko Polje, Podgoricu, Baniju, Slavon iju, u Lici, Bijeloj Crkvi (Banat), Srbiji, kod Konjica (Bosna) i drugim mjestim a Draganići,staro bratstvo na Izvorima Dragaš, u Banjanima (1422. god.); Nikšić; Boljanići , Dragaši, Jugovo, Ljuće, Milunići (Pljevlja), doseljenici od Kolašina; Podgorica Dragašev ić, Njeguši (u 15. v.); Cetinje; Podgorica; Nikšić Dragidela, Sutomore (Bar), porijeklom od Leskovca (Srbija) Dragić, Okladi i Bistrica (Mojkovac); Gornja Morača; Podgorica ; Kotor, po nahočetu Dragićević, Risan (1692. god.), doseljenici iz Popova (Hercegovin a); Lutovo (Bratonožići), pa u Velje Brdo (Piperi), grana Đurkovića; Limljani (Crmnica); Gorica, Bjelopavlići, ogranak Stanišića; Kod Nikšića grana Trebješana, odselili se kod Odes e (Ukrajina); Tvorila (Bjelopavlići) ogranak Jovanovića iz grupe Pavkovića; Užice (Srbij a), porijeklom iz Tvorila (Bjelopavlići); Orja Luka (Danilovgrad); U Vasojevićima su ogranak Dabetića; Zaton ( Dragićevići iz Pipera, selo Đurkovići odakle su se selili u Spuž, Danilovgrad Dragićevići, bratstvo u Cerovu Dragićevići, bratstvo u Limljanima Dragičević, P odi, Herceg-Novi 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina); Dobrota (Kotor) ; Budva; Jadar (Srbija) iz Pive Dragišin, Nikšić Dragišić, Nikšić i područno Lukovo, porijekl iz Ćeklića (Cetinje); Piperi (potomci Dragiše Šćepanova), iseljeni u: Ulcinj, Balabane i M ijomanoviće (Zeta) gdje su jedni zabilježeni kao Filipović od njih u Levač Plelice i Obr enovac (Šumadija) Dragišići, bratstvo u Crmnici Dragnić, Morakovo i Vasiljevići (Župa Nikšićk ogranak Dabetića iz Lijeve Rijeke (Podgorica), od njih su u Sjedinjenim Američkim D ržavama 90

Drago, Kotor (11 - 19. v.) i kao: Dragonis = Dragone = Dragonibus i Dragonus, pa i Dragović iz Paštrovića; Nikšić Dragović, Morača (Kolašin), ogranak Dulovića. Od njih su u (Mojkovac); Rovca; Belići (Budva), ogranak Bečića; kod Gusinja, i Komoran (Plav), pori jeklom iz Crmnice. Od njih su u Vasiljevcima (Srbija); Kuči, ogranak Dučića; Zaton (Bi jelo Polje); iz Drobnjaka su se odselili u: Ljubić (Tamnik, Srbija) kao: Bogdanović; Rade (Valjevo) i Rogači (Donje Dragačevo) kao: Dragović i Bogdanović; Nikšićko Prekovoñe; Ni Velestovo (Cetinje) 1816. god., od njih su u Ulcinju; kod manastira Sv. Trojice (Pljevlja); Bljaca i Dragovići (Prečista Krajina). Od njih su u Zuosu, uz Bojanu; S livovo (Lugovi), Lipljan, ranije Vujošević (Savović) iz Kuča, sa Momča; Mahala i Ponari (Z eta), ranije: Stanojević, porijeklom iz Velestova (Cetinje); Gluhi Do (Crmnica), o granak Gvozdenovića; Cetinje; Podgorica; u Plavu i Gusinju iz Kuča; Vranjina u Zeti 1527. god.; Šišići (Kotor), vidi: Drago; Ćurioc (Bjelopavlići), kao: Tomašević. Od njih su u odručnom Spužu; Danilovgrad; Zagarač (Danilovgrad); Krivošije; Bečići (Budva), ogranak Bečića Budvi; Berane; Ćulići (Andrijevica), grana Novakovića, najbliži Adžićima; Gracko (Kosovo), p orijeklom iz Bjelica (Cetinje); u Gajtanu (južna Srbija), ranije: Kodžulović, došli iz Žup e Nikšićke Dragovići- Stijepovići, bratstvo u Bajicama Dragovići, Gornja Morača, Dragovića Po je Dragoević, Kotor (1423. god.), doseljenici iz Paštrovića Dragojević, Bobija i Drušići (Ri jeka Crnojevića), ogranak Vukmirovića; Kotor; Njeguši (Cetinje); Nikšić; Gostilje i Gostil je Martinovićko, ogranak Vukšića; Oblo Brdo (Andrijevica), ogranak Vulinića iz grupe Dab etića; u Piperima ogranak Vukmirovića; u Drobnjacima, ogranak Žižića Dragojevići iz Gostilja (Martinići u Bjelopavlićima) Dragojevići u Bobiji - Riječka Nahija Dragojlović, Morinj (K rivošije) i Ubli, Herceg-Novi (oko 1687. god.) doselili su se iz Bjelica (Cetinje) ; Nikšić Dragoman, Žabljak (Rijeka Crnojevića) 1440. god. Dragomanović, područje Skadarskog jezera (u 16.). Od njih jedni u Grahovu (Nikšić), drugi u Morinjama, Ublima i Toploj , Herceg-Novi, gdje su jedni zabilježeni oko 1690. god. Dragomidoljci (Pavićevići), br atstvo u Komanima Dragomiljani(Pavićevići), bratstvo u Ćeklićima Dragomiljanin, i kao: P avićević, potomci Buronjića, vidi: Petrović u Ćeklićima Dragone, vidi: Drago Dragonibus, vid i: Drago Dragonis, vidi: Drago Dragonus, vidi: Drago Dragosalić, u Kotoru iz Bajic a (Cetinje) Dragosavljević, vidi: Šaban Dragoslavići iz Ljubotinja. Dragoslavići su iz L jubotinja. Istorija plemena je poznata do Ivana Borojevića iz 1457. godine (ja ima m porodicno drvo koje vodi do toga pretka). Borojević Ivan je u vašem registru opisa n kao predak bratstva Ivanovića i Ivaniševića. Medjutim Ivan Borojević je imao tri sina, i Dragoslav je bio jedan od tih sinova. Svi Dragoslavovi potomci su bili Dragos lavići. Jos u srednjem vijeku je jedan Dragoslavić ubio ozloglašenog turskog starješinu Ša bana. Od tada je narod počeo toga Dragoslavića da zove Šabanom. Takoñe su i svi njegovi potomci zvani Šabanima. Tako je od turskog imena Šaban nastalo crnogorsko prezime Šaba n. Šabani iz Ljubotinja su takoñe u vasem registru.(Moj djeda Dušan, sin Mrguda Šabana, rodom iz Ljubotinja je zajedno sa svojim bratom, mislim negdje oko pre II Svetsk og Rata sudskim putem promijenio svoje prezime Šaban u staro originalno prezime Dr agoslavić. (prilog Igora Dragoslavića iz Kanade). Dragoš i kao: Dragošević, Riñane (Nikšić) u . v., kasnije Sladojević (od njih: Daković), Vujačić, a odseljeni u Hercegovinu su: Miliće vić, jedno vrijeme u Vilusima (Nikšić). Razgranati u više mjesta Dragošević, vidi: Dragoš, u jevom dolu (Njeguši), Cetinje 1441. god. Dragoševići, bratstvo u Riñanima Dragujin, vidi : Grujić, u Ilandži (donji Banat) 91

Dragutinović, Ubla (Ćeklići), područje Cetinja, grana Buronjića iz Bjelopavlića; Podgorica; Kotor i područna Dobrota, Velje Selo i Orahovica; u Koritima (Bihor), Bijelo Polje ; Bučje i Toci (Pljevlja), doseljenici od Kolašina; u Komanima (Bandićka Župa), Podgoric a, (potomci Dragutina Vuka Radonjina) preci Bandića iz grupe Orlovića; Kalenić i Rodlj evo (Užice), porijeklom iz Pive Dragutinovići, bratstvo u Župi Bandićskoj Dragutinovići, b ratstvo u selu Ublu Dragšević, Riñane (Nikšić) 1438. god. Dražanin, Drage i Besnik (Rožaje) D aževina (Dražovina, Dražovljani), "pleme" u Lješanskoj Nahiji Draživojević, vidi: Sanković Dr nović, Kotor Dražić, Herceg-Novi Dražojević, Herceg-Novi Drainović, u Komanima 1492. god. Dr ainjac, u Miruše, sa Čeva (Cetinje), ogranak Kaluñerovića (Bjelogrlića). Ima ih i van teri torije Hercegovine Drakić, u Mojanovićima (Zeta) sišli ispod brda Mojan, otud i njihov i preci Mojanović, porijeklom su iz Stare Srbije, prešli oko 1480. god. Ima ih u Ora hovici i Perastu (Boka Kotorska); Podgorica; Zaljevo (Bar); Gluhi Do (Crmnica) D raković, Bjelopavlići, ogranak Stanišića (oko 1759. god.), doselili su se iz Drakovića (Dr akulovina), Bjelopavlići; Peroj (Pulja), Istra iz Ljubonja (Ljubotinja), Cetinje D raktić, Vrba (Njeguši); Bar Draktići, staro bratstvo u selu Vrbi Drakulović, Kuči grana Kuča na i drugi ogranak Nikezića (Mrnjavčevića). Jedni su se iz Liješta odselili u Gusinje i Vojno Selo (Gusinje) i Plav, od njih: Vukotić, Memetović; Drakulovina i Vinići (Bjelop avlići), ogranak Stanišića, a u Vasojevićima ogranak Drakića iz Mojanovića (Zeta); Vranovići Grbalj) Drakulovići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Beziova, iz bratstva Nikezića, predak Drakule (brat Nikole pretka Muratagića) se naselio u Plav 1730tih godina, ñe su se njegovi potomci nazvali Drakulovićima. Od Drakulovića se granaju Turkovići, Arso vići, Vukotići i Mehmedovići. Svi su pravoslavci osim Mehmedovića koji su muslimani. Dra kulovići(Jovanovići), bratstvo u bokeškom Primorju Draljević, u Lješkopinu (Podgorica) Dra mljak, ranije: Milićević u Vranjanima (Požega), Srbija. Porijeklom iz Drobnjaka Drapić, područje Nikšića Drapšin i kao: Miković, Tudurovići (Paštrovići), Budva Draslavljević, vidi: ratnić, Budva Drahler, Herceg-Novi Drača, Podgorica, vidi: Dračis Dračević, Herceg-Novi, p o nahočetu; u Hotima (Tuzi) u 14. v. Dračis, i Drača, u Baru 1367. god. i 1369. god. D rašević; Berane, ranije Drago, u Kotoru Draškićević, Sasovići (Boka Kotorska) 1692. god.; Gr ahovo (Nikšić), od njih su: Vučetić; Mojdež (Boka Kotorska), porijeklom su iz Banjana (Nikšić , kasnije: Parijez; Kotor, porijeklom su iz Albanije Drašković, Bjelice (Cetinje), g rana Mileševića, najsrodniji su Vujićima. Od njih su u Vranjini, uz Skadarsko jezero i Grahovu i Rastovac (Nikšić); Pod Kovač (Pljevlja); Čevo (Cetinje). Od njih su u: Buljar ici (Paštrovići) i Gajtanu (južna Srbija), gdje su kao: Savić, pa u Vir i Vranjeske šume ( Nikšić); Nikšićko Prekovoñe; Župa Nikšićka; Nikšić i područno Lukovo; Rovca (Kolašin) 1) ogra i Turjača (Nikšić), 2) ogranak Koprivica iz Banjana, 3) na Blatini. Od njih su u Bije loj (Šavnik), Polja (Mojkovac); Šušnju (Bar); Brodarevo na rijeci Lim iz Rovaca; u 92

Drobnjacima grana Miloševića i jedni se bilježe kao: Knežević; u Rovcima jedni su iz pleme na Nikšić; Donja Kržanja (Kuči), grana Ljuljanovića. Od njih su u Gusinju i Plavu i kao: D rešković; Paštrovići 1) od Čeva, 2) iz Hercegovine; Lješnica (Bijelo Polje); potomci Prenta Ozrova iz grupe Orlovića; Kotor; Lastve (Tivat); Prnjavor (Plav); Baošići i Perast (Bo ka Kotorska) zabilježeni i kao: Albanac; Plav; Herceg-Novi; Bjut Montana (Sjedinje ne Američke Države) jesu iz Gornjeg Polja (Nikšić) Draškovići, bratstvo u Didama Draškovići, tstvo u Kčevu (predak - vojvoda Draško Popović 1640-1725) Draškovići iz Barjamovice (Veles tovo) su potomci Draška Mrvaljevića Draškovići iz Rovaca su potomci Draška Šćepanovića ; kod ogranak Trebješana. Jedni su se naselili u Zemunu, pa prešli u Beograd; Valjevo, do seljenici iz Pive; Bogetići (Pješivci), ogranak Premovića (Magovčevića), potomci Bukosava Bogdanova; iz Lješkopolja (Podgorica) prešli u Uskoke, srednja Dalmacija Drvanić pa i kao: Drvenarović, 7 - 9. vijek vlastela: Drvanović 982. god. u Onogoštu (Nikšić) Drežančić, H eg-Novi Dreić, ogranak Drejića Stijepo (Zatrijebač), Kuči (u 17. v.) preselili u Pepiće (P lav) Drejić, vidi: Dreić Drekaj, Škala (Tuzi) Drekalović, Kuči (1658. god.). Od njih su i s tim prezimenom u: Batuši (Đakovica), Trepčima (Andrijevica), Nikšiću, Župi Nikšićkoj, Cetin Kotoru, Herceg-Novom; u Kastratima, uz rijeku Cijevnu, kasnije: Turković Drekalov ići (Ljakovići), bratstvo u Kučima Drekić, ogranak Januševića, grana Koprivica, iz Turjače (N kšić) odselili su se u Donju Kleznu (Ulcinj) i jedni i kao: Jacović Dreković, Crnokrpe ( Rožaj) i kao: Bećović, porijeklom iz Kuča, pa Vesnić i Ribarići (Nova Varoš); Nikšić; Gornja a (Ulcinj); Pepići (Šestani), Primorska krajina Drekčević, Vinići (Bjelopavlići) Drempetić, P dgorica Dresler, Herceg-Novi Drecić, Gluhi Do (Crmnica), grana Drekalovića iz Kuča Dre cun, Ljubotinj (Boguti i Donja Sela), Rijeka Crnojevića; porijeklom su iz Drenove (Trstenik). Od njih su u Nikšiću, Srbiji i Rumeliji (Turska) Drecuni, bratstvo u Lju botinju Dreč, Cetinje Dremaj, ević, Tuzi Drešević, Tuzi, doselili su se iz Temelja (Skad ar), porijeklom (iz Dukañina) Metohija Drešić, Gluhi Do (Crmnica); Sutomore (Bar) 1910 . god. Drešković, u Plavu i okolini su se doselili iz Kuča, vidi: Drašković oko 1885. god. ; Kodrobuda (Zeta) iz Hota (Tuzi) Drešović, Tuzi Držav, Kotor u 13. v. Drižakov, HercegNovi Drija, Bar Drijenjak, Zalug (Pljevlja) Drimović, Budva 1650. god. Drina, Podg orica Drini, Podgorica Drinčić, Tepca i Rudo Polje (Žabljak), ogranak Jovovića, grana Tr epčana iz Rudog Polja, prezime je po njihovom očuhu. Od njih u Dužima (Žabljak) prešli nek i u Srbiju drugi u Rudo Polje (Piva); Potprisoje (Piva); Nikšić Drinjajić, Piva; Drobn jak Drinjac, k, Miruše (Nikšić) i Baljci (Bileća), ogranak Kalužerovića iz Ćeklića (Cetinje). eli su i 93

uz Drinu. Nastanjeni kod Gacka (Hercegovina), bjeleže se kao: Bjelogrlić Drinjaci, b ratstvo u selu Mirušama u Hercegovini Drinjaković, Podgorica, sišli iz Kuča Dripanović, Ba r Dritan, i, Bar Dritanović, Bar Dricković, Podgorica, iz Kuča Drišta, Donji Oblik uz Bo janu, porijeklom su iz Drivasta (sjeverna Albanija) Drk, Podgorica Drljan, Bar D rljača, Nikšić, porijeklom iz Hercegovine Drljević, Moračani porijeklom iz Kuča. Od njih su u Kolašinu, kod Mojkovca, Bistrici (Bijelo Polje), Cetinju i Beranama; Bileća i kod Nevesinja ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić) Drključ, Pljevlja 1849. god. Drman, Zalj evo (Bar). Srodnici Perazića iz Crmnice Drmanović, Bar Drnda, Boljanići (Pljevlja) i u Pljevljima Drndar, Pljevlja; Čeoče (Bijelo Polje), doseljenici iz Stomera; Podgoric a; Bukovica (Rožaje), iz Kolašina; Podgorica; Peovac (Andrijevica), ogranak Radulovića iz grupe Dabetića Drobac, Herceg-Novi i područni Kumbor Drobjenak, c, Slivnice (Tre binje), potomci Ilića iz Ćeklića (Cetinje). Istorodni su sa: Đurina, Polučanin, Marinović, Ši obad, Ćurtović i Šilodrbnić; Paštrovići 1414. god.; Kotor 1420. god. Drobjenci, bratstvo u s elu Slivnici Drobna, u Budvi Drobnjak, u 1128. god. kod stanovnika Drobnjaka na Rudinskoj visoravni = Banjani - Onogošt (Nikšić). Preseljeni u Drobnjak, kasnije: Mati jašević i drugi; Vraneši (Bijelo Polje), ogranak Mandića - Trepčana; Trpezi (Bijelo Polje) , pa iseljeni na Zlatibor isto kao: Drobnjak; Krašljevići (slave Jovanjdan) i Podkov ač (drugi slave Savindan), Pljevlja; Vrbica, Dubrovčići, Židovići, Kričak, Miljevići i Seljan (Pljevlja) (slave Đurñevdan); Seljani (Pljevlja) i kao: Radulović; Mednjica u Mrčkovini (Pljevlja) i kao: Dromljac; Prijelozi (Berane) i Prijelazi i Zaton (Bijelo Polj e); Dobrinja (Bijelo Polje), doselili se iz Stranjana (Sjenica), ranije kao: Špoja k; područje Bistrice (Bijelo Polje); Polja i Prošćenje (Mojkovac); Lukavice, Prijelozi i Štitarice (Bijelo Polje) i kao: Ivanović, oni su ogranak Cerovića iz Tušine (Žabljak); Će tkovići, Šekulari i Babino (Berane) jesu ogranak Tomića iz Drobnjaka; Rovca (Šekulari); Beloševac (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Drobnjaka; Vranjani, Glumač i Otanj (Užička Požega), doseljenici iz Drobnjaka; Božurevac, Podrlužje i Rekovac, podnožje Gledićkih pla nina - porijeklom su iz Crne Gore. Baroševac i Ripanj (Lepenice), Šumadija, doseljen ici iz Drobnjaka; u Pločniku (Borač), Gacko, ogranak Nikitovića; Drobnjačka mala (Gavela ) - Risan i kao: Drobnjaković, ogranak Tomića iz Dubrovskog (Šavnik); na području Banjan a (Nikšić) 1285. god. (onda Rudine) kao: Drobnjak i 1354. god. u današnjim Drobnjacima ; kod Kragujevca Drobnjak jesu od Cerovića iz Drobnjaka; Glumač (Požega), Srbija iz Dr obnjaka Drobnjaković, Risan (1692. god.) ogranak Mandića iz grupe Novljana; Pridvori ca (Šavnik); peraška naselja (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore; Bovan ( Višegrad), ogranak Meñedovića iz Drobnjaka; Zlatibor; Belosave (Šumadija) i Toplica (južna Srbija), doseljenici iz Drobnjaka; Gabela (Risan) ogranak Tomića Novljana Drogolo vić, Herceg-Novi Drozd, iz Grahova (Nikšić) i kao: Denda Drojić, Kuči koji su se odselili u Makvište Dromljac, vidi: Dromnjac Drmnjak, kod Užičke Požege, doseljenici iz durmitors kog područja Dromnjac, pljevaljsko područje i kao: Dromljac Dronjić, Podgorica Dropo, Nikšić 94

Dropić, Gajtan (južna Srbija), doseljenici iz Morače (Kolašin) i kasnije kao: Božović Drpa, Drpe (Donji Banjani), Nikšić, jedni kao: Zečević doseljenici od Lijeve Rijeke (Podgorica ) Drpljanin, Lećevište (Bijelo Polje), matično iz Drpa (Kolašin), pa ih ima na području Bi jelog Polja i Pljevaljskom području Drčela, Mažić (Pljevlja), oni su iz Ivanje Drug, pre dak bratstava Đurovića i Nikolića u Veljem Zalazu Drugić, Livari (Bar) i kao: Metović Drug ovići, Njeguši (Cetinje) u 13. v., a kasnije kao: Čihorić i Bratoslavić. Od njih su u Nikšiću 1334. god., Trebinju, kasnije i kao: Sanković; od Trebinja su kod Herceg-Novog i k ao: Sanković; Lastva (Tivat) Drugovići, bratstvo u Veljem Zalazu Drugojevići, Njeguši (C etinje) 1437. god. Drugošević, u Riñanima (Nikšić) 1435. god. Družević, Medići (Kotor) Drumas ar Drcete (Trcete, Todorovići) bratstvo u selu Krugu Drcete (Trčete), bratstvo u Ulc inju i u Baru Drusko = Druško, u Kotoru vlastela u 15. v. Druško, Kotor 1420. god.; vidi: Drusko Drušković, Nikšić Drhilupis, Kotor Dubajić, Rusenovići (Miljanići), Nikšić Dubak ane i Božići (Andrijevica) Dubanek, Donja Lastva (Tivat) Dubarija, Nikšić Dubinić, i kao: Dubić, u Malezi (Danilovgrad), kasnije: Jovanović na području Zagarača (Danilovgrad). Po tomci Nemanjića. Doselili su se iz Dubljeva (okolina Dečana), Metohija Dubinici, bra tstvo u Podnopolju Dubić, vidi: Dubinić, Kotor, po nahočetu Dubljani, bratstvo u selu Dubu u Bjelicama Dubljević, Dubljevići (Otar), Piva, doselili su se iz Duba (Bjelice ), od njih su u Gacku, Izgorima, Borču, Tepcima i Ninkovićima, a u Uskocima (Žabljak) od 1780. god. kao: Popović; Đedov Do (Gornja Morača); Čeoče (Bijelo Polje); Rastovac (Nikšić) Herceg-Novi i područna mjesta, doseljeni su iz Dubljevića (Nevesinje) Dubljevići iz P ive (Dubljevici, Pirni Do), porijeklom iz Duba-Bjelice Dubovina, u Jabuci, pri Z elengori, ogranak Mandića iz grupe Maleševaca Dubović, Vranješi (Bijelo Polje), porijekl om su iz Pive; Herceg-Novi, sišli iz Konavala, pa se jedni odseliše 1906. god. u Dub rovnik Dubovica, Bar Dubovičanin, Cetinje Dubojević, vidi: Miljanić Duboković, Očinići (Ceti nje) Dubonja, Goleši (Pljevlja) Dubravljani - Radmanovići - Vujovići, bratstvo u Zagarču Dubravljani - Radmanovići - Pešići, bratstvo u Zagarču Dubravljani - Radmanovići - Ičevići, ratstvo u Zagarču Dubravljani - Radmanovići - Nikolići, bratstvo u Zagarču Dubravljanin, u Zagaraču (Danilovgrad) pripadaju grupi Radmanovića Dubravčević, u Grblju, kasnije jed ni kao: Đurašević. Porijeklom su od Vučitrna (Kosovo) Dubreta, Dobrota (Kotor), porijekl om od Vučitrna (Kosovo), vidi: Lakičević Dubretić, Dobrota (Kotor), vidi: Dubreta Dubrij a, Gornja Bijela (Šavnik), ogranak Rakovića iz Petrovića (Banjani); došli iz Starče (Morača) , 95

Kolašin u Grančarevo (Bijelo Polje) Duvela, Pljevlja Dubnjević, u Mirušama (Nikšić) Dubrovlj anin, Rovca (Podgorica) Dubrovčanin, u Kotoru 1596. god. Dubčić, Herceg-Novi Duga, Zal az (Kotor) Dugić, Kotor, po nahočetu Duda, Mali Zalazi u Njegušima, dospjeli iz Pješivac a; Kotor; Nikšić; u Mostaru (Hercegovina) potomci Maleševaca iz Meruši, porijeklom sa Ma line, na putu Mosko (Bileća) Dudaj, Gornja Krajina i Donji Oblik uz Bojanu, porije klom iz Albanije Dudaš, Njeguši (Cetinje) i Podgorica Dudina, Drenovštica (Pješivci) Dud ić, i kao: Perić, Mali Srijem (Mali Zalazi), Njeguši, doselili se iz Stubice (Pješivci), vidi: Perić, srodnici Ivanovića, Matkovića i Pejanovića; kod Rožaja i Raške doselili se iz Petnjice (Berane), i kao: Barjaktarević iz Bratonožića, porijeklom Njeguši; Kruševo (Bijel o Polje) kao: Dudić; Jošanice (Risan) Dudići - Perići, bratstvo u Malom Zalazu Dudići - Pe rići u Bijeloj (Boka), Srbiji, Rusiji (Odesa), USA (Njujork i "u Navrljan") Dudo, Nikšić Dudović, Kotor Duduk, Topla, Herceg-Novi Dudulović, u Podgorici, ranije Lazević iz Dinoše (Tuzi) Dužanin, Drobnjaci, ogranak Abazovića Duičević, Brhula, Herceg-Novi Dujević, P iperi, od njih su kod Novog Pazara, Donjem Meljaku i Milakovici, Brvenici (Pljev lja) kao:Cvijanović i Debešina; vidi: Dujović Dujmić, Kotor Dujmo, Kotor u 15. v.Dujmov, Budva Dujmović, Herceg-Novi i područna Zelenika Dujni, Ulcinj (Ulčino) 12. v. Dujović, Mazgalje (Šekulari), doselili su se iz Lijeve Rijeke (Podgorica), grana Lopoćana, dr ugi u Tušinja (Žabljak), ogranak Cerovića; Boljanići i Crljenice (Pljevlja); Vasojević, og ranak Novakovića od Dujovića jesu: Šolević Dugaj, ović, Tuzi; vidi: Dukić Duk, grana Bonkeća Zatrijebaču (Kuči) Duka, i kao: Duke, Budva (Zatrijebač); Donja Orahovica, Sokolski k raj (Srbija), porijeklom iz Pive Dukañin, Reč (Ulcinj); Ulcinj, porijeklom iz Skadra Dukañinac, iseljenici iz Dukañina (izmeñu Peći, Dečana i sjeverno od Đakovice) tako je u Bj elopavlićima i predak Bijelog Pavla, kasnije rodonačelnik velikog broja bratstava, v idi: Bubić Dukianović, vidi: Dukljan Dukić, Budza (Zatrijebač) i kao: Bokeć i Dukaj, pa u Tuzi. Od njih su u Nikšiću; Uskoci (Žabljak), od njih su u Brvenici i Donjem Meljaku ( Pljevlja); ogranak Bajovića (grana Abazovića) iz Samobora (Gacko); Berane; Kotor; vi di: Bonkeć (Okeć) Dukinić, Herceg-Novi, po majci Dukljan, Mrtvica (Dugljan Brijeg), Bu dva i kao: Dukvanović 1436. god. Dukljanin, Bar 12 - 13. v. Dukljanski, u 10. v. u Duklji = Podgorici Duključ, Pljevlja 1849. god. Duković, ogranak Abazovića u Pošćenju na ušću Bukovice u Komarnicu. Od njih su u Godijevu i Podrinju (Bijelo Polje); risansko i hercegnovsko područje nastanjeni su iz okoline Trebinja; Kotor, porijeklom iz R usije 96

Dukujević, Vražegrmci i Požar (Bjelopavlići). Od njih jedni i kao: Gurić u Maloj Crnoj Gor i, uz Taru Duletić, Čevo (Ozrinići), Cetinje, pa (u 15. v.) prešli u Lastvu (Grbalj); Br ajići i Pobori (Budva); Od njih su u Prijeradima (Tivat); Škaljari (Kotor); Nikšić, iz P ješivaca; Danilovgrad; Dubovi (Rijeka Crnojevića) Dul, i, i kao: Candul, i, Ulcinj D ulić, Kotor 1420. god.; Kuči, od njih su kod Plava i Rožaja; Bar; Pljevlja 1883. god. Dulović, u Moraču (Kolašin) doselili ispod Huma Hotskog, potomci Bogićevi. Od njih u: Do njoj Ržanici (Berane); kod Mojkovca; Pavinom polju (Bijelo Polje); Kotor; Drobnjac i, ogranak Selanovića (potomci Dula Obradova), doseljenika iz Trnovice (Mostar). O d njih su kod Nikšića, Baru i Kotoru (Napomena: Andrija Dulović iz Crne Gore tvrdi da od Dulovića nema u Morači potomaka Bogićeva već su svi potomci Obrada Selakovića doseljeni ka iz Hercegovine) Dulutović, Miličinci u Kranjanima (Srbija). Doselili se iz Šekulara (Vasojevići) Dulfin, Paštrovići Duljević, Nikšić Duljić, Kotor Dumeljić, ogranak Pejovića u ima (Podgorica) Dumezić, Bar i područni Zupci Dumanović, Cetinje Dumić, Nikšić, ogranak Damn janovića; Gornje Goričane (Sandžak), doseljenici od Kolašina Dumnić, Zlostup u Goliji (Nikšić i Korita Gatačka. Potomci Ozrovi Dumović, Lješnjani, ogranak Đujovića iz Releza (Podgoric a); Podgorica; Nikšić; Cetinje; na područje hercegnovsko doselili se iz Lastve Korjenićk e Dumovići (Đujovići), bratstvo u selu Relezi Dunarić, Bobovo i Vrbica (Pljevlja) Dunaro vić, ranije: Mican, Vlahovići (Pljevlja) Dunñer, Podgorica Dunñerski, krajem 17. v. iz V išnjice (Gacko) došli kod Subotice (Bačka) pa u Srbobran, Kulpin, Kamendin i Novi Sad (Bačka) Dunter, Kotor Duodo, u Kotoru i Herceg-Novom Dupan, Mokrinje (Risan) oko 1 692. god., doselili iz Zubaca (Trebinje) Duparić, Vrbica (Pljevlja) iz preko Tare Dupilo, Paštrovići Dupić, Cetinje Dupljak, Lozna i Sipanja (Bijelo Polje) Dupončević, rani je: Brajković Njeguši (Cetinje) 1445. god. Dupčević, Brguče, Herceg-Novi Dur, Prčanj (Kotor) Dura, Lisna uz Bojanu Durak, Donja Kolomza i Krtkol (Ulcinj) Durakovići, Bratonožići, potomci Bukumira. Od njih su u: Zatonu, Ivanovu, Lahoru i Trpezi (Bijelo Polje) ; Berane; područje Plava i Gusinja; Boljanići (Pljevlja); Bar i područno Ravno i Tuñemil i; Ulcinj i okolina Duran, grana Micana u Donjem Kolašinu Duranović, Pljevlja (1851. god.) a u područnim Vlahovićima i kao: Mican, potomci Micana, jedni i kao: Dunarović u Nikšiću i područnom Busku Durgut, Bukovica (Pljevlja) Dur, e, Lisna (Bar) Duričić, Mala Gorana (Ulcinj) Durković, ogranak Jakšića u Vrelima i Junča Dolu (Drobnjak); Brskut (Kuči) , ogranak Nikezića iz područne Bezjove, od njih su u Podgorici; Rovca i kao: Minić; Ni kšić; Dajbabe i Koloroge (Zeta), 97

porijeklom su iz Čeva (Cetinje); u Trepča (Nikšić) došli iz Hercegovine Durman, Podgorica Durmišević, Pljevlja 1864. god. Durmišović, Bar Durović, Njeguši (Cetinje), ogranak Raičevića d njih su u Prčanju; Zagorak (Pješivci) i Spuž (Bjelopavlići), odatle u Skadar (Albanija ); Dupilo (Crmnica), kao: Dupljanin; Donji Šestani (Primorska krajina), ogranak Ka ranikića; u Vasojevićima, ogranak Babovića iz grupe Novakovića; Ravna Rijeka (Bijelo Pol je); Gotovuša (Bijelo Polje), potomci Dulića; Sipanja (Bijelo Polje); Nikšić; Pljevlja i kao: Kontarčić; Gostilje i Dajbabe Durumbašić, Pljevlja 1849. god. Durutović, Šipačno (Nikši ošli: Andrija, Vukosav i Kariman (oko 1830. god.) u Brezna (Piva), početkom 18. v., potomci popa Duruta Đukanovića sa Čeva (Cetinje) Durutovići iz Pive (D.Brezna), doseljen i iz Šipacna, starinom sa Čeva Dursum (Dursun), Ljubomir (Trebinje), doseljenici iz Crne Gore Dursun, vidi: Dursum Dutin, Bar Dutina, Miruše, uz lijevu obalu Trebišnjic e Dutine, bratstvo u Hercegovini Dučić, Cuce (Cetinje) u 16. v.; Karoševine, Koritnica i Streševac (Pljevlja), porijeklom iz Drobnjaka; Cetinje; Grana Nenada u Kučima, od njih su: Raković, iseljeni su u Plav i Rožaje; Kotor; Risan; Nikšić i područno Dučića polje Velimsko polje); Herceg-Novi; Grbalj 1882. god.; Ledenice (Risan), ogranak Subot ića, jedni se preselili u Fatnicu (Hercegovina) Dušaj, Tuzi i područni: Skoraći, Arzi i Helmici. Srodni su im: Gozdjan, Dušaj (Dušajić), pa drugostepeni srodnici: Junć (Junčević), Lajć (Laj - Lajčović) i Đonović, porijeklom su iz Pipera, odakle je predak Lazar Keća došao, amo iz Ozrinića (Kčeva), Ozrovi potomci, vidi: Gojčević Dušajić, vidi: Dušaj Dušev, Tuzi i Po rica Dušević, Trobojin (Tuzi), Hoti, pa u Podgoricu, vidi: Dušaj Dušek, Podgorica Dušić, Stu bal (Bijelo Polje) Duška, e, Kruta i Kunje (Ulcinj), sišli iz Duškina Guvna ispod brda Možura Dušman, Prečista (Gornja) Krajina, uz Skadarsko jezero Dušmanija, Krajna uz Skad arsko jezero Dušović, Trobojina (Tuzi) DŽ Džabasanović, u Drobnjake iz Nikšićkih Trepči kao: pčanin Džajović, Bar; iz Crnogorske Džaje odselili polovinom 18. v. u Srdeč i Šljivovac, Lep enicu u Kragujevačkom području Džakaj (Džakoj), Štuf (Ulcinj) iz Bobota Džakalj, Štuf (Ulcinj Džakić, u Podgorici iz Bezjova (Kuči); Pljevlja 1869. god. Džaković, Ćeklići (Cetinje), ogra ak Marojevića, od njih su u Nikšiću; Tuzi; ogranak Raičevića (Moliševića-Vlastelinovića) u Ša ma (Žabljak), porijeklom iz Plane (Bileća). Njihovi ogranci Krivaćević na Podima i Kršu (Žab ljak) i Pipović u Kršu i Gradini (Žabljak); u Žabljaku na Skadarskom jezeru. Od njih su kod Mojkovca; Podgorica iz područnih Komana Džakovići, grana bratstva Adrojevića - Maroj evića u Vojkovićima Džakovići (Adrojevići), staro muslimansko bratstvo u Vojkovićima Džakula, Mojkovac Džamanja (Džamonja), Paštrovići 1806. god. Džambasan, u Tepcima (Žabljak), ogranak Radulovića, Trepčana 98

Džambasović = Džambas, ogranak Radulovića (Trepčana) iz Drobnjaka iselili se u Bobovo (Plj evlja) Džambata, iselili se iz Banjana u Dabarsko Polje (Hercegovina) Džamonja, vidi : Džamanja, u Paštrovićima (Čupanjice u Buljarici) iz Stare Crne Gore; Ulcinj 1906. god. Džanefendić, ogranak Čañenovića u Bratonožićima; iz Meduna (Kuči) iselili se u Novi Pazar Dž Crnci (Piperi) ogranak Lalića Džanko, Bukovica (Pljevlja) Džanković, Bijelo Polje i Rožaj iz Zenice; Herceg-Novi su iz Gacka (Hercegovina) Džanović, Pljevlja 1889. god.; Lješnj ani i područni Žabalj (Rijeka Crnojevića) iz Podgorice, Kolić, Primorje Džanovići, muslimani sa Krusa Džanjević, Botun (Zeta) kao: Depić ogranak Ivezića, ali Zećani u Mratinju i Stan jevićima (Džanjevića livade) pa u Komanima i Skadru. Rod sa Koristanovićima; iz Džanjeva B rijega (Grude), Tuzi; Crnci (Piperi); Rijeka Crnojevića doselili iz Džanjeva Brijega iz Gruda (Tuzi), od njih su na Cetinju; Igalo, Herceg-Novi doselili iz Podgoric e; Kosić (Krajina), Bar; Cetinje Džanjevići, muslimani koji su živjeli u Komanima Džanjo L užanin, muslimanin iz Komana u 18.vijeku Džarić, Bušnja, Lañani i Ljuće (Pljevlja); Donja Mo rača iz Hercegovine Džaferović, Bes (uz Skadarsko jezero), Krajina iz Klimenata (sjeve rna Albanija), od njih su u Skadru (Albanija); Boljanići (Pljevlja) Džafić, Bijelo Pol je (Polimlje) Džafović, Sutivan (Bijelo Polje) Džebhanić, Pljevlja 1889. god. Dževerdanović, Nikšićke Rudine Dževerdanovići, grana bratstva Gradinjana - Miljenovića u Cucama Džeferdano vić (Džeferdarović), Cuce (Cetinje); Nikšić, od njih su odselili u Austriju Džed, i (Dedić), lcinj Džekaj, Braiša (Ulcinj) Džekić, Ravna Rijeka (Mojkovac) Dželalić, Bijela, Herceg-Novi 1682. god. doselili iz Trebinja; kod Herceg-Novog i Risna iz Hercegovine Dželat, i z Kuča odselili se u Brezovice (Mojkovac) i Papučke (Bijelo Polje) Džaletović, Njeguši (Ce tinje); Petrovići (Banjani), Nikšić, porijeklom iz Makedonije, u 14. v. preselili u Li pov Do i Podprisoje u Čepelnici (Trebinje); u Ledenice Donje (Risan) Dželetovići, brat stvo u Rajičevićima Dželjić, Nikšić Dželović, Pljevlja 1859. god. Džeferdarović, iz Kuća u Po rkića mehala), rod sa Šarkićima, iseljeni u Skadar Džedžo, Podgorica Dživanović, Kotor Džigan Nikšić i kao: Ciganović ili Džioganović Džidić, iz Kuča prešli u Nikšić pa odande u Novi Paz lja 1854. god. područni Kričak; Zelenika, Herceg-Novi Džigurski, vidi: Čiguraš Džijić, Kozice Kričak (Pljevlja) Džikerović, Klezna (Ulcinj) Džikljen, Pljevlja 1883. god. Džikovac, Nikšić Džiković, Bratica (Ulcinj) Džimbaljević, iz Vasojevića doselili se u Savardak (Piperi) Džino vić, Poterje odselili se u Srbiju 99

Džioganović, vidi: Ciganović Džirdić, Kuči Džiherović, Gornja Klezna (Ulcinj) Džidžović, Bobo orska krajina) iz Kuča Džodić, Cetina (Bijelo Polje); Kričak (Pljevlja) Džogaz, Kalušić (Plje lja), od njih su u područne Maoče i Bistricu; iz Kuča iselili u Žurene (Bijelo Polje) Džog anović, Kuta (Župa Nikšićka), starosjedioci Džogović, Mahala i Pašića Polje (Bijelo Polje); Ž i Lahole (Bijelo Polje) pa u Vitomiricu (Peć) pa u Vitomiricu (Peć), srodnici su im Bakija u Bioču (Bijelo Polje), doseljenici iz Kuča; Zaton (Bijelo Polje) Džokaj, Vlad imir (Ulcinj) Džoker, Pljevlja Džokić, kasnije Milović, u Kučima, od njih su u Bijelom Pol ju, a odande se jedni odsele u Sjenicu (Raška) i Metohiju; ogranak Petrović u Donjim Banjanima (Nikšić), od njih su u Beogradu kao: Džomba, kod Knina (Kninska Krajina), L jubomiru (Hercegovina) Džomanj, c, Paštrovići u 14. v. iz Stare Crne Gore Džomba ogranak Popovića, iz Banjana (Nikšić) odselili se u Ljubomir (Trebinje), vidi: Džokić Džombić, Kriča Pljevlja) Džongan, Začir (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića i jedni odselili u Cetinje a d rugi u Bugarsku Džono, Boguta (Viranjske rupe) i Mužovići (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića , porijeklom iz Ovčeg Polja (Makedonija) Džonovi, bratstvo u Ljubotinju Džonović, Berane Džončić, Martinići (Bjelopavlići) Džokaj, Gorani (Ulcinj) Džoko, Nikšić Džoradže, vidi: Džor nak Bulajića; vidi: Bujalić Džodž, Dražin Do, Đedići i Krnjevići (Trebinje), oni su ogranak M ića iz Sutorine, HercegNovi; Podgorica Džuver (Matović), ogranak Popadića, u Bobovu i Og rañenice (Pljevlja); Crljenice i Bobovo (Pljevlja), ogranak Starčevića Džudović, Meteh, Vo jno Selo, Gornja Ržanica (Plav) ranije Ćesac iz Rovaca; Bearne Džuer, Spuž (Bjelopavlići), od njih su u Pelinkovićima (Bar) Džujović, kod Plava i Berana i područnoj Gornjoj Ržanici jesu od Ćesaca iz Rovaca (Podgorica); Plav iz Bihora (Bijelo Polje) i kao: Džukela Džukela, Mojkovac, vidi: Džujović Džukelić, ili kao: Džukela kasnije Perišić, u Lazaricama, O ovu i Bezjovi (Kuči) i Stijepo (Zatrijebač), Kuči, vidi: Džukelić i Džujović; Gusinje su iz B ora (Bihor), Bijelo Polje i kao: Džukela Džukić, Pošćenje (Džukića Do) i Duži (Šavnik), grana ića (Mileševića); Kutnja njiva (Drobnjak); Nikšić Džuković, Bučje (Pljevlja) Džulić (Ćulić), ić, Goleša (Pljevlja) Džulutović, Nikšić Džuović, Podi, Herceg-Novi i kod Risna iz Ljubomira rcegovina) Džupan, Njeguši (Cetinje) Džureta, Rastiš (Ulcinj) Džuretović, Rastiš (Ulcinj) Džu Gusinje i Plav iz Koća (Kuči) 100

Džuhevović (Džuherović), Klezna (Ulcinj) Džudžević, Vrba (Rožaj) Džudžović, iz Kuča u Boboviš krajina); Lagatore (Gornji Bihor), Bijelo Polje, iselili se u Novi Pazar; Jabla nica (Rožaje) doseljeni iz Klimenata (Albanija) Džupani, staro bratstvo u Rajičevićima Đ Đad rić, Herceg-Novi Đaja, grana grupe Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić). Od njih su u Dubro vniku, drugi u Risnu, ovi Đaje jesu ogranak Višnjića iz Golije (Nikšić), pa jedni zabelježen i i kao: Bjelanović; Kotor, ogranak Popovića iz Pipera, nastanjenih i u Risnu Đajić, Piv a i Uzgori (Volujak), porijeklo iz Oraha (Trebinje), srodnici Majstorovića Đajići iz P ive (Stabna), ustaš iz Hercegovine Đajko, i kao: Grljević, Bjeloši (Cetinje) Đajko (Grljev ići), bratstvo u Bjelošima Đajković, Cetinje Đakit, vidi: Đokić Đakovac, Berane; Pljevlja Đak otor 1680. god.; Cetinje, doseljenici iz Karlovca (Hrvatska); Piva, grana Vojino vića, srodnici Šošovića i Boškovića, od njih su u Njegnjevu (Bijelo Polje). Od njih su u Bos ni; Gornje Vasojeviće, ranije Fatić; Nikšić; Vrbovo i Kričak (Pljevlja) Đakovići iz Pive (Plu e), starosjedioci Đakon, Podgorica Đakonović, Pobori (Budva) iz Stare Crne Gore. Odatl e su jedni otišli u područne Reževiće, u Paštrovićima ranije Režević, Kaluñerac (Petrovac na ; Ulcinj 1887. god.; Kotor Đalac, Đalci (Rijeka Crnojevića); Mikovići (Paštrovići) "Đalac" (M kovići), bratstvo u naselju Orahovu Đaletić, i kao: Đalević, Gornje Gostinje i Martinići (Bj elopavlići), ogranak Janjevića iz grupe Bubića; Nikšić Đalović, Bistrica, Vlah, Kostenice, Mi ojevići, Pobreić i Sipanja (Bijelo Polje), porijeklo iz Korita. Od njih su u Drenovi (Trstenik) Đan = Đani, Štoj (Ulcinj) Đananin, Salč (Ulcinj) Đandić, Lepetane (Boka Kotorska) doseljenici iz Konavala; Risan Đanević, Herceg-Novi Đanin, Salč i Krute (Ulcinj) Đanica, Herceg-Novi i kao: Lasić Đanević, Igalo, Herceg-Novi Đapić, Nikšićko Prekovoñe; Nikšić i podr denca, Rastovac, Šipačno i Trepča (Nikšić). Od njih su u Pivi; Oputne Rudine (Nikšić) Đapići ve (Miloševići) doseljeni iz Nikšića Đardini, Kotor Đaćić, Gotovuša (Pljevlja) Đačanin, vidi: Đalcima Đačac, vidi: Đačić Đačić, i kao: Đačac, Šavnik, od njih u omaševu (Šehovići), Bijelo odgori (Pljevlja); Lijeska (Bijelo Polje); Gornje Rudinice, Piva, grana Ruñića. Od n jih su na Glasincu (Romanija) i u Cetinju Đačići iz Pive (Rudinice), rod s Nikolićima iz G.Rudinica Đevenica, Mojdež, Herceg-Novi Đevšević, Plav, ogranak Đuravčevića iz Budze (Budez Zatrijebač 101

Đegović = Đedović, u Primorskoj krajini, iz Miridita (sjeverna Albanija) Đedović, Bukovica (Š vnik), ogranak Balotića (Tomića) i kao: Mateljević, kod Valjeva porijeklom Novljani, d oseljenici iz Banjana, od njih u Valjevu (Srbija); od njih su u Gornjoj Morači; Ni kšić; Oputne Rudine (Crkvice), Nikšić iz Grahova (Nikšić); Nudo i Grahovo (Nikšić), porijeklo u iz Bijelog Polja, od njih su na Volujaku; Miokusovići (Bjelopavlići); Reževići (1784. god.) Paštrovići; Sutomore (Bar) 1850. god. Kotor; Orah i Mosko (Trebinje), doselili se iz Grahova (Nikšić); Šušanj (Bar) Đeñević, Spuž i Podgorica, porijeklom su iz Kuča Đek (Đ ; Štoj (Ulcinj) Đekaj, Demiri, Ckla (Skja) uz Skadarsko jezero; Štoj i Salište (Ulcinj) Đe kin, i kao: Đokon, Bar Đekić, Sretnja (Bjelopavlići). Od njih su u Maloj Ivanči i Ratarima (Šumadija); u Podgorici 1900. god.; Jelići (Tutin), doselili se iz Drobnjaka; Đurići i Kralje (Andrijevica), ogranak Dabetića iz grupe Novakovića; Berovo (Kuči), ogranak Ljače vića iz grupe Mrnjavčevića Zećana; Orahovo i Momišići (Zeta); Orahova (Kuči), ogranak Vujošev ranije Pepić, potomci Đeke Mirkova, koji se preseliše u Bjelisavce, Mataguže i Momišiće (Zet a), a jedni u Vladanju i Jaziće (Zeta) kao: Orahovac; Stjepo (Zatrijebač); Podgorica ; Komaran (Pljevlja) i kao: Rovčanin Đeklić, Herceg-Novi Đekov, Ulcinj Đeković, Lopate (Lije va Rijeka), Podgorica, ogranak Miloševića; Vladanje i Zaton (Zeta), doselili se iz G ruda, a porijeklom su iz Perkova Dola sa Velestova (Cetinje); Tuzi; Vladimir (Ul cinj); vidi: Đekaj u Stijepu (Zatrijebač) Đelaj, vidi: Đelović Đelal (Đolala), Ulcinj Đelašev dimir (Ulcinj) Đelvan, Herceg-Novi Đelević, Vioc (Pelev Brijeg) i Ratonožići (Bratonožići) i ao: Đelević = Vučević, potomci Bratovi; Ržanica (Vasojevići), ogranak Pljančara, porijeklom i Škrelja (Albanija); Vilac i Glavice (Bjelopavlići), kasnije Kaluñerović iz grane Petrušin ovića; Kolomza (Ulcinj); vidi: Đelović Đeletić, Martinići (Bjelopavlići), ogranak Janjevića, na Bubića Đelioli, Ulcinj 1885. god. Đelinović, Cetinje Đelović, i kao: Đelević, Gornja Ržani asojevići) iz Škrelja (sjeverna Albanija), ogranak Pljančara; U Vuksanlekićima (Tuzi), H oti i kao: Đelaj Đelošaj, vidi: Đelošević Đelošević, Koće i Zatrijebač (Kuči) i kao: Bakečevi lošaj Đeloši, Bara uz Bojanu Đelpi, Herceg-Novi Đeljaj, vidi: Đelović Đeljašević i kao: Đeloš Bakečević, u Koćama (Kuči); Đeljoš u Podgorici iz Kosijera (Cetinje); Martinići (Bjelopavlić ogranak Radovića, grana Vukšića Đeljević, Trobojka (Hoti), ranije: Hotjunčević, sišli u Zetu oš, u Podgorici iz Kosijera (Cetinje) Đemñinović, Podgorica Đenaš, Velji Ostros i Bojka u Pr imorskoj Krajini; Paštrovići, ranije Balać iz Spiča (Sutomore), Bar Đenašević, Bojka (Ulcinj) nñimović, Bar Đenñinović, ranije: Đinñin, Đenñinovići (Sutomore), Bar, doseljenici sa Srednjo nskih ostrva, a tamo iz Italije Đeneralović, Podgorica 1775. god. Đenisijević, kod Pljev alja su došli iz Mirjanića (Pljevlja) Đentil, i, Kotor 1458. god. 102

Đenčić, Seoca (Crmnica) i jedni prešli u Arbaneš i Velji Ostros, uz Skadarsko jezero Đepg, i , Štoj (Ulcinj) Đepčević, Srpska (Zeta) Đeranić, Vasojevići, ogranak Mijomanovića Đerasim, pr gr. bratstava Marićevica sa Pajovićima, Vodalija sa Boratovićima i Parača Đerasimović, Tamni k (Tavnik) i Ljubić (Srbija), jedni i kao: Podgorica i Jevtović, porijeklom od Podgo rice (Crna Gora) Đergić, Vraka i Skadar (Albanija) i kao: Đergić - Banuši, porijeklom iz C rne Gore, vidi: Đerkaj Đerñ, Klezna (Ulcinj) Đeršelović kasnije i kao: Bracović, Zatrijebač ( , doseljenici iz Selaca (sjeverna Albanija), pa su jedni prešli na Kosor (Donji Kuči ), vidi: Bracović, ogranak Đerñelovića. Od njih su u Spužu (Bjelopavlići) Đerekarac, Đerekare ovi Pazar), doselili od Rožaja, a porijeklom ogranak Kurtovića iz Kuča Đer, i, ć, Sveti Đorñe Pistule i Štoj (Ulcinj), vidi: Đerić Đerñin, Kolomza (Ulcinj) Đerić, vidi: Đer, Bukorov Do i jov Do (na zlatnoj strani), Gornji Banjani (Nikšić), grana Zlatnopojasovića iz grupe N ovljana. Srodnici kod Gacka i Nevesinja. Srodnici su im u Hercegovini; Đerića dolovi i Đerića Glavica na Sinjajevini a 1750. god. u područnom Zagulju, grana Zlatnopojasov ića; Orovac (Pljevlja); Podgorica, iz Kuča; Trebinje (Hercegovina), potomci Maleša (Ma mševića) sa Mališa (Gacko) Đerkaj, i kao: Đergić = Banuši, Vraka (Skadar) iz Crne Gore; vidi: rković Đerković, Bezjova (Kuči), ogranak Milovića, Križanja i Ubli, Kuči su od bratstva Bolje ića iz Bratonožića, i u Grimu (Vraka), Skadar i kao: Banuši; Kovačevo (Novi Pazar), jesu i z grane Mijomanovića Vasojevića; Bukovac (Pljevlja); U Zatrijebaču kao: Nik- Đokait (Nik - Đerković), potiču od Bonkeća. Od njih su kod Plava; Skadar (Albanija) iz Crne Gore Đerma mčević, Ništice u Goliji (Nikšić) Đermančić, ogranak Ilića iz Krivošija, sišli u Žlijeb, Herc ić, Crkvice (Nikšić) Đerčija, Kolomza (Ulcinj) Đećević, vidi: Đečević Đečbitrič, i, Đečbitrič Đečev, u Podgoricu se doselili izAlbanije Đečević, Starokuči, ponegdje i kao: Đećević. Od nj i u Spužu (Bjelopavlići), u Podgorici, iz Dinoše (Tuzi), Grudama, Tuzima, Zeti, Beran ama iz Podgorice i kod Plava Đečevići, bratstvo Đečevića iz Dinoše Đerčić, Kotor, po nahočetu riči u Primorskoj Krajini Đešević, Plav i područni Bogajići Đešnić, Orah (Nikšić) Đivanović, a Orahovica, doseljenici iz Grblja; Topla, Herceg-Novi; Budva Đikanović, Ulići (Rijeka Crnojevića) i u gradu, ranije Ulić, starinom Mrke (Piperi). Od njih su u: Dodošima (C etinju), Vraki (Skadar), Mrkojevićima (Bar), Kotoru, Ulcinju, Nikšiću, Podgorici i kod Leskovca (Srbija); Markov Do u Markovini (Cetinje), potomci Đikanovi. Od njih u: Gornja Gorica (Zeta); Brezna, Rudinice (Potprisoje), Piva, matično, grana Ruñića; Pivi , Krnovu i Bijeloj (Šavnik), doselili (1790) iz Nikšića; Zlostup i Praga u Goliji (Nikšić) ; kod Nikšića i kao: Gašević. Od njih su u Vrbasu (Bačka); Vitasojevići (Pješivci) i kao: Šte ević, ranije Bobić, porijeklom su iz Kuča; Kotor Đikanovići (Vuksanovići), bratstvo u Ceklin u Đikanovići iz Pive (G.Rudinice, Brezna), starosjedioci u Rudnicama Điknić, Podgorica Đil as, Zagrad (Župa Nikšićka), grana Nikšića (do 18. v.), kao: Vojinović; Nikšić; Polje (Mojkova lović, kod Risna, Bijela i Kumbor, Herceg-Novi, doseljenici (oko 1690. god.) iz He rcegovine 103

Đina, Budva Đinarija, Kuti, Herceg-Novi Đinñini, vidi: Đinñinović Đinñinović, Bar i kao: Đinñ oru i kao: Đenñinović, došli sa Srednje Dalmacije. Porijeklom iz Italije Đinñić, ogranak Bula ovića Đinovski, u Podgorici iz Galičnika (Makedonija); Mojdež i Dobra (Boka Kotorska) 19 09. god. Đinović, Duboki Do u Đinovićima (Kosijeri), Cetinje. U 15. V. prešli jedni u Ćekliće (Cetinje), i potomci dalje u Ponare (Zeta), pa dalje, od njih jedni u Vraku (Ska dar) zvani i: Sakar = Sakri, drugi u Kralje (Andrijevica), kao: Đinović; U Kotoru (1 547. god.) i kao: Kapica iz Crne Gore; Raošići (Tivat) došli (16. v.) iz Albanije; Pla v i područno jesu ogranak Kovačevića (Rajevi Do), Vasojevići i Vojno Selo (Plav);Nikšić, došl iz Đenovića, Herceg-Novi; Krtole i Bijela, HercegNovi; Borič (Vraka), Skadar i kao: M usaja, Ograja, došli iz Zete (Podgorica) Đinovski, Mojdež i Dibra (Boka Kotorska) Điokan do, i kao: Đonato, Budva, po nahočetu Điraković, Kotor; U Komanima (Podgorica) potomci Ćir ka Miloševa, ogranak Sekulića Đirković, Prnjavor i Skić (Plav) oko 1784. god.; u Bjelopavl ićima kao: Kalezić Đovanović, Herceg-Novi Đogo, Bukovice (Pljevlja) Đogović, Borilovine (Mojk vac), doselili iz Uskoka (Žabljak), grana Dedejića, porijeklom iz Čeva (Cetinje); Lije ska (Vraneška Dolina) kod Bijelog Polja Đoñić, ogranak Kordića, grana Branilovića, jedni i k ao: Milošević u Nikšiću Đoñići iz Pive (Miloševići, Budan) iz Jasena iz Gacka Đozgić, Maoče ( u gradu 1855. god.; Obrov (Bijelo Polje) Đozit, Bar Đozović, Biševo (Rožaje) kao: Sinanov ić iz Kuča; Berane Đok, Bar Đoka, Ulcinj Đokait, vidi: Đokić Đokaj, Fundana (Kuči) ranije: Pr atrijebač kao: Đokić; Kanović u Podgorici Đokvučić, Bartule i Šestani (Primorska krajina), og ak Karanikića Đokñurić, Šestani (Primorska krajina), ogranak Karanikića Đokin, Salč (Ulcinj) i kao: Đokait, Zatrijebač (Kuči), pripadaju rodu Bonkeća, razgranati; Morača; Podgorica; T uzi; Bar; Repeza (Šestani), Primorska, starosjedioci; Vasojevići, i kao: Đurñevac, ogran ak Đurašković; Cecuni (Andrijevica), grana Mijomanovića; Dolac (Berane); kod Mojkovca su iz Rovaca (Podgorica) i u Kari (Prokuplje) ogranak Bulatovića iz Rovaca; Zaseoke (Donje Dragačevo), Srbija, doselili se od Bijelog Polja (Polimlje); Botun (Zeta), sišli iz Gruda (Tuzi); Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković; Vladnja i Kodrobudan (Zeta), ogranak Ivezića (Pepića). Od njih su u Kolašinovićima (Bjelopavlići); Glumač (Požega), Srbija, porijeklom iz Drobnjaka; Knić (Kragujevac), od Kolašina Đokmarković, Dedići u Gornjim Šestanima (Primorska krajina) Đoković, Mala Crna Gora (Pusto ostrvo) na ušću Sušice u Taru, ogranak Sandića - Dakića; Nikšić; Timar (Žabljak), dose i iz Čeperja (Potarje); Jugovići (Župa Nikšićka) i Jasenovo Polje (Nikšić), ranije Vojvodić i lemena Nikšić; Berane, pa odatle u Lukavicu (Bijelo Polje); Vraneši (Bijelo Polje); Ga jtan (južna Srbija); doseljenici iz Rovaca (Podgorica) a drugi iz Zagrade (Župa Nikšićka ); Trešnjevak (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Mataruga (Pljevlja); Vasojevići, og ranak Neradovića (Raketića), iz grupe Lopoćana; Borač (Kragujevac), ogranak Vesovića iz Bj elopavlića; Raškovići (Gruža kragujevačka), porijeklom iz Vasojevića; Borač i Brestovac (Krag jevac), ranije: Taranin, porijeklom od rijeke Tare (Crna Gora), prije 1804. god. ; Praga (Nikšić) Đokovići - bratstvo iz sela Jasenovo Polje, u podnožju planine Vojnik, de setak kilometara od Nikšića 104

Đokolaj, Široke, uz Skadarsko jezero (Albanija), doselili iz Stare Crne Gore Đokhaj, G ornji Oblik (Primorska krajina) Đolaj, Tuzi i Podgorica 1876. god.; Nikšić Đolbalić, Gusin je Đolević, Vasojevići, ogranak Zonjića (Dabetića); Grude (Tuzi), ogranak Beriša, potomci Đon Sume Đolić, Mali Zaljev (Bar) Đolović, Ljuhari (Fundina), Kuči. Zajedno sa Perkovićima i Muh ovićima potomci su Đure i Krste Martinovića iz Bajica (Cetinje). Od njih su u dolini L ima, jedni i kao: Đolaj u Zatrijebaču Đoljaj, vić, Zatrijebač (Kuči) i kao: Đoljević; Tuzi; P orica 1910. god. Đoljašaj, kao: Đoljašević i Đoljošaj, Zatrijebač (Kuči) Đoljević, u Vraki ko (Albanija), iz Crne Gore Đombalić, Berane; kod Gusinja ranije Đonbala Đon, Zupci (Trebin je) i Begojevi selo (Šume trebinjske), doselili se iz Stare Crne Gore. Srodnici: I lića - Vukalovića i Vujačića Đonato, vidi: Điokodo Đonaj, Anamelsko polje (Ulcinj); Tuzi Đonb ranije: Vusanj, Vusanja (Gusinje) i Vojno Selo (Plav), doseljenici iz Vusanja ( Vukli), sjeverna Albanija Đondović, Crljenice (Pljevlja) Đone, Bar Đoneta, Zadar (Gornja Dalmacija), doselili se iz Šestana (Primorska krajina) Đoni, it, Ulcinj i područni Reč Đo nin, Salč (Ulcinj) Đonit, Bar Đonitinik, a, Bar Đonković, ranije Vučendreković (šire Pestan), tomci Vuča Drekina u Krnjici (Markovići), Primorska Krajina, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija) Đonlekaj, i kao: Đonlekić, Zatrijebač, ranije Džukelić u Orahovu (Kuči) Đ ekić, vidi: Đonlekaj Đonljekić, vidi: Đonlekaj Đonmarković, Šestani (Primorska krajina), ogra Dedića iz Škrelja (Albanija) Đonov, Cetinje Đonović, u Herceg-Novi doselili se (u 15. v.) iz Kroje (Albanija), srodnici su im u Crmnici, porijeklom od Štipa (Makedonija) ( u 14. v.) i kao: Đonovica, došli na svoje Đenove; Cetinje, doseljenici iz Skadra (Alba nija); Stjepo (Zatrijebač) i kao: Đokaj, ogranak Bonkeća, grana Hota, porijeklom iz Pi pera (Podgorica), vidi: Hot; Rudine (Nikmaraši), Zatrijebač i kao: Đotović; Bistrica (Bi jelo Polje); Ulcinj i područni Reč; Bljaca u Gornjim Šestanima, ogranak Lukića; Knić (Krag ujevac), porijeklom od Kolašina Đonovići, bratstvo u plemenu Brčelima Đonovica, Tomići (Crmn ica), došli iz Zete, preko Kroje (Albanija) došli iz Štipa (Makedonija) u 14. v. Vidi: Đonović Đonhaj, Donji Oblik (Ulcinj), došli iz Bogore Đončić (Junčić), u Kotoru 1460. god. Đ r Đor, i, Ulcinj 1912. god. Đorga, Spič (Sutomore) u 16. v.; Bar Đorgović, Kolašin Đorñević, područno Duga i Gornje Polje; Donje Dragačevo (Srbija), ogranak Pantelića. Bili su i u Bijelom Polju, porijeklom iz Bjelopavlića; Kaluñerica (Beograd) iz Đurñevića Tare (Pljevl ja); Barč i Zakute (Kragujevac), doselili se od Tare, pa i kao: Taranin; Cetinje; Kumbor, Herceg-Novi; Herceg-Novi, po nahočetu; Ulcinj 1890. god.; u Toplicu (južna S rbija), došli iz Rovaca (Podgorica) 105

Đorñ, i, Kotor u 16. v. Đorñijević, Šekular i Murina (Gornji Vasojevići), porijeklom iz Tušin bljak) ogranak Cerovića Đorñić, ranije: Gimanović, pa prešli u Dubrovnik; Obrov (Bijelo Polj e), iz Jezera (Žabljak) Đorković, Nikšić i Risan Đorlić, Zaselo (Užička Crna Gora) iz Pive, p i uskoka Đorović, Vasiljevići (Župa Nikšićka); Ćetkovići (Šekulari); Šestani (Primorska kraji seljenici iz Škrelja (sjeverna Albanija); Žljijeb i Kuti, Herceg-Novi (1687. god.) d oselili iz Stubica (Pješivci); Miruše uz Trebišnjicu Đorovići, rod iz bratstva Ćetkovića iz Š lara, starinom iz Drobnjaka Đorojević, Martinići (Bjelopavlići) i kao: Stojković, Stupa, D uga, u Miločanima i Gornjem Polju (Nikšić) Đotović, vidi: Đonović, u Nikmarašima (Zatrijebač) c, i, Bar Đocit, Bar Đubić, Pečurice (Ulcinj) potomci Ive, kao i područni: Bećirović Đuda, Pa ići, doselili se iz Stare Raške. Razgranati. Od njih su u: Budvi, Ulcinju, Kairu (Eg ipat), i drugim krajevima, kao: Srzentić i druga prezimena Đudelić, ranije Đuda, u Paštrov ićima, od njih u Budvi Đudeti, Kotor Đudrić, Herceg-Novi Đuer, Klezna i Kolomza (Ulcinj) Đuz ić, Gledići (Gruža Kragujevačka), porijeklom iz Kolašina Đujić, Đurašići, Mažići (Kuči), u Za ja), kasnije: Stanić Đujović, Releza (Podgorica) Đujovići, bratstvo u Relezi Đuka, Dobrota ( Kotor) Đukanović, kod Plava su od Bakočevića iz Kuča; Balabanima (Zeta); u Podgorici iz Go rnje Zete; Mačuge (Crmnica); Bjelice i Đinovići (Cetinje), istorodni, od njih su u Pod gorici;Kućište (Krajište) u Cucama (Cetinje), ogranak Ivanovića, potomci kneza Šćepana (rani je Zvicer), od njih su u: Risnu; Nikšiću, područno u Lukovu, Rudinama i Velimlju, prij e bili u Zupcima (Trebinje) pa se jedni odselili u Srbiju, a neki u SAD; Gañi (Rij eka Crnojevića), iz Komana; Kuta (Čevsko Polje) i Podždrijelo (Zaljut) u Čevu (Cetinje), ranije: Ivanović, potomci kneza Ivana Ozrova. Od njih su u Cetinju, Grlici (Danil ovgrad), Breznama i Ivanovićima (Piva), ranije: Ivanović sa Čeva, a ovdje kao: Durutov ić, kao i oni u Brezoviku i Ivanje (Nikšić), kao: Đukanović, Bubrežak (Nikšić), Mratinje (Piv grana Branilovića, od kojih su: Topalović, Sočice, Gojković, vidi: Brajković i Orlović; Led enice i Dragalj (Risan); Kostajnik (Valjevo - Srbija) iz Pive Đukanovići (Ivanovići), bratstvo u Podaždrijelu Đukanovići, bratstvo na Čevu Đukanovići, bratstvo u Križevu Dolu "Đuk vić", bratstvo u Sotonićima Đuk, i, u Baru Đukñurić, Donji Karanikići u Šestanima uz Skadarsk ezero Đukin, u Srpskoj Crnji (Sjeverni Banat) Đukelić, Podgorica Đukić, Crkvičko polje (Piva ) potomci Đurka, došli iz Pošćenja (Žabljak), potomci Abazovića. Od njih su jedni u Jadar, a drugi u Cerovo (Ražanj), Srbija; vidi: Mutap; Lijeva Rijeka (Vasojevići). Od njih s u u: donjem Polimlju, pa preko Bihora u Malaju i Raždagiju (Sjenica) i dalje u Reo vce (Kraljevo), te u druga mjesta: Police u donjem i gornjem Polimlju i kao: Jašar ević u Bihoru, a kao: Đukić u Gračanici, Cecunima i kod Plava i kao: Đukić = Grašić; pješivač došli od Lijeve Rijeke) u područno pješivačko Selište, pa u Straševinu (Nikšić), Bliznu (Pipe od kojih su u Parizu (Francuska) i Gusinju, Metehu (Plav); Cetinje; Štitarice (Mo jkovac); Srbobran (Bačka), kasnije: Kurjački, došli iz Crne Gore; ogranak Đurkovića - Petr ovića iz Pipera otišli u Gril (Vraka), Skadar, 106

kasnije i kao: Kodra; u Vraki (Skadar) i kao: Ajković iz Zete, porijeklom iz Metoh ije; u Podgorici ubilježeni 1903. god.; Brskut (Bratonožići). Od njih su: Šainović u Gusin ju i Đurković u Piperima Đukići (Selištani), bratstvo u Selištima Đukići, bratstvo u Donjoj M , Prekobrñe, porijeklom iz plemena Bratonožića Đukići iz Pive (D.Crkvice), doseljeni iz Pošće ja iz Drobnjaka Đuknić, u Drobnjacima su od bratstva Nikšić Đuković, Bobovo, pa Petine i Pod gora (Pljevlja) i kasnije jedni kao: Mijatović; Kuči; Bistrica (Donja Zeta) iz Gluho g Dola (Crmnica); Đurovci, Bes i Tijana (Donja Krajina), od njih u Kolašinovićima (Bje lopavlići); u Podgorici ogranak Lainovića, od kojih su u Nikšiću; u Cetinju; vidi: Đuković Gudanović u Bistrici "Đuković", grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu Đukslić, Dobra Rije a (Gornje Polimlje) 1485. god.; u Drobnjacima ogranak Bijelića iz grane Nikšića Đulajić, P ješivci, srodnici Sarića iz Banjana (Nikšić) Đulić, Dobra Voda (Gusinje) Đulović, Pljevlja Đu ović, Bar Đulorić, Vasojevići, ogranak Dabetića, grana Novakovića Đul, š, Ulcinj 1885. god. Đ Kotor Đupanović, Kotor Đupovac, Podgorica Đura, Bar Đuran, Škaljari (Kotor), ogranak Zorana iz Duba (Grbalj), a tamo sa Mirca (Cetinje) Đurani, bratstvo u Škaljarima Đuranović, Šišići Grbalj) 9. v., 14. v., i kasnije; Dugi Do u Njegušima (Cetinje), ogranak Punoševića. O d njih su u Kamenarima i Pobrñu (Boka Kotorska); u Berislavcima (Zeta) 1880. god. iz Meterize; Kotor; Peraška naselja, porijeklom iz centralne Crne Gore; Šišići (Grbalj), Žljijeb i Herceg-Novi (u 16. v.) doselili iz Đurñeva Brijega (Hercegovina); Herceg-No vi; Perast (Boka Kotorska) u 17. v., doselili iz Gluhog Dola (Crmnica); Gluhi Do (Crmnica), ogranak Ivčevića; Sotonići (Crmnica); Lipa (Vratolički Ugao) i Paprati (Rije ka Crnojevića), ranije Dobrilović, porijeklom iz Peći, ogranak Đuraškovića. Od njih su u Nikš , Spužu (došao Jovan iz Ceklina i primio islam) i Bjelopavlićima kao i u Dobrskoj Župi ( Cetinje); Grañani (Rijeka Crnojevića), od njih su u Kurilu i Berislavcima (Zeta) i D anilovgradu; Kurilo i Žabljak ogranak Kulića; Štitari (Podgorica); Štitari (Golija), Nikšić, ranije: Ekal-Elej-g iz Velestova (Cetinje); Berane; Cetinje; Kotor; Orahovo (Kuči ) i kao: Đuraš i Đurašević; u Komanima (Podgorica) potomci Đuraša Stanka Vukotina, grana Band iz grupe Orlovića; Martinići (Bjelopavlići), potomci Đuraša porijeklom iz Klimenata, bližnj i Đuraškovićima; vidi: Đurašković Đuranovići (Punoševići), bratstvo u Njegušima Đuranovići, z tva Ivčevića u Gluhom Dolu Đuranovići, bratstvo u Sotonićima Đuranovići, bratstvo u Martinići (Bjelopavlići) Đurar, Klinci, Herceg-Novi Đuratović, Mokrine i Zupci (1692. god.), Herce g-Novi Đuras, Herceg-Novi Đurasović, Herceg-Novi i područni Kumbor, doseljenici iz Zubac a (Trebinje) Đurasovići, bratstvo u Viću (Stari Bar) iz Stare Crne Gore. Iz Vića pojedin i su prešli u Mrkojeviće (Bar), Uliće (Rijeka Crnojevića), Cetinje, Herceg Novi, Kotor k ao i veći broj u Raštane (Hercegovina). Đurasovići na području Starog Bara su potomci Krst ića, čiji su preci porijeklom iz Pipera. Oko 1692. zabilježeni su u Staroj Crnoj Gori, a 1720. u Hercegovini. Od Đurasovića su u Kotoru Đurice (Kotor, Stara Crna Gora)... Đur ačević, Podgorica 107

Đuračić, Stubica i Cerovo (Pješivci). Od njih su u: Cetinju, Dobroti, Herceg-Noviom, Kot oru, Nikšiću i Ratkoceru (južna Srbija) Đuraš, Klinci (Grbalj) u 14. v., kao: Vrančić, a kasn je kao: Đurašević; Ulcinj i područna Donja Klezna; vidi: Đurašević Đurašaj, ranije Đurašović, aču (Kuči) Đurašain, ranije kao: Đurašević, u Nikmarašima (Zatrijebač), potomci Bonkeća; vidi Kotor Đurašević, vidi: Đuraš, u Zeti oko 1270. god. kao: Vranjčić (1331. god.) u Zeti a kasni e kao: Vrančić i Ilić = Đurašević = Gojčinović = Kaluñerović pa Crnojević, potomci Đuraša - Đ li se, jedni u Grbalj, kasnije kao: Đurašević, još kasnije: Đurañević, zavedeno je naselje ka : Đuraševići; Ledinac (na Njegušima), Cetinje i Podgorici i kao: Đurašević - Crnojević (1396. d.). Potomci Ilića (Đuraš). Kasnije jedni kao: Srnojević, vidi: Đurašain; Mišići (Spič), Bar; ice (Cetinje) 1535. god.; Valište (iznad Ljute), Cetinje; Grañani (Rijeka Crnojevića); u Grblju, ogranak Dubravčevića, starinom od Vučitrna (Kosovo); u Boguti i Donja sela (Rijeka Crnojevića) grana Sarapa, doseljenika iz Sarapova (Sarajevo) i kao: Đurašević = Sarap; u Prčanju (Boka Kotorska), u Tudurovićima, porijeklom su iz Pipera, a drugi (Že rodni) kao: Šaruljić; Paštrovići i kao: Jurašević, kasnije: Tomila (Tomilić); Kotor; Crnci i opilje (Piperi); Podgorica; Nikmaraši u Zatrijebaču (Kuči), vidi: Đurašević i kao: Đurašait; erceg-Novom, porijeklom iz Hercegovine (srodnici Kaloñurñevićima, Gorčinovićima i Crnojevići ma), neki su tako zabilježeni u područnim mjestima; zapadna obala Skadarskog jezera Đu raševići, bratstvo u Grañanima Đurašin, Gornja Zeta, 1450. god. Đurašin (Đuro), predak bratst ričkovića Đurašinov (Đurov) Đuričko, predak bratstva Đuričkovića Đurašinović, Podbišće (Mojko atovića iz Rovaca Đurašić, Gluhi Do (Crmnica), grana Vuletića, u Podgorici 1905. god.; Đuraši (Pljevlja) Đurašić, grana bratstva Vuletića u Gluhom Dolu Đurašković, oko 1700. god. zabiljež u Crnoj Gori; Đuraškovići na području Rijeke Crnojevića su potomci Krstića, čiji su preci po ijeklom iz Pipera. Srodnici u Klimentima (sjeverna Albanija); u Dobrsku okuće (Cet inje) kao: Đurašković, grana Dobrilovića, od njih u Gornje Vasojeviće, tako u Donjoj Ržanici i kao: Đurašević = Radovanić; u Podgorici iz Ceklina; isti su kod Gusinja i Plava kao: Đu ričanin, Lušac, Berane i kao: Đurašković - Lušcanin, a u Beranama kao i okolini: Popović, Daj ović i Tomašević; Adrović, a kao: Đurašković došli iz Vrbice u Bihoru, Alimpijević i Đurñevac vićima su od njih Đuraškovići u Bjelopavlićima, Podgorici, Ulcinju, vidi: Đuranović; Nikšić; g-Novi i područna Topla; Bar Đuraškovići iz Gornjeg Ceklina Đurbabić, Bijelo Polje, Berane i Podgorica; Skadar (Albanija) iz Crne Gore Đurbović, Podgorica Đurbizović, u Podgorici 1 904. god., Carigrad (Turska) Đurvuzović, Podgorica, porijeklom iz Komana Đurgagić, Podgo rica Đurguzović, Podgorica Đurñevac, Morača (Kolašin) kao: Đurñevac = Lješnjanin u Ivanje (Ni Rovaca (Podgorica), vidi: Đurašković; Đurñevci, bratstvo u Lukovu kod Nikšića Đurñević (Balši vlastela 1396. god.; u području Drobnjaka 1445. god.; Paštrović; Nikšić 1546. god.; Maine (1434. god.), Budva; Budva u 15. v.; Rudine (1309. god.) na Banjskoj visoravni; Miruše na lijevoj obali Trebišnjice; u Crmnici (Dabiživ i Đurañ 1454. god.); i Drobnjaci ( kasnije i naziv Banjani) kao: Đurñević = Heraković, a jedni i kao: Bob(al)ević 1655. god.; Kovačine (Pljevlja); Đurñević Tara, pa u Pljevlja; Kričak (Pljevlja) jesu iz područja Kolaši a; Vrbovo (Pljevlja) iz Drobnjaka; u Paštrovićima 1516. god.; Ubli, sa katunima Star i Katun i Bljuštzra (Kuči). Od njih u Podgorici i jedni u Podgrad i Liještu (Kuči). Od n jih su područni Milić, od kojih su Ganić 108

kod Gusinja, u Plavu, Rožaju, Kolašinu, kod Bijelog Polja, grana Vujoševića, od kojih su Radonjčić u Gusinju i Kosovskoj Mitrovici, zatim Micanović u Kolašinu i Raškoj oblasti, p a Klikovac u Zeti i Pajović, od kojih su u Vladanji i Balabanima (Zeta). Od Milačića i Vujoševića su (Đurñević) i istoprezimenjaci u Vasiljevcu (Šumadija) i Prelević u Kolašinu, p i Đurñevića, doselili se iz okoline Skadra (Albanija); Podgorica, iz Kuča; Kosovi Lug (B jelopavlići), potomci Malonšića. Od njih su u Piperima; u Mircu (Cetinje); Pješivci; Mai ne (Budva); Tuzi; Berane; Kolašin; Zeoke (Šumadijska Kolubara), porijeklom iz Morače ( Kolašin); Moštanica u Kaluñerici (Beograd) iz Đurñevića Tare (Pljevlja); Paštrovići, ogranak ića; Prčanj (Boka Kotorska); na području Risna i Herceg-Novog potiču iz Popova (Hercegov ina); jedno vrijeme su boravili u Zupcima (Trebinje) 17. v. Dosta ih se iselilo u druga mjesta; U Mirušama (Nikšić); U Đurñevu (Bačka), iz Crne Gore Đurñenović, Herceg-Novi ručne Brgule Đurñić, Virak, Komarnica i Motički Gaj (Drobnjak), ranije kao: Miličić u Ublima a Banjskoj visoravni, odakle su preselili u Drobnjake; Dubrovsko (Šavnik), ogranak Ćutovića; Grañani (Rijeka Crnojevića), starinci; Rijeka Crnojevića, porijeklom iz Peći (Met ohija); u Rovcima (Kolašin) Đurñići, bratstvo u Drobnjacima Đurević, Dragomi Do (Ćeklići), Ce je Đurevići, vjerovatno prezime negdašnjeg brastva u Dragomi-dolu Đurešić, vidi: Petrović = K rañorñević Đureñaković, Budva Đuretin, vidi: Đuretić Đuretić, Bjelopavlići, ogranak Brajovića u Goričanima, Gostilju i Mojanovićima (Zeta), a odseljeni u Vraku (Skadar) i kao: Đure tin = Savoja; Podgorica, sišli ispod Bjelasice, vidi: Đukić u Vraki Đurilović, u Kotoru Đuri lović, Cuce (Cetinje) Đurin, ranije Suña, Paštrovići Đurina, bratstvo u selu Slivnici na pov rši trebinjskoj. Oko 1500. god. doselili se iz Dragomi Dola (Đureski Do - Ćeklići), Ceti nje kao: Ilić Đurinić, paštrovska brda Đurinović, Krašići (Tivat), porijeklom iz Hercegovine ović, Herceg-Novi i okolina, porijeklom iz Hercegovine; Kotor; Budva Đurisavić, Crmnic a Đurisović, u Gluhom Dolu (Crmnica) Đurić, Cuce. Od njih su u: Ulcinju, Herceg-Novom i područnim Mokrinama, Podima, Srbini i Toploj. Jedno vrijeme su boravili kod Trebin ja (Hercegovina); Rašići (Tivat) porijeklom iz Albanije; Dobrota (Kotor) i u Kotoru, vidi: Vuković; Budva i područne Maine, i u Kotoru; u Gluhi Do (Crmnica). Od njih su u Darzi (Ulcinj); Krtole (Grbalj); Osoje i Prisoje u Donjem Zagaraču (Danilovgrad ), ogranak Radmanovića; u Bratonožićima; Pješivci, ogranak Premovića. Od njih su u Loznici (Mačva); Berane; Vraka kod Skadra (Albanija) i u Gusinju; Trojice (Pljevlja) 1832 . god.; Kostajnik (Valjevo) i Pive u Cerovu (Ražanj), Srbija Đurići, bivša porodica u Do njem Kraju Đurići (Radmanovići), bratstvo u Donjem Zagarču Đurići, bratstvo u Boki, u selu S rbini Đurići (Jovovići), bratstvo u Gluhom Dolu Đuric, Paštrovići i Maine (Budva) Đurica, Nik Kotor iz Stare Crne Gore, vidi: Đuričanin; u Podgorici 1908. god. Đuričanin, Brezojevice i Đurička Rijeka (Plav); Gusinje ogranak Đuraškovića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Lijeva Rijeka (Podgorica), i kao: Đurica Đuričević, Bjelice (Cetinje) 16. v. Đuričić, Gluhi Do (Crm ica) ogranak Brankovića-Čarapića; Rovine, Kobilji Do i Prentin Do, Male Cuce (Cetinje) ; Golija (Čarañe), Nikšić, doselili se iz Bodežišta (Gacko); Rajkovac, Valjevska 109

Kolubara, porijeklom iz Pive; Gusinje; Motike (Čačak), porijeklom iz Bihora (Bijelo Polje); Područje Risna i Herceg-Novog, porijeklom iz Hercegovine; Kujava i Danilov grad (Bjelopavlići), ogranak Vulića; Paštrovići; u Pješivcima i kao: Đuričić (Mijušković); Sa erceg-Novi (1692. god.) iz Bobana Đuričići, bratstvo u Rovinama, u Prentinu Dolu i u K obiljem Dolu u Malim Cucama Đuričić, zagranak bratstva Brankovića-Čarapića u Gluhom Dolu Đuri vić, Donji Kraj (Cetinjesko polje); Dobronjež do (Đuričkov do) u Cucama; odatle i iz Cet injskog polja dolaskom pod Garač planinu i u Komane (Podgorica) potomci Đurička Ivanov a razgranali se i ima ih u više mjesta Zagarača. Jedno vrijeme su živjeli u Čarañe (Gaco), kao dio grupe Orlovića; od ovih Đuričkovića su: Bogetić, pa od njih kao: Mihailović i Drago vić u Umčarima (zaseok Živkovac), Srbija, kasnije oni u Umčarima kao: Rasavović, kod Soko Banje u Jablanici i Uroševcu kao: Bogetić; u Spiču kao: Rasavović; Bar i kao: Vešković i Vuk sanović, kod Valjeva kao: Vuković kasnije Lazarević, Kočani (Nikšić), kao: Bogetić i odatle u Labljane (Peć), Cetinju, Trinidadu (Kolorado) Đuričkovići, bratstvo u Bajicama Đuričkovići, b atstvo u Zagarču Đurišević, Nikšić Đurišić, Banjani (Nikšić). Od njih su u Vrbici (Pljevlja) ez; Vraka (Skadar) iz Lješanskog područja; Zabesa u Boljevićima (Crmnica); Mijogost u Gornjem Zagaraču (Danilovgrad), srodnici drugih "Mojogoštana"; Podnožje Velje Gore u P arcanima (Podgorica). Od njih su u Zabjeli, Donjem Botunu i Ponarima (Zeta); Pod gorici; Bobiji (Rijeka Crnojevića); Bar i područni Đenñinovići (Sutomore), porijeklom iz S tare Crne Gore; Ulcinj 1887. god.; Danilovgrad; Perast i okolina (Boka Kotorska) , porijeklom su iz Stare Crne Gore; Stoliv i Radovanići (Tivat) jesu starosjedioci ; Budva, a jedni su po majci; Cetinje; U Gornjim Vasojevićima, ogranak Rajevića iz g rupe Kovačevića; Tušići (Berane) i kao: Medović, došli iz Kralja (Andrijevica); Pljevlja i p odručno Maoče; Dobrilovina (Mojkovac); Bobotovo Groblje u Goliji (Nikšić), doselili se i z Bodežišta (Gacko), srodni sa istima u Vratkovićima (Gacko); U Kosovi Lug (Bjelopavlići ) doselili se iz lješanskog područja; U Danilovgradu; Morinj (Risan) Đurišići (Mijogoštani), bratstvo u Mijogoštu Đurišići, bratstvo u Parcima Đurišići, bratstvo u Boljevićima Đurkalić, vci (Donja Zeta) Đurkinak, u Podgorici Đurko, i kao: Dodac, Dolac (Rijeka Crnojevića) preselili se iz Paraca (Podgorica). Od njih su u Srbiji Đurkove Doline, bratstvo u selu Krugu Đurković, Riñani (Nikšić), ogranak Dragoševića = Trebješana. Od nji su u: Dubrovs , Žabljak, Gornja Brezna (Piva), porijeklom iz Kuča, srodnici Dakovića u Grahovu (Nikšić). Istoimeni koji su bili nastanjeni u Riñanima (Nikšić); kod Mojkovca; Nikšićko Prekovoñe, po rijeklom iz Kuča; u Banjanima jesu iz grupe Klenčana, doseljenika iz Visokog (centra lna Bosna), a tamo iz Klenka (Srijem), porijeklom su iz Kosova. Ranije kao: Tomaši i od onoga što je ostao kod Visokog su Avlijaš, a ovi u Banjanima nadimak "Klenčani" po Klenku u Srijemu. Kasnije nova prezimena: Baćović, Gligović, Antović, Lučić, Đurković i Vu ić koji su se nastanili na Meku Grudu i Korita (Bileća). Jedno vrijeme jedni su se p rezivali Mulina, od njih i Ćoro, bili na Romaniji. Od nji su: Antovići, Baćovići, Đurkovići, Gligovići, Orbovići, u više naselja Srbije; u Dabar (Hercegovina) kao: Antović; Kamenar i (Risan), doselili iz Banjana; Budva; Njeguši (Cetinje) 15. v.; u Srbiju iz Jošice (crnogorske), mjesta nepoznata; Kosijeri (Cetinje), došli iz Bjelica (Cetinje). Od njih su u Goričanima i Botunu (Zeta); Sretnje (Bjelopavlići), grana Tomaševića, potomak a Bijelog Pavla; u Mojanovićima (Zeta) ogranak Kneževića; u Trstu (Italija) porijeklom iz Boke Kotorske; Brezna (Piva), ranije: Radosavović u Bezjovi i Krnjaži (Kuči); u Nj egušima (Cetinje); Petina (Pljevlja); Od navedenih u Blizni i Zovom Dolu (Piperima ): Đurović, Raslavić, Radulović, Ljumović sa Vukićima, od istih su u: Spužu, Vranićima, Velje skom selu (Podgorica), 110

Limljanima (Crmnica) i kao: Vukosavović, Podgorici, Cetinju, Kolašinu, kod Peći, i Nišu kao: Piletić, Kragujevcu, Petrovom selu (Kladovo); Kotor; Limljani (Crmnica); Soto nići; Dupilo (Crmnica); iz Gluhog Dola (Crmnica) kao: Đuković u Bistricu (Zeta) i kao: Đurović (Gudanović); iz Čeva (Cetinje) Godunović preñu u Balabane (Zeta) i prozovu ih: Đurov Brate se sa Miranovićima i Balabanima; u Podgorici su iz Pipera; u Oputnim Rudina ma; Đurković u Lutovu (Bratonožići), jesu potomci Mihaila Pipova, vojvode koji je izmaka o iz Kosovske bitke. Od ovih Đurkovića istorodni su u: Piperima (Dubravi, Zavali, Po tpeću, Blizni i Zova Dolu), Dapsićima (Berane), Zagorju. Istorodni sa: Lutovcima u P olimlju, Đurković (Piletićima) u Piperima i Nišu, a jedni kod Kragujevca i Petrovu Selu (Cetinje), Podgorici, Spužu, Crmnici (kao: Vukosavović) svi iz Pipera Đurkovići, bratstv o u Kosijerima Đurkovići iz Pive (G.Brezna) doseljeni iz Kula od Prekića Đurkodolac, Don ji Đalci u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) Đurkodoljci - Pejovići, bratstvo u selu Djalcima Đu rkonja, Ulcinj 1912. god. Đurnić, Mačuge (Crmnica) Đurnići, bratstvo u Sotonićima Đurnovići ( novići), bratstvo u Bijeloj, u Boki Đuro (Đurašin), predak bratstva Đuričkovića Đurov, u Baru vić, Otilovići, pa Jugovo, Crljenice i Potrlica (Pljevlja); Goleša i Mažići (slave Đurñevdan) Pljevlja; Trojice (1753. god.), Pljevlja; U Podgoricu iz Komana 1601. god., jed ni iz Bjelica u Podostrog (Budva), vidi: Berek; Zagrad (Župa Nikšićka), ranije: Krunić, iz grupe Nikšića; Bjelopavlići: Zanugline i Požar ogranak Grupkovića, Slatina, Ožlindrijen i Spuž (Bjelopavlići), ogranak Grupkovića i Ćurioc, ogranak Tomaševića; Bijela (manastir), Šav ik ogranak Gluščevića (Miloševića) u Donjoj Bijeloj; Lukovo i Ivanje (iz Pješivaca), Nikšić, ni su iz Cerova (Pješivci) u Zagrad, Župa Nikšićka. Od njih su u Šavniku i jedni odatle u Nikšić, Trnovice (Višegrad), ogranak Kujundžića iz Riñana (Nikšić); Nikšićko Prekovoñe; u Crn i) iz Bjelopavlića; Pješivci (Bogetići). Od njih su u Nikšićkim Trepčima, Svibi (Piperi), bl ižnji Radišićima - piperskim. Od njih kod Kuršumlije (Srbija); Vukosavci, Goričenima i Pon ari (od njih u dotičnoj Bistrici), Donja Zeta, su od Lambuljića; u Matagužama (Zeta) 1 492. god. Velji Zalazi (Cetinje) 1439. god. ranije Drugović iz Zete. Od njih su u Prčanju, Kamenarima i Dobroti (Boka Kotorska) i Odesi uz Crno more; Kućišta u Ćeklićima (C etinje), ogranak Kaluñerovića; Zagorak (Pješivci), ranije (Zagorčani) Šćepanović; Petrov Do u klićima, starosjedioci; u Cucama (Miokova Dolina), Zaljut kao: Preobražanin iz grupe Bajkovića; Musterovići (Gornji Zagarač); u Rovcima (Podgorica), u Crmnici: Dupilo (Đuro vića kuće); Sotonići (Mihaila Nikolića); u Pješivcima (Nikšić). Od njih Nikšićka Trepča, Nikš i Valjevu; Limljanima; u Đurovićima (Đekići), Cetinje; Začir u Ljubotinju (Cetinje); Rele za i Orasi u Lješanskom području (Podgorica), ranije: Đujović; Orasi (lješansko područje); G lavati (Tivat) iz Bajica (Cetinje); ogranak Mijajlovići, grana Krivokapića; Podubla (Njeguši), kasnije kao: Bećir ili Bećirović; Cetinje; Šavnik, doseljenici iz Bjelopavlića; G usinje; kod Rožaja; područje Bjelopoljske Bistrice; Kotor; Kuti i Savina, Herceg-Nov i, oko 1692. god. doselili se iz Gacka (Hercegovina); Prčanj (Boka Kotorska) u 16. v. došli iz Stare Crne Gore; Dobrota (Kotor); Žljijeb (Boka Kotorska); Kotor i podr učni Zalaz; Pod Lišnjem, pa sišli u Zupce i Dobru Vodu (Bar); u Pivi ogranak Blagojevića , od njih na Glasincu (Romanija); u Podgorici su iz Grañana (Crmnica); Dučići (Kuči). Og ranak Žikovića (Živkovića) grupa Mrnjavčevića. Od njih su u: Crmnici, Darzi, Zupcima i Dobro j Vodi (Bar), Ulcinju, Dulićima (Gacko), Bašči, Klancu i Kržici u Bihoru (Bijelo Polje); Bijelom Polju i okolini; Ogranak Dedića, srodni Đurovcima; Dedići u Gornjim Šestanima i Arbanešu (Krajina); ogranak Kujundžića iz Riñana (Nikšić), naseljeni u: Bijelo Brdo i Trnov ice (Višegrad). Srodni tamošnjim Bočovićima; Valjevu, Mokroj Gori (Višegrad), Obrenovcu i Kraljevu (Srbija); Suvodol (Rožaj). U Rovcima (Podgorica), Đurovi potomci. Od njih s u u Toplici (Kuršumlija) kao: Miletić; Sutorina (Bar) iz Bara, porijeklom iz područja Rijeke Crnojevića; Seoca (Piperi), potomci Đuke i Boža Veškova; Kod Plava i kao: Đurković, r anije 111

Đurović (preñe Vušurović) iz Zavale (Piperi). Od njih su u Bosni oko 1880. god.; Đurković (Će , Cetinje; Crkvice (Nikšić); Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Zagrnji (Zagradi), Žup e Nikšićke, pa jedni iz Zagrade u Nikšiću i Drobnjacima Đurovići (Đurašin), predak bratstva Đ ića Đurovići (Đurasinov) Đuričko, predak bratstva Đuričkovića Đurovići, stari muslimani u Ćek uže prezime jednoga dijela bratstva Martinovića u Bajicama Đurovići, bratstvo u Veljem Z alazu Đurovići, ogranak bratstva Kaluñerovica u Kućištima (Ćeklići) Đurovići (Preobrežani), b u Zaljuti Đurovići, bratstvo u Cerovu (Pješivci) Đurovići, uže prezime bratstva Zagorčana il Šćepanovića u Zagorku Đurovići, bratstvo u Musterovićima Đurovići, bratstvo u naselju Orasim ovići, uže prezime bratstva Đujovića u Relezi Đurovići, bratstvo u Ljubotinju Đurovići, brats u Dupilu Đurovići, bratstvo u Sotonićima Đurovići, bratstvo u Limljanima Đurovići, porodica selu Glavatima u Boki Đurovići, bratstvo u Dobroti Đurovići, ranije prezime Bećira (Bećirov ića) Đuroević, u Lješevićima (Grbalj) 1544. god. Đuronjac, Bistrica (Primorska krajina), roña i područnih Lukića Đurperović, Šestani i Releza uz Skadarsko jezero, ogranak područnih Lukića Porijeklom su iz Škrelja (Čkrela), sjeverna Albanija; Crkvičko polje (Nikšić), jedni preñu u Bosnu, a od njih neki Karo preñe u Nikšić a od ovih u Pariževiće (Kiseljak), Bosna Đurovac , Šestani, srodni Lukićima Đurčević, u Vraki (Skadar), iz Kuča, srodnike imaju u Zeti Đurčić, nje; Perast i Morinj (Boka Kotorska) Đustijan, Ulcinj 1553. god. Đutović, Plav, ograna k Cirkovića Đutrić, Kruševice, Herceg-Novi su iz Zubaca (Trebinje) 1694. god.; Herceg-No vi, Podi. Od njih su u Perastu; Jošanice (Risan) E Ebenvalder, Budva, po majci Ebn er, Herceg-Novi Eborneze, Herceg-Novi, porijeklom iz Portugalije Ebuka, Paštrovići u 1600. god. Ebuc, Paštrovići Ević, Nikšić Edeleni, Dobrota (Kotor) Ejl, i, Klezna i Pistul e (Ulcinj) Ekatarina, Kotor Ekatgino, Kotor Eknić, Morača, potomci Bogićevi, doseljeni ka ispod Huma hotskog Elaković, Uskoplje (Trebinje). Oni su iz Povije (Nikšić) Elvić, He rceg-Novi, po nahočetu Eldić, Pržište (Mojkovac); ogranak Kaljića u Donjem Kolašinu Elez, vi di: Elezović, Kotor, Nikšić 112

Elezaga, Ulcinj Elezagić, Ulcinj Elezović, Grahovo, Viluse, Pod Zaljut, Petrovići i Ve limlje (Nikšić). Ranije Elez u Grahovu. Ima ih u Gruži (Dubrovnik) Vučitrnu (Kosovo), od akle navode da im je porijeklo, Izgorima i na Zagorju (Hercegovina); Topla, Herc eg-Novi, iz Banjana, od njih su u Dubrovniku; Bar; Štoj (Ulcinj); Kralje (Andrijev ica), porijeklom iz Vrmoše (Gusinje); u Zetu iz Bajica; područje Bistrice (Bijelo Po lje) Elek (Eleci), Štitari u Goliji (Nikšić), porijeklom iz Velestovo (Cetinje). Od nj ih su kasnije kao: Đuranović u Goliji. A drugi odselili u Borač i Nevesinje (Hercegovi na); u Podgorici 1900. god. Elenić, Kumbor, Herceg-Novi Eleci, vidi: Elek Elmazović, Ivanja (Nikšić), ogranak Ćorovića odseljenih u Novi Pazar Eminović, Bar Emo, Paštrovići Ente , u Paštrovićima, potomci Novaka Crnca Epikad = Epikada = Epikadi, u Riječanima (Donji Banjani) - Nikšić u 1. v. nove ere, vidi: Busija (Flavija) Epikad, a, vidi: Epikad Erak, u 16. v., ranije Eraković, sišli iz Banjana u Radovanoviće (Tivat); Herceg-Novi Eraković, iz Brešova Dola (u Velestovu) - Cetinje, predak došao u Banjane (Nikšić), jedna grana kasnije i kao: Pejović, bližnji srodnici (istorodnih) Kilibarde, kao u Bogmilo vićima (Pješivci) Bošković, Perović i Mijušković koji su Todorovi potomci; Oglañenica (Valjev porijeklom iz Njeguša (Cetinje). Vidi: Heraković; u Moraču (Kolašin), došli iz Njeguša (Cet inje) i Erak. Od njih u Lubnici (Berane) kao: Obradović od njih Ontović; Bjelopavlići, grana Brajovića, jedni i kao: Saveljić. Od njih su u Podgorini (Valjevo) i Samokovu (Rusija); Pošćenje (Žabljak) Ervačo, u Baru 1306 - 1309. god. Erbez, Grahovo (Nikšić) i pod ručne Oputne Rudine i u Nikšiću, porijeklom iz Hercegovine, poslije 1878. god. Ervović, Paštrović Erdeljan, Podgorica Erdeljoć, u Gornjem Polju (Nikšić) Erić, Brajkovići kod Glasinc na Romaniji, ogranak Cicmila iz Pive; Ljubičevac u Jasenici (Srbija), porijeklom od Bijelog Polja (Polimlje) Erkočević, i kao: Rkočević, na Žabljaku uz Skadarsko jezero do 1679. god. kada su odselili u Skadar; Tuzi Ermano, Baošići, Herceg-Novi Ermenac, vi di: Armenko i Rmenko Erović i kao: Herović, Rovčani, ogranak Bulatovića, naseljeni u: Bo ljanice, Zaton, Korita i Poda (Bijelo Polje) i kod Novog Pazara; ogranak Islamov ića, ranije Bogavac Eutici, Kotor Erc, u Prčanju (Boka Kotorska) Erceg i kao: Seljan in, Seljani (Rijeka Crnojevića); Podgorica; Donji Stoliv (Tivat); Gornja Lastva (T ivat); Herceg-Novi, grad Herceg Stevana (1425. god.) i u Hercegovini Ercegović, Vr anovići (Grbalj) u 14. v. doselili iz Hercegovine, pa jedni odatle (u 1680. god.) prešli kod Perasta, u Morinj, Kostanjicu, Jošicu, Kamenare (Boka Kotorska); Lepetane (Boka Kotorska); Kotor; Budva, po majci Ercit, Kotor po nahočetu Eskulo, Kotor (1 443. god.) iz Italije Eñ, i, Crniš u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), srodnici Ćorovića u područnim Štitarima Ećo, Nikšić; Kod Bijelog Polja i kao: Hećo, ogranak Ćorovića (Ćorojevića) eklom su iz Rovaca; u Podgorici Eutorović, u Paštrovićima, kasnije Grloman, srodnici M itrovića Efendić, Rožaje; Bjelopavlići i Bjelostavci (Podgorica), porijeklom su iz Šame 113

Eferović, u Podgorici 1900. god Efović i kao: Efović = Selkić, Berane; iz Šalja u Podgoric u, Sarajevo i Tiranu Eftemović, Ulcinj Ecet, Nikšić F Fabianić, Herceg-Novi Fabijanić, Bud va Fabris, Kotor; Budva; Peraška naselja, gdje su došli 1870. god. sa ostrva Korčule ( Dalmacija) Fagaiel, Podgorica Fadalović, Njeguši (Cetinje) Fazlijukić, Kuči Ledinjani, u Nikšiću i Podgorici Fazlić, Pelinkovići (Ulcinj) Fazličić, Ulcinj i područne Kunje, ogranak odručnih Vučkovića Fazlović, Kruče (Ulcinj) Faži, u Tivat su došli iz Istre Fažo, Tivat Fakov ljevlja 1912. god. Falet, 1521. god. u Budvi Falkoni, Kotor Faltura, Prčanj (Boka Kotorska) Falcani, Kotor Fan (Fani), Ulcinj Fanović, Boljanići (Pljevlja) Fanfani, Đen ovići, Herceg-Novi doseljenici iz Dalmacije Fanfini, Đenovići i Baošići, Herceg-Novi Faočić, idi: Ćuković u Risnu Farbis, Perast (Boka Kotorska) Farčić, Dobrota (Kotor) Faska, Kotor Faslović, Ulcinj Fatahović, Podgorica; u Rožajima porijeklom Kuči, srodni: Ganić (i od nj ih Vidić), Bećiragić, u Soviću (Bačevcu) i Ramović u Lžicama (Rožaje) Fatimić, Ulcinj Fatić, ane ogranak Zečevića; u Vasojevićima grana Miomanovića; jedni Fatić = Đaković; kod Skića, Pla i Gusinja; kod Rijeke Crnojevića, ogranak Radetića iz Pipera Fatići, bratstvo iz pleme na Vasojevića, najbrojniji ogranak bratstva Guberinića, naseljeni u Konjuhu Fatkić, Tu zi Fatmila, Ulcinj Fatnik, Kotor Fačić (Račić), Morinje, Herceg-Novi Fedelini, Kotor Fed erici, Budva Fejzagić, Pljevlja 1864. god. Fejzić, kod Rožaja iz Keljmendi (Klimenata) , Albanija Feko, Berane, Gusinje, od njih u Baru Felaković, Kričak (Pljevlja) Felaho vić, Kričak (Pljevlja); u Ulcinj došli 1888. god. iz Skadra Felić, Rožaj 1899. god. Femama nti, Kotor Femijić, Femića Krš i Brzava (Bijelo Polje), vidi: Femić 114

Femić, u Femića Kršu (Polimlje), Brzavi i Zatonu (Bijelo Polje) su od Balevića - Pejovića sa Peleva Brijega (Bratonožići) Femići, Femića krš - Bijelo Polje, bratstvo Vasojevići Fenok io, Dobrota (Kotor) Fencl, Nikšić Feranić, u Plavu 1909. god. Ferar, Kotor Ferari, Bud va Feratović, Benkoći (Zatrijebač), Kuči, ogranak Bonkeća, prešli u Budovicu, Gusinje i Vojn o Selo (Plav); u Rožajima i kao: Šabović iz Zatrijebača Fergatović, Budojevice (Plav), 190 2. god. Ferdinand, Herceg-Novi Ferizović, Podgorica i Berane došli iz Nikšića; Rožaje i ka o: Balota Ferjanović, Podgorica Fero, Prčanj (Boka Kotorska) Ferona (Verona), Budva Ferov, Plav Ferović, kod Plava i Bijelog Polja, jedni kao: Šabović, ogranak Ljuhara iz Fundine (Kuči); Gusinje, vidi: Feratović Ferovići su ogranak Šabovića, iz plemena su Kuč, p redak Jakup Ferov Šabović, se prozvao Jakup Ferović koji je poginuo u bitci na Noksiću 1 879 godine. Islamske su vjere. Ferhatović (Feratović), kod Plava; Bistrica (Bijelo P olje) i jedni preñu u Novi Pazar Fetaković, područje Bistrice (Bijelo Polje) i Podgori ca Fetahaj, Anamali i Gornji Oblik (Gornja Krajina) Fetahović, Rožaje, iz Kuča; jedni kod Rožaja ogranak Murića Fetić, Resnik, Loznica i Kredenik (Bijelo Polje), porijeklom iz Kuča; Pljevlja 1844. god. Fefela, Kotor Fehatović, Lučice i Ribarići (Rožaje) iz Kuča Fi ale, Kotor Fiari, Kotor Figanović, u Zeti, iseljeni u Skadar i Sarajevo Fideli, Ko tor 1450. god., porijeklom iz Venecije Fiković, Nikšić Finalanović, Podgorica Filip (Fil ipi), Štoj (Ulcinj); kod Perasta i Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegov ine Filipin, Perast, doselili iz Stare Srbije Filipov (Filipović), Donji Stoliv (T ivat) Filipović (Filipov), Dobrilovina (Mojkovac) u 15. v.; Kotor; Cetinje; kod Ri jeke Crnojevića, u Mijanovićima i Golubovci (Zeta); Balabanima (Zeta) i Podgorici došl i iz Radeće (Piperi) 1884. god. i kao: Dragišić; Valjevu (Srbija); Albaniji i Lici, og ranak Brajovića iz Bjelopavlića, gdje ih ima u područnom Jelenku, Gostilju i Kosiću; Dob rska Sela (Dobrska Župa), Cetinje ogranak Ražnjatovića, od njih su u Cetinju; Lici; Va ljevskoj Podgorini (Srbija), Ulcinju od 1900. god.; Tirani (Albanija) i Mojanovići ma (Zeta); u Gruži Kragujevačkoj ranije ikolić (Ivanović) iz Pive; Strma Gora (Valjevo) iz Ćeklića (Cetinje); Užička Crna Gora, porijeklom iz Pive; Nikšić; Zagarač (Danilov Grad); B stajei Jugovići (Župa Nikšićka), ranije Bastas, porijeklom iz Bastasa (Stara Crna Gora); Golubovci (Zeta), iz Pipera. Od njih su u Donjoj Ržanici (Vasojevići); Dobrilovina, Pošćenje i Polja (Mojkovac); Vrbica (Jasenica), Srbija doseljenici iz Vrbice (Bihor a), Bijelo Polje; Gradac i Kuči (Pljevlja); u Dužinama (Drobnjak) su od Đurjanovića (Oma kalovića), Novljana; kod Plava i Gusinja; Buljarica (Paštrovići); Sutomore (Bar) 1850. god. Filipovići, rod u Strmnoj Gori Filipovići, bratstvo u Đuričkovićima Filov, Bar 115

Filotić, Nikšić; Grahovo (Nikšić); Risan i Kumbor (Boka Kotorska) 1652. god. i u Drobnjaci ma Filotijević (Grgurević), ogranak Dančulovića, grana Đurjanovića (Omakalovića), Novljana Fi er, Cetinje Finester, Kotor Fioreli, Kotor Fiorenini, Budva; u Tivtu i kao: Fior ei; Kotor Fiori, Kotor Fiorini, Budva Firduz, u Grahovo (Nikšić) starinom iz Turske Firulija, odseljenici iz Vlaha Bijelo Polje u Bosnu Fister, Cetinje Fic (Fici), Ulcinj Ficić, Ulcinj Fišek, Sutomore (Bar) 1860. god. Fišer, u Peraškim naseljima iz Ist re; Herceg-Novi; Nikšić 1873. god. Fištan, Bar Fištciur, ziu, kiur, Perast (Boka Kotorsk a) Fišćur, Perast (Boka Kotorska) Fišur, Perast, porijeklom iz Kranjske (Slavonija) Fj orović, Kotor Floilg, Herceg-Novi Florenito, Kotor Flor (Flori), Herceg-Novi Flori o, u Kotoru 1520. god., porijeklom iz Italije Foglić, Ulcinj Fogrošer, Kotor i Herce g-Novi Fodalović (Vodalović = Vodale = Vodalija; Punošević, prvobitno), na Njegušima (Ceti nje), odseljenici u Krivošije (Boka Kotorska), Nikšić, Glibavac (Nikšić), a u Lastvu (Tiva t) kao: Odale (Vodale), a u Glibavcu kao: Vodalović i Odalović. Iz Krivošija jedni se nastanili u Đenoviće i Sasoviće, Herceg-Novi Fodalovići (Vodalovići, Vodale, Vodalije), br atstvo u Njegušima Folić, ogranak Raketića (Lopoćana) u Vasojevićima. Od njih su u Gusinju (Gornje Polimlje), od 1912. god., a u Plavu i kao: Radenović 1911. god., u Podgor ici i Metohiji Folprek, Kotor Fontan, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka For etić, Kotor Forta, e, Gatac (Bar) Fortat, Kotor Foskarin, u Kotoru Fočić, Bukovica (Ko vačevići), Pljevlja Fradel, staro bratstvo u Kućištima (Ćeklići), Cetinje Fražić, u Tivat dos li iz Istre Frajbeger, a, Brskovo (Mojkovac) 1282. god. Framović, Kotor Fran (Fran e), Bar Franačev, Paštrovići 1636. god. i kao: Franokeljić Franeta (Vranet = Lapčić), u Lapči a (Budva), porijeklom iz Francuske. Od njih su u Budvi; Kotoru i Podgorici Franz on, Kotor Franzuli, Kotor Franić, Paštrovići 1630. god. Franićević (Franić = Medin), u Paštro ićima 116

Franičević, vidi: Franko Franko = Franičević, u Kastel Lastvi (Petrovac na Moru) porijek lom iz Metohije. Odselili na ostrvo Hvar i SAD Frano, Sutomore (Bar) 1861. god. Franov, Kruče (Ulcinj) Franović, ogranak Ljubiša u Paštrovićima i kao: Begović = Franjović; u krtolska naselja u Grbalj došli iz Stare Crne Gore; Kotor; Dobrota, Škaljari i Stoli v (Boka Kotorska) porijeklom iz Stare Crne Gore; Bjelice (Cetinje); Sutomore (Ba r) 1911. god.; Gornji Brčeli (Crmnica); Franovića ima iseljenih u Banatu i SAD Frano vići u Reževićima, Paštrovići Franoljević, vidi: Franačev Franc (Francoi = Franci), u Ljuboti ju (Rijeka Crnojevića) grana Jakšana; Štavica (Rožaje); Boljanine, Resnik i Rasova (Bije lo Polje), porijeklom iz Francuske Frančešković, Krašići (Boka Kotorska) i Kotoru 1482. go d. Francesković, Krašići (Boka Kotorska) Frandžović, Perast (Boka Kotorska) Franjović, srodn ici Franićevića Frati, Kotor Fratnik, Kotor, Bištine i Gorice (Boka Kotorska) Fratović, Nikšić Fraška, Kotor Fredelj, Ćeklići (Cetinje) Fredi, Kotor Fredović, Herceg-Novi Freti, Ko tor Frieli, Kotor Frka, Tivat Frljukić, Nikšić Frljučkić, ogranak Ljuljñurovića iz Grude (Tuz ) 1780. godine u Podgoricu pa u Vranje (Zeta) Frnco (Fraco), Ljubotinj (Rijeka C rnojevića) Frontini, u Podgorici Fronton, Duklja (Podgorica) i Risan (Boka Kotorsk a) Fruska, Kotor 1763. god. Fruškinj, Kotor u 15. v. Fulurija, Vlah (Bistrica), Bi jelo Polje Fumada, Kotor oko 1328. god., doseljenici iz Zadra Fundinjanin, Plav i susjedno Dosuñe, doselili iz Fundine (Kuči) Funauk, u Podgorici Furlan, Nikšić Furulij a (Fulurija), Bistrica (Bijelo Polje) Furundžić, Rasova (Bijelo Polje), srodnici Bog išića iz Kuča Furtula, Polja i Dobrilovina (Mojkovac); Bliškovo i Sokolac (Bijelo Polje) ogranak Medenica iz Rovaca Fuštić, područje Mojkovca (Brskovo) potomci Sasa, rudara u Brskovu iz 13. v.; Drugi su ogranak Boškovića u okolini Mojkovca, doseljenici sa Čeva (Kčeva), Cetinje, starinom iz Grblja G Gabaner, Škaljari (Kotor) Gabelić, Banjani (Ni kšić), starosjedioci, kasnije jedni i kao: Milović, vidi: Milović Gablež, Bar Gabović, Lješev (Grbalj) 117

Gabrić, Kotor Gabričević, Budva Gabro, Ulcinj u 13.v.; u Ulcinju i kao: Gabriče preñu u Du brovnik, i kao: Gabrus Gavazović, Plav, vidi: Pejčinović Gavran, Nikšić Gavrilenkov, Kotor Gavrilo Mijanov, jedan od predaka bratstva Mijanovića u Cucama Gavrilov, Srpska C rnja (Gornji Banat), porijeklom iz Crne Gore, vidi: Markov Gavrilović, Nikšić 1597. go d.; Banjani (Nikšić), ranije: Petrović; Njeguši (Cetinje); Morača (u 16.v.) doselili su se od Nikšića; Pješivci i kao: Stica; u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), 1812. god.;Podja vorje (Pljevlja); Bjelopavlići, grana Bubića; Bogojevo Selo i Morine (Trebinje). Dos elili su se iz Krivošija (Risan), srodnici Vukajlovića i njihovih roñaka; Kotor; risan sko područje; Sutorina i Njivice, Herceg-Novi. Posebni su u varoši Herceg-Novi; Donj e Dragačevo (Srbija), porijeklom su sa Moračnika (Zeta); iz Ponara (Zeta) odselili s e u Carigrad Gavrilovići, uže bratstvo Radulovića u Milojevićima Gavrilovići, iseljeno bra tstvo iz Žanjeva Dola Gavrić, Nikšić Gavrović, Herceg-Novi Gagić, Dapsići (Berane), ogranak L tovaca iz Lutova (Kolašin). Od njih su: Gračanski u Srbiji; Cerovo (Valjevo), doselj enici iz Pive Gagović, ranije: Rudić = Ruñić, doseljenici iz Prizrena (Metohija) u Banja ne (Nikšić), odakle brat Đuro ode u Metohiju (Gacko), Hercegovina, i prozove se: Zvizd ić, jedan brat ostane u Banjanima kao: Petrović, a Gavrilo ode u Kruševo (Šćepan Polje) uz ušće Pive u Taru. Razgranati: Cicvarić, Nikolović - Prokuplje; Sokolović u Tursku, Gagović u Peći (patrijarh); kod Užica, na Glasinac i Majevicu (Bosna), kod Pljevalja; vidi: Vasović u Pivi Gagovići iz Pive (Bezuje), doseljeni od Prizrena (Kruševo) Gagrica, Kot or i Perast, potiču iz Hercegovine Gañat, i, Bar Gañit, Berane 1895. god. Gažević, Gluhi D o (Crmnica) i kao: Mitrović Gaževići (Mitrovići), bratstvo u Sotonićima Gaz, Kotor Gazap, Kruščice i Skorča Gora, Vilusi (Nikšić) Gazari, Kotor Gazdinović, Kotor Gazdić, Osoje (Podbla i Boljanići (Pljevlja). Od njih u Šarancima (Žabljak), Bjeluša (Višegrad) i Ribaševina (Srb ija); kao: Matijević, ogranak Dakića u Maloj Crnoj Gori (Piva) Gazević, Bijelo Polje G azetić, Kotor Gazivoda, Njeguši (Cetinje), jedni su iz područnog Zalaza, kao: Vujošević i Vujašević; Bobija, Dodoši i na Žabljak uz Skadarsko jezero 1870. god. Drušići, Rvaši i Žablja Riječko područje). Od njih su u Cetinju, Ulcinju, Vasojevićima, Veliki (Gornji Vasojev ići) i Albaniji, pa ih ima u: Rječ (Ulcinj), a u Vranjanima (Rijeka Crnojevića), jesu iz Njeguša, ali ranije: Drugović i jedni kao: Krakača = Gazivoda; Podgorica; Kotor 143 0. god. Gazivode, bratstvo u Ceklinu Gazit, Sveti Đorñe (Ulcinj) Gaz, u, Ulcinj 1871 . god. Gaij, Kotor Gaja, u Kotoru Gajardi, Kotor 1494. god. Gajević, Mataruge i Ko zice (Pljevlja). Doselili su se iz Vraneša (Bijelo Polje) Gajevići vode porijeklo iz Markovine (Cetinje) a odatle su se preselili prvo u Ozriniće (Nikšić) ñe 118

ih i danas dosta ima, a dio je otišao preko Durmitora prvo u Kozicu (Pljevlja). Je dni su tamo ostali a drugi se preselili u obližnji Grab (Bijelo Polje), a dio se i z Kozice doselio na Kosanicu (Pljevlja). Inače Gajevića ima još i na Romaniji (BiH) i u okolini Raške (Srbija), koji imaju isto porijeklo. A ima Gajevića koji im nijesu r od, ti Gajevići su Srbi i zive u Šumadiji (Gornji Milanovac i okolina Srbija). Gajin , Srpska Crnja (Gornji Banat), porijeklom su iz Crne Gore, jedni (ogranak) kao: Miškov, vidi: Ivin i Lazin Gajić, Bobotovo Groblje u Čarañu (Golija), ogranak Tepavčevića; o granak Bakića iz grupe Novakovića, Vasojevića. Iz Zabrña (Berane), jedni odselili su se u Tubroviće (Azbukovica) u Srbiji Gajović, Krupice (starinci) i Kozice (Pljevlja). O d njih su kod Šavnika i u Ozrinićima (Nikšić); Obljaj (Borač), Gacko, ogranak Govedarica; Zabojnik i Gornje Mahale (Zekuta) u Kniću (Kragujevac). Porijeklom su od Kolašina, i z Potarja Gojčaj, Skoraći (Tuzi) i kao: Gojčaj ili Gojič, porijeklom su iz Pipera. Bližnji su im: Dušaj = Dušević, Gozdjen, Junć = Junčević, Lajć = Lajčović i Đonović u području Tuzi orica, ogranak Benkaja iz Zatrijebača (Kuči) Gajola, Kotor Gal, Meljine, Herceg-Novi ; Budva Galanja, Glabaš (Pljevlja). Doselili se iz Nikšića Galaso, Prčanj i Kotor Galata , Kotor i Herceg-Novi Galeb, o, Bar 1437. god. Galetić, Podgorica Gali, Nikšić; Kotor, porijeklom sa Krfa (Grčka) Galiotović, kod Risna Galina, Kotor 1368. god. Galinić, u Perastu (Kotor) Galivozić, Golubovci (Zeta), grana Kaluñerovića Galić, Sretnja (Bjelopav lići) Galičević, Herceg-Novi Galičić, Spuž (Bjelopavlići), Podgorica i Žabljak na Skadarskom eru. Oni su iz Zete, srodnici: Miranovići, Mujadževići i Pašići; Cetinje; Nikšić Galkosić, vi Oblačić Galonja, Glibaći (Pljevlja), doselili se iz Nikšića Galjičić, Podgorica 1910. god. G mba, u Ulcinju i Baru Gamaso, Kotor Gambaroza, Kotor 1475. god. Game, Kotor Gamb elić, Gornji Banjani (Nikšić), vidi: Gabelić. Kasnije: Milović u Banjanima i Stepenu (Gack o) Gambor, Perast, srednji vijek, Lepetane (Boka Kotorska) Gambrkozac, Kotor Gam un, Bar Ganijagić, Nikšić Ganijić, u Rožaje doselili iz Kuča Ganić, iz Balabana (Zeta) presel eni u Liješnje i Orahovo (Kuči), gdje su ogranak Đurñevića. Odatle jedni preñu kod Plava i G usinja i od njih u Rožaje i Plav. Jedni se 1900. god. prozovu Vidić; Nedokusi (Bijel o Polje); Brskut (Bratonožići); u Podgorici 1590. god. Ganc, Budva Gančević, Njeguši u 15. v. i u Ugnjima i Očinićima (Cetinje) 1445. god. Ganjoli, Podgorica Gaočić, u Njegušima (C etinje) 1397. god. Garakuća, Boka Kotorska 119

Garašanin, Drače i Garaši (Lepenica), Srbija (u 17.v.), pa u Lipovac i Topolu (Aranñelov ac). Porijeklom su iz Bjelopavlića Garbin, Gornja Lastva (Tivat); Zelenika, Herceg -Novi Garbović, Krnjice (Primorska krajina) Gargić, Kuti, Herceg-Novi Gargović, Podgor ica 1905.god. Gardašanić, Herceg-Novi Gardašević, Čevo (Cetinje) i kao: Turčinović. Od njih u Danilovgradu; kod Nikšića, u Pivi, Bihoru (Bijelo Polje) 1831. god., u Herceg-Novi d ošli iz Orline (Nikšić), iz susjednog Broćanca u Kruševac (Srbija) Gardaševići, bratstvo u Ub ima Gardović, Meljak (Pljevlja) i područni Gradac i Orlje. Porijeklom su od Nikšića Gari jević, Cetinje Garikuća, risansko područje, porijeklom su iz Hercegovine Garzinčić, Herceg -Novi Garzičić, Savina, Herceg-Novi, od njih su u Santa Kruzu (Argentina) Garić, Brsku t (Bratonožići), ogranak Kaluñerovića, ranije Vučinić, od njih su u: Baru, Andrijevici, Podg orici, Ravnoj Rijeci (Bijelo Polje). Jedni su kasnije i kao: Vučanić; ogranak Vujovića u Konjusima (Andrijevica); Oputne Rudine (Nikšić) Garković, Berane, srodni Tokovićima G arović, Medun (Kuči), ogranak Rakovića = Beriša, zatim: Prović i onda Garović. Od njih su ko d Novog Pazara: Janković, u Toplici (Trešnji), Srbija, kao: Jaković; Bašča (Rožaje), odatle odseljeni 1912. god. sa Biheva (-ševa) naselja Kumesa, kod Novog Pazara kao: Avram ović, "Kulešanin", ranije: Raković = Perović; Crnogorsko primorje Garčević, Mašnica, Murina i druga naselja u Vasojevićima, ogranak područnih Dapčevića, grana Dabetića. Od njih su u: V ojnom Selu (Gusinje), Beranama, Okladama (Bijelo Polje), Ravnoj Rijeci (Bijelo P olje), Nikšiću, Hercegovini Garuc, Donji Oblik, uz Bojanu, prešli iz Darze sa lijeve o bale Bojane; Bar Garčičić, Herceg-Novi Gras, u Kotoru 1432. god. Gasparov, Pistula (Ul cinj) Gaspić, Herceg-Novi Gasprić, Rijeka Crnojevića, porijeklom su iz Skadra (Albanij a) Gataldo, Brskovo (Mojkovac) u srednjem vijeku Gatalo, Nikšić; Cetinje; Podgorica Gatalović, Cetinje Gatin, a, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi Gatolis, Podgorica Gaud, i, Primorska krajina Gaus, Kotor Gać, o, Boljanići (Pljevlja) Gaćina, vidi: Gaćinović Gaćin ović, u Meku Grudu (Bileća) i kao: Gaćina, došli od Herceg-Novog, kao: Batrićević, ranije Si mirić iz Boke Kotorske Gafijević, Cetinje Gač, Glezna i Sveti Đorñe (Ulcinj) Gač, predak bra tstva Gačovića u Veljem Zalazu Gačaj, Skorać (Tuzi) Gačanin, Uskoci (Žabljak), uskočili od Ga ka Gačević, Jabuka, Ljutić, Mostište, Mataruge (Pljevlja), starosjedioci; Vlak (Mataruge ), Pljevlja, pa jedni u područnu Jabuku, oni koji slave Lazarev dan, do 1920. god. i kao: Bijelić, a od tada i kao: Kartal (od gatal=kartalo) i kao: Kartal = Gačević; u Matarugama su od babe po imenu Gača; 120

Šarac = Gačević, sa nadimkom "Šaren"; Vijenac (Pljevlja); Zaton (Bijelo Polje); Trebalje vo (Kolašin), ogranak Boškovića; kod Gusinja i Plava doseljenici su iz Kuča; u Njegušima ( Cetinje) 1432. god. i u Kotoru 1444. god. Gačimić, Podgorica 1907. god. Gačović, Njeguši ( Cetinje) u 15. v., patronimik Gač (Gača), srodnici Hrsovićima. Kasnije i kao: Gačević = Da nčulović, Kapetanović, Lukrecije, Padalica i Proroković Gačovići, grupa bratstava u Njegušima Gadžić, Nedajno (Piva); Berane Gadžo, Boljanići (Pljevlja) Gašaj, i, kao: Gašević Zatrijebač ) Gašan, Gusinje, oni su iz Gaša (Albanija) Gašaković, Pljevlja 1873. god. Gašević, Nikšić; G je Polimlje; Zatrijebač, pa kao: Gašaj; Polja (Mojkovac) i kod Pljevalja; Gajtan (južn a Srbija), gdje su se doselili 1879. god. iz Morače (Kolašin) Gašić, ogranak Glavetovića u Kučima, od njih su u Glavičici (Peć); Godijelji (Žabljak) porijeklom iz Crkvičkih Polja ( Piva), a tamo iz Rudina (Nikšić); Gašo, iselio se iz Crne Gore u okolinu Peći i prozvao kao: Gašić; iz Cetinja su se preselili u Peć (Metohija); Sipić (Lepenica) - Srbija 1865. god. doselili se iz Crne Gore; Kotor, po majci Gašović, Polja (Mojkovac), starosjed ioci; Dobrakovo (Bijelo Polje); Kolašinska Polja, od njih su (1879. god.) prešli nek i u Meñužvale (Drobnjak); Tušina (Žabljak); Nedajno (Polja) i Crkvine (Piva). Od njih su u Uskocima (Žabljak); Kuči u Zatrijebaču i kao: Gašić = Benjkanj; Dahna u Vraki (Skadar). Oko 1840. god. doselio se Toma iz Zete, srodnici Senića, čevskih. Ima ih i u Kučima, porijeklom iz Bjelopavlića; u Golubovcima (Zeta) ogranak Durkovića iz područnih Dajbab a Gašić i Gašovići iz Pive (D.Crkvice - Polje), doseljeni iz Drobnjaka iz Tušine od Cerovića Gašpar, i, Budva 1482. god.; u Crnogorskom Primorju i kao: Gašpar = Nenadić Gašparin, L astva (Tivat), doseljenici iz Crne Gore; ima ih u Pivi Gašparac, Podgorica Gver, u Herceg-Novi su se doselili iz Venecije (Italija) Gvera, hercegnovsko područje, st arosjedioci Gverin, u Prčanj (Boka Kotorska), doselili se iz Italije Gver, ović, Tiv at; Kotor i područni Muo Gvozdan, en, Tepca (Drobnjaci), pa odatle u Pivu; vidi: G vozden Gvozden, Rabitlje i Miljević (Pljevlja); Zabrañe i Tepci (Piva), jedni doñu iz Tepaca (Drobnjak) Gvozdenac, Nikšić Gvozdeni iz Pive (Zagrañe - D.Crkv.) doseljeni iz Drobnjaka Gvozdenić, Grančarevo (Bijelo Polje) Gvozdenović, Vučji Do (Ćeklići), Cetinje, sta rosjedioci. Od njih su u: Podgorici, drugi ogranak Samardžića iz Krivošija; u Rastavic i (Nikšić) od 1875. god.; Donjoj Bijeloj (Šavnik), Cetinju, Gluhom Dolu (Crmnica) i ka o: Stanišić; Buljarica (Paštrovići) kao: Đurović; od Rijeke Crnojevića u: Crmnici, Cetinju, N kšiću, pa odatle u Vijenac (Pljevlja); Jankovići (Bijelo Polje) i područno Grnčarevo; Gube revac (Lepenica) u Srbiji, došli iz Bjelopavlića; Gvozdenović u Lješkopolju potomci su M ilonića Gvozdenovići, grupa bratstava u Gluhom Dolu Gvozdenovići (Vučedoljani), bratstvo u Vučem Dolu Gvozdić, Kotor Gvozdović, Herceg-Novi, po nahočetu Gevoh, i, Herceg-Novi G eg, Kuči Gega (Geg't), Podgorica, iz Kuča; Burza (Zatrijebač), Kuči, doselili iz Gornje Albanije; Štoj (Ulcinj); Kotor; Cetinje Gegaj, u Zatrijebaču (Kuči) i kao: Gegović 121

Gegelj, Gegeljsko Brdo kod Zagraña (Berane) Gegi, Burza u Zatrijebaču (Kuči), doselili se iz sjeverne Albanije Gegić, u Piperima Gegović, i kao: Gegaj, u Budzi, zatrijebačk oj i odselili se u Skoč; Podgorica, Tuzi i od njih kod Đakovice (Metohija); Podgoric a Gezović, Nikšić i područni Orah, ogranak Matijaševića; u Berane su se doselili iz Bijelog Polja; Kričak (Pljevlja), ogranak Kaljića Geleo, Kotor Gelpi, Nikšić i okolina; Herceg-N ovi Gelso, Kotor Geltof, Kotor Geljić, Pljevlja 1888. god. Gemaljević, Kolašin, a odan de u Vaš. Ogranak Pajevića, grana Cerovića, iz Drobnjaka Gemo, Kotor Gemtner, Punta Oštr a, Herceg-Novi Genzem, Kotor Generalović, Vranjina na Skadarskom jezeru, doseljeni ci iz Zete, starinom iz Pipera Gentilomo, Herceg-Novi Gentić, Salatuše i Gola Glava (Valjevo), porijeklom su iz Kuča Genc, Podgorica Georgijević, Kotor i kao: Mihailov Georgio, kasnije Žorži i Žurgović, iz Kotora u Dubrovnik i Zadar Gerisč, Kotor Gerić, Kotor Geričić, Nikšić; Podgorica Germek, Kotor Gersinić, Tivat Gersić, Budva Gerun, i kao: Miloševi Talež, u Trebinju - područnom Taležu, pa odatle jedni u Dubrovnik i Zadar, porijeklom su iz Kuča Gerčić, i kao: Gruić, Rastov Do (Kotor) Geso, Kotor Getić, grana Ljumovića, iz g rupe Đurovića, doseljenika u Pipere iz Lutova (Bratonožići) Gec, Pljevlja 1883. god. i p odručne Bukovice Giandrić, Lepetane (Boka Kotorska) Gianensos, Andrijevica (Vasojevići ); Šavnik (Drobnjak) Gias, Lepetane (Boka Kotorska) Giga, Kotor 1247. god. Gigović, Paštrovići 1705. god.; Laze (Budva), porijeklom iz Stare Crne Gore Gizda, Kotor Gien ter, Kotor Gile, Kotor 1335. god.; u Poborima (Budva) 1333. god. Gilić, Raždag (Novi Pazar). Doselili su se iz Vilca (Bratonožići); Kuči; Podgorica Gilusi, Kotor Giljaj, a, Lješovići (Grbalj) i Boka Kotorska. U 16. v. doselili su se iz Albanije; Kotor i susjedne Krtole; Tuzi Giljan, Nikšić, vidi: Giljen Giljač, a, Lješevići (Tivat) i Boka Kot orska, u 16. v. doselili su se iz Albanije; Kotor i susjedne Krtole; Podgorica G iljen, an, Markovina (Cetinje), od njih su u: području Nikšića; Grahova i u Strugu (Žabl jak), Donjoj Bijeloj (Žavnik); porijeklo im je navodno iz Luške Župe (Crmnica), koja s e spominje 1318. god. Od njih: Orman u Ozrinićima (Nikšić) 122

Gimano, Kotor u 15. v. Gimanović, Kotor 1185. god. i kasnije, od njih su: Đorñić u Dubro vniku Gimanoja, Kotor u 14. v. Gimov, u Kotoru 1351. god. Ginović, iz Podgorice pr ešli u Kotor 1441. god. Ginčević, u Podgorici 1430. god. Ginčić, u Podgorici 1444. god. Gi onović, Prčanj (Boka Kotorska) Giričić, u Kotoru Gislemen, Kotor Giuranović, Baošići, Hercegovi Giurišić, Morinje (Risan) Giurović, Prčanj (Boka Kotorska) Gic, i, Ulcinj 1864. god. Glav, Budva 1650. god. Glavan (Glavoči 1575. god.) i kao: Zanetović, u Paštrovićima; u Mostar (Hercegovina) iz Riñana (Nikšić) Glavani, rod u Mostaru Glavanović, Sutomore 1850 . god. i Šušanj (Bar) Glavac, vidi: Glavač Glavat, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska) iz Gla vatulja (Golubovci), Zeta, isti i u Podgorici; Hoti (Tuzi); vidi: Glavatović Glava tičić, Bigovo (Tivat) 9-12 v., vidi: Ciknić Glavatović, Brijeg Ciknića, Rašovići i Fundina uči, ogranak Sutovića, kasnije: Ciknić. Od njih su u: Tuzima, Podgorici od 10. v. kao: Glavat i Glavatović, Zeti, kod Peći (Metohija), u Piperima i Podgorici, Glavatušu, Ma tagužima i Gostilju (Zeta), po majci, ranije Glavtulj, Banoštru (Srem) uz obalu Duna va i kao: Gašić Glavač, Paštrovići (1423. god.) od kojih su u Kotoru kao: Suñić. Drugi ograna Junkovića i treći kao: Glavas, porijeklom iz Cuca (Cetinje) Glavašević, kod Pljevalja G lavina, Budva (u 15. v.) Paštrovići 1591. god.; Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore Glavat, u Kotoru iz Zete Glavinić, Gluhi Do (Crmnica) 1828. god . Glavić, Crmnica; Kotor 1400. god. Herceg-Novi Glavičan, Moračani, starosjedioci; Crm nica; Depsići (Berane). Ogranak Lutovaca iz Lipova (Kolašin) Glavičanin, u Morači (Kolašin ) Glavičić, Glavičići (Morača) pa u Vasojeviće; Gluhi Do (Crmnica), ogranak Jovanovića Glavič agranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu Glavo, Bar Glavović, u Paštrovićima Glavoč, Paštrović (1575. god.), ranije: Suñić; Bar Glavoči, vidi: Glavač Glamočak, Bar Glamočak u naselju Bje liši Bar Glamuzina, Igalo, Herceg-Novi Glanos, Igalo, Herceg-Novi Glanuzic, Kotor Glanc, Kotor Glasaš, 1424. god. u Paštrovićima Gleda, Brskovo (Mojkovac), srednji vije k 123

Gledović, Kosanice (Pljevlja); Podgorica Gleñ, a, Srbina, Herceg-Novi Gleñanin, Podgor ica; na području Drobnjaka 1285. god. Gleñanin, Kotorski zapisi Glenca, e, Kotor Gle ndža, Očinići (Cetinje) i kao: Petrović, od njih su u Budvi i Ulcinju; područje Rijeke Crn ojevića Glendže (Petrovići), bratstvo u Srednjem Selu Glibać, Kosjerić (Srbija), potiču iz o koline Pljevalja Gligo, Herceg-Novi; Sutomore (Bar) Gligović, Klenak u Donjim Banj anima (Nikšić). Ranije: Mulina, doseljenici od Visokog (centralna Bosna), a tamo iz Klenka (Donji Srem). Porijeklom sa Kosova. U grupi Klenčana najbliži su Banovićima Gli gorijević, Sankovići, Mionica (Valjevo), Srbija, porijeklom su iz Kuča Gligorović, Crnci (Piperi), ogranak Lalića Gliser, Paštrovići Glišin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), pori jeklom su iz Crne Gore, srodnici Zakin - Flinter Glišić, Slatina (Žabljak), ranije Vuk ović. Jedni su se preselili u Bar; Gornje Košlje, pored Drine, ranije: Mladenović iz P ive. Kuči, od Dobrašinovića, kao: Miladinović, preseljeni u Mionicu (Srbija), i Zaostro (Pljevlja); polovinom 18. v. iz Morače su se preselili u Kolašin i odande: Županjevac u Levaču, u Lepenicu i kao: Popović i direktno iz Morače u Malu Drenovu, sve u Srbiju; Ropočevo (na Kosmaju), Šumadija, ranije: Stanković (Vulović) porijeklom iz Crne Gore Gl išović, Lopužnja (Sandžak) i kao: Glišević, jesu iz Vasojevića; Nikšić Glišta, e, Herceg-Novi , Dugi Do (Njeguši); Sinjac (Lješkopolje); njihovi srodnici u Ceklinu (Rijeka Crnoje vića) i kao: Mikilj Globarević, Draževina (Podgorica); Sinjac i Vranjina uz Skadarsko jezero; Podgorica; Nikšić Globarevići, bratstvo u selu Begova Glavica - Lješanska Nahija Globari, izumrlo bratstvo u Dugom Dolu Globari, bratstvo u Draževini Glovač, kasnij e: Suña u Paštrovićima Glogar, Trebinje, pa jedni u Kotor; Bar Glogovac, Miruše, uz lije vu obalu Trebišnjice. Preselili su u Brotoč (Nevesinje); Podrug, Mrežice, kod Bileće i n a Panik (Trebinje), gdje su i kao: Kapičić; Herceg-Novi, a drugi su po majci; Veliml je (Banjani), doseljeni od Trebinja Gloñaja, ogranak Miloševića u Drobnjacima (Polje u Donjoj Bijeloj), potomaka Novljana, od njih u Hoči (Foči), polje Radovića (Morača), u Čaj niču, 1812. god. prešli u Boan (Šavnik) Glomazić, iz grupe Ruñića, jedni prešli u Dubrovsko, udinice i Novakoviće (Drobnjak) i Rovca, drugi u Jadar (Srbija) Glomazići, Rudinice u Pivi, starosjedioci Gličner, Kotor Gluvakov, vidi: Mijin Gluvać, ogranak Dobrilovića u Grabovici i Jezerima (Žabljak) Gluvi Do, selo u Crmnici Glumać, Kotor Glumac, Her ceg-Novi; Glumač (Užička Požega), porijeklom iz Drobnjaka Gluna, Kotor Glusević, i kao: Gl ušević, u Budvi Gluhan, Zelenika, Herceg-Novi Glučev, Meljine, Herceg-Novi Glušac (Glušica ), Kosor (Kuči), staro bratstvo; Kotor; Nikšić; Ubli i Crkvice u Oputnoj Rudini, nikšićko područje, od njih Anñić u Fojnici (Hercegovina) Glušević, vidi: Glusević 124

Gluščević, Nudo kod Grahova (Nikšić), porijeklom iz Čeva (Cetinje); Obarde, Kamena Gora i Pr enćane (Pljevlja), doselili su se iz Šarenaca (durmitorsko područje); Pavino Polje (Bi jelo Polje), iselili su se u Metohiju; Prijevor (Budva); Herceg-Novi Gmizović, kod Nevesinja (Hercegovina), ranije: Banović grana Klenčana u Banjanima (Nikšić) Gnezić, Đurići, Herceg-Novi Gnina, Kotor Gninio, Kotor Gnjato, kasnije: Gnjatović, Vraćenovići i Miruše (Nikšić), porijeklom iz Popova Polja (Hercegovina) Gnjatović, vidi: Gnjato Gobauer, Mu o (Kotor) Gobelić, u Šušare (Novi Pazar) doselili su se iz Rovaca Gobec, Herceg-Novi G obi, Paštrovići Gobović, Grahovo (Nikšić); Bešević (Grbalj) u 16. v. došli su iz Albanije; He g-Novi i područno Igalo; Zupci (Bar) Gobučević, Podgorica Govedarica, Gornje Čarañe (Golij a), Nikšić, prešli su iz Jugovića i Mihaljače (Gacko); u Mihaljiče (Gacko), ranije: Bijelić i Boke Kotorske. Od njih su u Zukvi i Smriječnu (Piva), Obljaju (Borič), Gacko kao: G ajović; Malinsko (Šavnik), ogranak Bijelića iz Trebinja; Nikšić; Podgorica Govedarice iz P ive (Smriječno; Jasen - zas.Stabna), doseljeni iz Gacka Govorka (Vukli), Podgor (K uči), došli su iz Vukli (sjeverna Albanija) Govorković, i kao: Gorvoković, kasnije Krcić, a odseljeni u Podgoricu kao: Lječević, izvorno u Koćama (Kuči) Goga, Pistule (Ulcinj), p otiču iz Albanije; Ulcinj 1908. god.; Bar; Sutomore 1866. god.; Pljevlja 1844. god . i područna: Kotlina, Židovići i Kučin, potiču iz susjednog Jugova (Pod Gosteč); Plav; Ceti nje Gogalić, Boljanići (Pljevlja) Gogić, Zenica, Kolovrat, Seljani i Čedinje (Pljevlja), porijeklom od Kolašina; Bistrica, Čokrlije, Pavino Polje, Tomaševo (u Vraneškoj kotlini ), Bijelo Polje; ogranak Šćepanovića iz Rovaca, predigli u susjednu Lijevu Rijeku; Lep enac i ogranak Andreselića (Iličića) Novljana iz grupe Laketića (Mojkovac); Virak i Koma rnica (Šavnik), ogranak Andreselića, grana Đurñića; Gornje Rudinice (Piva), doselili se iz Brodskog polja (Foča), a porijeklom su iz Drobnjaka i jedni odatle u Nikšić se nastan ili Gogići iz Pive (G.Rudnice), doseljeni iz Drobnjaka Ibarskog Kolašina Gogo, Kotor 1313. god. Goda, Podgorica Godeč, i kao: Gudeč, Bajice (Cetinje); Barice i Mojdež, He rceg-Novi Godeči, staro bratstvo u Bajicama Godijelj, Godijelji (Drobnjak), oko 16 90. god. doselili se iz Godijelja (Crmnica), kasnije su: Lazarević, Pejak, Pejanov ić, Mijović, Marković i Popović (i u Godijeljima) i Popovom Dolu i Gornjoj Bukovici (Šavni k), u Crmnici Godunović, Balabani (Zeta) iz Čeva (Cetinje) Gozdjen, Trabojin (Tuzi), srodnici: Gojčevića i Duševića, u Hotima porijeklom iz Pipera Goić, vidi: Gojić Goja, Bar u 13. v., vidi: Goje Gojak, Gojakovići (Bijelo Polje), vidi: Gojaković Gojaković kao: K ojak = Gojčanin = Gojačanin, svi iz Gojakovića (Mojkovac), a potiču od Drekalovića iz Kuča; Nikšić (1439. god.); Grude (Tuzi); Gračanica i Gojakovići (Pljevlja) Gojanović, Nikšić (1439. god.). Kotor 1440. god.; u Solarima (Grbalj) Gojačanin, Dobrica (Bijelo Polje), vi di: Gojaković Goje = Goja, Bar 125

Gojer, Herceg-Novi Gojin, Morinje (Risan) Gojić, Gornja Lastva (Tivat) i kao: Goić; Budva; u Polijači (Loznica) iz Pive Gojič, kod Risna; vidi: Gojčević Gojko, predak brats tva Radojevića Gojkov Radoje, predak bratstva Radojevića Gojković, Velika, Gornja Ržanic a, Gračanica, Gusinje, Kralje, Vojno Selo i Peovac, sve u Gornjem Polimlju. Jedni i kao: Šaljanin na području Andrijevice; Brčela (Crmnica), 1840. god. od njih su u Ulc inju; Babine, Zaostro, Gojakovići, Gračanica, Jabuka, Ljeljanica, Malošić, Strmac (Bijel o Polje); U Drobnjacima, grana Milutinovića, potomci Novljana; Ograndić iz Drobnjaka prešao predak pop Drakule kod Grahova (Nikšić). Nikšić i Nikšićko Prekovoñe; ogranak Đukanov grane Branilovića u Pivi, preselili se u Podgoricu iz Zatrijebača (Kuči); i u Beloševcu (Lepenica), Srbija; sa Kosova (15. v.) kao: Mrnjavčević, razgranati u Dobroti, Morin ju, Mokrinama i Herceg-Novom sve u Boki Kotorskoj; Herceg-Novi i kao: Bajković; Kuže lja, Kumbor i Mojdež, Herceg-Novi; Kotor; Prčanj i peraška naselja (Boka Kotorska), a u Perastu su iz Stare Srbije; Glasinac (Romanija) iz grupe Maleševac, -a, sa Malin e (Gacko) Gojkovići su porijeklom iz plemena Salje, bili su katolici pa su onda po stali pravoslavci, žive u Plavu. Gojkovići iz Pive (Plužine), starosjedioci Gojniković, u 9. v. i na obrañenom području ovoga Prezimenika Gojnić, Brčeli (Crmnica); Cetinje; Pod gorica Gojnići, bratstvo u Brčelima Gojovići, u Pipere su se doselili iz Lutova (Brato nožići), grana Radetića (Petrovića). Ima ih iseljenih Gojovići, selo Petrovići - pleme Piper i Gojočanin, Gojakovići (Mojkovac), iselili se, vidi: Gojaković Gojslavo = Gajslavo, U lcinj Gojun, Herceg-Novi Gojčaj, Tuzi, područno: Nobol, Helmica i Špilja, vidi: Gojčević G ojčanin, Dobrinje (Bijelo Polje), vidi: Gojaković Gojčević, područje Tuzi; Vuksan Lekaj (ić) , Trajboin, Močnom i Skareći (u Hotima), Gojkovi potomci i kao: Gojčaj = Gojič; vidi: Duša j. Njihov predak dolaskom iz Pipera zasjeo je na Plas (dvor-palatu) zatim u Traj bojin (Traboin), Močaj; vidi: Godjen Gojčinović, Cuce (Cetinje) u 15. v.; Srodnici Kal uñerovića i Đuraševića u Zeti Gojšić, Kotor, ogranak Pavlovića iz Zete; u Perastu Goković, Za bač (Kuči), ranije Benkaj, od njih su u Podgorici Gold, Herceg-Novi Golebo = Goljević, iz Boke Kotorske u Dubrovnik Golević, i kao: Goljević, Ubli (Kuči). Od njih su kod Gu sinja Goleš, Mitrovići (Paštrovići) i kao: Lehanela; Herceg-Novi Gol, i, i kao: Goljević, Poblaće, Miloševići i Strmac (Pljevlja) Golija, Poblaće (Pljevlja), starosjedioci; Kotor 1399. god.; u Njegušima (Cetinje); Podgorica 1326. god. Golijanin, grana Banovića Klenčana u Donjim Banjanima (Nikšić), od njih su u: Nikšiću, Uskocima (Žabljak) i kod Neves inja (Hercegovina) Golićević, ogranak Magovčevića (Bogdanovi potomci u Oješivcima), presel ili se u Rusiju početkom 19. v. Goličević, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi (po majci Boja ni) iz Cuca (Cetinje) Goliša, Paštrovići, ogranak Lehana (Lehaneka), iščezlih Golišanin, Pre dišani iz Ćeklića (Cetinje), ogranak Abramovića, koji su se odselili u Vraku (Skadar), s rodnici Bjelica u Žabljaku na Skadarskom jezeru Golkosić, Paštrovići 1398. god. 126

Golo, Podgorica Golob, Herceg-Novi; Budva Golobin, Donja Zeta (uz Skadarsko jeze ro) 1416. god. Golović, Srpska (Zeta); Nikšić; U Pošćenju (Žabljak) pripadaju Kosovčanima (Om kalovićima) iz grupe Novljana iz Pogana (Banjani) potomci Obrena Abazovića Dragićevića, od njih su u Lazama (Nikšić) i kao: Golović = Janjušević; Podblaća (Pljevlja). Od ovih iz La za jedni su u Nikšiću upisani 1890. godine; u Pošćenju, grana Omakalovića (jesu potomci Ob rena Lazareva), polovinom 18. v. Goločevac, Zenice i Jugovo (Pljevlja); Nikšić Golub, Tivat, iz Hercegovine; Budva; Ravan (Bar) Golub, Dobrota (Kotor) Golubi, bratstv o u Tivtu u Boki Golubin, i kao: Golub, Podi i Savina, Herceg-Novi (oko 1694. go d.) doselili se iz Korjenića (Trebinje); Risan; vidi: Golubović Golubinov, Spič (Sutom ore), Bar Golubović, Gojkovići (Mojkovac); ogranak Rakočevića Moračana, od njih su u Gojak ovićima (Mojkovac); Bjelopavlići 1565. god. i Zagarač (Danilovgrad), grana Malonšića; Ceti nje; Buljarica u 16. i 17. v.; Paštrovići; Prčanj i Dobrota (Boka Kotorska); Tivat; Gr balj, starinci; Risan; Rovca, starinci; Grančarevo (Bijelo Polje); Nikšićko Prekovoñe i Miločane (Nikšić), ogranak Bulajića odselili se u Srbiju; Grana Branilovića iz Oraha i Pri sojno (Piva); 1854. god. otišli u Bravsko (Šavnik); 1805. god. neki preñu kod Nevesinj a (Hercegovina); Bršno (Nikšić); Dubrovsko (Žabljak); Lozice (Bijelo Polje); Kladovo i P etrovo Selo (Srbija) iz Crne Gore; u Šumanovcu i Tepcima (Žabljak) jedni su od Trepača (Nikšić), potomci Goluba Marića; Lijeva Rijeka i Trepča (Vasojevići); Grana Laketića (Lopoća a) u Beranama i Polimlju (Vasojevići); Velika (Plav), i kao: Šaljanin. Od njih su u Kolašinu; Krivi Do (Kuči); Paštrovići; u Gajtan (južna Srbija) došli iz Župe Nikšićke; u Vaso a grana Lopoćana. Drence na Gajtanu (južna Srbija), doselili se iz Rovaca (Podgorica ); Golubović, Vrbovo, Kaluñerovići, Krupice, Prenćani i Toci (Pljevlja); Vrbica (Pljevlj a) ogranak Pupovića iz područnog Bobova; Malinsko (Šavnik) došli iz Gornjeg Polja (Nikšić); Orah (Piva) i od njih su u Čarañu (Golija), Nikšić; Podromaniji; jedni iz Pive su od Bra nilovića, najbliži Bilandžićima; Drobnjačka jezera, ranije: Marić, iz grupe Rajičevića (Novlj ) iz Nikšićkih Trepača; Nikšić; Nudo (Nikšić) Golubovići, iseljeno bratstvo iz sela Mirca Gol vići iz Pive (Prisojni Orah, Lisina), starosjedioci Golubovići su porijeklom iz plem ena Šalje, bili su katolici pa su onda postali pravoslavci, žive u Plavu. Golš, vidi: Goliša, Golebić i Golebo Golja, vidi: Goljo Goljević, Vrulja (Pljevlja), doseljenici i z Drobnjaka; Bijelo Polje Goljo, Dobrodolje na Bihorskoj planini (Bijelo POlje); Podgorica Gombač, Herceg-Novi Gomilan, Mrzovići, Rabitlja, Kričak i Vrbovo (Pljevlja) Gomilanović, Prenčane i Maoče (Pljevlja). Od njih su u Nikšiću Gomilić, i kao: Tomila, ogra nak Juraševića, ranije: Đurašević u Paštrovićima 1763. god. Gomilović, Njeguši (Cetinje) Gomi dio bratstva Popovića Gon, i, u Kotoru 14. v. Gonašević, Paštrovići, porijeklom iz Albani je Gondola, u Kotoru 1370. god. Goni = Guna, Kotor Gonović, i kao: Đonović, Kotor Gono pek, Cetinje u 14. v. Gopčev, vidi: Gopčević 127

Gopčević, i kao: Gopčev, Podi, Herceg-Novi u 14. v.; Rošca (Tivat) i krtolska naselja u 12. v. Od njih su u Gornjoj (Boka Kotorska), Trstu i Rusiji; Ljuta u Orahovici ( Kotor), doseljenici iz Kuča; Dobrota (Kotor) Gorakuća, Herceg-Novi u 17. v. prešli iz Hercegovine Gorana, Ulcinj 1887. god. Goranić, vidi: Goranović Goranović, Bjelice (Cet inje) od Andrića = Kankaraša iz s. Prediša, iselili se u Zaljutnicu (Goliju), Nikšić, od n jih u južnoj Srbiji, i Vrbicu (Trnovice). od njih su u Čarañu i Miločanima (Nikšić); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Goranić; Krivošije; Aljaska (Sjedinjene Američke Države) iz Golije (N ikšić) Goranovići, starinom od Bjelica iz Katunske nahije Gorašević, Kuti (Župa Nikšićka) Gor , a, i, Koće, Podgrad i Orahovo (Kuči), porijeklom su iz Vukli (Klimenti - Kljemendi ), sjeverna Albanija Gordeša, Kruse (Lješansko područje) 1511. god. Podgorica Gordijan ić, ogranak Vulovića u Malinskom i Gornjoj Bijeloj, u Drobnjacima Gordić, Nikšić i područno Lukovo; Cetinje Gordinić, Polja (Mojkovac) Gorevuk, kasnije: Gornjevuk, u Klobuku (Trebinje), vlastelinska porodica, pa se jedni preselili u Njeguše i Dobrsko Selo i Njeguše (Cetinje), i kasnije kao: Moštrokol u Kotoru i kao: Moštroki pa Čalepi, Jablan , Sjekloći pa Crvenko, a jedni u Kašćele (Rijeka Crnojevića), od kojih su: Gazivoda Gore vuk, pravo prezime bratstva Gornjevuka Gorevuk, ac, Mali Zalaz u Njegušima (Cetinj e) 1489. god. Gorevuci (Gornjevuci), bratstvo u Dobrskom Selu Gorevućanin, potomci doseljenika iz Klobuka u Dobrsko Selo, vidi: Gorevuk Gorecki, Dobrota (Kotor) G orjelica, Kotor Gornadurovići, rod u Odesi (Rusija), u Dalmaciji i u Bosni Gornja Kuća, grana bratstva Sjekloća Gornjak, Gornji Ceklin (Rijeka Crnojevića), kasnije više b ratstava, koja su potomci Leke, što se doselio iz Pipera, srodnici Klimentima (sje verna Albanija) Gornjaci, bratstvo u Ceklinu Gornjevuk Valac, predak bratstva Go rnjevućana u Dobrskom Selu Gornjevuk Jovo Savov, predak bratstva Gornjevuka u Dobr skom Selu Gornjevuk Ratko, najstariji predak Gornjevuka u Dobrskom Selu Gornjevu k Savo, predak bratstva Gornjevućana u Dobrskom Selu Gornjevuci (Gorevuci), bratst vo u Dobrskom Selu Gornjevuci, starinci Malog Zalaza (sada u Dobrskom Selu) Gorn jevućanin, Ceklin (Rijeka Crnojevića), potomci Valca koji se doselio od Mostara, por ijeklom iz Kroje (Albanija); kasnije bratstva: Sjekloća = Crvenkov, Jablan, Raslapče vić, Monoštrokol Gornjevućani (Gornjevuci, Gorevuci) u Dobrskom Selu Gorović, doseljenic i u Vraku (Skadar), potomci Raičevića iz Zete, porijeklom iz Bajica (od Raiča Martinov ića i kao: Vjeta); vidi: Gorevuk; Beri (Lješansko područje), Podgorica i kao: Krkotić, p orijeklom iz Kroje (Albanija). Od njih su u: Čukarici (Bjelopavlići) i Komanima (Pod gorica); Ulcinj 1911. god.; Gorovići (Grbalj); Savina, Herceg-Novi Gorojević, Stoliv (Tivat) 1439. god. Gorovok, Koće (Kuči) i Podgorica, jesu iz Vukli (sjeverna Albani ja). Vidi: Gorvok Goruždić, ogranak Murića u Rožajima, porijeklom iz Klimenata (sjeverna Albanija) i od njih su u Jablanici (Novi Pazar) Goruević, Nikšić Gorčilović, Ulcinj 1887. god. Gorčinović, Štitarice (Kolašin), porijeklom iz Cuca (Cetinje), preselili su se u G ornji Sutivan 128

(Bijelo Polje) Gorčić, u Tarašu (Zrenjanin) iz Crne Gore, sa Čarnojevićima Goršić, Zaton (Bij lo Polje), potomci od strica braće Đorñija Petrovića kasnije: Karañorñević u Topoli (Šumadija osaljić, Vražegrmci i Slap (Bjelopavlići), potomci Lužana Goskić, Aljić, Plav, doseljeni iz Hota (Tuzi) Goslavić, iz Vrma (Bjelopavlići), preselili se u Dubrovnik Gosman, Dobro ta (Kotor) Gosonik, i, Kotor Gospavić, iz Azanje (Berane) preselili se u Jasenice (Srbija) Gospić, Jugovo, pa Bučje, Crljenica, Butić i Ovćevine (Pljevlja); Meljine, Herc eg-Novi Gost, Brskovo (Mojkovac) Gostić, Jugovo, vidi: Gospić; Nikšić Gostović, iz Azanje (Bijelo Polje) preselili se u Brezovac (Srbiju) Gostra, Kotor Gotovuša, Pljevlja 1 865. god. Gocić, Bar Gočaj, vidi: Gočević Gočević = Gočaj, područje Tuzi Gošević, vidi: Gošov , po nahočetu; u Donjoj Zeti Gošović, Zeta, potomci Vuksalekića, doseljenika iz Hota (Tu zi); Donja Kržanja (Kuči) grana Mrnjavčevića i kao: Gošević Grabljani (Jovanovići, Perišići, ići), bratstvo u Cucama Grabovac, Rošić (Tivat), starosjedioci; Herceg-Novi; Optočić i Pod gor (Crmnica) Grabovica, Gotočka Površ iz Grabovije (Drobnjak) Grabovica, bratstvo u Otočiću Grabović, Grabovica (Pljevlja) Graval, Njeguši (Cetinje) Gravale, iseljeno brat stvo iz Rajičevića Gradača, e, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Bosne Gradašević, Herceg-Novi Grad, i, Kotor Gradac, "pleme" u Lješanskoj Nahiji Gradijanin, Podi, Herceg-Novi G radinić, Kotor, po nahočetu Gradinjani, zagranak bratstva u Cucama Gradinjani, brats tvo u Cucama Gradinjanin, i kao: Gvozdenović, ogranak Jovovića u Gluhom Dolu (Crmnic a) Gradisavljević, matični Gaj (Žabljak) Gradisalić, Drobnjaci u 15. v.; U Crmnici Gradi slavić, Crmnica Gradić, Kotor, doselili su se iz Dubrovnika Gradičević, Herceg-Novi, po nahočetu Gradiška, Perast (Boka Kotorska) i kao: Gradiska. Porijeklom iz Srbije Grad enik, Kotor 1645. god. Gradojević, Katanice (Šumadijska Kolubara), porijeklom iz Crn e Gore Gradoniko, Risan Gradun, Bečići (Budva) Grañani, pleme u Riječkoj Nahiji Grañanin, vidi: Redžepagić, Milanović i Mihaljević u Grañanima (Rijeka Crnojevića) Grañanović, Herceg-N 129

Grañević, i kao: Martilić, Nikmaraši u Zatrijebaču (Kuči), od njih su u: Zeti, Skadru i Sara jevu; Podgorici ranije Oručević i Nikšiću iz Hota (Tuzi) Grajić, i kao: Marković, iz Bezuja (Prekotarje) uselili su se u Meljak (Pljevlja), porijeklom iz Hota (Tuzi) Grakal o, Herceg-Novi, porijeklom su iz Istre Grandis, Prčanj (Boka Kotorska) Grandić, Lipo vo (Kolašin) Grando, Prčanj (Boka Kotorska); U Budvi 1448. god. Grandov, Kruševo, Ravče i Ravna Rijeka, Bijelo Polje Grandović, u Orahovice (Risan) Granijić, Podgor (Kuči), o granak Milića, od njih su u: Plavu (Kolašinu) i Rožaju. Vidi: Granić Grančić, Herceg-Novi Gr ančor, u Grblju 1398. god. Graovac, Cetinje; Bratač, Gornje Selo, Berbekovina i Davi doviće (Nevesinje), iz Grahova (Nikšić); Piragić (Tabija), Nevesinje, ogranak Andrijaševića iz Grahova (Balosave) - Nikšić i kao: Marković - Graovac u Najdanićima (Gacko), iz Graho va (Nikšić), starinom iz Kuča Graović, Oputne Rudine (Nikšić) Graovčić, Vir i Perast (Nikšić) , Risan (Boka Kotorska) Grasi, Grahovo (Nikšić), iz doba Rimljana Graso, u Kotoru (1 472. god.) jesu iz Dubrovnika Grahovac, Grahovo (Rožaje), ogranak Murića - Klimenćana Grahović, na Prikioli (Kotor) Gracun, Rustovo, Bečići i Čelobrdo (Paštrovići), doselili su s e iz Stare Srbije Grač, Herceg-Novi Gračanski, vidi: Grba Grašić, u Kotoru 1493. god. Gr ba, Gorica, Maoče i Krčak, Lećenac i Markovac (Pljevlja) i kao: Gračanski; Podgorica Grb avčević (Grbačević), i Golubović, kao: Jovović, Mataguži (Zeta), 1455. god., ogranak Radinovi iz Bjelica (Cetinje); U Podgorici su ogranak Abramovića iz Bjelica (Cetinje) Grba ljčić, Kotor, po nahočetu Grbanović, u Banjanima (Nikšić) od Grba Banjanina - Petrovića Grbac Herceg-Novi Grbin, Sutomore (Bar) 1889. god. Grbić, Sutorina, Herceg-Novi, od nji h su u Đuraševićima i drugim naseljima Grblja; Žakovo (Kumbor), Sušćepan, Herceg-Novi i risa nsko područje, porijeklom su iz Hercegovine; Cecuni (Andrijevica); Babino, Rutoše i Toci (Pljevlja); Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Pive (Crna Gora) Grbići, rod u va ljevskoj Podgorini Grbići, rod u selu Popučkama u Kolubari Grbičić, Paštrovići 1399. god. Gr bišić, Paštrovići, identično: Grbičić Grbljani, stanovnici predjela Grblja Grbljanović, podru ikšića (Onogošt) i Župa Nikšićka, u 14. v. doselili su se iz Grblja, kasnije kao: Nikšić, pa pleme i onda veliki broj bratstava u raznim krajevima Grbović, grana Kosovčića, potom aka Novljana u Drobnjacima. Od njih su se 1882. god. naselili u Gajtan (južna Srbi ja); Mijailovica, Miljevići i Maoče (Pljevlja), vidi: Perišić; Ogranak Radulovića (iz Pješiv aca) u Dragovoljićima (Nikšić); ogranak Radulovića iz Nikšića (Grbo) prešao pod planinu Malje (Srbija), od koga su ti Grbovići. Od Grbovića Novljana jesu u: Drenak (Kolašin), Gled iću, Zakuta i Gruži Kragujevačkoj i kod Valjeva (Srbija); Plav i Gusinje, doseljenici iz Kuča; Andrijevica; Bistrica i Rasova (Bijelo Polje); Nikšić, od njih su u: Podgoric i, Bijedićima i Pobretićima (Bijelo Polje), pa jedni u Tuzinju (Sjenica) Grboš, Bor na Bihorskoj planini (Bijelo Polje), od njih su kod Peći 130

Grgić, Podgorica Grgović, Plav i Ulcinj, porijeklom iz Kuča Grgur, Rovine (Piva), dose lili se iz Barušnice (Gacko) Grgurević, Glavica (Bjelopavlići), iz Kuča; Nikšić i Herceg-Nov i, potomci Zlatnopojasovića iz grupe Novljana; Vidi: Verda; Danilovgrad; Morinje, Herceg-Novi; Kotor i područna Dobrota i Škaljari; Vidi: Grgurević; Nikšić, ogranak Martino vića iz Bajica (Cetinje) Grgurovići, bratstvo u Škaljarima u Boki Grgurevići iz Pive (Ra vno), doseljeni iz Gacka Grgurin, Kotor Grgurović, Slatina i Glavica Danilovgradsk a (Bjelopavlići). Od njih su kod Gacka (Hercegovina). Ogranak Mališića je u Škaljarima, Kotor i kao: Grgurević od Grguda Dančulovića, potomci Novljana. Vidi: Kosovčić od Grgurovića jesu i Vilotijević i Pavićević na Dužima uz Komarnicu Grdanović, kod Cetinja, potomci Vuk mirovića, doseljenika sa Kosova. Od njih su odseljeni u Bosnu; Kaluderac (Buljaric a), Paštrovići, odatle u Vraku (Skadar); Lješevići (Grbalj) iz područne Župe Grbaljske; ogra nak Đurovića u Piperima, kasnije: Jovanović. Porijeklom su iz Lutova (Bratonožići) Grdinić, Ž ri, Lepenac, Polja, Stevanovac i Štitarice (Mojkovac), potomci Trebješana iz područja Nikšića Grdinići, potomci vojvode Grdana. Žive u okolini Mojkovca, a ima ih i sirom Crne Gore, Vojvodine, Bosne i Hrvatske. Grdović, Pečurice (Ulcinj) Grdoman, Ugnji (Cetin je), starosjedioci; Šestani (Primorska krajina), jedni su se preselili u Zadar Grd omani, staro bratstvo na Ugnima Grdoč, Ostros (Primorska krajina) Grebeljanović, Šobaj ići (Bjelopavlići) Grebner, Oštro, Herceg-Novi Grebonjić, Bistrica i njena okolina (Bije lo Polje) Grebuljić, Šobajići (Bjelopavlići), srodnici Lazarevića Grebučanin, Grahovo (Nikšić rević, Cetinje Grega, Podgorica Gregović = Grigović, Paštrovići i ranije Mirković. Od njih s u u SAD, porijeklom iz Grčke; Bar; Kotor; Budva u 15. v. i kao: Kreković Gregovići, se lo Novoselje, bratstvo Paštrović Gregorina, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka; Kotor u 15. v. i 1881. god.; kod Herceg-Novog u 15. v. Grec, u Ulcinju 1534. god . Greda u selu Orahovu Greda iz Pive (Kulići), ustaš iz Mostara (i875) Grede u Vojko vićima Gredeljanović, Duži (Piva) Gredeljević, Duži (Piva) uz Komarnicu. Od njih su u Lañevc u (Bielća), kasnije kao: Samardžić, ima ih u Dabru i Nevesinju (Hercegovina) Gredić, Bis trica (Duži) i Rasova (Bijelo Polje), vidi: Redžepagić, u Beranama; Kulići (Piva), porij eklom su iz Mostara; Nikšić Grempšić, u Kotoru 1436. god. Grepčani, grupa bratstava u Cuca ma Grec, Dobrota (Kotor) Gržac, Dobrota (Kotor); Herceg-Novi Gržetić, Kotor i područni Ška ljari Grzac, Herceg-Novi Grivedin, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka 131

Grivina, Donja Zeta uz Skadarsko jezero Grivić, Šišići, Herceg-Novi; Kotor; Budva Grijeh ov, Smokvice (Rijeka Crnojevića), ogranak Srzentića iz Paštrovića Gril, u Kotoru Grima, Paštrovići Grimović, Grude (Tuzi), potomci Đon Sume Grinvald, Herceg-Novi Griner, Kotor Grinić, Kotor Gripić, Kotor Grisan, Kotor Grisigano, Budva Grisko, Kotor Grit, u Kot oru 1487. god. Gritz, s, c, u Kotor se doselili iz Dubrovnika Grišpula, Dobrota (K otor) Grk, u Kotoru Grkavac, u Hercegnovsko i Risansko područje doselili se iz Her cegovine Grkić, Grana Zlatnopojasevića iz grupe Novljana. Od njih su u Glasincu na R omaniji Grklanović, Kaluñerac u Buljarici (Paštrovići) 1824. god. Grkovac, Strp (Risan) 1692. god. doselili su se od Trebinja, pa jedni u Risan Grković, Nikšić Grkojević, Previš (Žabljak), ogranak Lazarevića, iz grupe Novljana, raselili se Grk, u, Kotor 1327. go d.; Zeta Grle, Sasović 1693. god. došli iz Popova (Hercegovina); Herceg-Novi i susje dna Zelenika Grlić, Paučine (Rožaje), doselili se iz Vukli (grupa Gaše), kasnije i kod Đak ovice Grloman, ranije: Eutorović, u Paštrovićima srodnici Mitrovića, doselili se (8. v.) iz okoline Kosovske Mitrovice Grljan, i kao: Lajković, Lajkovići (Zeta). Iz Mrka (P ipera) prešli u Srpštansku Goru, pa u Zetu Grljević, Bjelišni (Cetinje); Bistrica (Bijel o Polje) Grljevići, grupa bratstava u Bjelošima Grman, u Kotoru Grobić, Dobrota (Kotor ) Grozdanić, Podvraće, matično i Danilovgrad (Bjelopavlići); Donje Čarañe u Goliji (Nikšić), omci Drekalovića (Kuči). Od njih su u Gacku (Hercegovina) i Lici (Hrvatska) Grozdano vić, u Kučima i kao: Rušević = Banjkan u Zatrijebaču Gromanić, njić, Sutomore 1853. god. Grom nja, Sutomore (Bar) 1854. god. Gron, Zelenika, Herceg-Novi Grondan, i, Kotor Gro pčić, Griharovo (Plav) 1485. god. Grohaber, Paštrovići u 17. v. Gros, Kotor i susjedna D obrota Grosman, Dobrota (Kotor) Groc, Herceg-Novi Groci, Kotor Gruadreli, Kotor Gruba = Grubavčević, Perast (Boka Kotorska) i kao: Grubagevčević Grubavčević, Polja Kolašinsk i Grubačević u 17. v., vidi: Gruba; Kotor, porijeklom iz Paštrovića Gruban, Vilusi (Nikšić) Grubač, u Donjim Brajićima (Budva) 1523. god. Grubača = Grubač = Gurbača, u Njegušima (Ceti nje) i kao: Grubašević; Budimlja (Berane) 132

1485. god.; u Brskutu (Kuči); Nikšićko Prekovoñe; Vrtac;; Viluse; Nikšić; Golija (Nikšić); Gr vo i Viluse, nikšićko područje; Brskovo, kasnije Mojkovac; Gajtan (južna Srbija), porije klom iz Uskoka (Drobnjaci); u Pivu, Glasinac (Romanija) i Peć (Metohija) iz okolin e Nevesinja (Hercegovina); u Viluse (Nikšić), vidi: Babić, u Rbatovom Dolu Grubačević, u Ćek lićima (Cetinje), Paštrovići, 1434. god., vidi: Grubavčević, u Njegušima i kao: Grubašević Gr iz Pive (D.Crkvice, Lijecevina), porijeklom iz Drobnjaka Grubačić, Nikšić; Banjani i Op utna Rudina (nikšićko područje) Grubaš, Perast (Boka Kotorska), doseljenici iz Hercegovi ne Grubašev, u Njegušima Grubašević, Bečići (Budva) 1440. god.; Orahovica i Perast (Boka Kot orska), porijeklom su iz Hercegovine; Polja (Mojkovac); vidi: Grubača Grubašić, Perast (Boka Kotorska) Grubeljić, Crnci (Piperi) Gruberinić, vidi: Guberinić Grubeša, vidi: Gr upša Grubin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), starinom su iz Crne Gore. Vidi: Markov i Arsen Grubinić, u Bjelopavlićima Grubičevići, bratstvo koje se pominje u novelji Đurña Cr nojevića Grubić, Kotor Grubišić, Budva; Sutomore (Bar) 1912. god.; Kotor Grubović, Rastoke (Bijelo Polje) Gruboica, u Kotoru, grana Pima Grubojević, Police (Kotor); Risan; Grbalj 1439. god. Grubona, vidi: Grubonja Grubonja, Kotor 1396. god. i kao: Grub ona Grubor, Kotor Grubsić, Kotor u 14. v. Gruda, u Grudima (Tuzi) potiču od potomaka Đon Sume, od njih su kod Gusinja, kod Plava, Golubovcima (Zeta); Krnjice (Primors ka krajina), porijeklom su iz Bratonožića, od njih nastanjeni u Livarima (Primorska krajina) i kao: Pavlović i Pacić, pa u Baru i kao: Vamović, a u Donjim Murićima (Primors ka krajina) i kao: Palević Gružda, Kolomza (Ulcinj), porijeklom su iz Albanije Gruzi na, Grade (Žabljak) Gruzinov, Podgorica Gruić, Cetinje Gruičić, Begaljac (Beograd), oko 1878. god. doselili se iz Bjelopavlića Grujić, Podbišće (Mojkovac), došli iz Klopota (Brat onožići) sa nadimkom Palibrk; Žari i Polje (Mojkovac) i Lipovo (Kolašin), porijeklom su iz Kuča; Lukovo (Nikšić); Drobnjaci, potomci Novljana; Maoče i Prenčane (Pljevlja), pa jed ni u Pljevlja; Prpčići i Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Požar (Bjelopavlići) i kao: Protić; Krupice (Srbija), doselili se iz Pješivaca (Crna Gora); Golubovci (Zeta), doselili se oko 1870. god. iz Bratonožića (Nikšić);Cetinje; Ilandža (Donji Banat) i kao: Grujić = Dr agujin, porijeklom su iz Crne Gore; u Podgorici iz Bratonožića; Golubovci (Zeta). Od njih su jedni u Lebanima i Leskovcu (Srbija) Grujičić, Vijenac (Zvijezd), Maoče i Oti lovići (Pljevlja), ogranak Purića, porijeklom od Kolašina. Od istih ima u Oljevljima; Nikšić; Cerovo u Rañevini (Valjevo), porijeklom iz Pive (Crna Gora); Loznica (Mačva) prv om polovinom 19. v. doselili se iz Pješivaca (Crna Gora); Musterovići (Zagarač), Danil ovgrad, ogranak Stojanovića = Lulaša; Danilovgrad; Vitasojevići (Pješivci), porijeklom s a Čeva (Cetinje); vidi: Aničić u Vijenci i Oćevini (Pljevlja) Grujičići (Stojanovići - Lulaši bratstvo u selu Musterovićima Grujović, Piperi, starosjedioci Grujovići, dio bratstva Popovića 133

Grukal, e, Prekornica (Rijeka Crnojevića), starosjedioci. Od njih su u Vraki (Skad ar) Gručašević, Perast Grum, Herceg-Novi Grune, Herceg-Novi Grunio, Kotor Grimslo, vid i: Stevanov Grunc, u Kotoru 1124. i 1330. god. Grupac, u Kotoru 1434. god. Grupić, Herceg-Novi, po nahočetu Grupković, Pješivci u 16. v. i Ozrinići (Čevo), Cetinje pa u Kot oru; u Bjelopavlićima i Danilovgradu Grupsić, Kotor 14. v. Grupčić, Bjelice (Cetinje) u 14. v.; Bjelopavlići, od njih su u Begaljici (Beograd); u Ćeklićima (Cetinje); vidi: G rupšić Grupš (Grubeša), Bar Grupšić, 1430. god. i kao: Grupčić Gruhović, Bar; vidi: Grhović G derac u Buljarici (Paštrovići) 1761. god. Grčanski, vidi: Stevanov Grčić, vidi: Redžepagić, u Medanićima (Gacko) i Rastu (Nevesinje), porijeklom su iz Crne Gore, ogranak Zeleno vića, koji su ogranak Cerovića Gršanić, Donja Lastva (Tivat) Gualo, Perast (Boka Kotorsk a) Guberina, vidi: Guberinić Guberinić, Vasojevići; Seoca (na Balju) ranije: Guberina; Berane 1865. god. grana Lopoćana; Sutivan (Bijelo Polje) Guvelja, Zaton i Bistric a (Bijelo Polje) Guveljić, Bistrica (Bijelo Polje) Guvera, Nikšić Guvernadurović, Njeguši (Cetinje) ogranak Stanišića, grana Radonjića Guvernadurovići, ogranak bratstva Stanišića što a je vladika Rade prognao iz Njeguša Guvo, Crkvice i Strp (Risan) Gugać, Zaton (Bije lo Polje) Gugliemet, Dobrota (Kotor) Gugolanić, 1431. god. u Cucama (Cetinje) i Riña nima (Nikšić) Gugolj, Žvine i Sutorina, Herceg-Novi Gugoljanović, Njeguši u 15. v. Gugulov ić, i kao: Gugulsbrnić, Kotor oko 1440. god. Gudaljević, Herceg-Novi Gudanović, Balabani (Donja Zeta) jesu iz Gluhog Dola (Crmnica) i kao: Đuković, kasnije Đurović Gudević, Nikšić G delj, Grahovo i Vraćenovići (Nikšić), od njih su u Dubrovniku; Perast, Ratiševine (Kotor) i Mojdež (Boka Kotorska); Herceg-Novi i područni Podi, porijeklom su iz Popova (Herc egovina), a u susjednim Sasovićima i kao: Gudeljević Gudeljević, Nikšić, doseljenici iz Po pova (Hercegovina) Gudeč, Bratonožići, potomci Bukumira; Brskut (Kuči) potomci Rajkovića, grana Mrnjavčića; Donja Ržanica (Berane) i kao: Jelić; Bistrica (Bijelo Polje); Risan, p orijeklom su iz Popova (Hercegovina) Gudović, Donja Ržanica, doseljenici iz Bratonožića; Brskut (Bratonožići), grana Mrnjavčića Gužda, e, Obod, uz Bojanu, prešli su iz Albanije Guz da, Kolomza (Ulcinj) i kao: Gužda Guzina, Kotor; Bar 1441. god.; Mokro (Šavnik), oda tle su se jedni preselili u Perast (Boka 134

Kotorska); Nikšić, doseljenici iz Fojnice (Bosna); Gradac (Šavnik), porijeklom su iz N ikšićkih Trešača; Orahovica i Perast (Boka Kotorska), od njih u Trstu (Italija) su iz Gr adaca (Drobnjak); Đenovići, Herceg-Novi Guzine, bratstvo u Fojnici u Hercegovini Guz inović, Uskoci (Žabljak) Guzović, Vraka i Skadar (Albanija), potomci Martinovića iz Baji ca (Cetinje). U Skadru su i kao: Martinović = Petrović, ranije: Froka (Vraka), Skada r Guzonja, Železnik (Beograd), porijeklom su iz Rovaca (Crna Gora) Guičić, Budva, po n ahočetu Gujić, Bijela (Drobnjaci), došli su iz Zatarja oko 1732. god. Potomci su Novlj ana, iz Banjana (Nikšić); Matički Gaj (Drobnjaci), došli iz Prenćana (Pljevlja) Gulevič, ić, rkavac, Herceg-Novi Guli, Fundina (Kuči) Gulipeste, nadimak bratstva Pejovića u Rzan om Dolu Gulić, Ranilug (Kosovska Kamenica), porijeklom iz Crne Gore Gulković, u Koto ru Gulja, i, Fundina (Rosti) i Rašovići (Kuči), starosjedioci Guljap, i kao: Milutinov ić, u Zalazu (Kotor) Guljermović, u Grbaljskom polju Gumberti, Kotor, porijeklom su iz Italije Guna, vidi: Goni Gunda, Maoče (Pljevlja) Gundulić, Kotor 1335. god. porij eklom su iz Drobnjaka Gunjajević, Orahovica (Risan), porijeklom su iz Stare Crne G ore; Dobrota, Mali Zalazi i Ljuta (Kotor) Gunjašić, risansko područje; Mokrine, Herceg -Novi Gupšić, u Žanjev Dolu (Njeguši), Cetinje 1326. god., a u Kčevu (Čevu), Cetinje 1335. g od. Guraz, Šestani (Primorska krajina), ogranak su Lukića Gurbača, vidi: Grubača Gurza, Še stani (Primorska krajina). Porijeklom su iz Škrelja (Albanija). Dijele se na Peciće i Daboviće Gurzak, Bar Gurzanović, ranije Kovač, u Ulcinju 1885. god.; Bar Gurašin, Bar Gurdić, Kotor Gureza, i kao: Gurza Gurešić, Zaton i Crnča (Bijelo Polje), srodnici Karañorñe vića sa Oplenca (Šumadija); Od njih su u Dragosnici (Podibar), vidi: Karañorñević Gurić, i k ao: Dukujević, Požari (Bjelopavlići) Gurović, Herceg-Novi Gurtiluamo, Meljine, Herceg-No vi Gurska, Nikšić Girćević, u Hotima (Tuzi) Guskić, Budva; Golubovci (Zeta). Od njih su u Tuzima i Skadru, vidi: Gusić i Gutić Gusinjac, Gusinje, ogranak Alijagića, od njih su u Ibarcu (Rožaje); Šalja (Bijelo Polje), porijeklom iz Hota (njihova grana) i okolin e Plava; Bistrica (Bijelo Polje) Gusić, Sinjac i Lukinje Kruške (Piva), srodnici Jakšića . Od njih su u Klisu (Split) Guska, u Drobnjacima potomci Kriča Guslić, Bušnja (Pljevl ja); Kotor, po nahočetu Gusnić, Kotor i Risan Gutalja, iz Pive na Glasincu (Romanija ) kao: Jovović Gutić, Komorač i Prnjavor (Plav); Smriječno (Piva), srodnici Plakalovića; B jelice (u Bistrici 135

Pećarskoj), Bijelo Polje i područne Bubonje, matično. Od njih su u Guči Dragačevskoj, Sjen ici i Stupu (Šumadija); Bežñeñe i Džinova mahala (Nevesinje), ogranak Gvozdenovića iz Ćeklića učji Do), Cetinje; Banatu i kao: Gutić (Gusić), srodnici Plakalovića iz Smriječna (Piva) G utići, grana ćeklićskog bratstva Gvozdenovića ali izvan Ćeklića Gutović, Gornje Rudinice (Piv ), grana Ruñića, srodnici: Đikanovića, Nikolića i Đačića; Plav, prvi su se oko 1750. god. dos li iz Pipera kao: Nović. Drugi su iz Nožica (Bratonožići); U Bodežištu (Gacko), ogranak Božov ispod Trebjese (Nikšić) Gutovići iz sela Rudnice u Pivi, starosjedioci Gutolj, goz, H erceg-Novi Guhdia, Podgorica Gucal, Ulcinj, kasnije Očinić Gucale, stari nadimak bra tstva Batrićevića Gučetić, Kotor (12. v.) doseljenici iz Dubrovnika; Paštrovići Guči, Ulcinj 873. god. Gučić, Ulcinj 1864. god. Gučner, Kotor Gučević, u Sandžaku su iz Crne Gore Guša, Ko or i poluostrvo Luštica (Grbalj) 1350 - 1335. god. Gušić, Gornja Bijela (Šavnik). Ograna k Simovića iz Teoč Polja (Gornja Morača). Porijeklom su iz Rovaca; Bratoč (Nevesinje) iz Crne Gore Gušmir, Bijediće (Bijelo Polje) Gušmirović, Bijelo Polje Gušojević, Ribarići (Koto ) Ghega, Kotor H Habarkale, Drobnjak Habinović, Male Dubrave (Rožaje) Habica, u Ulci nju 1866. god. Habović, Nikšić Habraham, vidi: Abram Havajš, Grahovo (Nikšić) Havanović, Koto Haverić (Haferić) i kao: Averić, ogranak Kalezića u Bjelopavlićima, odselili: kod Bara, U lcinja, u Podgoricu, Skadar i druga mjesta, patronoimik od Haver-Zora na Kurdist anskom, vidi: Kalezić Havnik, Kotor Hagendorfer, Kotor Hagić, kod Cetinja Hadrović, Po dgorica; Bijelo Polje i područna Bistrica; Beograd Hazmadag (Haznadaj), Nikšić Haznada j, vidi: Hazmadag Haimel, i, Bar Hajvazović, Pljevlja 1907. god. Hajdajagić, Nikšić Hajd arević, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja i područje Bistrice (Bijelo Polje) Hajdarović, Bob ovište (uz Skadarsko jezero), Krajina; Bar; Kosići (Ulcinj); Sipanja (Bijelo Polje); Petnica (Berane) Hajdarodžić, i kao: Hajdarhodžić, iseljenik iz Herceg-Novog u Čepelnicu (Trebinje) Hajdarpašić, Bistrica, Dubova, Vrševo, Radulići, Prpeć i Zaton (Bijelo Polje), u Plavu 1875. god. Hajdiaga, Ulcinj 1878. i 1895. god. iz Hercegovine Hajdrović, r anije Pubeković, Bobovište (uz Skadarsko jezero), Krajina, porijeklom iz Puka 136

(Miridita) Hajduković, Hajdukovići (Utrg), Crmnica, najbliži su Strahinjama i Jovetićima i kao: Hajduković - Ekančanin (Strahinjić); Hotovi potomci ispod Hota iz Hota, bliže Tu zima; Cetinje; Ulcinj 1887. god.; Zvjezd, Ljeljenica, Osoje, Junčević i Mostišt (Pljev lja); u Bjelopavlićima i kao: Zuzić, srodni sa Mihailovićima i Sekulićima i jedni su ods elili u Obrež i Temce (Srbija); Cerovo (Bijelo Polje); Bobovište (uz Skadarsko jezer o), Primorska krajina Hajdukovići, bratstvo u Podgoru Hajdučović, Bobovište (uz Skadarsk o jezero), Krajina Hajek, Herceg-Novi, po nahočetu Hajzer, Cetinje Hajiahić (Ajdalić), Lozica (Bijelo Polje) Hajković (=Stano=), u Malom Boriču (Vraka), Skadar Hajmel, i, Ulcinj Hak, Kotor Hakaj, i kao: Šabiović, u Tuzima Hakl, Škaljari (Kotor) Hakanjin, u Plavu 1875. god. Haksalić (Aksalić), Plav, susjedni Skić i Brezojevica 1880. god. Hal , i, Ulcinj Halikavazović, Pljevlja 1871. god. Halilović, Pljevlja i područne Maoče iz K uča od njih kod Novog Pazara; Vladimir (Ulcinj); kod Rožaja su iz Selca (Klimendi), Albanija; Kanje (Bijelo Polje) Halić, Prčanj (Boka Kotorska) Halović, Vladimir (Ulcinj ) Haltić, Plav Hamzaghić, grana Mušovića u Nikšiću, doseljenici iz Kolašina, iseljenici u Tut n Hamzić, Medun i Seoštica (Kuči) iselili u Rožaje, Kolašin pa odatle u Loznu, Stubal i Bo turić (Bijelo Polje), a jedni i kao: Nurković; Bistrica (Bijelo Polje); Boljanići i Bu kovica (Pljevlja); Bar; Gostilje (Zeta) i kao: Amzić Hamer, Kotor Hamidović, Zaton ( Bijelo Polje) Hamerla, Zelenika, Herceg-Novi Han, Zelenika, Herceg-Novi Hanza, K otor Hanišić, Tuzi Hanković, 15. v. u Pješivcima Hanjadofer, Herceg-Novi Hanjačić, Bar Harap eš, Ulcinj Harasan, Ulcinj Harbić, Pljevlja Harvović, vidi: Hrvović Harvojević, Petrović Har danić, Pljevlja 1865. god. Harević, Laće (Bjelopavlići), vidi: Averić (Haverić) - Kalezić Har vić, Nikšić Has, Luštica, Herceg-Novi Hasaj, Zuos uz Bojanu iz Šestana (Primorska krajina) Hasanagić, Ulcinj; Rožaje ranije kao: Zejnelagić iz područnog Selca; Područje Lozne (Bije lo Polje) i kao: Asanagić, srodni Šćekićima Hasanbegović, Bihor (Bijelo Polje) Hasanñekić, Gu inje 137

Hasanñonović, Bobovište (Primorska krajina), vidi: Đonović Hasanović (Šćekić), Srñevac, Dobro nje (Bijelo Polje) Hasansmail, Ulcinj Hasančovanj, Arbaneš (Krajina) uz Skadarsko je zero Hasanjčobanj, Arbaneš (Krajina) uz Skadarsko jezero Hasilović, Bogaići (Plav) su iz Klimenata (Albanija) Hasi, vidi: Hasić Hasić, u Podgorici, Beranama, Bukovina (Bije lo Polje), roñaci Hadžibulića i Bilosalića u Suvodolu (Rožaje); Vlah (Gornji Bihor); Bijel o Polje su iz Trebaljeva (Kolašin); Ulcinj Hasković, Kuči iselili se u Jablanovo; Mojk ovac; Šolja (Bijelo Polje) Hat, Ulcinj Hata, Đirokotrit i Skadru (Albanija) iz Crne Gore Hatković, područje Bistrice (Bijelo Polje) Hatović, Izbičnja (Pljevlja) Haul, Herce g-Novi Hafizagić, Pljevlja 1853. god. Hacer, Herceg-Novi Haciomerović, iz Nikšića iselil i se u Vasojeviće Hadžajlić, područje Bistrice (Bijelo Polje) Hadžalić, Pljevlja 1853. god.; područje Bistrice (Bijelo Polje) Hadžefendić, Pljevlja 1864. god. Hadži, u Podgorici Ha džialović (Dizdarević), iz Hota (Tuzi) u Podgoricu i Skadar Hadžiasanović, Podgorica Hadžiab lahović, Tuzi Hadžiatlagić, Pljevlja Hadžibegović, Kuči grana Konatara iselili u Buturić, Zat n i Bistricu (Bijelo Polje) Hadžibrahimić, Ulcinj Hadžibulić, Bojište i Ravna Rijeka (Bije lo Polje) iz Pljevalja; Trebaljevo (Kolašin), matično, odselili u Novi Pazar Hadživuko vić, Nikšić i područno Grahovo Hadžidimuhović, Bijelo Polje Hadžiduraković, Pljevlja 1884. go Hadžijalović, u Plavu ogranak Palivrtića Hadži Jahović, Bijelo Polje Hadžijić = Balitić, iz K oselili u Rožaj Hadžimahović, kod Trebinja, ogranak Bulajića Hadžimola, vidi: Hol Hadžimujov ić, Pljevlja Hadžimuković, Tuzi; Podgorica Hadžimuratović, Hadžimuragović, u Pivi, a u Kosije ima (Cetinje) i Malom Ostrosu (Primorska krajina) i kao: Barjaktarović Hadžimusić, Nikšić Hadžimustafa, u Podgorici 1601. god. Hadžimušović, u Plavu srodnici Ferovića, Durovića, Jade dića i Šabovića Hadžiomerović, iz Nikšića odselili u Vasojeviće Hadžinović, područje Bistrice Polje) Hadžić, ogranak Adžića u Kosijerima (Cetinje), od njih su (1892. god.) u Ulcinju, pa u Grčku (odselio Filip), drugi otišli u Pivu i kao: Hadžić (jedni se vrate u Kosijer e), pa Adžić; Bar; iz Kuča odselili se u Ditrove i Rožaj ogranak Fejzića; Šakopara i Brvenic a (Pljevlja); Gubavač i šire u Bihor (Bijelo Polje), odselili u Struganik (Kolubara) ;Gusinje; Golubovci (Zeta); u Nikšiću Rnjez (Hadžić); u Plavu 1879. god. 138

Hadžihamzić, Pljevlja 1864. god. Hadžićuković, u Grahovo (Nikšić) iz Hercegovine Hadžiumović vac), srodnici Pajovića, pa u Tuzima i Sarajevu Hadžicanović, Draginja (Ulcinj) Hadžišaćirov ić, Pljevlja 1879. god. Hadžović, iz Nikšića odselili se u Vranešku dolinu (Bijelo Polje); P ljevlja (1859. god.) i područne Boljaniće; kod Plava jedni i kao: Mujović Hadžopulos, Ri jeka Crnojevića doseljenici iz Grčke Heb, Fraskanjela (Ulcinj) Hebić, iz Boke Kotorske prešli u Cernicu (Hercegovina). Porijeklom iz Turske Hebović, Balabani (Donja Zeta) ; Vladimir (Ulcinj) Hein, Kotor Hejmeli, Igalo, Herceg-Novi; Ulcinj Hejsek, Igal o, Herceg-Novi Hekalo, Bukovice (Pljevlja) Hekalović, Pljevlja Held, Donja Lastva (Tivat) Heldić, Bijelo Polje Helić, Pljevlja Helukako, 1076. i 1089. godine u Ulcigu min (Ulcinj) Hentsčel, Prčanj (Boka Kotorska) Henjić, područje Bistrice (Bijelo Polje) H erak, vidi: Heraković, i Eraković (doseljeni na Njeguše iz Hera); Dodoši (Rijeka Crnojev ića) Herak, predak bratstva Herakovića u Njegušima Herak, porodica u selu Dodošima Herak ović, naselje Herakovići (Erakovići) u Njeguškom Polju ("Varoš Njeguška"), Cetinje, krajem 1 5. v. Od njih su i kao: Heraković - Petrović, Petrović - Heraković, Heraković - Popović, Pop ović - Heraković. U 14. v. doselili u Dugi Do, na kraj Njeguškog Polja, sa Banjske vis oravni (od Velimlja i iz Muževica), Nikšić, a tamo od Gacka (Hercegovina). Od njih su u: Kotoru (1441. god.), kao: Petrović, u Rusiji kao: Petrov (Heraković), Škaljarima (B oka Kotorska), Dodošima (Rijeka Crnojevića), kao: Herak, u Danilovgradu kao: Vujović ( ranije Petrović), Lješevići (Grbalj) kao: Popović (Kašćelan), Petrovom Selu (istočna Srbija) u Bugarskoj kao: Popović (Heraković), Oglañenovcu (Podgorina), Valjevo kao: Heraković; u Drobnjaku (1441. god.) i kao: Đurñević = Bogutović, prije toga (1.3.1399. god.) u Drob njacima (Rudinska visoravan=Banjani), spominje se njihov predak Đorñe Bogutović; iz Dr añevine (Podgorica) preselili se u Uskoke (Žabljak) Herakovići, bratstvo u Njegušima Her akovići, prezime Herakovići - Petrovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima Herakovici - Popovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima Herget, Igalo, Herceg-Novi Herezig, Šk aljari (Kotor) Herizović, Nikšić Herman i kao: Hamaliota, 14-15. v. u Ulcinju Hermenko , vidi: Armenko Herović, vidi: Erović Hersić, Herceg-Novi Hercegović, Grahovo (Nikšić) Herce zik, Škaljari (Kotor) Hefarne, Budva Higa, Donji Stoliv (Kotor) Hidra, Ulcinj Hidr (Hidri), Ulcinj 139

Hidrović, Štedra (Ulcinj) Hil (Hile), Bar Hila, Kotor Hiliš (Ćiliš = Kiliš), u Zeti Hiljin, Kolomza (Ulcinj) Hinković, Velimlje (Nikšić); Podgorica Hinterleitner, Herceg-Novi Hir hait, Meljine, Herceg-Novi Hirči, Donja Lastva (Tivat) Hirš, Donja Lastva (Tivat) Hi tunović, Cuce (Cetinje) Hitunj, u Kotor došli iz Dubrovnika Hlapac, Banjani (Nikšić) 139 0. god. Hlapčić, u Drobnjacima 1423. god. Hlas, Brajići (Budva) Hlindović, Pljevlja Hlušička , u Kotoru Hnemer, Herceg-Novi Hovorka, Kotor Hogović, vidi: Ceković Hodović, Pljevlja 1864. god. Hoketić, Podgorica, prešli iz Zete Hokušić, Ledenice (Njeguši), Cetinje 1435. god. Hol, Hartikol (Ulcinj) i kao: Hol; Prčanj (Kotor); Herceg-Novi Holenderski (H olendehki), Herceg-Novi Homen, Kotor i susjedna Dobrota Hopti, vidi: Hot = Hoti Horvatin, Miljevci (Sutomore), Bar, došli od sjeverne strane iznad Trsta, srodnici njihovi su u Vipavi i Ajdovščini (Slovenija), vidi: Hrvat Horvačević, Paštrovići 1589. god. Horovka, Kotor Hostojica, u Kotoru Hot, Štoj (Ulcinj), porijeklom (potomci Lazara iz plemena Pipera) iz Gruda (Tuzi), i poneñe kao: Hopti, Hot i Hoto; Berane; kod Plava, Gusinja, Bijelog Polja, Boljanine (Bijelo Polje), Kolašin, Polja (Mojkovac) , Male Dubrave (Rožaje) i kao: Hota iz Hota (Tuzi), koji su iz užeg fisa (bratstva) iz plemena Hota u Hotima (kod varoši Tuzi); kod Rožaja; i Hoti, Lazima i Grnčaru (Plav ) i Gusinje; Prvobitno Ot = Hot, došao predak Lazar Keća iz Pipera, i njegov predak je bio iz Kčeva (Ozrinići = Čevo), Cetinje Hota, vidi: Hot Hotaš Vukov Ostoić, savremenik vladike Vasilija Hoti, pleme u Albaniji Hotzl, Kotor Hoto, u Grudama (Tuzi), vid i: Hot Hotović, Gornji Bihor (Bijelo Polje), srodnici su u Borič Mali (Vraka), Skada r, ranije Hot; vidi: Hot; u Vladnji (Orahovo), Zeta i kao: Otović i Kovačević; Izbičnje (Pljevlja) Hotuči ili Hotučevići, staro bratstvo na Gradini Hoćević, Ćeklići (Cetinje) Hoćevi jerovatno prezime nekog starog bratstva u Ćeklićima Hoforka, Kotor Hohl, Kotor Hockm anu, Kotor Hodža, Pičurice (Ulcinj) 140

Hodžaić, Ulcinj Hodžaj, Pičurice (Ulcinj) Hodžić, Brčve (Bijelo Polje), njihov je ogranak Fer ić u Rožajama; grana Kokotovića (Kokota) iz Donjih Banjana (Nikšić) prešli u Vraćenoviće, uz bišnjicu, pa u Fatnicu (Bileća), Bileću i Stolac (Hercegovina); Ulcinj; Livari (Primor ska krajina) i Rastić (Ulcinj); Pljevlja 1896. god. god.; Nikšić, Milovac i Bistrica ( Bijelo Polje); Bihor (Bijelo Polje); Bihor (Bijelo Polje), otišli u Sarajevo; Crnča (Bijelo Polje); Godijevo (Bijelo Polje), Godočelja i Trpeze (Berane), Ibarac (Rožaje ) Hošo, Bukovice (Pljevlja) Hrani, Kotor 1327. god. Hranilović, Zeta 15. v.; Kotor 1 400. god. Hranimir, u Kotoru i Ulcinju Hranić (Kosača), u 14. i 15. v. vladarska por odica u Bosni i dijelu Crne Gore. Jedno vrijeme bila je njihova prijestonica u P ivi (Crna Gora); Herceg-Novi 1382. god. na Mekoj Grudi (Bileća) i okolina, 1281. g od. bili su Vojvode u Vojvodstvu Svetog Save, pa potomci u (kasnije razvoju) Her cegovini, vlastela i kao: Vuković Hranković, u Nikšiću, Pješivcima i Grahovu (Nikšić) 1441. g d. Hranojević, Banjani (Nikšić) u 15. v.; Kotor Hranulović, u Dračevini (Podgorica) Hranušić, Grahovo (Nikšić) Hrapović (Rapović), Maoče (Pljevlja), kod Bijelog Polja, kod Novog Pazara i Sarajeva; Pljevlja i područnih Lijeskovljana i kao: Krapović Hrvat (Hrvatin = Hrv atina), Miljevci (Spič), Bar (1882. god.) i Šušanj (Sušanj), Bar, ovi su doseljenici sa područja Trsta, vidi: Horvatin Hrvatin, u Miljevcima, po njihovom: stariji živalj, a drugi došli iz Dalmacije Hrvatić (Hrvetić), Stoliv (Kotor) Hrvović, Paštrovići 1734. god. i kao: Harvović Hrvojević, Buljarica (Paštrovići) 1792. god. Hrdelička (Hrdelška), Kotor Hrel jina, Kotor Hreljić, Kotor Hresović, preci Vukčevića i Bratićevića na Njegušima (Cetinje) Hri , Herceg-Novi 1554. god. Hristov, na Cetinju Hrlilović, Maoče (Pljevlja) Hrmenke, i kao Rmenko, vidi: Armenko Hrnjez, Herceg-Novi, po nahočetu; u Podgorici Hrobar (Hr obaš), Kotor Hromadka, Kotor Hromanka, Kotor Hrmeka (=Krmok=), u Kotoru Hromić, Zele nika, Herceg-Novi Hrs (Rs), predak bratstva Vučkovića i Bratićevića u Veljem Zalazu Hrso vić, Velji Zalaz (Njeguši), Cetinje i kao: Zalažanin potomci Rs (dakle Hrs), naznačeni 1 437. god. kao: Hrsović i Hrsojević. Kasnije Vukčević i Bratićević. Od njih, kao: Vukčević ima Dobroti (Kotor), Budvi, Prčanju, Batrićevića u: Prčanju (Kotor), Konavlima, Srbiji. Od Hrsovića su Milojević, Dupončević i Drugović kasnije: Nikolić odseljeni u Nikšić, Dobroti (Ko ), Vlaškoj (Rumunija); Đurović na Prčanju i Dobroti (Kotor) i Odesi uz Crno more; Gačović, k asnije: Dančul (Dančulović), Lukrecija, Kapetanović, Proroković i Padalica (jedni prešli u N jegušku varoš) i kao: Hrsović-Vukčević u Herakovićima Cetinje; Od Drugovića su i Vujošević ka Gazivoda i Krkača u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); Dančulovići u Prčanju (Kotor) i Dančulovin ama (Krtole), Grbalj; Lukrecije u Pješivačkom Dolu i kao: Kapetanović i Miletić i u Kavaču (Kotor); Proroković (Milošević) u Dobroti, Kotoru (Milošević), Šišiću kao: Milošević; Lukrec ijeloj i 141

Perastu označavaju i kao: Šerović Hrsovići, staro prezime bratstva Vukčevića i Batrićevića u jem Zalazu Hruš, Kotor Hrušić, Herceg-Novi, po nahočetu Hubanić, Bijelo Polje Hudeček, Prčanj (Kotor) Huler, Kotor Humac, Milošević, vidi: Humec Humec (Mumac), u Cetinju i kao: H umac - Milošević; Orahovo i Podgora Humaec, bratstvo u Podgori Humci (Umci ili Milošev ići), bratstvo u Cetinjskom Plemenu Hupka, Herceg-Novi; Bar Hurka, Herceg-Novi Hur ešović, Berane Husanić, Bijelo Polje Husenbegović, Ulcinj Husenaga, Ulcinj Huseinović (Hus ejnović), Plav; Žabljak na Skadarskom jezeru Husejinović, u Plavu 1884. god. Husenefen dija, Ulcinj Husenović (Huseinović), Žabljak na Skadarskom jezeru i kao: Husejnović u Pl avu; vidi: Huseinović Husković, Pljevlja 1870. god. Husov, Rasova (Bijelo Polje) Hus ović, Meteh (Plav), Lučica i Koljeno (Rožaje), porijeklom iz Kuča; Sipanja (Bihor), Bije lo Polje; Paučine (Rožaje), oni su iz Gaša (Đakovica) Huter, Cetinje Huća (Davidović), u Pašt ovićima 1678. god. Hudžodžović, Jablanica (Bijelo Polje), porijeklom iz Klimendi (Klimen ata), sjeverna Albanija, vidi: Klimen I Ibambašić, u Žabljaku na Skadarskom jezeru Ibr ajić, Ulcinj Ibraimaga, i kao: Ibraimagić i Ibrahimaga, Gusinje (Gornje Polimlje) Ib raimagić, Gusinje, porijeklom od Skadra (Albanija), vidi: Ibraimaga Ibraimbašić, Lješans ko područje (Podgorica) Ibraimović, ogranak Kaljića u Donjem Kolašinu Ibrahim, Ulcinj 18 79. god. Ibrahimaga, vidi: Ibraimaga Ibrahimbašić, Gornji Dodoši (Zeta) do 1746. god. Bijelo Polje (Donje Polimlje) Ibrahimović, Bijelo Polje (Donje Polimlje) i područje Sipanje; Bukovice (Rožaje) i Varoši i kao: Kačar ogranak Balevića (Belojica), srodnici Đol evića, u Kučima porijeklom iz Bratonožića, označeni i kao: Pavlović (Kačar) kod Rožaja, Novog zara i Pljevljima, u Žabljaku u Skadarsko jezero Ibrić, Bukovice (Pljevlja) Ibričević, N ikšić, iz Kuča, Podgorica i Kotor, ogranak Ivezića u Carigradu i Sarajevu Ibričić, Nikšić, ot (1879. god.) u Bosnu Ibrišimović, Bar Ivan, Podi, Herceg-Novi Ivan Borojev(ić), predak bratstava Ivanovića i Ivaniševića u Donjem Kraju cetinjskom 142

Ivana, Bar Ivaković, Nikšić Ivanaj, Tuzi Ivanin, Cetinje Ivanić, Laze i Zagrañe (Gusinje), ogranak Dedića (Perića) iz Kuča; Podgorica, Vranovine (Pljevlja) iz preko Tare Ivaniš, i kao: Ivanos (1650. god.) u Budvi, porijeklom iz Stare Crne Gore, u Kliševo (Dubr ovnik) od 1498. god. Ivanišević, Poljica (Popovo Polje), kao: Ljepava; jedni (1498. god.) u Kliševo (Dubrovnik), Veličani, Dračevo, Čveljin i Mosta (Hercegovina). U Mostaru i kao: Glavan. Porijeklom su iz Riñana (Nikšić); Donji kraj (Cetinje), doseljenici iz Starog Vlaha (Zlatibor), srodnici Ivanovića i Marinovića, potomci su Borojevića. Od n jih su u: Budvi, Kotoru, kod Dubrovnika i kao: Čomada; na Korčulu kao: Ivančić, u Rujnic i (Bihać) kao: Ivanišević, Kladovu (Zaječar) kao: Perašević; Petrovići i Miruše (Nikšić), jed ije kao: Vasiljević i Kecojević = Kecoević (Kecović); Pješivci 1557. god.; i kod Stona (Da lmacija) i u južnu Hercegovinu Ivaniševići, bratstvo u Donjem Kraju cetinjskom Ivaniševići , rod u Mostaru Ivaniševići, bratstvo u Poljicu Ivaniševići (Čomade), rod kod Dubrovnika I vanko Pavićev, predak bratstva Pavićevića u Dolu Ivanković, Vrpolje (Trebinje), ogranak Ugrenovića iz Riñana (Nikšić); Ulcinj (1894. god.) iz Hercegovine; Zabrñe, Kasteli i Lastv a (Tivat), iz Zubaca (Trebinje) u 16. v.; Bar; Savina i Srbina, Herceg-Novi; Kot or; Bukovice (Rožaje), došli iz Trijebšta (Zatrijebač) Ivanov, Paštrovići; Podgorica; Novi B ečej (Banat), porijeklom su iz Crne Gore; Novi Kneževac (Banat), srodni područnim: Pet rov i Pavlov, došli sa Čarnojevićima iz Crne Gore Ivanović, Donji Kraj (Cetinje), srodni ci Ivaniševića i Marinovića, zabjelježeni i kao: Lajislavić i Lajislajić, ranije Borojević (p rijeklom od Niša), a doseljenici sa Starog Vlaha, od Ivanovića su u: Kotoru; Bjelice (Cetinje), najbliži Vušurovićima; Zalazi i Mali Sriem (Veliki Zalazi), Cetinje ubilježe ni 1542. god. doseljenici sa Stubice (Pješivci), od kojih su u: Perastu (kao: Jova nović), Bijeloj (kao: Đurnović), ovo u Boki Kotorskoj, a u Dabru i Mostaru (Hercegovin a) kao: Ivanović; Dobrota (Kotor), ranije Hrsović, došli iz Zalaza (Cetinje): u Budvi (kao: Bajić) došli iz Cetinja; Kotor; Grañani (Rijeka Crnojevića), starinci. Od njih su u Limljanima (Crmnica); Dub (Bjelice) ogranak Milića; u Vojkovićima (Ćeklići), Cetinje o granak Marojevića; Bajice (Cetinje) i kao: Ivanović = Musulimović. Od njih su u: Bijel om Polju (Donje Polimlje), Herceg-Novom i Srednjoj Dalmaciji; Lastva (Čevsko polje ) Vojinićima (Ivanovićima), Cetinje, od kojih su Đukanović, Leković i drugi; Lipa (Cuce), Cetinje (od prije 1684. god.) i kasnije. Od njih su u Nikšićkim Rudinama, a u Bubrešku , kod Nikšića od 1768. god., u Grahovu (Nikšić) i kao: Živković, a od odseljenih u sjevernu Ameriku kao: Krivokapić; Stubica (Pješivci) u Brijegu (Lakića do), Piva, od njih su u područnim Rudinicama kao: Nikolić, a dvije porodice u Slavoniju; u Tisu (Nikšić) iz Bjel ica (Cetinje); u Kučima jedni su ogranak Ilikovića = Drekalovića a drugi ogranak Dučića = Mrnjavčevića, od Ivanovića Ilikovića su u Čajniču i Trnovu ( istočna Bosna), Podujevu (Jablan ca), južna Srbija; u Kučima i. ogranak Omerbožovića i kao: Dedivanović u Grudama (Tuzi) i Ljačković kod Gusinja, dok su srodnici Ljačković i Ljucović kod Gusinja sa Jablana (Braton ožići); iz Kuča su Ivanovići kod Plava i kao: Ivanić (Ivačaj); u Nikšiću 1768. god.; Crmnici 6. v.; Šumadijska Kolubara Ivanovići iz Crne Gore kasnije kao: Vetić; Paštrovići; u Podgor ici; Štitarima (Mojkovac); Ivanovići u Šišićima (Grbalj), od njih su u Poborima (Budva); I vanovići u Ivanovićima (Bečići), Budva, srodnici Martinovića brajićkih, ispod Oñe; Ledenice ( isan); Herceg-Novi; Brajići (Budva) iz Cetinja; Golubovci (Zeta), kao: Metiljević = Ivanović, grana Drekalovića, doseljenici iz Kuča; Gornja Ržanica, Laze i Rudo Polje (Pla v), porijeklom sa Jablana (Bratonožići); u Podgorici jedni su iz Pipera; Ozrinići (Tur jača) i Trepča (Nikšić), kao: Nikolić, od Ivanovića (Nikolića) iz Pive; u Bjelopavlićima gran alevića; u Morači (Kolašin) ogranak su Medenica; u Vasojevićima: 1) grana Lopoćana u Gornj em polimlju, Lomu i Uljarima, 2) grana Dabetića i 3) ogranak Vušanovića 143

nastanjenih na Bršno (Župa Nikšićka), Nikšić; u Šekularima (Gornji Vasojevići), od kojih su u ranama, Vojvodini i Bosni; u Lužane-Vranići (Zeta) došli iz Stanisalića, prije 1908. god ine; Lozna (Bijelo Polje); Liverovići (Župa Nikšićka) ogranak Pavlovića; Šljivansko (Žabljak) od kojih su u Pivi i Ograñenici (Pljevlja); u Žabljaku na Skadarskom jezeru 1527. g od.; Dovoli (Pljevlja); Omorine (Višegrad), doseljenici iz Poblaća (Pljevlja); Ozrin ići (Nikšić); Dobre Vode (Bar), poslije 1878. god. došli iz Kuča; u Morači (Kolašin) iz Rovac (Podgorica) Ivanovići ili Musulimovići, bratstvo u Bajicama Ivanovići (Lajislavici,La jislajici), bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Ivanovići, bratstvo u Malom Zalazu Ivanovići (Marojevići), bratstvo u Vojkovićima Ivanovići (Milići), bratstvo u Dubu Ivanovići , bratstvo u Tomićima Ivanovići - "Krivokapići", bratstvo u Zaljuti Ivanovići (Lipovci), bratstvo u Zaljuti Ivanovići, bratstvo u Vojinićima (u Kčevu) Ivanovići, bratstvo u pre djelu Lastvi (u Kčevu) Ivanovići, bratstvo u Stubici Ivanovići, bratstvo u Limljanima Ivanovići, bratstvo u Dobroti Ivanovići, bratstvo u Bijeloj u Boki (Đurnovići), u Dabru i u Mostaru Ivanovići iz Pive (Donje Crkvice, Likića Do) iz Ograñenice iza Tare Ivanos , vidi: Ivaniš Ivancić, Perast (Boka Kotorska) Ivančević, u Piperima, potomci Mićka (Lazar a ) Vojisljavljeva, ranije Bližnjanin. Od njih su u Balabanima (Zeta), Podgorici i Brajićima (Budva); Gluhi Do (Crmnica) u 16. v.; Buljarica (Paštrovići) u 16. v.; Koto r, jedni po majci; Cetinje; Gornji Stoliv (Tivat); Podgorica; Brazilovica (Šumadij ska Kolubara), srodnici područnih Dimitrijevića i Vićentijevića. Doseljenici iz Lever Ta re (Pljevlja) Ivanjčići, rod na Korčuli Ivačaj, vidi: Ivanović u Gusinje Ivačević, Jabuka i K (Kuči), srodni su im Mari i Purišić Ivačković, i kao: Robel, Meñureč i Kunje (Ulcinj), gdje u doselili iz Vojvodine Ivašević, Kosijeri (Cetinje) u 15. v. Ivašković, Meñurječ (Bar) Ivez a, Kruševo (Tuzi) i okolina kao: Ivziku, Ivezi, kasnije i kao: Ivezaj i Ivezić. Podg orica, pa u Nikšiću odavde u Pljevlja Ivezaj, Kuči i područni Zatrijebač, Tuzi, porijeklom su iz Gruda (Tuzi), vidi: Iveza i Ivezić Ivezić, Berislavci (Dajbabe) i Omerbožovići (Z eta), vidi: Iveza, u Kučima, istorodni sa Viriša u Grudama (Tuzi); Orah (Nikšić); Kumbor , Herceg-Novi; Berane doseljeni iz Rožaja; Bijelo Polje; Azanja, Vrševo, Vešnica, Zabo jnik i Gruža (Šumadija), doseljeni iz Kuča; u Podgorici iz Pepića (Grude), Tuzi; Vidi: I veza Ivelić, Bjelopavlići u 17. v.; u područje Herceg-Novog doselili se iz Hercegovine ; u Ulcinj su se doselili iz Risna Ivetić, Sutorina (Živinje), Herceg-Novi; Prijerad i (Grbalj), sišli iz Stare Crne Gore Ivečević, u Gluhom Dolu (Crmnica) kao: Đuranović Ivzi ku, vidi: Iveza Iviković, vidi: Iković Ivin, ranije: Miljanić, iz Crne Gore u Žumbolju ( oko 1690. god.), i kao: Ivin - Patrijanov, pa u Srpsku Crnju (sjeverni Banat). K asnije su i kao: Arsenov (Arsin i Filipov), Gajin (Miškov), Mijin (Gluvakov), Ivki n, Nikin, Trpanov, Kajkanov, Pavlov (u Kikindi), Martinov, vidi: Markov Ivkin, v idi: Ivin Ivković, Ćeklići (pod planinom Bukovicom), Cetinje; Mokrina, Herceg-Novi i P opovo Polje 144

(Hercegovina), porijeklom iz Cuca (Cetinje); Kotor; Nikšić; Berane; Željeznik (Beograd ) kao: Nikolić doselili su se iz Gostilja (Bjelopavlići); vidi: Tenić u Trnači (Mlava), Srbija; Rudine (Banjska površ), Nikšić i dalje u Gacko (Hercegovina), pa u Granicama ( Bileća) kao: Želuda; Ivlandić, Mataguži (1326. i 1455. god.), Zeta; Ivovina, u Drobnjaci ma: 1) ogranak Milutinovića 2) ogranak Nikitovića Ivović, Ubli (Krivošije) 1692. god., d ošli su od Nevesinja (Hercegovina). Od njih su u: područjima Herceg-Novog, Risnu, St olivu, Morinju, Prčanju i Lastvi Grbaljskoj; u području Nikšića srodnici Vukićevića i Vuković , od njih su odseljeni na Kopaonik, pa odatle u Aleksandrovačku Župu; Rovca Šekularska (Gornji Vasojevići), porijeklom su od Žabljaka (Durmitor); Berane; kod Rijeke Crnoj evića i Seoca (Crmnica) ogranak su Prlja. Potomci su Ratka doseljenika iz Selaca ( sjeverna Albanija). Od njih u Baru i područnim Zupcima; Ulcinj 1888. god.; Bukovik (Aranñelovac) i kao: Crnogorac, porijeklom su iz Bjelopavlića; Podgorica i Nikšić Ivol, i, Kotor Ivošević, Đuraševići, Krtole, Milovići i Rošca (Grbalj) u 16. v. doselili iz Dapca Albanija) Ivulić, Herceg-Novi Ivčević, bratstvo u Gluhom Dolu (Crmnica) Igalić, Herceg-N ovi, po nahočetu Ignjatović, Slivlje (Fojnica) u Hercegovini, ogranak su iljanića iz B anjana; Korenica (Valjevo), porijeklom iz Pive; Nikšić; Babine (Pljevlja) kao: Brašnja Igumanović, Sotonići (Crmnica) i u Vranju kod Rijeke Crnojevića Igumnovići (Nikolići), br atstvo u Sotonićima Idra, Štoj (Ulcinj) Idrizaga, Ulcinj 1884. god. Idrizović, Bijelo Polje i područni Zaton su iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Mojkovac; Banjkani (Zatrij ebač), Kuči Idrizić, Berane; Ulcinj Ižogin, Andrijevica i Berane Izat, Kotor i Bar Izbeg ović, Ribarići (Tutin) jesu iz Vasojevića Izgarević, Podgorica Ikica, Kotor Iković, Ivkovića Bara (Motički kraj) u Jezerima drobnjačkim i kao: i Iviković = Grubavčević i Iviković, do p rije 1700. god.; Ikovići (Krajni do), Ćeklići; Ikovići zaselak u Ustikolini kod Foče (istočn a Bosna), porijeklom su iz Ćeklića (Cetinje); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Đolaica; ogran ak Brajovića u Bjelopavlićima. Od njih su u Konjarniku i Soko Banji (Srbija); Rožaje I kovići, staro bratstvo u Krajnjem Dolu Ikonić, Crnugovići (Pljevlja) Ilek, Herceg-Novi Ilijanići, od Eleanića; danas u Boki dvije familije Ilijka, Bar Ilijašević, Dobrota (Ko tor) iz Ćeklića (Cetinje) Ilijaševići, iseljeno bratstvo iz Vučeg Dola Ilijć, Kotor Iliković, grana Drekalovića u Kučima, razgranata Ilimarković, Brezojevice (Plav) i Rudo Polje; G ornja Gračanica (Gornji Vasojevići), porijeklom iz Kuča Ilinčić, Žari (Morača); Lipovo (Kolaš kod Mojkovca ogranak su Rakočevića; Rovca (Kolašin); Cetinje; Ledenice (Risan) Ilić, Kuči : 1) iz Kržanje odselili se u Ivanjicu (Srbija) 2) iz Ubala, ogranak Živkovića (Žiković) M rnjačevića odselili se u Gornji Milanovac i okolinu (Srbija) 3) od Krivodoljana odse ljeni u Berane (Vasojevići); Lipovica (Zaljuti) u Veljim Cucama (Cetinje); Vuči Do u Ćeklićima (Cetinje). Od njih su u Slivnici, hercegovačka Povrč i kasnije kao: Drbjenac, Marinović, Đurina, Ćurtović, Šilobad 145

i u područnoj Zagradinji kao: Pamučina; zetska vlastela u 14. v.; Brda paštrovska; Zal azi u Njegušima (Cetinje) 16. v.; Predak Crnojevića u Zeti u 13. v.; Vranovine (Plje vlja), došli iz Preko Tare; Džurevo (Valjevo) iz Pive; Srednjevjekovna Zeta, i kao: Ilič, ranije Vrančić; Jasikovac, kod manastira Morače, doselili se iz Jasenova Polja (He rcegovina). Od njih u Dragačevu donjem (Srbija). U Morači su njihovi srodnici: Jošović, Radonić, Radojević, i Radulović, a u Dragačevu (Srbija) Đosić; Maoče (Bijelo Polje), srodnici Jankovića iz Morače; a iz Bihora (Bijelo Polje) preselili se u Prijeljinu (Čačak); Riñani (Nikšić) 1897. god.; Krivošije (Boka Kotorska); Risan doseljenici iz Šobajića (Bjelopavlići) , jedni od Sarajeva 1693. god.; neki iz Ćeklića (Cetinje); Ledenice (Risan) u 16. v. doseljeni iz Stare Srbije; grana Mandića (Mileševića) u Ledenice (Risan) i Krivoše i ka o: Lazović, u Višnjevac (Tivat) kao: Borković. Jedni se preseliše u Zagoru (Grbalj) kao: Midorović; Prislonica (Čačak), doselili se iz Krivošija (Boka Kotorska); Kuti, Herceg-N ovi; Vilusi (Nikšić) ogranak Vujačića; Šobajići (Bjelopavlići), od njih su u područnom Požaru su ogranak Milanovića (Novaković), grana Bubića. Od ovih su u Krivošijama kao: Ilić, kao i pojedini u: Župi Nikšićkoj, Cetinju, Beogradu i nekim mjestima Srbije; Nikšić, iz Drobnj aka, potomci Novljana; Zelenkov Plato i Orja Luka (Danilovgrad), jedni kasnije I lić (Bošković); Kotor i područni Muo; Prčanj (Boka Kotorska); peraška naselja, porijeklom su iz Stare Srbije; Bijela i Lepetane (Boka Kotorska), porijeklom su iz Zubaca (Tr ebinje); Područje Risna i Herceg-Novog, jedni su iz Hercegovine; Herceg-Novi dosel jenici iz Zvečera (Stara Srbija); Podgorica (1880. god.) došli iz Vojvodine; Nikšić i po dručne Srijede iz Gacka (Hercegovina) kao: Kurdulija; Vranovine (Pljevlja) došli sa lijeve obale Tare; Mojkovac; Cetinje; Draževina (Podgorica); Jadar (Valjevo), dose ljenici iz Pive; u Rastovac i Dugu (Nikšić) došli 1862. god. iz Krivošija; ogranak Bulića, iz Pješivaca, nastanjeni u Piperima; grana Dabetića u Vasojevićima; Berane, porijeklo m iz Kuča; Bratonožići Ilići, bratstvo u Krivošijama Ilići u selu Klopot, Bratonožići Ilići, tvo u Zaljuti Ilimarković, Meteh, Rudo Polje i Ulotina (Plavsko gusinjsko područje), porijeklom iz Kuča Ilič, Berane; Podgorica; Prčanj (Boka Kotorska) Ilinčić (Perovanović), G ajtan (južna Srbija), doselili se oko 1879. god. iz Rovaca (Podgorica); Žari (Mojkov ac); Ledenice (Risan); u Novskoj, Grubišnom polju i Osijeku (Slavonija), Delnicama i Donjoj Stubici (Hrvatska) jesu od Vlahovića iz Rovaca (Podgorica) i kao: Pavlov ić (Ilinčić) i u Degramu (Kosanica), južna Srbija i kao: Srezojević, kao: i u Rovcima Iličić, Herceg-Novi, po nahočetu Ilosi, Kotor Iličković, Mahala Iličkovića (Gornji Brčeli), Crmnica, od njih su u Brcama (Sutomore), Bar, Cetinju, Baru, Skadru i Vraki (Skadar) u 1 5. v., u Crmnicu su doselili iz Dečana (Metohija), porijeklom su iz Grčke Iličkovići, br atstvo u Brčelima (došli krajem XVII v. iz Grčke; poznati vidari i liječnici) Iličkovići, u Baru (od istih Iličkovića u Brčelima) Iljuč, Oštro, Herceg-Novi Imamović, Pljevlja (1849. go d.); Rožaje (krajem 17. v.) doselili se iz Turske; Podgorica Imanović, Podgorica Ime rović, Bojka i Mide (Ulcinj) Imširović, Gradac i Podgora (Pljevlja) Indijanović, Budva i z Dalmacije Indrigo, Kotor 1496. god. Inñerio, Kotor (1396. god.), porijeklom su i z Venecije Inić, ogranak Tomanovića, iz Cuca prešli u Miruše, uz Trebišnjicu i učji Do (Nikši Inići, bratstvo u Mirušama Inković, Trešnjevo (Cuce) Inkovići, bratstvo u Trešnjevu Insiostr i, Kotor Ira, e, Ljeljanice, Otilovići i Crljenica (Pljevlja) 146

Irvović, i kao: Arvović, Paštrovići 1698. god. Ire, vidi: Ira Irman, Gornja Lastva (Tiva t) Isabegović, Brskovo (Mojkovac) Isaković, Pašića Polje (Bijelo Polje), porijeklom su o d Foče; Stari Bar; Velja Gorana (Ulcinj) Isai, Podi, Herceg-Novi Isić, Bar Islamović, Bioče (Bijelo Polje) i područna Bistrica, srodnici Bogavaca; Berane; Mide (Bar) Islj amović, Mide (Bar) Ismailaga, Ulcinj Isović, Bileća i susjedne Vlainje jesu iz Selišta, Herceg-Novi, ogranak Miljanića iz Banjana i kao: Usović; Bijelo Polje; Kolimani (Ulc inj) Istjanović, u Drobnjake su doselili iz Rovaca (Kolašin) Itantović, Kotor Iupković, i kao: Junković, Paštrovići (u područnoj Buljarici), ranije kao: Suña i Suñić, raseljavani If ijan, Tijana u Primorskoj krajini Ičanin, vidi: Jereb kod Tutina Ičevići (Radmanovići Dubravljani), brastvo u Podnopolju Irević, Podnopolje (Danilovgrad), grana Radmano vića; Danilovgrad Išmić, Bar J Jablan, Dobrsko Selo i Rvaši (Rijeka Crnojevića), ranije: G orovućanin (u 15. v.), porijeklom su od Mostara. Jedni su odatle odselili u Bugars ku. Od njih su Moštrokol; Cetinje; Podgorica Jablan Stijepov, predak bratstva Jabl ana Jablani - Gornjevuci, bratstvo u Dobrskom Selu Jablani, u užem smislu, dio bra tstva Jablana u Dobrskom Selu Jabličić, Morača (Kolašin), oni su potomci Bogićevi Jabuka, Pljevlja 1853. god. Jabuković, Herceg-Novi Jabučan, ina, Donji Kraj (Cetinje) Jabučani , bratstvo u Donjem Kraju cetinjskom Jabučanin, Kotor; Cetinje Jabučar, Pljevlja 185 3. god. Javorac (Javorc), Lisičine, Jalovak, Sutjeska i Zabrñe (Pljevlja) Javorovac, Brševo (Gornji Bihor), Bijelo Polje, doselili iz susjednog Javorova, a porijeklom su iz Škrelja (u Malesiji), sjeverna Albanija Javorc, vidi: Javorac Jaganjac, iz Herceg-Novog preselili u Baljke (Bileća); Nikšić; Podgorica Jagdić, Nikšić Jagličić, Morača ( ) Jagnje, Kotor Jažo, Gornja Lastva (Tivat) Jaić, Zeta, od njih su u Žabljaku na Skada rskom jezeru; Drobnjak do 1700. god. Jaičić, Ulcinj 1890. god. Jajagin, ranije Tešić, u Srpskom Krsturu (sjeverni Banat). Doselili su se iz Reske, a ondje iz Crne Gore Jajai, Podgorica Jaji, Podgorica Jajić, Vasojevići, grana Kovačevića; a u Skadru vidi: S enić Jak, Dobrsko Selo (Cetinje), kasnije Jakić; u Budvi i kao: Jack; Bar 147

Jaketić, Kotor Jakijević i kao: Jakjević, u Cucama (Cetinje); Kuči iz grupe Krivodoljana , odselili u Srbiju Jakić, Dubrave (Dobra sela), Mletičak, Merkulje, Malinsko (Žabljak ), jesu ogranak Miloševića doselili su se iz istočnih Banjana, sa Kule Lekića. Od njih s u u Košicama (Pljevlja), Zabrñu kao: Lučić i Pljevljima kao: Topalović u Pljevljima. Od nj ih su najbliži im: Vemić, Drašković, Žugić i Knežević, u Dobrim Selima (Drobnjak); Korani (Ni Dobrsko Selo (Cetinje) i kao: Jak; Šipačno (Nikšić); Podgorici 1900. god. Jakičević, Kotor J akičić, Andrebna (kasnije Riñane) i ispod Trebjese (Nikšić) u 9. v. iz Kuča. Od njih su u Bo anu (Žabljak), kao: i u susjednim Barama i Sirovcu kao: Rubežanin i Kurep a u Zagrad u (Nikšić) kao: Odović i u Dragovoljićima (Nikšić) kao: Ćalić. Jedni su odselili u: Vidriće, ac i Trešnjicu (Užice) Jakjević, vidi: Jakijević Jakob, Bar; Sutomore 1806. god; Kotor J akobić, Herceg-Novi Jakobović, Stoliv i Donji Stoliv (Boka Kotorska), a u Kotoru 148 2. god. Jakov, Bar; Štoj (Ulcinj) Jakov, pop, predak bratstva Popovića u čevskom Donje m Kraju Jaković, Bratica (Ulcinj); Kod Risna i Herceg-Novog su iz Korjenića (Trebinj e); Herceg-Novi, po nahočetu Jakovja, ranije Brajović, u Grili (Vraka) i Đinokastru (A lbanija) iz Bjelopavlića Jakovljević, Banjani (Nikšić), od njih su kod Smedereva; Kuti ( Nikšićka Župa); ogranak Popovića iz Gornjeg Polja kod Nikšića. Od njih su u Kulićima (Čačak); Pljevalja su ogranak Popovića; Prčanj, Boka Kotorska; Progoreoci (Šumadijska Kolubara) , srodnici Milića (Sakuljana) jesu od Nikšića Jakogna, vidi: Jakognja Jakognja, u 15. v. u Boki Kotorskoj i kao: Jakogna Jakonja, Kotor 1330. god.; Berane Jakojević, is eljenici iz Kuča u Srbiju Jakonović, Kotor 1482. god. Jaku, Muo (Kotor) Jakubović, Pot peće (Pljevlja); kod Plava, vidi: Jakupović Jakupović, Kuči, jedni iz Zete uselili se u Podgoricu, drugi iz Kuča u Čmanjak (Novi Pazar); Ljutić i Crljanice (Pljevlja) i područn o Potpeće a u Pljevljima 1889. god.; Bijelo Polje; Plav; iseljenici iz Knež Dola (Op utne Rudine), Nikšić u Fatnici (Hercegovina), porijeklom su iz Crvenog Dola u Čevu (Ce tinje) Jakša, Kotor Jakšić, Kotor (16. v.), starosjedioci; Riječani i Grahovo (Nikšić), oni su iz Klobuka (Trebinje). Kod Risna su od Gacka (Hercegovina), a porijeklom od B eograda; Kotor; u Igalu i Herceg-Novom su od Nevesinja (Hercegovina); Nikšić; u Drob njacima su srodnici Jaukovića, grana Mandića iz grupe Novljana, ranije i kao: Danilo vić i Durković; Prošćenje i Stevanovac (Mojkovac), a u područnim Žarima su, kao: i u Morači i Bijelom Polju od Abdalovića iz Gacka, zato se u Uskocima (Žabljak) prezivaju i kao: Gačanin; Šavnik (Drobnjak) iz Prošćenja (Mojkovac) 1878. god.; iseljeni iz Pive u Rañevinu i Cerovo (Valjevo); Iz Bjelopavlića iseljeni u Ibarski Kolašin, a jedni iz Bjelopav lića u Sočanice (Priština), kao: Jakšić i tamo su razgranati i jedni se prozvali: Jovanović; kod HercegNovog porijeklom iz Hercegovine Jakšići, porodica u Drobnjacima Jalas, Ko tor Jalović, Nikšić Jambrošić, iz Kuča su se odselili u Krivu Rijeku; Bar Jamometić = (Zamome ić), Krajna uz Skadarsko jezero jesu iz Lješanskog kraja (Podgorica) Jamonetić, u Prečis toj Krajini 148

Jan, e, Sutomore (Bar) 1861. god.; Cetinje; Budva kao: Jani Jana, Bar Jani, vidi : Jan Janak (Janah), vidi: Janah Janaković, Pribiševići i Perast (Boka Kotorska) Janah (Janak), u peraška naselja (Boka Kotorska) doselili se iz Hercegovine. Ima ih u B oki doseljenika iz Češke (Čehoslovačka) Janašević, Pljevlja 1874. god. Jandović, Bar Jane, vi i: Jan Janekcos, Velimlje (Nikšić) i Šavnik (Drobnjak) Janetković, Trebesina, Herceg-Nov i Janešević, Cetinje Janešić, Cuce (Cetinje) Janešići, staro bratstvo u Prentinu Dolu Janić, rnci (Piperi), ranije: Crnac. Od njih su kod Valjeva i Kruševca; Kržanja (Kuči), ranij e: Mijović - Drekalović, odselili se u: Ulcinj i Srbiju, a u Vasojeviće kao: Bismiljak ; u Peraška naselja - Boka Kotorska sišli iz Stare Crne Gore; Kotor; Kameno, HercegNovi i kao: Janjić, doselili se iz Bjelica (Cetinje) 1687. god. Presjeka, Herceg-N ovi Janićijević, u Lijevoj Rijeci (Vasojevići), ranije Marković iz grupe Petrovića, odseli li se u Dedilovo (Novi Pazar) Janičić, ogranak Ateljevića, Korjenićima (Trebinje) i podr učnim Miretskim Dolovima, Trkljačima i Mirilovićima. Od njih su u Broćancu Janičića (Banjani ), Nikšić, došli iz Risa i od ovih su u: Knjaževac (Srbija) kao: Aničić, Trstu (Italija), Kr ivošije (Boka Kotorska) i jedni odatle se preselili (1890. god) u Ulcinj. Ima ih u Milu (Tivat), doseljeni iz Stare Crne Gore; Herceg - Novi, po nahočetu Janketić, u Moraču (Kolašin) doselili se iz lješanskog područja (Podgorica). Potomci su Janka Lješnjan ina; Podbišće (Mojkovac); Bojište (Bijelo Polje) Janko, pop, predak bratstva Popovića Lipljana Janković, Jankovići (Dubočani) i Čepeljice (Trebinje), došli iz Petrovića i Miluša ( ikšić), oni su od Maleševaca sa lijeve obale Trebišnjice; Pusto ostrvo (selo Mala Crna G ora) izmeñu rijeke Sušice i Tare, došli iz Prekotarja; Ušće i Tepca (Uskoci), Žabljak, ranij e: Jušičanin iz Ravnih Kotara (Dalmacija) ovdje su se doselili, pa se jedni od njih presele u Pivu, kao: Janković; Donja Grabovica (Šavnik) u Drobnjacima su potomci Nov ljana iz grupe Đurñića (najbliži su im Janjići), ogranak su istorodnih Dulovića grane Pejank ovića i šire grane Dobrilovića, potomci Matijaša Drobnjaka, zato su: Matijašević, pa Janković i drugi; Moračani, starosjedioci; Rovca i kao: Jošanović; jedni su se iz Pive odselili u Brskut (Bratonožiće), i od njih u Nožice (Lijeva Rijeka), Podgorica i Berane, pa da lje u Bijelo Polje; Lješnica (Bijelo Polje); Bistrica (Bijelo Polje) 1854 - 1856. god.; u Sokolskoj nahiji (Srbija) iz Pive i u Užičkoj Crnoj Gori; Crnča (Bijelo Polje) ; Bijelo Polje; Zaton, Grančarevo i Gornji Bihor (Bijelo Polje), jesu starosjedioc i; Selišta i Zagorak (Pješivci) jesu srodnici područnim: Đukićima i Stankovićima, doseljeni od Lijeve Rijeke (potomci Stevana Vasojevića), porijeklom od Sjenice (Sandžak). Jedn o vrijeme su se zvali Petrović, Bratić i Vitković; Bijela Crkva i Honcići (Rožaj), jedni s u predigli u Prekale (Metohija); Krečko Ždrijelo, Pećine, Borovi, Škam, Bukišta Krš, Arbanas i, Jankovići, Ljumovići, Drušići, Češljari, Rvaši, Mrcelji, Bobija, Dodoši (Rijeka Crnojevića ljak na Skadarskom jezeru i u Rijeci Crnojevića (potomci su nekoga Leke), iz Piper a doseljenici iz Klimenata (Kljemendi), sjeverna Albanija. Od njih su u: Risan; Vraka (Skadar); Ljuboviji (zapadna Srbija); Lokanj (Zvornik); Bašča (Rožaj), vidi: Gar ović i Glavatičić; Goričani (Zeta), a onñe iz Gornje Gorice (Lješkopolje), Podgorica gdje su se doselili iz Markovine (Cetinje); ogranak Ivčevića u Gluhom Dolu (Crmnica); Cetin je; ogranak Baćovića, iz Bijelih Rudina (Nikšić), prešli u Dubočane (Bileća); Grana Maleševac z Miruša, sa obale Trebišnjice odselili u Anñeliće i Dubočane (Bileća); Lješnica (Bijelo Polj ); Ljutić, Crljenica, Bobovo, Rasno i posebni u Čadine i Kolovrat (Pljevlja); iz Piv e jedni se preselili u Ribaševinu (Užička Crna Gora); Nalježići 149

(Grbalj); Svrčuge i Baošići, Herceg-Novi; Ubli, Herceg-Novi naselili se 1687. god. iz Bjelica (Cetinje); još ih ima na periferiji Herceg-Novog, bez bližih podataka; Mrkov i i Ljuštica, HercegNovi, oni su doselili iz Hercegovine u 17. v.; Kumbor, HercegNovi, oni su se doselili iz Klobuka (Hercegovina); Grbavice (Komarnica), Šavnik, o granak Dobrilovića. Od njih su na Glasincu (Romanija); Morinj (Risan); Ljutići i Crl jenice (Pljevlja) i drugi u Rasno, Kolovrat i Čadinje (Pljevlja); Igalo, Herceg-No vi, oni su ogranak Davidovića iz Paštrovića; Herceg-Novi; Nalježići (Grbalj), oni su iz Cr ne Gore; Kruševice, Herceg-Novi; Đenovići, Herceg-Novi porijeklom su iz Klobuka (Trebi nje); u Hercegnovskom i Risanskom području većinom su doseljenici iz Hercegovine; Mu o (Kotor) jesu iz Stare Crne Gore; Kotor oko 1900. god.; Kotor 1601. god.; Mul ( Tivat) iz Stare Crne Gore; Peraška naselja (Boka Kotorska) doseljenici iz Stare Cr ne Gore; Nalježići (Tivat), porijeklom iz Stare Crne Gore; Dobre Vode (Bar); Mide i Vladimir kod Ulcinja 1900. god.; jedni su se iz Pive odselili u Sokolsku nahiju (Srbija) a drugi u Kremna (Užice); iz Crne Gore iseljeni Jankovi potomci u Pilatov iće (Čačak), srodni područnim Pavlovićima i Čolićima (Čolovim potomcima); u Mojkovac doseljen z Kuča; Salč (Ulcinj); Podgorica 1854 - 96. god.; Danilovgrad; Odseljeni iz Mačuga (Po dgorica) i naselili se u Drenicu (Kosovo) braća Todor - Tode i Nikola; od Toda su Todići, koji su preselili u Bogunovac, Petrinje, Bojna, Tulare, Meñeña, Stara Banja i Sijerinska Banja (južna Srbija); Podgorica; Ravna Rijeka (Mojkovac), pa u Ljutiće (P ljevlja). Jedni kasnije kao: Sokić; Gajtan (južna Srbija) iz Rovaca (Podgorica); Zeo ke i Šumadijska Kolubara porijeklom iz Morače (Kolašin); u Podgoricu iz Zete, ogranak Terzića; Gril (Vraka), Skadar, iz Crne Gore; Bošnjik (Raška), Srbija, doseljenici iz B ijele Crkve (Rožaje) Jankovići, bratstvo u Ceklinu Jankovići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Jankovići u Selištima Jankovići iz Pive (Crna Gora) porijeklom iz Drobnja ka iz Tepača Janović, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska); Mrkovi, Babušnica i Ljuštice (Grbalj ), doseljenici iz Albanije; Prijevor (Grbalj) od 9 - 15. v.; Bogdašić (Tivat) iz Sta re Crne Gore; Brskut (Bratonožići), Podgorica, ogranak Proganovića, potomaka Bratovih Januz, Pljevlja naseljeni iz područnih Boljanića Januš, Vojno Selo (Plav), kasnije Jan ušević i Janjušević, Bar Janušević, Nikšićko Prekovoñe; Ozrinići (Turjača), Nikšić, ogranak K anjana (Nikšić), vidi: Janjušević; Vojno Selo (Plav) i u područnoj Brezojevici, ranije Jan uš Janč = Janči, Bar; Budva Janča, Danilovgrad Jančeglav, Mokrine, Herceg-Novi Janči, vidi: Janč Jančić, Ubla, Herceg-Novi, od njih su u područnim Đenovićima i Bijeloj; Njivice (Sutori na), Herceg-Novi, doseljenici iz Bjelica (Cetinje); Muo (Kotor); iz Banjana (Nikšić) u Banatsko Aranñelovo Janj, Kotor 1441. god. Janjalija, u Boki Kotorskoj i Cetinj u Janjatović, u okolinu Sombora evidentirani oko 1721. god. doselili su iz Crne Go re "Janjević", bratstvo u Ovtočiću Janjetović, Optočić (Crmnica); U Pješivcima kao: Britvić, Martinićima (Bjelopavlići) kao: Đeletić; u Beranama doselili se iz Plava; Cetinje Janji tović, Kruče i Komiza (Ulcinj) 1890. god. Janjić, Nikšić, ogranak Popovića iz Donjih Banjana . Od njih su u Komarnici i Grabovici (Šavnik), Janić; Ogranak Đurñića u Drobnjacima potomc i Novljana; Paštrovići (Budva) doseljenici iz Pipera (kasnije: Savović), Podgorica; vi di: Janić u Kamenom Janjotić, Kurilo (Zeta), ogranak Dobrilovića iz Dobrskog Sela (Cet inje), a porijeklom su iz Peći Janjuš, ogranak Šabovića (Veselića), u Drobnjacima; u Matar ugama (Pljevlja) i kao: Janjušević, porijeklom iz Kuča; Kaluñerovići, Bare iz Kuča, Vukovo B rdo i iz Rovaca, Vrtoča i Kalušići (Pljevlja) 150

Janjušević (Janušević), Laze, Turjača i Slivlju (Ozrinići), Nikšić, negdje i kao: Janušević i d njih su u područnom Rastovcu od 1854. god.; u Rovcima (Velje Duboko) preša iz Ozri nića Joko Janjušević, ranije: Koprivica iz Banjana (Nikšić), a jedni u Bijeloj (Šavnik) 1864 . god., potiču od Koprivica iz Banjana, a od njih su: Pavić, Golović a i Drašković nastanj eni u Mrtvom i Veljem Dubokom (u Rovcima), Podgorica; Jedni odselili u Osaonicu (Novi Pazar); Vojno Selo (Plav); Mataruge (Pljevlja), ranije Janjuš porijeklom iz Kuča; vidi: Janjuš, Pavić i Koprivica, Markovi potomci Japić, Nikšić Jaramaz, Miruše i Podvrš putne Rudine), Nikšić, potomci Maleševaca (patronimik Maleša), doselili se ispod planine Volujak. Od njih su kod Šibenika u Dalmaciji, a drugi u Srbiji. Jaragmizović, Džurovo (Pljevlja) Jaredić, Liverovići, Rastovac i Gornje Polje (Nikšić), ogranak Jovanovića iz g rupe Nikšića. Od njih su na Glasincu (Romanija); Gornje Rudinice (Piva), starosjedio ci, kasnije kao: Marić, u Srijedama (Nikšić) od kojih su u Bosni Jaredići (Mirići) iz Pive (G.Rudinice), starosjedioci Jarobek, Kotor Jarović, Gusinje, starosjedioci Jarčegla v, Mokrine (Boka Kotorska) Jasavić, Piperi, potomci Novića, preselili se u Prnjavor (Plav) Jasnići, Maoče Sela i Bistrica (Bijelo Polje) Jasović, Prnjavor i Bogojić (Malo S elo), Plav Jatara, Mokro (Grac), Šavnik Jaćilović, vidi: Jaćimović Jaćilonjić, vidi: Jaćimovi ić, ogranak Medenica u Rovcima Jaćimović, područje Bistrica, Kostinici i Rasova, kao: Be gović, Bijelo Polje (potomci kneza Jovana), starosjedioci Bijelo Polje (12 - 13. v .) i kao: Jaćilović i Jaćilonjić, razgranati, pa jedni iselili u Lozac (Kraljevo) kao: Čol ović. Od Jaćimovića jesu: Dizdar u Rožaju i Tutinu. Ima ih iseljenih u Bosnu, Slavoniju i kod Pirota (Srbija); u Morači (Kolašić), Nikšićkoj Župi i Mojanovići (Zeta). Od ovih su u P dgorici Jaćović, u Ljeljanicu i Tenjikovo (Raška), doselili se iz Polimlja Jaukalović, K uti (Boka Kotorska), starinci izumrli Jaukić, Martinovići (Trepča), Gusinje Jauković, og ranak Mandića (Novljana od 1600. god.) u Pridvorici i Vukodolu (Drobnjak). Od njih su Bojat u Pivi, Leovac u Raškoj, Bavčić u Bavčićima (Pljevlja); Cetinje Jauš, i, Kotor Jauš , vidi: Jauš Jahaj, Rastiš (Ulcinj); Bar Jahajt, Gornji Oblik (Primorska krajina) Ja hdarić, Metez i Prnjavor (Plav) Jahdedić, u Plavu i Bogajićima Jahijagić, Grnčarevo (Bijel o Polje) Jahić, Mojanovići (Zeta). Od njih u Žabljak, uz Skadarsko jezero, u Podgorici i Skadru, ogranak Brajovića, kasnije kao: Baštić i Redžović; Tuzi; Adrin i Zaton (Bijelo Polje); Cetinje Jahović, Bojka, Klezna i Kosić (Ulcinj) 1896. god., a u područni Rastiš i Mide od 1900. god. Jahoja, Rastiš (Gornja Krajna), Ulcinj Jaca, Donja Klezna (Ul cinj); Bar; vidi: Jacović Jacević, Pljevlja 1859. god. Jacer, Nikšić Jaceta, Podgorica J ack, vidi: Jak Jacović (Jaca), Donja i Gornja Klezna (1896. god.), ranije: Brinjac ak, porijeklom iz Hercegovine, 151

vidi: Drekić; vidi: Jaćimović; Bratica (Ulcinj); Bar Jačeglav, Herceg-Novi Jačić, Berane Jadž ković, Goraždevac (Peć), ogranak Vukčevića iz Goljemada (Podgorica) Jašarbašić, Pljevlja 1876 od. Jašarević, Nikšić, od njih u Vrbici (Bihor), Bijelo Polje, i u Baranima (Bijelo Polj e); Tuzi i Podgorica, starinom od Peći Jašarović, ogranak Popovića u Njegušima (Cetinje); od Gusinja su se odselili u Berane, u Podgrañe uz Lim i Bioču (Bijelo Polje) Jašarovići, "uze bratstvo" Popovića-Herakovića u selu Herakovićima Jašarspahić, Pljevlja 1863. god. J ašović, Šekulari (Berane), potomci Vuka Ljevaka. Od njih su u: Brezojevicama, Plavu, V eliki, Murini, Andrijevici i Rijeci Marsenića (Polimlje). Od njih su Matović kod Ist oka (Metohija) i kod Požarevca (Srbija), a u Šekularima: Božović, Živković, Labudović, Popovi Šarić Jebizima, ranije: Savčić i Savičić na Bati (u Cucama), Cetinje. Od njih su u Budvi i Perastu (Boka Kotorska) Jebizime (Savčići), iseljeno bratstvo sa Bate Jevñević, iz Kuča (P odgorica) odselili u Vlasovlje (Sevojno), Srbija; Brančiće (Pljevlja); i kao: Jevñović J evñović, Brančići (Pljevlja) vidi: Jevñević; vidi: Ostojić u Lučanima (Čačak); vidi: Jevñević i kao: Nedić, iz Kuča odselili u Osječenicu (Srbija) Jevrić, Buronje (Buronjići), Lješansko područje, od njih u Podgoricu doselili iz Jezera (Ćeklići), Cetinje a tamo iz Bjelopav lića; Meteh (Plav) i Ulcinj po majci Jevri iz porodice Bašić; Ogranak Lazovića iz Kuča ods elili u Konjuhe i Zagrad (Andrijevica), pa jedni kod Novog Pazara Jevtanović, gran a Kosovčića iz Drobnjaka iselili u Samobor (Gacko) i tamo kao: Popović, a od njih jedn i preseliše u Sarajevo kao: Jevtanović, vidi: Popović Jevtić, u Drobnjacima ogranak Vulo vića iz grupe Novljana. Od njih su u Gajtanu (južna Srbija); Rañevo (Valjevo), porijek lom iz Pipera (Podgorica) Jevtović, Izbičnja i Đurašići (Pljevlja), doselili se iz Kolašina; Pavino Polje, Bistrica i Maoče (Bijelo Polje). Od njih su u Vrbici (Jasenica), južn a Srbija; kod Kragujevca su od Kolašina Jevšnik, Cetinje; i iz Podgorice odselili u Tamnik (Tavnik) u Ljubiću (Srbija) Jeñup, Lijeva Rijeka (Podgorica) Jegdić, ogranak Se ratlića (Balotića) u Drobnjacima (područje Šavnika) iz grupe Novljana Jedlovski, Kotor J ednaković, Nikšić 15. v. Jedosić, kod Sjenice i pod Kosmajem ogranak Adamovića, porijeklom sa Bihora (Bijelo Polje) Jež, Nikšić Jezdić, Medun i Otanj (Kuči). Od njih su odseljeni u Rañevinu (Krupanj); iz Pješivaca odseljeni u Gañevo Selo (Valjevo) Jezdinovići, kao: Ve selinović, odselili se iz Župskog manastira (Nikšić) u Triješnjicu (Sokolska nahija), Srbi ja Jezdović, Kolovrat, Straševac i Karoševine (Pljevlja), doseljeni iz Prekotarja Jeze rci, staro slovensko pleme na Peloponezu Jeka, Boka Kotorska u 15. v. Jekić, iz Va sojevića iselili se u Erčedže na Goliju Jeknić, Drobnjak; Gornja Morača; Žari (Mojkovac); Ok lade (Bijelo Polje) i Lužac (Berane) Jelavić, i kao: Macura, Zmijanac i Pelev Brijeg (Podgorica); Herceg-Novi Jelević, Krute (Ulcinj) Jelezić, Krute (Ulcinj) Jelezović, Ćes kote (Rijeka Crnojevića) iselili se u Pelinkoviće (Crnogorsko primorje) Jelenić, ogran ak Stanišića u Piperima (Podgorica); Nikšić i Cetinje Jelinić, u Drobnjacima 1467. god. 152

Jelisavović, iz Kuča iselili u Keseroviće Jelisavčić, Bioska i Višegradski Stari Vlah iz Piv e Jelić, Dobrsko Selo (Cetinje), i kao: Lješnjanin; Budva; ogranak Dedejića, kod Mojko vca, porijeklom iz Čeva (Cetinje) i od njih su Španja (Šelejić) a od ovih Jelić u Sirovačkim Barama (Žabljak); Prčanj (Boka Kotorska); Radojeva Glava (Bijelo Polje), iz Morače. P a jedni u Crvsku i Kokić (Sjenica); Boturić, Bistrica, Kovren, Lješnica, Čeoče Pavino Polj e i Stožer (Bijelo Polje), Boljanići, Rañevine, Potpeć i Ševane (Pljevlja) jesu iz Prekota rja; Bogojevo Selo (ogranak Lekovića) pa u Drobnjake i odatle u Orašje (Trebinje); j edni su u Pljevaljskom polju, Bobovu i Kraljevu (Pljevlja) doselili iz Drobnjaka ; Mokro (Šavnik) i Granice (Nikšić); Orah (Piva); Šaranci (Žabljak); Ozrinići (Laze), Nikšić; tomore (Đurñinovići - Jelići), Bar, oni su doseljenici iz Lijeve Rijeke (Podgorica); Lješk opolje (Podgorica); Herceg-Novi i područni Kuti, 1692. god. iz Zubaca (Trebinje) J elovac, Bobovo, Zahum i Višnjica (Gradac), Pljevlja i kao: Arsenijević; Podbišće (Mojkov ac); Riñani (Nikšić) u 15. v. Jelovaca, Dobrota Jeličić, Mardari i Krašići (Tivat); Podbišće ovac) Jelović, Kotor i Risan i područni Morinj Jelusić, vidi: Jelušić Jelušić, negdje i kao: elusić, Budva doseljenici sa Hvara (Bogomolje); Sutomore (Bar) 1900. god. Danilovg rad; Nikšić a iz Dučica (Nikšićka Župa) polovinom 19. v. odselili se u Bosnu Jelčić, Kotor Je , Tivat Jerak, Radovići (Grbalj) Jergović, Cetinje Jergočević, Bar Jereb, Prčanj (Boka Kot orska); kod Tutina i kao: Ičanin, ranije: Martinović doseljeni od Gusinja, porijeklo m Klimenti iz sjeverne Albanije Jerebičanin, ogranak Jarebica, kod Tutina, ranije: Martinović od Gusina, porijeklom iz Klimenata (Klimendi), Albanija, početkom 18. v. vidi: Jereb Jeredić, Bijelo Polje iz Župe Nikšićke Jeremijević, Orovac (Pljevlja), doseli li se od Kolašina Jeremić, u Gornjim Pješivcima (Nikšić) ogranak Nikčevića; ogranak Bakića iz upe Novakovića, iz Zagraña (Berane) doselili se u Tubrović (Azbukovica), Srbija; iz Ve like (Vasojevići) odseljeni u područje Kosmaja; Majstorovine (Bijelo Polje); u Zeoka ma (Šumadija Kolubarska), jesu iz Morače (Kolašin) Jeremići (Nikčevići), bratstvo u Stubici Jerenić (Milošević), iz Kuča (Podgorica) iselili se u Lukavac (Srbija); Jadar (Mačva) iz P ive Jeretac, Podgorica Jeretin, Nikšić Jerina, Podgorica Jerinić, Mijukusovići (Bjelopav lići); Nikšićka Župa (u 13. v.) i dalje; Rakite (Bijelo Polje); iz Pive jedni odseljeni u Klupice (Valjevo) Jerkan, Podgorica Jerkinac, Bar Jerković, Budva Jermenović, Paštro vići u 17. v. Jermunić, Majstorovine (Bijelo Polje) Jerusalimac, iz Grčke na dvoru Balšića Jesenko, Podgorica Jestorović, Nikšić; Guke, Potpeći i Kolušići (Pljevlja). Jedni i kao: Je strić Jestrić, vidi: Jestrović Jestrović, i kao: Jestrić, Potpeće i Guke, pa u susjedne Koluš (Pljevlja) 153

Jećimović, Goričani (Zeta) Jeftić, u Kučima grana Drekalovića, iselili u Bujačiće (Bijelo Pol ; Tomaševac (sjeverni Banat), iz Crne Gore Ječmenica, u pljevaljskom području: Jugovo, Židovići, Krnjače i Milunići; Podgorica Ješanin, na području Rijeke Crnojevića, starinci sa asnijim prezimenima: Škrapulja, Franco, Dos, Kerić, Bujić, Raičković i drugi Ješić, grana Kul u Orahu (Piva) koji su prešli u Bosnu i Srem; Meñuriječje (Pljevlja) Jira, Herceg-Nov i Jova-Lekić (Jov-Lekić), bratstvo u Boljevićima Jovanac, u Paštroviće, prešli iz Maina (Bud va) Jovani ranije Tomašević, u Skadru (Albanija) iz Crne Gore Jovanin, Cetinje Jovan ić, u Drobnjacima ogranak Vulovića iz grupe Novljana; Gornje Polje, Vidrovan i Presj eka (Nikšić), vidi: Trošović Jovaljevići (Samardžići), u Krivošijama Jovanlekić, Crmnica (Bol , vidi: Lekić Jovanov, Vuk (Vuko) Bjeloš(ević), predak bratstva Bjeloševića Jovanović, u Pašt ovićima, ranije Sanković (Senković) u područnim Tudurovićima, porijeklom od Zgora iz Crne Gore, potomci Laza i Gligora Tomova; Budva, po majci, drugi se doselili iz Risna ; Cetinje; Bjeloši (Jekalov dub), Cetinje, ranije Bjelošević; u Ljubotinju (Rijeka Crn ojevića), srodnici Kambana i Dapčevića; ranije Buronjić iz Buronja (Podgorica) prešli na Ćek liće (Cetinje), a u Lješkopolju su ogranak Tujkovića, porijeklom iz Metohije. Od ovih iz Ćeklića jesu u: Mulu, Igalu, Kotoru (oko 1692. god.), Perastu i Herceg-Novom (Bok a Kotorska); Risan, po majci (Nena Mariji) a u Strpu (Risan) po majci Anastasiji ; u Risnu, ranije Pravica, doseljenici, od Trebinja (Hercegovina), starinom iz s rednje Dalmacije (to su oni od kojih je književnik Ljubo), od njih su u područnom Mo rinju; drugi Jovanovići u Risnu jesu srodnici onih u područnoj Orahovici porijeklom iz Veljeg Roga (Cuce) i oni u Lukovu (Nikšić) i Nikšićkim Rudinama i kao: Grabljanin. Iz Risna jedni Jovanovići u Budvi; U Trebjesinu i Bijeloj (Boka Kotorska) porijeklom su iz Dalmacije; Đurñevi Stupovi (Berane); grana Radulovića iz grupe Bezdanovića u Koma nima (Podgorica); Brezojevice (Plav); Jezera ćeklićka (Cetinje), jesu ogranak Petrov ića doseljenika iz Bjelopavlića. Od njih u: Bijelom Polju (Peć), Metohija, Brezoviku, Carinama i Gornjem Polju (Nikšić), a u područnim Rudinama i Trepčama kao: Ćeklić; Prediši (Bj lice), Cetinje, ogranak Pejovića; Donji Brčeli (Crmnica), zaselak Jovanovići; Studenic a (Srbija) jesu iz Carine (Nikšić); Đenovići, HercegNovi; Kuti, Herceg-Novi iz Ceklina ( Rijeka Crnojevića) oko 1687. god.; Donja Orahovica (Rastov Do), Kotor; Kotor, po m ajci; Prijevorac i Zubač (Višegradski Stari Vlah), porijeklom iz Pive; Kare (Liverov ići) u Župi Nikšićkoj ogranak Kulanovića, vidi: Jovanović = Jošović; Kostanice (Šumadijska Ko a), porijeklom su iz Crne Gore; Mokrine (Boka Kotorska) oko 1692. god. doselili se iz okoline Nevesinja; u Peraška naselja u Boki Kotorskoj doselili se iz Zalaza (Cetinje); jedni u Perastu i Risnu (Boka Kotorska) su istorodni; na Carinama (Ri san) ranije Pravica od Trebinja, a tamo iz srednje Dalmacije; u Škaljare (Boka Kot orska) su doseljenici iz Bjelica (Cetinje); Igalo, Herceg-Novi jedni su iz Ćeklića ( Cetinje), a drugi i kao: Culin iz Ćeklića u Rastovac (Nikšić) od 1889. god.; Tudurovići (B udva) i od njih u područnom Petrovcu na Moru; u Podgoricu iz Bajica (Cetinje); Jad ar (Mačva) iz Pive; Sutomore (1906. god.), Bar; Bar; Ulcinj (1895. god.) iz Pipera , a u područnoj Darzi iz Orje Luke (Danilovgrad); ogranak Miranovića u Zeti; Prediš u Bjelicama (Cetinje) ogranak Vukčevića iz grupe Milića, kasnije: Pejović = Jovanović. Od nj ih su u Baru, a u Sarajevu kao: Perišić; Orahovac (Kotor), a u topličkom kraju (Srbija ) kao: Vuletić; Bjelopavlići, ogranak Pavkovića (od Jovana, unuka Pavkova), razgranati i raseljeni: Kolašin, a u Srbiji: Užice kao: Dragićević, Azanji, Valjevu, Čačku, Konjarniku , Obrenovcu, Begaljnici, Soko Banji, Petrovcu, Kuršumliji, Prokuplju i Toplici; i ranije Đurković (Grdanović), Piperi, došli iz Lutova (Bratonožići) a od njih su Đurković, Dra ić i Lakačević; Danilovgrad; Komani (Podgorica), jedni i kao: Radulović, oni su iz grupe Bezdanovića; u Komanima (Podgorica); Gornja Kržanja (Kuči); Odresci u Donjoj Morači oni su iz Kupusaca (Kuči) ogranak 154

Vujoševića = Drekalovića, Rovčani, starosjedioci, od njih u Toplici (južna Srbija); iz Mrk a (Piperi) iselili se u Mrkojeviće (Bar), a drugi u Lutovo (Bratonožići); Kavače i Gorov iće (Grbalj); Na području Grahova (Nikšić), jedni su iz Hercegovine, a drugi iz Dalmacij e; Liverovići (Nikšićka Župa), Nikšić jesu iz grupe Nikšića. Od njih u: Kličevu (Nikšić) jedn god.) odselili se u Srbiju, Carine (Župa Nikšićka) 1864. god. doselili iz Ćeklića (Cetinje ). Od njih su se odselili u Srbiju, kao: Jovanović = Jošović, po ñedu Jošu Savićevu; Nikšićko ekovoñe; Repovine (Banjani), Nikšić, ogranak Pejovića, odselili se u Kuršumliju (južna Srbij a); Kosijeri (Cetinje) 15. v.; Dragovoljići (Nikšić); Rašići (Tivat); Muo (Kotor) i Grbalj iz Stare Crne ore; Grab (Cuce), Cetinje, od njih: Jovović u Brestice (Nikšić); Vranov ići (Grbalj) iz Stare Crne Gore; Brčeli (Crmnica); Podgorica iz Zete ogranak Mijanov ića; Nikšićko Polje i Kličevo (Nikšić) iz Liverovića (Nikšićka Župa), koji su srodni: Mandići ićima i Rakitićima u Liverovićima; iseljeni iz Pive u: Goliju (Nikšić), Zubaču i Jelisavce ( Bioska), Srbija. Istorodni su tamošnjim: Pejovićima, Totićima i Staševićima; Štitarice (Mojk ovac). Istorodni sa područnim Markovićima i Popovićima; Velika (Plav), doseljenici iz Peći, porijeklom iz Asa (Bijelo Polje); ogranak Lutovaca iz Dapsića (Berane) porijek lom Bratonožić, odselili se u Jelovik (Jasenica), Srbija; Područje Bistrice (Bijelo Po lje); Progoreoci (Šumadijska Kolubara), ranije: Rakočević iz Morače (Kolašin); Rovca (Kolaši n) iz grupe Nikšići. Od njih su kod Kolašina i Mojkovca i u Sreteškoj Gori (Rovca) rod S rezojevića; Prijevor i Kavač u Grblju; Kosijerevo (Banjani), Nikšić iz Hercegovine (iz P opova 1465. god.), pod pritiskom iseljeni Brkić pa kod Nikšića i u Ostrog (Bjelopavlići) sveti Vasilije Ostroški, vidi: Brkić Jovanović, porodica u Perastu Jovanovići, porodica u Kotoru Jovanovići, bratstvo u Igalu Jovanovići (Bjeloši), bratstvo u Bjelošima Jovano vići (Petrovici), bratstvo u Jezeru Jovanovići, staro bratstvo u Vrljerogu Jovanovići, dio bratstva "Grbljana" u Veljim Cucama Jovanovići, rod bratstva Pejovića u Predišu J ovanovići, bratstvo u Brčelima Jovanovići, bratstvo u Mulu Jovanovići, bratstvo u Komani ma Jovanovići iz sela Mosori kraj Danilovgrada, pleme Pavković Jovanovići u Rudinama, na Lukovu, u Orahovcu i u Risnu Jovanovići u Bijelom Polju, Carinama u Nikšićskoj Župi, u G. Polju i u Brezoviku Jovančević, ogranak Dobrilovića (Drobnjak); Donji Dolac (Plje vlja) 1887. god.; Nikšić; Mojkovac; Bijelo Polje Jovasrnica, Budva Jovaš, vidi: Jovašević Jovašević, Kopilje (Piperi); Bukovica (Šavnik) iz Pljevalja; Iz Drobnjaka iselili u Pr ijeljinu (Donje Dragačevo) i kao: Jovaš Jovelikić, Boljevci u Crmnici Joveta, predak b ratstva Zubera na Ugnima Jovetić, Vojkovići (Ćeklići), Cetinje, sa nadimkom Baila, ogran ak Radojevića iz grupe Marojevića; Dubova (Ljubotinj), Cetinje, porijeklom iz Vučitrna (Kosovo). Od njih su u Hrvatskoj; ogranak Maslončića u Gluhom Dolu (Crmnica), grana Hajdukovića u Utrg (Crmnica). Od njih su u područnim Limljanima i Sotonićima "Jovetić", grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu Jovetići sa Vuksanovićima (Marojevići), bratstvo u Vojkovićima Jovetići, bratstvo u Ljubotinju Jovetići, bratstvo u Podgoru Jovetići, br atstvo u Sotonićima 155

Jovetići, bratstvo u Limljanima Jovetići, pleme Podgor u Crmničkoj nahiji Jovečka, o, Ve lji Kraj (Žanjev Do), Cetinje i odatle u Bogdašiće (Boka Kotorska) Jovečko, Kotor, vidi: Jovečka Jovecki, iseljeno bratstvo iz Žanjeva Dola Jovin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov Jović, iz Kuča iselili se u Gorjane; Ubao (Ćeklići), Cetinje. Od n jih u Rastovcu (Nikšić); Kotor iz Drniša (Dalmacija); Beljoševac (Lepenica), Srbija iz C rne Gore; u Nikšić iz Banjana, pa odatle u Čekrč (Čortomić), Bosna; U Župi Nikšićkoj; Iz Drob odselili se u Krašljevo (Pljevaljsko polje), Maoče, Svrkote, Prenčane i Bobovo (Pljev lja). Njihovi su ogranci: Sandić, Svrkota, Soković, Striković i Božović Jovićević, Bajovo Pol e (Piva), ogranak Pejovića, grana Ruñića, od sela Miljakovca u Višnjića Do (Golija); Grada c (Drobnjak); Bujice (Ergeč), Pljevlja i odande kod Novog Pazara; Gornji Ceklin (R ijeka Crnojevića), ranije kao: Gornjak (potomci Jovića Vuličeva, brata Lješovog), srodni ci doseljenika iz Pipera (Podgorica), naseljeni u Riječkom gradu, i Selištima, Rvašima , Đukanovića glavici (Pod glavicom), Prevlaci, Dženašima, Češljarima, Mihaljevićima, Gagošima ujevi, Dodošima, Drušićima, Vranjini i Žabljaku (1870. god.) na Skadarskom jezeru. Dalje Vraka (Fraka), Skadar, Ulcinj, Cetinje, Podgorica, Orja Luka (Danilovgrad), Nikšić, po Makedoniji, Srbiji i drugim krajevima; odseljeni iz Crne Gore u Beleševac (Lip enica); Ulcinj 1888. god. Jovićevići, bratstvo u Riječkoj nahiji Jovićevići iz Pive (Bajov o Polje) porijeklom iz Oraha - Pivska Župa Jovići, negdašnja porodica u selu Ublu Jovićić, kod Risna, iz Hercegovine. Od njih su u Kotoru Jovičin, Kruščica (Banat), porijeklom iz Crne Gore Jovičić, Boljevci (Crmnica). Iz Maina (Budva) preselili se u Lješeviće (Grb alj); Savina, HercegNovi; iz Kuča se preselili u Grahovo (Nikšić), a jedni u Biljanoviće ; Brajići (Budva); u Brajkovcu i Burovu (Šumadijska Kolubara) iz Crne Gore Jovičići, bra tstvo u Boljevićima Jovkić, Gusinje 1910. god. Jovković, Gusinje i Plav, ogranak Šćekića. Od njih su i kod Berana; Andrijevica Jovo Roganov, predak bratstva Roganovića Jovović, grana Banjanin - Petrović, Donji Banjani (Nikšić); Kuči: jedni (1737. god.), Potkrš i Ubl a i kao: Bojović. Od njih: Jovović u Podkršu (Bratonožići) i od njih u Krnjicama; iseljeni h ima u Podgorici, Danilovgradu, Nikšiću, gdje su i kao: Adžamanović; Polimlju, Sjedinje nim Američkim Državama i drugim mjestima; Cetinje; Berane 1881. god.; Laće, Kosići, Jele nak i Gostilje Brajovićko i jedni od njih iseljeni i kao: Škerović. U drugoj polovini (17. v.), od njih iseljeni u Dugi Do (Njeguši), Cetinje, i jedni u Gajtan (južna Srb ija), kao: Jovović = Milošević, a drugi poslije u Soko Banju, Konjarnik i u Svetozarev o (1878. god.), Srbija; Gluhi Do (Crmnica); u Podgoricu iz Čeva (Cetinje) a drugi sa Momča (Kuči); Konjuhe (Andrijevica), iz grupe Mijomanovića; Nikšićko prekovoñe; Markovina (Cetinje), od njih su u području Nikšića, Višnjića Do i Štitari (Golija), Zabrñe, Nikšićka T pačno i Miločani; ogranak Tadića u Bajovom Polju (Piva), ogranak Vujinovića; ogranak Mil ijevića u Milijevićima (Ćeklićima), Cetinje. Od njih su u Gornjem Polju i Bojkovićima (Nikšić ; Nikšić sa Glasinca (Romanija); ogranak Stanojevića (Jovanovića) iz Graba (Cuce) presel ili u Brestice (Nikšić) i od njih u Bueno Airesu i Rohotu (Argentini i Rusiji), vidi : Jovanović (Brkić); ogranak Repovića na Usputnici (Petovići), Nikšić, porijeklom sa Kosova; Blizikuće (Budva); Markovina (Cetinje), i kasnije kao: Ramović; u Pivi grana Branil ovići od njih na Glasincu (Romanija); Momče, Gornja Kržanja (Kuči), Podgorica, Danilovgr ad, u Vasojevićima, Rožaju, Nikšiću (kao: Adžimanić), Sjenici i Srbiji. Svi istorodnici.; Ul cinj 1890. god.;Budva; peraška naselja (Boka Kotorska) iz Hercegovine; Kameno, Her ceg-Novi od Nevesinja (Hercegovina) 1692. god.; u Ostrogu (1853. god.), Bjelopav lić i Markovine (Cetinje), vidi: Brkić; u Rastovac i na Vir (Nikšić) iz Čeva (Cetinje); Ko manima (Podgorica); Crnci (Piperi); Mahala, Zeta; Trepca u Jezerima na Tepačkom po lju (Žabljak) doseljeni iz Nikšićkih Trepača. Od njih su u 156

Drinčićima i Rudom Polju (Žabljak), a pripadaju grupi Zlatnopojasevića. Od njih ima isel jenih u Srbiju i Bosnu; ogranak Raičevića (Šarenaca) u Šarancima (Žabljak); jedni su u Dro bnjacima i kao: Šušić; ogranak Vlahovića iz Rovaca preselili se u Timar (Uskoke); Kotor; Curovo (Pljevlja); ogranak Brajovića, Bjelopavlića; Risan "Jovović", zagranak bratstv a Jovovića u Gluhom Dolu Jovovići, bratstvo u Gluhom Dolu Jovovići, rod bratstva Milij evića (Marojevića) u selu Milijevićima Jovovići sa Stijepovićima, bratstvo u Dugom Dolu Jo vovići iz Pive (Bajovo Polje, Zabrñe) od Tadića sa Smriješća Jovčević = Jokčević, ogranak Nik Gornjih Pješivaca Jovčetić, kasnije Batizić, u Pošćenskom kraju (Drobnjak) Jogić, Vladnja (Z ta) iz Oraova (Kuči) ogranak Đekića iz grupe Vujoševića Jozef, Štoj (Ulcinj) Jozinović, Paštr Jojić, iz grupe Kovačevića (ogranak Đurišića) u Vasojevićima (Berane) 1895. god.; Ostroške G e (Bjelopavlići), srodni Šibalijama; iz Gruda (Tuzi) Potoljić doseljeni u Pješivce i kas nije kao: Šolović, a iseljeni u Previš (Žabljak) i kao: Kokošar; Pštrica (Kuči); u Pivi od Ma ičevića, ogranak Branilovića Jojići iz Pive (Pišče, Zagrañe), starosjedioci, matica Plužine J vić, Strmac (Pljevlja) Joka, Peraška naselja iz Hercegovine Jokanović, potomci Trebješan a nikšićkih i kao: Jokanović (Lopušina) u Strugu, Ljovištu i Sirovcu (Šavnik); iz grupe Pred ojevića od Bileće preselili se u Lastvu (Nikšić), srodni: Albijanić i Gašović = Gašić, pa u C iva) kao: Vujadinović, a u Zatrijebaču, Vrbici, Doljanima (Kučima), Podgorici i kao: D obrošanin i odatle u Zlaticu i Masline (Kuči) kao: Jokanović, isti od njih su u Ulcinj u 1887. god.; Vir i Stupovi (Nikšić) Jokanovići iz Pive (Trsa, G.Crkvice) potiču iz Banj ana - zvali se Kojovići Joketić, Krnjice (Primorska krajina) Jokić, ogranak Miljanića iz Miljanića (Nikšić), odselili se kod Visokog (Bosna); kod Bijelog Polja; Dučice (Nikšićka Žup ) ogranak Šćepanovića iz Rovaca. Od njih su na Glasincu (Romanija) i kao: Kezunović u Vi dušića Sokacima i još nekim mjestima u Srbiji; Berane 1906. god.; Gradac (Valjevo) iz Pipera, od popa Joka; Morača; iz Pive iseljeni u Cerovo (Valjevo); Kotor; Budva; Šek ulari; Velika; Brezojevica; Vojno Selo i Plav; porijeklom su iz Šalja (Albanija); Gornja Ržanica, Gornje Polimlje iz Kuča. Od njih su kod Vranja (1896. god.), Srbija; Lozna i Tuban u Bihoru (Bijelo Polje); iz Peleva Brijega (Bratonožići) odselili se u Zaton (Bijelo Polje) i kao: Balević; Gradac (Valjevo). Porijeklom su iz Pipera ( Podgorica); ogranak Šćepanovića, grana Nikšića (Nikšićko Prekovoñe); iz Dučice, Nikšićka Župa u Srbiju; Šipačno (Nikšić); Velestovo (Cetinje); Bogašići; Grbalj u 16. v.; iz Đuraševića (Ti prešli u područne Radoviće. Ovi su potomci Dapka (Dapca) doseljenika od Skadra; Kotor, a drugi od nahočeta; Kuči: 1) ogranak Gojkovića iz grupe Drekalovića, odseljeni jedni ( 1777. god.) u Prošćenje (Mojkovac); 2) iseljenici iz Kuča u Rastiš i kao: Kremić; Sokolska nahija (Srbija) iz Pive Jokićević, Kotor Jokmanović, Vukovci (Zeta). Od njih su u Dod ošima (Rijeka Crnojevića) Joknić, ogranak Milanovića (Nosovića) iz grupe Bubića u Bjelopavlić ma; Boljanići, Kukorovići, Pijevčeva Glava i Prenčani (Pljevlja) Joković, Ubla (Ćeklići), Cet nje ogranak Vujovića; ogranak Premovića u Cerovu (Pješivci); ogranak Stanišića iz Vinića (Bj elopavlići) nastanjeni u Pješivcima (Nikšić) i kod Prištine; Bjeloševine i Morakovo (Nikšićka ), od njih su u Vrbi pod Rudnikom, Šumadija, Praga (Nikšić); iz Čañalice (Nikšić) odselili se u Lisice (Donje Dragačevo) u Srbiji; ogranak Banovići iz grupe Petrovića (Banjanin) u Banjanima (Nikšić), odseljeni u Drobnjak; Brezna (Piva) kao: Čardak; u Čardacima (Visoko ), centralna Bosna; jedni u Vraneše (Bijelo Polje); jedni su u Drobnjacima iz Zata rja; Podkrš (Bratonožići); iz Rovaca odseljeni u Mojkovac i područne Štitarice i 157

Prošćenje; Iz Vasojevića odseljeni u Peć; ogranak Rakočevića, jedno vrijeme kao: Joković (i o 1880. god.) ponovo Rakočević u Donjoj Morači (Kolašin); Đurička Rijeka (Plav) ogranak Đuriča porijeklom od Đuraševića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Bašča (Rožaj), vidi: Garović. Joksi ić, ogranak Mijomanovića (Rabljena) u Vasojevićima, porijeklom iz Metohije; doseljeni iz Vučitrna (Kosovo) oko 1660. god. u: Grab, Bobajiće, Kovren (Vraneška dolina) od nji h su u Goricu i Lukavac (Pljevlja); Lozna, Rasova, Resnik (Bijelo Polje); Prenćane i Maoče (Pljevlja); iseljenici iz Martinića, Bjelopavlići, u Popadiće (Kolubara), Šumadij a, srodni Šuškovićima; Rasova (Bijelo Polje) Jokovići, rod bratstva Vujovića u selu Ublu J okovići, bratstvo u Cerovu Jokovići iz Pive (Zagrañe, Vojinovići, Pirni Do, G.Brezna), s tarinom iz Banjana Joksović, Lukavice, Otilovići i Vijenac (Pljevlja); Nikšić Jokčević, gran a Nikčevića u Gornjim Pješivcima. Od njih su u Zalazima (Kotor) Jokčevići (Nikčevići), bratst o u Stubici Jolić, Lijeva Rijeka, D. Ržanica (ranije: Popović) i Adželati (Vasojevići), og ranak Raketića Joličić, iz Peleva Brijega (Bratonožići) preselili se u Krnjice (Primorska Krajina) Jolović, ogranak Radulovića (Trepčana) iz Nikšićkih Trepača preselili se u Drobnjak e; iz Kuča odseljeni u Prćenove (Novi Pazar) Jonov, Bar Jonović, Paštrovići (Budva), vidi: Peleš u Ćeklićima Jonuz, us, Boljanići (Pljevlja) Jončević, Žljijeb, Herceg-Novi Jorga, kraj m 17. v. u Baru Jorović, Plav Josin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) ogranak Ivin ih. Vidi: Markov Josip, a, Bar Josipović, Nikšić Josifović, u Srpskoj Crnji 1790. god. J osović, Kričak (Pljevlja) Jotanović, u Čičovo (Teslić) iz Crne Gore Joha, Kotorac (Pljevlja) Joca, Ulcinj Jocić, Podgorica Jocović, iz Kuča odseljeni u Vranešku dolinu, kod Bijelog Polja, neki odseliše se u Duži i Tušinu (u 17. v.) pa u Aluge (Šaranci), Žabljak, a neki produžiše u Granice (Nikšić) i Maoče (Pljevlja); Pavino Polje (Bijelo Polje); Granice (Nikšić Jočić, Martinići, Gostilje, Bjeljuši, Bjeljag Brijeg (Bjelopavlići), potomci Bubića. Od nji h su u Šarbanovcima (Soko Banja), Srbija; Trepča (Andrijevica) Jočković, ogranak Mrgudov ića u Vraki (Skadar), porijeklom od Bečića iz Zete kao: Bečić, porijeklom iz Bečića (Budva), d njih su i u Baru. Pripadaju grupi Bečića, i kao: Bečić u više mjesta Jošanović, ogranak Jan ovića iz Liješnja (Rovca) u Miloševiće, Timaru i Slatina (Šavnik), porijeklom su od Bileća J ošilović, iz Pive odseljeni u Dolac (Sarajevo) Jošković, Bjeloševine (Nikšićka Župa). Od njih 740. god.) odselili se u Bosnu; Herceg-Novi Jugović, ogranak Brajovića u Kosorićima (B jelopavlići); Herceg-Novi Jugut, Milati (Komani) Južar, potomci Lužana u Brajovićima (Bj elopavlići) Juzek, Kotor Jujović, Berane 1894. god. Jukić, u Gusinju su potomci Rača iz Vasojevića. Ogranak Obradovića iz grupe Kovačevića (Vasojevići); Andrijevica (Berane) 1886 . god.; u Rovcima (Podgorica) jesu iz Bosne Juković, Rožaj 1898. god.; u Rovcima, og ranak Vlahovića, po pretku Juhu 158

Julević, Gusinje Junac, ogranak Kalabića, Novljana, preseljeni iz Nikšićkih Trepača u Drob njak Junaković, Riñani (Nikšić) 15. v.; u Zeti 1444. god.; Cetinje (1492. god.) ranije P ribičević Jung, Kotor Junk, Bar Junković, iz Livara (Primorska Krajina) u Braticu, Salč i Dobrec (Ulcinj). Paštrovići, ogranak Suñića u Buljarici Junuz, Novi Pazar, Kosovska Mi trovica i Peć (Metohija), ogranak Dašića iz Šekulara Junć (Junčević), iz bratstva Hoti (porij klom iz Pipera), Đabljak na području Tuzi, vidi: Hot Junčaj, Tuzi Junčević, Žljijeb, Dobrota i Risan (Boka Kotorska) su doseljenici iz Ljubomira (Hercegovina) 1693. god. vi di: Junć, kasnije: Čeković, Prekalović i Glucñonović - Luncćan, vidi: Hot Junčić (Đončić), u . god. Juraga, Nikšić Jurasić, Boka Kotorska, porijeklom iz Lješa (Albanija), srodnici R adinovića Juraci, kao: Knežević, u Ljeskovcu (Pljevlja) Jurašević, vidi: Đurašević u Paštrovi retić, Podgorica Jurilj, Podgorica Jurić, u Herceg-Novom i kao: Arambašić; Zagarač (Danilo vgrad); Budva; Kotor Juričević, Kotor Jurišević, iseljeni iz Drobnjaka u Seljane (Piva); područne Bistrice (Bijelo Polje); iz Kuča dopratili u Požeginje i Mojstir (Bijelo Pol je), roñaci područnih Jurišića; Podgorica; Paštrovići, ranije Đurašević Jurišić, Požegine (Bi , roñaci Juriševića, porijeklom iz Kuča; Seljani (Piva), vidi: Jurišević; Grahovo (Nikšić). O su iz Sandžaka; Herceg-Novi; Podgorica 1901. god. Jurjević, Orahovice (Kotor) Jurčević, u Riñane (Nikšić) Juruci, a, u Ljevcu (Pljevlja) i kao: Knežević Jusić, u Podgoricu došli iz ruda Justiniano, Kotor 1549. god. Jusupñokić, Dinoši (Tuzi) iz Doljana (Podgorica) Jus ufalović, Bar Jusufñokić, Doljani, Dinoša i Zatrijebač (Kuči) Jusufić, Ulcinj Jusufović, Dajk Gomila, Žabljak i Ribaško Polje (Rijeka Crnojevića); Ulcinj; Podgorica; ogranak Murića kod Rožaja (Gornja Lovica); Zvijezd (Pljevlja) Jusufranić, Podgorica 1900. god. i Ni kšić Juhović, Pljevlja Jučić (Joćić), isto što i Jokić Jušković, Ljevište (Morača) pa u: Babi obrilovine i Bjelojevac (Mojkovac), Lepenac i Žari (Mojkovac), jedni u Kuti, Nikšićka Žu pa i Gornje Polje (Nikšić), jedni i kao: Jušković (Golović); Jabučine i Čeoče (Bijelo Polje) abaš, Paštrovići; Podgorica Kabašić, Plav Kavaženda, vidi: Šoljaga Kavazović, Pljevlja (1873. d.); Bijelo Polje Kavadjan, Zelenika, Herceg-Novi Kavadjaro, Zelenika, Herceg-No vi 159

Kavaja, iz Dečana (Metohija) odselili se u Rašku (Sandžak) pa jedni kao: Radišić u Kavaju (Albanija) i odatle: Gradac (Podgorica), Dobrsko selo (Cetinje), kao: Kavaja, od njih su u Lici (Hrvatska), oko 1888. god.; u Ulcinj i područni Štoj, pa jedni u Bar tule (Bar) i neki dalje u Kotor i Cetinje Kavarić, ogranak navodno Radovanovića (pot omaka Leke Klimenćanina), naseljeni u Stradište (u Ceklinu), Cetinje, srodnici Lješkov ića, od njih su u Trute (Žabljak) uz Skadarsko jezero, u Ponarima (Zeta), Skadru (Al banija) i Vraki (Skadar) Kavedon, Tivat Kavedžić, Komernica, Viraka i Tušinje (Šavnik), ogranak Nikitovića (Milutinovića) Kavodić, Kotor, po nahočetu Kavčić, Kotor, po nahočetu Kaga ilić, Nikšić Kadija, ogranak Kadića iz Bjelopavlića, pa se jedni odselili u Zazale (Njeguši) , Cetinje (16. v.), a drugi u Prijerad i Šišiće (Grbalj) i Kotor i jedni u Skadar (Alb anija) Kadije, bratstvo u Herakovićima Kadije, bratstvo u Šišiću u Boki Kadić, grana Petruši novića, potomaka Bijelog Pavla u Frutku, Boanu i Kosovom Lugu (Danilovgrad) od nji h su: Vraka (Skadar) oko 1860. god.; Bijelo Polje i područni Resnik u Polimlju, ka o: Cikotić u Trpezi (Bijelo Polje), Kljajić u Zagoru i Pešić; Starom Vrbasu (Bačka), Kućanci ma (Slavonija), u Beogradu kao: Minić; kod Novog Pazara; Beranama; kod Plava, a u Gusinju kasnije kao: Mulamekić; Grdovići (Bar); Šišovići (Tivat); Zalazi (Cetinje); Gornja Bijela (Šavnik), srodni Mujovićima u Gornjoj Morači; iz Durutovića (Piva), odselili u P ljevlja; Boljanići (Pljevlja); ogranak Grbovića (Novljana) u Drobnjacima; jedni se n aselili kod Dečana (Metohija). Od Kadića iz Bjelopavlića ima nastanjenih u: Skadar (Al banija), kasnije kao: Miljenković, u područnoj Vraki (Fraki) i Valoni i kao: Kadija. Iz Bjelopavlića jedni su u Beogradu Kadići, staro bratstvo u Bjelopavlićima Kadmot, P aštrovići Kadovići, iz Šobajića (Bjelopavlići) odseljeni u Nikšić i kao: Tobajić Kadribašić, hor) i Lozna (Bijelo Polje); Pljevlja (1874. god.); Zvijezd (Pljevlja) Kadribego vić, Pljevlja 1872. god. Kadrić, Pljevlja Kadrišić, Pljevlja 1884. god. Kadrović, Bišćani i B labani (Zeta) Kadun, kod Rijeke Crnojevića Kažanegra, ranije: Crnac, jedni i kao: Cr njak i Kazanero u Paštrovićima, od njih su u Budvi, Kotoru, Napulju (Italija) Kažanegr i, bratstvo u Paštrovićima Kažija, Rvaši i Dodoši (Rijeka Crnojevića; Gradac (Podgorica) i O zrinići (Cetinje); Klikovača (Bjelopavlići); Gornja Zeta Kažije, bratstvo u Očinićima Kažije, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Kažić, Zeta i Gradac (Lješansko područje), Podgorica i u Podg orici; Klikovača (Bjelopavlići); vidi: Kažija Kazavalo, Podgorica Kazavranac, Kotor 11 05. god. Kazaz, Pljevlja 1859. god. Kazazović, Pljevlja (1896. god.); ogranak Kovače vića, iseljenih iz Grahova (Nikšić) u Travnik, Sarajevo i dalje Kazamanović, Podgora (Ze ta) i Podgorica. Oni su iz Kuča Kazanegra, Herceg-Novi Kazanero, vidi: Crnac Kazan ović, iz Podgore (Kuči) preselili se u okolinu Podgorice 160

Kazafranka, Kotor 1195. god. i kao prezime sa fasade crkve Svetoga Luke Kazijević, Cetinje Kazimir, Herceg-Novi Kaić (Kajić), kod Bijelog Polja; Kotor, doseljenici iz Sinja (Dalmacija) Kain, Herceg-Novi Kaismarović, Kotor Kaičić, Golubovci (Zeta) Kajab egović, vidi: Kajanbegović, srodni Hasanbegovićima Kajanbegović, Bijelo Polje i u područnu Gornju Konstanicu. Porijeklom su iz Turske; Žureni potoci (Bihor), Bijelo Polje i kao: Kajabegović; Mojkovac; Risan Kajganov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogr anak Ivinih. Vidi: Markov Kajić, i kao: Kaić, Kajovići i Bolipolje (Bijelo Polje) Kaje vić, kod Rožaja ogranak područnih Murića; iz Kuča prešli u: Kolašin, Štavicu i područje Bistr Bijelo Polje) Kajković, Paštrovići 17. v. Kajović, Nikšić; Polja (Mojkovac); Kolašin pa odatl u Godijevo (Bijelo Polje) Kajtazi, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Turske; Podgori ca Kajčić, Jovanovići (Bjelopavlići) Kakakac, Paštrovići Kakar, Spič (Sutomore) i susjedni Ba , oni su iz Stare Crne Gore Kakarić, i kao: Kakarit, u Kakarickoj gori i Kučima, od njih su u Kotoru kao: Kakarica Kakarit, vidi: Kakarić Kakarica, vidi: Kakarić Kaker, Podgorica Kakepto, i kao: Kacepto, Kotor 1330. god. Kakić, Bršno (Nikšićka Župa) Kalaba, Bukovica (Pljevlja) Kalabić, iz Nikšićkih Trepača preselili se u Mokro (Šavnik), ranije ka o: Junac; u Mokrome (Šavnik) kao: Poleksić, Radonjić, Stanković, Kitalj (Kitaljević), Pile tić. Jedni su se odselili u Kličevo (Nikšić) i odatle u Bjelopavliće, Bosnu, Srbiju i drug e krajeve Kalabići, rod u Drobnjacima Kalabović, Vladimir (Ulcinj) Kalavrez, Ulcinj Kalavrezović, u Ulcinju su iz Italije Kalazitašević, Bokovo (Rijeka Crnojevića) Kalagan, Lješnjani (Podgorica) Kaladasius, Kotor 1430. god. Kaladrača, Bancuci, Herceg-Novi Kalañurdjević, iz Zete doselili se u Paštroviće a odatle jedni 1423. god. u Kotor kao: K alogurević = Kalojura = Kancalijević, potomci Kalodjurdja Crnojeva starijeg. Od njih su u Budvi 1413. god. Jedni su naznačavani kao: Kalañuñević i Kaloñurñe Kaladjurović, Babama i Dukljanu, Brcama i Podbapcu (Paštrovići) 1403. god., i kao: Puhalović. Vidi: Buñen Kal ajzić, Žić, Herceg-Novi Kalajdžić, Podgorica Kalajdžija, Boljanići (Pljevlja); i kao: Rupar u Trusine i Hodbini (Hercegovina), iz Banjana (Nikšić) Kalimanović, Podgorica Kalamant, Pnjerovići (Bar) Kalamat, Podgorica Kalamatijević, Podgorica Kalamašić, Ulcinj 161

Kalamperović, Bar i područne Dobre Vode Kalamperovići, bratstvo u Dobroj Vodi u blizin i Mrkojevića Kalan, i kao: Kalanda, Zalazi (Njeguši), Cetinje Kalančo, u Ulcinju 14. v . Kalanj, Miruše (Kalanjenovići) uz lijevu obalu Trebišnjice Kalanjan, i Kalanjević, Mir uše (Nikšić) Kalastrić, Bar 1860. god. Kalacanović, Nikšić Kalača, srodnici Milačića, iseljen skuta (Kuče) u Kalače i Rožaje (1890. god.) kao: Begović i Šabanović u Bihoru (Bijelo Polje) . Iz Kalača (Rožaje) jedni su se preselili u Berane Kalači iz Lijeve Rijeke od bratstv a Kuča Kalačanin, Kanje (Bijelo Polje) Kalaš, i kao: Kaladžanović, Dobrota (Kotor) Kalašić, K tor Kalbaić, Podgorica Kaldić, Kotor i Budva Kalević, Vladanje (Zeta) i Podgorica Kale zić, Brijestovi, Kalezići, Srijetnje, Jastreb, Kosovi Lug (Bjelopavlići). Srodni su: k od Plava i kao: Pupović, Ćirković i Rajković; Žari (Mojkovac); Istanbul (Turska); Katrkol, Dabezići, Kalimani i Ulcinj (Crnogorsko primorje); Ljeskovac (Bar); Budva iz Dušice Kalezićiu selima Jastreb i Kosovi Lug, Bjelopavlići Kalel, Salč (Ulcinj) Kalem, Lišani (Hum), Hercegovina. Potomci Maleševaca sa lijeve obale Trebišnjice. Bližnji sa: Simić, P antić i Bogdašević Kalendar, vidi: Kalina Kalender, putujući derviši pa i kao prezime; Gla vica (Rožaj)doseli se sa Mojstira, porijeklom su iz Bjelopavlića Kalenica, Godočelja ( Gornji Bihor), Bijelo Polje Kaletić, Vinići (Bjelopavlići), doselili se iz Rovaca; Rov ca; Bukovik (Crmnica) Kaletići, bratstvo u Bukoviku Kalibi, u Kotoru početkom 15. v. Kalivrezović, Ulcinj Kalidas, u Cetinju Kaliñerović, u Kotoru, vidi: Kaluñerović Kalimano , u Baru 15. v. Kalimanović, u Baru Kalina (Kalinović = Kalendar), u Kučima, vidi: Per alović u Kučima Kalindar, plavsko područje 1860. god. Kalinović, vidi: Kalina Kalisto, K otor 13. v. Kalitera, u Herceg-Novom Kalić, Pržno (Paštrovići) 1440. god.; Kotor i kao: Kalič u 14. v.; Bogetići (Nikšić) i kod Bijelog Polja iz grupe Lužana; Bar; a kod Kolašina o granak Kalezića iz Bjelopavlića; u Grblju 1335. god. Kalica, Gornja Krajina i Široke ( Crnogorsko primorje); Sutomore i Šušanj (1853. god.) Kalič, vidi: Kalić Kaličanin, Kalica (Berane), odatle odseljeni kod Novog Pazara, porijeklom od Pavićevića iz Bjelopavlića Kaliči, Kotor u 14. v. Kališin, Kotor, po nahočetu Kalković, Paštrovići (1708. god.), Budva Kalmenović, Krute (Ulcinj) Kalmeta, Rijeka Crnojevića, doseljenici iz Skadra 162

Kalnet, i kao: Kalnešić, Bar Kalnešić, vidi: Kalnet Kalović, Podgorica; Velje Selo (Bar), vidi: Kaloević Kalogeorgi, Kotor 1436. god. Kalogurević, vidi: Kalojurga i Kaloñurñević Ka logurčević, u Brčelima (Crmnica) 1420. god. Kaloñerović, vidi: Kaloñurević Kaloñurñe, Kotor ( god.); iz Skadra kao: Kaloñurñević; Kom Kaloñurñević, iz Zete (od Kalodjurdja Crnojeva star ijeg) preselili se u Paštroviće (Podbabac), Budva; U Budvi 1413. god.; oni su potomc i Crnoja i jedno vrijeme i kao: Kalañurñević. Dalja starina im je Stara Srbija. U Djer djezima i Podgorici 1448. god.; Jedni iz Paštrovića nastanjeni u Kotoru; kasnije i k ao: Kalogurević i Kalojurga, vidi: Kaloñurñe. Tamo su se doselili u 15. v. Kaloñurević = K aloñerović, u Dukljan Brijegu (1413. god.), Paštrovići Kaloñurek, Paštrovići (Budva) 1431. go . Kaloević, Brajići (Budva) 1489. god. Kalomperović, Kotor 1419. god. Kaloštro, Krstac ( Paštrovići), Budva, porijeklom su iz Stare Srbije Kalpazina, ogranak Dedejića u Podbišću ( Mojkovac). Porijeklom su sa Čeva (Cetinje) Kalpačina, ogranak Dedejića i kao: Raosavlj ević u Kršu i Medjužvalama (Šaranci), Žabljak, porijeklom su sa Čeva (Cetinje) Kaluñerović, U i i Ljubotinj (Cetinje) starinom iz Zete 1489. god.; grana Nikovića (Sarapa) od Sa rajeva, a starinom od Prištine. Od njih su u: Šušanju, Grbovcima, Mijomanovićima i Vranj u (Zeta), a Vraki (Omara), Skadru i u Štoju (Ulcinj) kao: Mačković; ogranak Borišića u Očinić ma (Cetinje); u Paštrovićima 1413. god., kasnije Kalodjurević; iz Dukata (istočni Banjan i), grana Novljana, kasnije Balotić, Tomić i njihovi ogranci; u Drobnjake; u Podgori ci; ogranak Mitrovića, potomci Maksima kaludjera, it grupe Petrušinovića u Bjelopavlićim a, od njih u Bjelopavlićima: Radulović, Vujović, Vuković, Sekulić i Bošković, od kojih: Kezun vić, Mijajlović (Sudarević), Ilić, zatim odseljeni u Ćekliće (Cetinje). Od njih jedni i kao: Radnić i od ovih su: Domazetović Kaludjerović u područnom Petrovu Dolu, a od ovih su u Zagredi kod Garča (planina), a jedni i kao: Matanović u Cetinju. Od Ćeklićkih Kaluñerovića s u u: Mali Brezović (Nikšić), Cetinju, područnom Čevu, pojedini u Miruše, od ovih Kaluñerovića Drinjak u Baljcima (Bileća) i Mirušama uz Trebišnjicu i Bjelogrlić u Gacku, Kaludjerovići u Donjoj Glavici (Bjelopavlići); Gornjem Polju (Nikšić); u Boki Kotorskoj; Pod Bijelo na Rose i Gorevićima (Grbalj); u Srbiji; Odesa na obali Crnog mora, oni su od ovi h iz Zagrade (Garač) i u Hercegovini; ogranak Nikolića iz Čistog Polja (Rijeka Crnojev ića), odselili se u Budvu i Ulcinj; u Ulcinju su jedni iz grupe Sarapa; u Zeti su Klemen iz Klimenata (sjeverne Albanije); u Dukljan Brijegu (Paštrovići) 1413. god. k ao: Kaloñurević Kaluñerovići, grupa bratstava u Ćeklićima Kaluñerovići, bratstvo u Zagredi Ka ovići- Milaševići, bratstvo u Ljubotinju Kaluñerovići, manje bratstvo od Borišića u Očinićima rovići, bratstvo u Donjoj Glavici u Bjelopavlićima Kalumbarić, Stupan (Risan) Kalušerović, 1597. god. u Drobnjacima Kalčić, Dobrota (Kotor) Kalfun, Paštrovići Kalja, i kao: Kalja ević i Kaljević, Tuzi Kaljaj, Štoj (Ulcinj) Kaljanović, u Vasojeviće doselili iz Bratonožića aljacić, Ulcinj Kaljević, Slatina u Šumanovcima (Žabljak) i kao: Katana. Doselili se iz Gorice (Piperi). Od nji su Kaljevići uz Kolubaru kao: Marković, u Užicu kao: Čañević; Nikšić; ričanin (Zeta); Vrvica, 163

Bobovo i Đurñevića Tara (Pljevlja). Oni su iz Kruševice (Prekotarje) Kaljić, Kalezići i Kalj ići u Bjelopavlićima. Iselili su se jedni u Rijeku (Kolašin), Zatarje (iz Kalezića), jed ni u Novi Pazar i Izmir (Turska), Polja i Žari (Mojkovac), Bijelo Polje i područno L ijeska i Vraneš; Podgorica, od njih su 1882. god. jedni odselili se u Herceg-Novi; Podgora i Kamcić (Pljevlja), i Donji Kolašin, sa ograncima: Eldić, Lanić, Žaren, Čiković, Ge ović, Račić, Kupusić, Ibraimović, Redžović, doselili se iz Kalje (Morača), Kolašin Kaljišica, Kaljković Kaljković, i kao: Kaljišica, Paštrovići Kalmand, Štoj (Ulcinj) Kamat, Duboki Do i Todorov Do (Ćeklići), Cetinje Kamate, starosjedioci u Petrovu Dolu Kamban, Vignjevići (Rijeka Crnojevića) i Boka Kotorska Kambani (Dapčevići), bratstvo u Ljubotinju Kambera , Pljevlja 1869. god. i područna Bukovica Kakberagić, Rožaje Kambijev, Kotor, porijekl om su iz Like Kamena, Paštrovići Kamenarović, Mul i Dobrota (Kotor), pa jedni su prešli u područne Škaljare; Muo Kamenarovići, bratstvo u Dobroti u Boki Kamenović, Herceg-Novi, po majci Kamenčević, Herceg-Novi, po nahočetu Kamenčić, Herceg-Novi, po nahočetu Kamerić, Če (Cetinje); Podgora (Pljevlja) Kamilo, Buljarica (Paštrovići) Kamilić, Baošići, Herceg-Novi . Porijekom su iz Stare Crne Gore, kao: Jovanović u 16. v. Kampa, Herceg-Novi Kamp ano, u Ulcinju 1368 - 1380. god. i kao: Kampanario Ulcinj u 13. v. Kampanela, Ko tor Kampjeli, u Baru Kanayir, u Baru i Kotoru Kanažir, Kotor Kanal, u Budvi 1463. god. Kanalić, Kukulje (Potkrajci), Bijelo Polje Kanatar, Ravna Rijeka (Bijelo Polj e) Kanać, Mali Ostros (Gornja Krajina) Kanaus, Ulcinj 1389. god. Kandanari, u Prčanj u (Boka Kotorska) Kande, vidi: Kandi Kandi = Kande, u Kotoru od 1330. god. Kandi do, Herceg-Novi Kandija, Paštrovići u 17. v. Kandilo, 1740. god. u Paštrovićima Kandić, Sl atina (Žabljak) došli iz Nevesinja (Hercegovina); u Pivi su od Tufegdžića; Vilusi i Nikšićki Broćanac; Kandić, Elezović i Draganić jesu od tri brata, od njih kod: Žabljaka (Drobnjak) , Nevesinje (Hercegovina), Stobna (Piva), Meteh, Skić i Komorača kod Plava; Trbušica i Šumadijski Baroševac, porijeklom su iz Bihora (Bijelo Polje); Kandići u Prevešu (Šumadija ) jesu iz Crne Gore Kandići (Suzici) iz Pive (Stabna), starosjedioci, rod Kojovića i Pejovića Kando, u Kotoru Kaneca, Braica (Debela Krajina), Ulcinj Kanija, Cetinje; Paštrovići Kaniok, Budva Kanić, Ulcinj 164

Kankaraš, u Drobnjacima: 1) ogranak Kosorića i 2) ogranak Karadžića: Vrbica i Vraćenovići (O putne Rudine), Goslić i Srijede (Golija), Nikšić, preci su njihovi iz Prediša (Bjelice) u Čaradje, Javljen od njih u Plovdivu (Bugarska) kao: Černogorski, Južna i Sjeverna Am erika, Radovište (Makedonija), sela Toplice i Jablanice (južna Srbija) od 1889. god. , Odžacima (Nevesinje), Potpeće (Pljevlja); vidi: Andrić u Predišu (Cetinje) Kanošević, vidi : Kanjošević Kantavali (Serti), u Kotoru 1130. god. Kantar, Ravna Rijeka (Bijelo Pol je) Kanturić, u Gusinju Kancalerijević, ranije Kalañurñević, u Paštrovićima (Budva), vidi: Ka añurñević Kancilijerović, Podbabac (Budva). Vidi: Kaloñurñ; Azanja (Gornji Bihor), Bijelo Po lje. Od njih su u Suvodolu (Srbija) Kanjoš, Paštrovići (1441. god.) vidi: Kanjošević Kanjoše vić, ranije: Kanjoš i jedni kasnije: Kanošević, u Paštrovićima i kao: Kavašević, pošto su se jala prezimena od 1395. god. Od ovih K. jesu Pejaković u Kotoru i više prezimena u r aznim mjestima Kapa, Ulcinj u 13. v.; Ugnji (Cetinje) ogranak Šorovića; Limljani (Cr mnica) i kao: Kapica = Kapičić; Nikšić Kapavica, Paštrovići Kapazoda, Podgorica Kapadžić, Ber (Kuči) od kojih su u Podgorici Kapelan, Cetinje; Prčanj (Boka Kotorska) Kapenić, vidi : Kapetanić - Milović Kapetanić (Kapetinić), Milovići (Velimlje), Nikšić. Vidi: Milović, isto ni u Grudi i Stepenu u Hercegovini, kao iseljenici u SAD kao: Kapenić Kapisozović, u Podgoricu iz Bjelopavlića; drugi sa Žabljaka (od Skadarskog jezera) ogranak Kneževića i z Dajbaba (Zeta) Kape, bratstvo na Ugnima Kape, bratstvo u Limljanima Kapetanović, Svrljige kod Pljevalja; Ulica (Morača), Kolašin; u Boki Kotorskoj, u Padalicama i L ukrecijama srodnici Ačovića, srodnici njihovi jesu u Šipačnu (Nikšić), došli iz Herzegovine K petanovići (Gačovići), bratstvo Kapetanovići (Galovići), bratstvo u Veljem Zalazu Kapešić, St bica (Pješivci) pa odatle u Kotor Kapešići, bratstvo u Tomićima Kapić, u Podgorici 1911. g od. iz Pipera Kapor, u Miriloviće (Bileća) prešli iz Petrovića (Nikšić), porijeklom su iz Ma kedonije Kapiči = Kapče, u Kotoru Kapidžić, u Zeti, Podgorici i Skadru Karabasili iz Piv e (G.Crkvice), od Nikolića iz Rudinica Karadaglija, u Ritiješu (Buna), Hercegovina j esu iz Herceg-Novog Karadaglić, potomci Sarapa, 1282. god., doseljenika u Crnu Gor u, od Mostara Karadjordjević (Petrović), Jasenički Mramorak (Srbija). Porijeklom su iz Gornjih Vasojevića Karamika, Podgorica Karanikaj, vidi: Mardjonović Karanikić, Šušanj (Ba r) Karadžić, od Lijeve Rijeke (Podgorica) sidju u Gornju Zetu (tri brata, oko 1640. god.). Nakon 12. god. Petar podje u Staru Srbiju, Mitar i Risto preko Pješivaca i Banjana u Drobnjake (Petnjicu, Šavnik). Razmnožavanjem nasele sela: Malinskom, Paležu, pa 1840. god. u Pašinu Vodu i Gornju Bukovicu, na područje Drobnjaka. Od Karadžića isel jeni su u: u Bosni na Glasincu i kod Višegrada, a dalje u Bosni prozvani su kao: D ivljan; u podnožju Jahorine, prema Sarajevu. U Raškom području, Crničkom i Topličkom kraju , u Zaovine (Užice) kao: Djurić, u Kruševici kod Trebinja 165

kao: Petijević, u Tršiću (Loznica)(oko 1739. god. pa kasnije kao: Karadžić Stefanović); u Dr obnjake jedni se doselili iz Banjana (Nikšić) kao: Karadžić - Ognjenović Karadžići, bratstvo Drobnjacima Karašević, u Podgorici 1911. god. Kariman, Živko Vukov, musliman od Toman ovića iz Cuca Kariman, u Nevesinju (Hercegovina) i Domaševu (Trebinje) ogranak Toman ovića iz Rovina (Cuce), Cetinje Karić, u Kučima Karišik, u selima Gornjeg Zijemlja (Herc egovina) došli iz Kosijereva (Banjani), Nikšić Karličić, iseljenici iz Goražda (Berane) Kark ović, Momišići (Podgorica), 1492. god. Karović, u Podgorici iz Mataguža (Zeta) Kartali ran ije Bijelić (Komnenić); Babine, Kozice i Mataruge (Pljevlja) Karsić, vidi: Korsić Kartal i, Babine, Kozice i Mataruge (Pljevlja) Kasalica, Žabljak, Virak i Komarnica u Dro bnjacima, ogranak Kovačevića iz Grahova (Nikšić) Kasamović, Vrbica i Gornji Medun (Kuči), og ranak Drekalovića Kasanović, Dobrokovo (Bijelo Polje) Kasinoti, Kotor Kasić, u Vasojev iće doselili iz Kolašina; Budva Kasma, i, Ulcinj Kasnecović, kod Vladimira (Ulcinj) Ka snica, Kasnice (Ulcinj) Kasol, Nikšić Kasom, Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića). Porijek lom su iz Široke (Skadar). Od njih su u Nikšiću i područnoj Dragovoj Luci; Cetinje Kosom ović, Bar; Vidi: Kasamović; uz Zlatice (Zeta) u Podgoricu Kastaldi, Kotor Kastelan, Paštrovići (1708. god.) ranije Sudje i kao: Kastelanović Kastelanović, Paštrovići 1693. god. Kastartović, Vasojevići u Dobroj Reki, Konjuhu (Konjusima Djulići), Česča Glava i Andrije vica, grana Kovačevića. Jedni i kao: Vojvodić. Od njih su u Područnom Trešnjevu i drugi u Mazgaljama, Šekulari i Beranama. Jedni i kao: Kastratić; u Budimlju (Berane) ogranak Guberinića Kastrat, u Gusinju i područnom Višnjevu i Kruševu; u Žabljaku na Skadarskom je zeru Kastriot, i, i kao: Kastritić, Berane Kasum, Risan, pa Igalo, Herceg-Novi i N ikšić; Prodo, Zabrdje, Kune i Dobrsko Selo (Cetinje); Velika; Plav; Gusinje i Berane , porijeklom su iz Šalje Kasumović, u Gusinju; i kao: Kosumović u Kučima ogranak Drekalo vića Kastreka, u Ulcinju 1242. god. Kashodža, Ulcinj Katali (Katalin), Lučići, Herceg-No vi Katalinić, Herceg-Novi Katazović, Risan Katana, Slatina (Drobnjak); Pljevlja; kod Plava; Ulcinj Katanić, srodnici Lambuljića u Zeti; ogranak Raičevića (Kovačevića) u Lijevoj Rijeci (Vasojevići), jedni se odseliše u Bočiće (Kragujevac) i Jasenicu, drugi u Lepeni cu Katapanče = Kotopanka, u Kotoru Katarinić, Kotor Katelan, o, Prčanj i Kotor Katena = Katunčić, Kotor 1330. god. Katinskin, Nikšić Katić, Bar (1447. god.), Sveti Stefan; Paštro vići i jedni odatle u Sarajevo i dalje u Bosnu; 166

Vasojevići, ogranak Bojovića (Lopoćana); kod Risna i Herceg-Novog su iz Popova (Herceg ovina); u Gusinju su iz Hota (Tuzi); Bar 1446. god. Katkić, Herceg-Novi, po nahočetu Katnić, grana Demuna (Španja) u Bjelopavlićima; Čevo (Cetinje); Klišetište (Bijelo Polje) i odatle odselili u Peć; Piperi; Cetinje; Kulizić (Mojkovac) Katnići, bratstvo u Barjam ovici Katović, Kotor Katri, Nikšić Katunčić, vidi: Katena Katunjanin, vidi: Dapčević u Vranji i Katuranović, Nikšić Katurić, Jošanice i Morine (Risan), iz Hercegovine. Od njih su u Nikšić (1692. god.) iz Banjana (Nikšić) preselili se u Kamenare (Boka Kotorska) pa u Kotor ; Duljevo (Paštrovići); Budva Katušić, Piva, ogranak Branilovića Kaur, vidi: Kostić u Egiptu Kafedžija, Rijeka Crnojevića iz Turske Kafedžić, potomci Novljana u Drobnjacima, ograna k Milutinovića; kod Rijeke Crnojevića Kafon, Kotor Kahić, u Bjelopavlićima i od njih su u Podgorici Kahrimanović, ogranak Popovića (Drekalovića), od njih su u: Nikšiću, Pljevljim a i Rožaju Kahrović, iz Kolašina prešli u Sandžak Kaca, uz Skadarsko jezero (Gornja Krajin a) Kaceli, Bar 1860. god. Kacepto, u Kotoru 133o. god. Kacić, i kao: Alibraimović, u Ramuši (Primorska krajina) Kacović, Ulcinj Kačamakovići, Plav, ogranak (rodjaci) Ćulafića, Vasojevići Kačanić, Ulcinj Kačar, Sipanje u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje); Bukovice (Rožaj e), ogranak područnih Belojica i kao: Ibrahimović; Novi Pazar iz Kuča; Pljevlja 1863. god. Kačarenda, Podgorica; Kotor u 14.v. Kačić, Crnionica i Ravna Rijeka (Bijelo Polje ); Nikšić; Kotor u 14. v.; Budva; Herceg-Novi Kačular, Selište (Ulcinj) Kačurić, Kotor Kašeta = Kopseta, u Antibari (Bar) Kašiković, Ljubomir (Hercegovina), porijeklom iz Ridjan a (Nikšić); U Oputnim Rudinama; Beždjedje (Nevesinjska sela), Hercegovina, kao: Tominc ić od Kašikovića (Ridjana), Nikšić Kašić, Dobrinja (Bijelo Polje); Ulcinj; Kotor Kašica, Boko (Rijeka Crnojevića) Kaštelan, Lješevići i Krtola (Grbalj) od 9 - 14 v. i Kotor, vidi: Kašt eljan Kaštelani (Kašćelani), dio bratstva Popovića-Herakovića "Kaštelani" u selu Lješeviću u i Kašćelani (Kaštelani), dio bratstva Popovića-Herakovića Kaštelanović, Gornji Stoliv (Boka K torska) iz Stare Crne Gore, Prevlaki (Grbalj) Kašteljan (Kaštelan), Mirac u Njegušima (Cetinje), ogranak Popovića, neki od njih odseljeni u Lješeviće (Grbalj); Kotor; Podgo rica Kaštović, Pljevlja 1859. god. Kvakal, Risan Kvadeli, Kotor Kvatil, Dobrota (Kot or) Kvanginalo, Kotor iz Venecije Kvekić, Kotor, ogranak Lambulića iz Zete. Od njih su u Dalmaciji; Herceg-Novi 167

Kvelić, Podi, Herceg-Novi 1768. god. Kverin, Paštrovići; Vidišići (Sokol), ogranak Šćepanović z Rovaca Kevac, Kevc (Nožice), Lijeva Rijeka Kebeljić, Trebinje, vidi: Vitković u Miruši ma uz Trebišnjicu Kež, Buljarica (Paštrovići) u 18. v. Keza, Židovići i Otilovići (Pljevlja) ez, e, Židovići i Otilovići (Pljevlja) Kezo, Herceg-Novi Kezunović, ogranak Boškovića, iz Or je Luke (Danilovgrad); vidi: Kaluñerović Keker, u Drobnjacima (Zaljug i Šljivansko) gr ana Zlatnopojasevića; Morača Kekeraš, Nikšić Kekić, Drobnjaci, ogranak Grgurovića (Vulovića); pari i Fundina (Kuči), kasnije kao: Perović. Od njih su u Loparima (istočna Bosna) i u Ulcinju (1505. god.); Danilovgrad; Šekulari, potomci Komnena-Šekularca; ranije Miloše vić u Zaslapu (Hercegovina), iz Crne Gore i naseljeni u Ravni Šušlijec (Bileća) Keko, St oliv (Boka Kotorska) Keković, Klopot (Bratonožići), ranije Mroganović; Bjelopavlići, odsel ili u Skadar (Albanija); Danilovgrad; Zagarač pa u Podgoricu; Cetinje; Štitari (Ceti nje), od njih su u Grbavcima (Lješkopolje) do 1861. god.; Pješivci; Berane Kekovići (M ijogoštani), bratstvo u Mijogoštu Keleman, Salč (Ulcinj) Kelemiš, Đula i Boljanići (Pljevlja ) Kelit, Bar Kelisn, i, Sustjel (Ulcinj) Kelović, Zgarete i Zalut (Pljevlja), ogra nak Tomašića-Tomaševića Kelčisn, Briska Gora (Ulcinj) Kelj, Bar Keljanović, Bratonožići nasel i u Konjuhe (Ravna Reka); Andrijevica i Gusinje (Gornje Polimlje) Keljević, Sirac (Drobnjak); Cetinje; Keljevići (Pljevlja) Keljmendi, kod Rožaja, razgranati. U 17. v . postupno doseljavali iz Vukli (sjeverna Albanija) Kentera, Paštrovići, potomci Nov aka Crnca; Budva Kenjević, Cetinje Kenjić, Radmužević (Šekulari), potomci Komnena barjakta ra; Goransko (Piva) iselili se u Čadjevicu (Bijeljina) Kerbler, Kotor Kerva, u Kot oru početkom 15. v. Kervani, Kotor Kervija, Ulcinj (11. v.); od njih su i u Boki K otorskoj Keretić, Podgorica Kerić, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), grana Jekšana Kerkez, Podgorica Kerken, Pljevlja 1869. god. Kerli, Budva Kerlial (Kerkerdl), Kotor Ker ović, Podgorica, iz Bjelopavlića Keroñoñić, u Podgorici 1912. god. Kerstović = Mataj, Vraka (Kamenica), Skadar i Skadru iz Crne Gore Keser, Podgorica Kesler, Nikšić i Cetinje K estkunit, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Šavnika (Drobnjak) Keć, i, Štoj (Ulci nj) Kećak, Boka Kotorska 168

Kecalilićak, Boka Kotorska, ogranak Kecojevića Kecević, Dobrota (Kotor), ogranak Kecoj evića i kao: Kecojević u Pivi, iz Banjana (Nikšić); Nikšić 1701. god.; vidi: Kecojević Kecić nije Stokić), Štrpci i Lipljan (Kosovo), porijeklom iz Crne Gore Kecović, Podi, Herceg -Novi i kao: Kecojević, porijeklom iz Banjana, vidi: Kecojević u Pivi Kecoević, vidi: Kecojević Kecojević, ogranak Ivaniševića, porijeklom sa Starog Vlaha vidi: Ivanišević. Od nj ih su u: Boričju, Gornja Brezna i Pirni Do (Piva), Vraćenovićima (Nikšić), Poljica (Trebin je), Mostaru i Dubrovniku, Gajtan (južna Srbija), Dobroti (Kotor) 1701. god. kao: Kecović; kod Kosjerića (Srbija), Podima, Herceg-Novi, u Boki Kotorskoj i kao: Kecalića k; vidi: Kecović Kecojevići iz Pive (Piri Do - Boričje), starinom iz Banjana Keč, a, i, Potrljica (Pljevlja); Bežñeñe (Nevesinje) i Mostaru u Hercegovini, ranije ogranak Bjel opavlića iz Riñana (Nikšić) Kečević, vidi: Kičević, u Mojdežu (Boka Kotorska) Kečina, Podgori , Grahovo (Nikšić), iz Drobnjaka, ogranak Cerovića, nastanjeni u Piragićima, Trusini i L ukavici (Hercegovina) Kešeljević, grana Mileševića (Mandića) iz Drobnjaka u: Visoko (centr alna Bosna), Grahovo (Nikšić): u Hercegovini i Bosni; Ledenice (Risan); Nikšić; u Nevesi nju Hercegovačkom Kešić, Lastva Čevska (Cauševica), Cetinje i Morači, ranije Vukotić i Tatar ešići ili Tatari (Vukotići), bratstvo u Cauševcu Kiasta, u Kotoru početkom 15. v. Kiac, vi di: Kijac Kivavasil, u Kotoru početkom 15. v. Kivadal, u Herceg-Novom Kiepalić, Donj i Stoliv (Boka Kotorska) Kijak, kod Plava i Gusinja, srodnici Vehrovića i Šimkovića vi di: Kijac = Kiac Kijac (Kijak), ogranak Nikolića iz Ozrinića (Nikšić), odselili (oko 176 0. god.) kod Trebinja (Hercegovina) Kijñ (Kiorñ, i), Ulcinj Kijamet, Godijevo (Kućići) i Zmijinac u Bihoru (Bijelo Polje); u Vasojeviće; Podgorica Kijanović, Riñani i Piva (N ikšić). Jedni su iselili i u: Zabljev, Seljane, Zvijezd i Kamenu Goru (Pljevlja) Kij ević (Kijelić), kod Perasta (Boka Kotorska) doselili se iz Hercegovine Kijevčanin, iz Vasojevića iselili se u Kijevac na Bihoru (Bijelo Polje) pa u Novi Pazar Kijerak, Kotor 15. v. Kikalj, ogranak Tatića u Pivi Kikanović, Krtole, Raošić (Grbalj), ranije Da pčić, doseljenici iz Dapca (Albanija) Kikić, ogranak Ivanovića (Drekalovića) iz Kuča iselili se od Plava i Gusinja, te u područnim Višnjevu i kao: Kikiš - šević Kiković, Gluhi Do - Crm nica, ogranak područnih Gvozdenovića. Od njih su u Australiji; u Zeti ogranak Mijuškov ića, porijeklom iz gornjih Pješivaca; Vasojevići ogranak Labana - Raketića; Kod Plava (1 660. god.) iz Kuča i kao: Žiga Kiković", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu Kikra , i, Ulcinj Kilibarda, Kilibarde, područje Rijeke Crnojevića; Balabani (Zeta); Banja ni (Nikšić). Od njih su u: Klobuku (Trebinje), Šatra (Kuršumlija), Mačagaj Čako (Argentina), vidi: Eraković Kilibarde, potiču iz sela Štrpci u Banjanima; Nikšić Kimo, Ulcinj u 15. v. Kimović, Herceg-Novi, po nahočetu Kimković, Žabljak na Skadarskom jezeru, doselili se o ko 1882. god. iz Krivošija Kin, i, Štoj (Ulcinj) 169

Kindi, Kotor Kinković, Podgorica; Balabani (Zeta); Vasojevićima, porijeklom iz Podgo re (Kuči); Velimlje (Nikšić) Kinudić, Kotor Kir, Podgorica Kirak, Kotor Kirzamo, HercegNovi Kirac, Tivat Kirijak, Kotor Kiridžić, potomci Ridjana kod Pljevalja i neki pred ju kod Rudog Kirović, Bar Kisalo, Podgorica Kiselica, u Nikšiću i kao: Kisjelica, Buko vica (Pljevlja) Kisin, Grahovvo (Nikšić), ogranak Vukovića iz Ridjana (Nikšić), prešli u Tul i i Trpinje (Hercegovina), pa u Grahovo (Nikšić); u Zupcima (Trebinje), iz Cuca (Cet inje) kao: Radović Kisin pa u Tor. Tuli kao: Otašević - Kuraica u Grabu, a u Turmentu (Trebinje) Šaraba Kisić, Rastovac (Nikšić), doseljenici iz Nevesinja 1860. god. Kisjelic a, vidi: Kiselica Kitalić, Pljevlja Kitalj, Mokro (Šavnik) i kao Kitaljević, grana Kal abića (Novljana) Kitaljević, vidi: Kitalj Kitić, Bobovo, Višnjica, Živinice i Prenćane (Plje vlja), ogranak Vilareta Kićanović, Bar Kić, i, Ulcinj Kićović i Kijac, Vasojevići grana b Ki ca, i, Ljubomir (Trebinje) iz Ozrinića (Nikšić) Kicanović, Klizica i Kolašinovići (Bjelopavl ići), vidi: Kijac; potomci Lužana Kicpalić, Donji Stoliv (Tivat) Kičević (Kečević), Pljevlja; Mojdež (Boka Kotorska) Kiš, Nikšić Kišić, Herceg-Novi i područni Kuti iz Hercegovine Kjajević etinje Kjapek, u Kotoru Kjasta, Kotor 1431. god. Kjepalić, Stoliv (Tivat), doselje nici iz stare Crne Gore, vidi: Krspalić: Nikšić Kladaj, Bar 1873. god. Klajn, Risan Kl aković, u podnožju Lovćena Klanar, Kotor Klanči, Podi, Herceg-Novi (1692. god.) došli iz K orjenića (Trebinje); Kotor; Herceg-Novi, po majci i kao: Pintar Klančić, Podi, HercegNovi i kod Risna, porijeklom iz Hercegovine, vidi: Klanči; Nikšić Klančuk, Podi, HercegNovi Klanj, Herceg-Novi Klap, Kotor Klapan, i, c, Rose (Grbaljh) Klapavica, Bečići ( Budva), grana Bečića (u 15. v.). Od njih su u Čelobrdu (Paštrovići) ranije Bečić (1693. god.) Budva i Zaton (Bijelo Polje), porijeklom su iz Stare Srbije Klapović, Kotor Klapu h, Klapusi, Kalušići i Krće (Boljanići), Pljevlja Klapčić, ogranak Maleševaca, uz Trebišnjicu arić, Lepetane i Radovići (Tivat); Kotor; Zelenika, Herceg-Novi 170

Klarič, i, Dobrota (Kotor), preseljeni u Trst (Italija) Klastac, Bar Klaić, Djurdjev i Stupovi (Berane) Klać, Brajići (Budva), doseljenici iz Dubočaka (Banjani), Nikšić Klać, br atstvo u Brajićima kod Budve Klauda, Herceg-Novi Klačar, Dobrota (Kotor), ogranak Zi monjića; Kalušić (Pljevlja) Klačević, Dobrota (Kotor) 16.v., iz Stare Crne Gore Klačevići, br tstvo u Dobroti Kleva, Kotor Klein, Tivat i Herceg-Novi Kleiner, Budva Klemenet, Kotor Klement, Budva; vidi: Klimenti = Klimen Klemenčić, Kotor Klenčanin, Donji Banja ni (Nikšić), ogranak Antovića - Klenčana doseljenika od Visokog (Srednja Bosna), a tamo iz Klenka (Srijem), po čemu i prezime. Porijeklom su iz Prištine, vidi: Tomaši Klepo, Pljevlja 1896. god. Klečka, u Risnu i Nikšiću Kleštanović, Pivska planina Kliještarac, područ e bjelopoljske Bistrice Klikić, Orovac (Pljevlja) Klikovac, Podgora i Orahovo (Kuči) , ogranak Vujoševića iz grupe Djurdjevića - Mrnjavčevića, preselili se u Mahalu, Bijelo Po lje, Berislavce, Goričani, Gostilj, Mataguže i Lajkovići (Zeta). Od njih su područni Rad ovići, a jedni u Vranjini na Skadarskom jezeru, drugi kod Nikšića i Ulcinja, Gusinju ( kao Raodončić i Vujošević) u Vasojevićima i Srbiji kao: Milić, Kolašinu kao: Prelević, ima ih Kosovo i Metohiji Kliković (Tripković), ogranak Bulatovića iz Rovaca, preselili u Raće (Kuči), odande jedni iselili se u Metohiju i Srbiju Kliksa, kasnije Klisić, Crmnica; vidi: Klisić Klisići, bratstvo u Limljanima Klimen, njihov predak (oko 1330. god.) od Travnika (Bosna), pa nasljednik odande Klimen dodje u Pipere a odatle u Kuče pa predje na lijevu obalu Cijevne. Razvojem porodice razmnože se kao bratstvo (Fis-V is) i postupno u područje kasnijeg plemena Klimendi (Klimene) u sadašnje Klimente (s jeverna Albanija). Njihova bratstva bilježena su kao: Klimen, Kljimen, Kljimendi, Kljimenda, Klimenćanin, kod Tuzi, Bara, Ulcinja, Rijeke Crnojevića, Zeti, Paštrovićima, Podgorici, u Boki Kotorskoj, Grblju, u području Bijelo Polje, u području Novog Pazar a, Gusinja, Rožaja, selima Srema (Mirkovcima, Jarku i Hrtkovcima), Kovilj (Bačka), G uzi (Velipolje), Skadru, Draču i Tirani (Albanija), u Metohiji: okolina Peći kao: Ru govac, Djakovice i Prizrena. Vidi: Liješević kod Rijeke Crnojevića Klimenko, Podgorica Kliment, vidi: Klimen, Klimenćanin Klimenta, kasnije Klimendi, Gusinje, doseljeni ci iz Klimenata (Kljimendi), sjeverna Albanija, vidi: Klimen i Gurešić Klimenćanin, vi di: Klimen Klimetski, 1768. god. u Klimentima, vidi: Klimen Klimeš, Strp (Risan) K limović, Krivošije (Boka Kotorska), iselili se u Rvaše (Rijeka Crnojevića) oko 1881. god . drugi u Nikšić (pa 1902. god.) u Ameriku Klinac, Krš (Šaranci), Žabljak, iselili se u Rašk u; Risan Klinga, Dobrota (Kotor) Klindup (Podbišćanin), Klindupe i Podbišće (Pljevlja) 171

Klinic, Budva 15. v. Klir, Kotor Klisa (Klisi) i kao: Klisan, Limljani (Crmnica) Klisan, i, Kotor 1348. god. Klisić, Limljani (Crmnica), ranije Kliska; Paštrovići 174 2. god.; Cetinje Kliska, vidi: Klisić Klisura, Košutnica i Sjeverin (Pljevlja); Herc eg-Novi Klica, Boljanina i Dobrodolje (Gornji Bihor), Bijelo Polje Kliška, Šćepovići, He rceg-Novi Klovitašević, u području Rijeke Crnojevića 1435. god. Klonimirović, Trebjema (Tr ebjesa), Nikšić 972. god. iz Raške Klopan, Ukropci (Grbalj) iz Stare Crne Gore; Budva i jedni po majci Klopoćanin, iseljenici iz Klopoćana naselja u Bratonožićima (Podgorica) Klouda, Herceg-Novi Klunger, Herceg-Novi Klišelevskin, Kotor Kljajević (Šiljak) i kao : Klajević, Kričak (Bličkova), Kovren, Maoče i Prenčane (Pljevlja); Pavino Polje (Bijelo P olje), srodnici područnih Raščana i Simovića; Cetinje Kljajić, grana Trebješana, kod Nikšića, njih su u Drobnjacima; Seljani (Bjelopavlići) u 16. v., odselili se u sjevernu Hr vatsku; Srodnici Raščana i Simovića u Vranešu u Vranešu (Bijelo Polje), doseljenici iz Mor ače, a ondje iz Lješanskog područja, potomci Janka Lješnjanina; Dobrijevići (Bijela), Šavnik , preselili se preko Tare 1710. god.; Maoče, Lijeska i Muslići (Bijelo Polje) i u gr adu; Zagorje i Lubnice (Berane) Kljakić, u Nikšić, doselili se iz Hercegovine Kančić, Koto r Klještanović, Zukva i Orah (Piva), grana Rudjića Kljikić, Bar, preselili se u Gusinje Ključ, Pljevlja Kljupa (Ključ), Pljevlja iz Banja Luke (Bosna); Nikšić Kljunovići, staro b ratstvo na Kopitu Kmetović, Zalisanje i Prevosci (Dujeva), Rijeka Crnojevića, ograna k Ražnjatovića; Donji Stoliv (Tivat) Knez, Podgorica Knezić, Herceg-Novi; Budva Knežević, Potpeće iz Vaškova (iz Zatarja), Prenćani, Zenica, Šumani, Glasnica, Jasen, Kalušići, Miljev ići, Mataruge (starinci), Pljevlja; Šumani i Zenica (Pljevlja); u Ostrogu (Bjelopavl ići) 1853. god., kao: Radović iz područnih Martinića; Potomci Vlastelinovića iz Plane (Bil eće), kao: Šarenac, selili se u: Muževice, Martiniće (Bjelopavlići) pod Njegušem; Planu (Kol ašin); odatle: kod Mojkovca, u Rudinice (Šaranci), Drobnjak, od njih su kod: Pljeval ja, u Kosovu (Drenica); Gajtanu (južna Srbija) vidi: Bojović i Šaranac, razgranati; Ml etičak i Miloševići (Žabljak), prvi pomen 1614. god. ogranak Miloševića; Boan (Žabljak) iz Ka ušića (Pljevlja); Kneževići (Piva), od njih su u: Bioska (Užički kraj); Bjelojevice (Mojkova c); kod Manastira Piva (34 imena); iz Nedajna (Piva) otišli na Planik i dalje u Sr biju; Jovanovići (Bjelopavlići) ogranak Jovanovića iz grupe Pavkovića. Od njih su u Bala banima (Zeta); Pavino Polje i Tomaševo (Bijelo Polje); Žabljak; Dapsići (Berane) 1) og ranak Obradovića iz Njeguša (Cetinje), srodnici Pačariza, 2) doseljenici iz Šalje (sjeve rna Albanija), srodnici istih u Vedici (Plav). Od njih su u Crnom Vrhu (Peć); Maoče (Bijelo Polje) iz područne Orahovice; Šekulari (gornji Vasojevići), doseljenici iz Šaran aca (Žabljak); potomci Nikšića u Nikšićkoj Župi (u Kutima), a u Zagradi i kao: Krunić; Petrov - Nikšić, ranije Mijović, grana Banovića iz grupe Petrovića. Od njih su otišli u Mačagaj Čap Argentina); Cetinje; Kotor; Gornje Trešnjevo (Cuce), ogranak Perovića (Preobražana, Ba jkovih potomaka); Podgora (Crmnica); Vranjina i Gradjani (Rijeka Crnojevića) i kao : Lipovac, porijeklom iz Prizrena. Od njih su u Podgorici i u područnom Dujevu i U lcinju, vidi: Liješević; Banjani (Nikšić); Gluhi Do (Crmnica) 172

ogranak Vuletića, a u Brčelima i Sotonićima 1759. god.; Podostrog i Pobori (Budva), od njih su u Pobrdju i Prijeradima (Grbalj) 1887. god., i Ulcinju; Budva; Kotor; B ijela, Herceg-Novi; Piva i kao: Zimonjić, ranije Djukanović iz Drobnjaka; u Pivu jed ni doseliše iz Bosne i odseliše se u Gajtan (južna Srbija); u Zeti kao: Ilarije (bio Z etski episkop 1220. god.), Knežević, Popović; Balabani (Donja Zeta); u Rovcima (Velje Duboko) i Liješnje i Rovca (Podgorica), ogranak Bogdanovića (''Njeguš''), odatle jedni u Dragovoljiće (Nikšić), drugi u Klimende (Klimente), sjeverna Albanija, a odatle u B ihor (Bijelo Polje); Šaranci (uz Taru), iseljeni kao: Zimonjić u: Gareva (Gacko), Mo staru, Valjevskoj Kamenici, a u područnim Dragijevcima i kao: Avruz; Gacko, Davido vići, Vlahovići, Fatnica, Stepen, Ljubinje, Drežan i Hodbina (Hercegovina), Kneževići (Šaren ac - Krasojević), srodnici Avdića kod Bileće, vidi: Avdić; Jenjina i Popova Luka (poluos trvo Rab) na Pelješcu (1630. god.) doselili iz Boke Kotorske; Stanisalići (Lješnjani) i u Zeti ranije Stanisalić ogranak Miranovića; u Zeti jedni u Dajbabama i Balabanima ogranak Boškovića iz Bjelopavlića, prvo i kao: Dajbabić i Kapisazović, (njihove grane Jov anovića); Mojanovićima (Zeta); ogranak Djurkovića Mojanovića, doseljenika ispod Mojana, porijeklom sa Kosova; u Balabanima (Zeta) iz Bjelopavlića; iz Dajbaba (Zeta) u Pod goricu, ogranak Terzića; Trešnjevo (Cuce), ogranak Nikolića, preselili u Volujac, Herc eg-Novi odande u Glavsku (Trebinje) kasnije: Damjanović, Serden i Šupljeglav; Miloševići (Žabljak), doselili se iz Nikšića; Sutomore i Sozina (Bar); Balabani, Mojanovići, Golub ovci (Zeta), doseljenici iz Liješnje (Piperi); u Budimlju (Berane) ogranak Guberin ića; Velika (Plav), potomci Čere doseljenika; u Bunićima (Korenica), Lika, porijeklom od Skadarskog jezera "Knežević", grana bratstva Vuletića u Gluhom Dolu Kneževići, bratstvo u Stanisaljićima Kneževići, bratstvo u Podgoru Kneževići, bratstvo u Brcelima Kneževići - Ča ne, bratstvo u Bijeloj u Boki Kneževići, grana bratstva Perovića-Preobražana Kneževići, brat stvo u Glavskoj, u Hercegovini Kneževići iz Pive (G.Crkvice, Ćendove Luke), doselili i z Drobnjaka Kobilići ogranak Bekteševića, islamske su vjere i žive u Gusinju. Knežić, Kotor; Herceg-Novi, po nahočetu Kneip, Herceg-Novi Knejp, Herceg-Novi Knetić, Bratica (Ulc inj) Knop, Kotor Knjažević, Budimlija (Stari Vlah), Višegrad, doseljenici od Kolašina, k asnije kao: Vidaković Kobavić, u Risnu 1554. god. Kobasica, Paštrovići u 17. v. Kobilaro v, Zmajevo (Bačka), doseljeni od rijeke Bojane. Od njih su u Čeneju (Salaši), Novi Sad Kobilaška, Cetinje Kobilić, Gusinje i kod Plava Kobilica, u Trebjesini, Herceg-Novi Kovandzić, Jabučje (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Pive (Crna Gora) Kovač = Kovačev ić, Viganj (Velimlje), Nikšić, vidi: Kovačević Kovač, Dubrovsko (Drobnjak) u 15.v; odselili se u Risan (Boka Kotorska); Gola Glavica (Trebinje) iz Risna; Previš (Drobnjak), i selili se (oko 1760.god.); ogranak Maleševaca, sa lijeve obale Trebišnjice odselili se u Gacko (Hercegovina); Donji Banjani (Nikšić), srodni Deretićima, porijeklom iz Pod gorice; Oputne Rudine (Nikšić); Kotor; Mojdež (Boka Kotorska); Papani (Spič), Bar i kao: BREŽAN (u 15.V.) došli iz Zete; Ulcinj 1901. god.; Ceklin (Rijeka Crnojevića), 1489.g od.; Pržnička jama (i kao: VUJANOVIĆ); Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao: NIKOLIĆ, porijekl om sa Kosova. Od njih su u Cetinju, primorju i Kotoru; Buljarice (Paštrovići) u 16.v .; Gradac (Podgorica); iz Bučja (Hercegovina) doselili se kod Velimlja (Nikšić), i oda tle, jedni u područno Grahovo, kasnije KOVAČEVIĆ, a jedni u Ozriniće (Nikšić); Od njih su ko d Bijelog Polja, Kovac dolini u Uskocima (Žabljak), od kojih su na Glasincu (Roman ija); Trnjaci (Bijelo 173

Polje), kasnije KOVAČEVIĆ; Plav, doselili se iz Nikšića; Piragići i Piralićka Tabija (Nevesi njska sela), Batkovići, Tusina (Konjić), u Hercegovini i kao: KOVAČ=ŠINDIĆ, KOVAČ=RIĐANOVIĆ, njih su ĐURĐIĆ, a jedni došli iz Herceg-Novog iz Risna, a treći iz Grahova (Nikšić). Svi su i torodni; Potomci Riñana; Ključani (Nevesinjska sela) ogranak Baćevića iz Banjana (Nikšić); v idi: KOVAČEVIĆ u Bezñeñu; Petrovići (Nikšić) ogranak Deretića, porijeklom od Zvečana (Kosovo) anak Vujanovića (donjaka) kod Rijeke Crnojevića; Suma u Anamalima (Ulcinj), porijekl om od Cetinja; Šušanj (Bar); Trepča (Martinovići), Gusinje (u 14.v.); Dobroj Rijeci (Pla v) u 14.v.; Konjusi (Dobra Rijeka), Andrijevica; Bar 1855. god.; Budva iz Prijev ora (Grbalj); Krivošije (Risan); u Zvečevu (Krivošije) srodnici Paškovića u Risnu; Brce (S utomore), Bar; Sustaši (Bar), kasnije RATKOVIĆ; Ulcinj; Gorane (Ulcinj); Arbaneš (Prim orska krajina); Ljeskovac (Bar); Mišići i Tolići (Bar); jedni Grahovo (Nikšić), iz Boke Ko torske; peraška naselja, iz Stare Crne Gore; Prošćenje (Mojkovac); vidi: KOVAČEVIĆ=KOVAČ, Po dgorica. Kovačevići, selo Dub - Grbalj, opština Kotor Kovači (Kovačevići), iseljeno bratstvo sa Zovine Kovači, bratstvo u selu Sumi u Anamalima Kovači, bratstvo u Crnogorskoj K rajini Kozjevići, staro bratstvo u Očinićima Kožar, Radmanija (u Gornji Bihor), Bijelo P olje Kojičići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima Kojići - vasojevićko bratstvo iz okoline Lij eve Rijeke Kolinović, Peralovići (Kosor), Kuči, iselili se u Peć (Metohija); Podgoricu k ao: Kulić; Vladanju (Zeta), Pivu, od njih su u Sremu; Gusinju Kojići porijeklom iz p lemena Bjelopavlići, žive u Plavu, islamske su vjere. Kojovići (Đujovići), bratstvo u Rele zi Kokanovići iz Pive (Mratinje, G.Crkv.), starosjedioci iz Mratinja Kokore (Kukor ače), iseljeno bratstvo sa Kućišta Kokot (Grljevići), bratstvo u Bjelošima Kokoti (Kokotov ići), iseljeno bratstvo iz Prentina Dola, sada u Boki Kokotovići, bratstvo iz Prenti na Dola Koković (DZAKOVIC), Crljnice (Pljevlja); Vukovo Brdo, Vergaševina i Mataruge (Pljevlja), doseljenici iz Vranova i Vraneša (Bijelo Polje); Kod Vladimira (Ulcin j). Kolarevići, bratstvo u Spužu Koljenšići, bratstvo u selu Sretnja kod Danilovgrada, B jelopavlići Kotlaš (Kolašević), iz Popova (Trebinje) i kao: Rabren (Milisavljevi potomci ) kasnije Miloradović, doselili se u Mojdež kod Risna Kotlašević, vidi:Kotlaš, Herceg-Novi , po majci Kotlica (Popović), Timar i Uskoci (Drobnjak) grana Drekalovića, doseljeni ci iz Kuča (Podgorica); od njih u Timaru (Šavnik); Kričak (Pljevlja); Kolašin; Komani, g rupa bratstava u Komanima Komani, ime crnogorskog plemena Komanović, Herceg-Novi K omnen Bajica, predak bratstva Samardžića Komnen, predak bratstva Grabljana Komnen, s in Pavla Orlovića, predak bratstva Gradinjana Kontići, bratstvo u Gornjim Pješivcima K opitovići, bratstvo u Brčelima Koprivice iz Pive (Nedajno), potiču iz Banjana od Kopri vica Korizma, stari naziv bratstva Andrijića (Andrića) Koristovići, muslimani u Krusam a Kosanovići, grana bratstva Mijanovića u Cucama Kosijeri, pleme u Riječkoj Nahiji Kos kići (Osmanagići), muslimani u Podgorici 174

Kosovići, bratstvo u Limljanima Kosovići, grana bratstva Perovića - Preobrežana u Cucama Kosovići, bratstvo u Ovtočiću Kosorići, bratstvo u Drobnjacima Kostići iz Pive (Zeično), st arosjedioci Kostići iz Pive (Smriječno), ne zna se odakle su došli Kostovići ili Perovići (Milići), bratstvo u Rešni Kotarci, rod u valjevskoj Podgorini Kotlica (POPOVIĆ), Tima r i Uskoci (Drobnjak) grana Drekalovića, doseljenici iz Kuča (Podgorica); od njih u Timaru (Šavnik); Kričak (Pljevlja); Kolašin; "Krajištani" ili Tomovići (Kraljine), iseljen o bratstvo sa cuckih Kućišta Krakače (Gazivode), bratstvo u Ceklinu Kraljačići iz Pive (Tr sa), potiču od Jokanovića Kralj iz sela Gorovići, Grbalj Kraljevi, bratstvo u Sotonićima Kraljevići, bratstvo u Ceklinu Kraljevići iz Grblja Kresojevići (Šarenci), bratstvo u R udini Krivoglavi, bratstvo u Markovini Krivokapići (Bajkovići), bratstvo u Cucama Kr lagani, bratstvo u Draževini Krpuljevići, bratstvo iz Radeče Krstajići, porodica u Drobn jacima Krstović, porodica u Župi Gradačkoj Krstovići, bratstvo u Limljanima "Kruse", bra tstvo u selu Krusama Krdžići, bratstvo u selu Masnici Krševići, staro muslimansko bratst vo u Krajnjem Dolu Krunići iz Pive (D. i G. Unac, Lisina), starosjedioci - rod sa Pejovićima Kuburovići iz Jabuke kraj Pljevalja Kudini (Radovići), bratstvo u Sotonićima Kuzmani, bratstvo u Lješevu Stupu Kuzići iz Pive (Brljevo), starinom od Banjana Kuka včevići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Kukorače (Kokore), iseljeno bratstvo sa Kućišta Kulići z Pive (Kulići, D.Crkv.,Prisojni Orah), starosjedioci - matica Prisojni Orah Kuljača , Kuljače (Paštrovići), doseljenici ispod Stijene Piperske, neki su od njih u Kotoru k ao: Balić, iseljenih ima u Metohiji; Bačkoj; Sjedinjenim Američkim Državama; Podgorici K umpresi, bratstvo u Gluhom Dolu Kunice, bratstvo u Buronjima Kunjerica, bratstvo u Grblju i Dobroti, opština Kotor Kurdovi, staro bratstvo u Vrbi Kurtović, bratstvo u Limljanima Kusovci, bratstvo u Ljubotinju Kustudije, bratstvo u Majstorima Ku studije - Božovići, bratstvo u Herakovićima Kustudije u Nikšiću, u varoši Vranju i u Lješević Boki Kuševije iz sela Mirca u Boki Kotorskoj Kuveljići, selo Pavino Polje Bijelo Po lje porijeklom Kuči Kčevo (Ozrinići), pleme u Katunskoj Nahiji L 175

Labal (Bjelica), u Gornje Selo (Nevesinje) došli iz Crne Gore. Od njih u Gacku i s elo Mepohija i susjedno Zvijerina Laban, u gornjim Vasojevićima grana Raketića iz Li jeve Rijeke. Iseljevali se u razne krajeve; Meteh (Gusinje) Labaš, Ulcinj Labović, g rana Dabetića u Vasojevićima, od njih su u Kraljskim Barama i susjednoj Andrijevici, drugi u Oplencu (Aranñelovac, Srbija) kao: Lazarević (Lacković) i područni Ćirović. Iz Kral jskih Bara neki su prešli kod Prokuplja, Srbija; Vojno Selo (Plav); Cetinje; Niš Lab ovići, bratstvo u Vasojevićima, potiču iz sela Kralje, Andrijevica. Samo u Baru ih ima preko 15 porodica Labrov, Pješivci Labudović, Trubjela (Nikšić); Nikšić; Bršno u Župi Nikšić ranak Vušanovića, doseljenika iz Vasojevića; u Šekularima (Vasojevići) potomci Vuka Ljevak a; u Piperima (i kao: Todorović) ogranak Latkovića Labun (Labuni), Ulcinj Labović, Her ceg-Novi, po nahočetu; u Vasojevićima Lavit, Bar Lavović, Herceg-Novi Lavrović, Zaljevo (Bar); Herceg-Novi, po nahočetu Lavčić, Budva i područni Lapčići i kao: Radanić Lagator, Ugni (Cetinje), pa u Limljane (Crmnica) i jedni odatle u Ulcinj kasnije kao: Lagatora c, nastalo po naimenovanom čuvaru poštanskih relejnih postaja; kod Nikšića; Budva, po ma jci Lagatorac, vidi: Lagator Lagatori, bratstvo na Ugnima Lagatori, staro bratst vo u Limljanima Lago (Boljić), Pljevlja Lagotić, kod Plava i jedni preñu u Metohiju ko d Peći Ladenić, Godijevo u Bihoru (Bijelo Polje); Zabrñe, Herceg-Novi Ladon (Ladoni), Še stani uz Skadarsko jezero, porijeklom iz Italije Ladoni, vidi: Ladon Lañan, Mali O stros (uz Skadarsko jezero), Krajina Lañić, Ponari (Zeta) i Stanisalići (Ćeklići), Cetinje , od njih su na Žabljaku (Skadarsko jezero) Lañići, bratstvo u Ponarima u Zeti Lažeta, B iograd (Hercegovina) kao: Zantarević iz Cetinja (Crna Gora) Lažetić, Nikšić, došli iz Herceg ovine Lažete - Zlatarevići, bratstvo u Hercegovini Lazar, Pljevlja, 18. v.; Rječ (Ulci nj); Prčanj i Budva; Kovilj (Bačka) 1759. god., vidi: Lazarević u Prčanju Lazarev, Kovil j (Bačka) 1754 - 1761. god., pa jedni odu u Čurug (Bačka) i kao: Lazarević, te odatle do Dunava ima ih u više mjesta sa ova tri prezimena, sa naznakom da su "iz Crne Gore ". Ovo objašnjava kako je selidbeni odnos uticao na patronimijski sufiks Lazarević, Đu raševići (Grbalj) i kao: Ljubanović, a u područnom Bigoru i Grišpuli (Gripsuli) 9 14. v.; Glavatičiće (Kotor) i jedni preñu u Gavatičiće (Grbalj), treći u Grblju su potomci Lazara doš jaka iz Hercegovine a od njegove braće: Miloša su Milošević u Koritima (Bileća), od Vuka V ukalović = Ilić u Krivošićama i Zupcima, a od Vučura Vučurović u Zupcima (Trebinje); Baošići r) oko 1692. god., doselili se od Gacka (Hercegovina); Mokrine, Herceg-Novi došli su iz Necvijeća (Hercegovina); Dubočke u Banjanima su iz grupe područnih Novljana; u D robnjacima i kao: Kujundžić, doseljenici iz Pješivaca u Drobnjake, a tamo iz Lješa (Alba nija); od Lazarevića, Novljana su Ružić u Previšu a kod Užica (Srbija) i kao: Lučić; u Previš bljak); Oplenac (Aranñelovac) ogranak Lazarevića (Dabetića) iz Vasojevića; Vučevice i Vlad imir (Mačva, Srbija), porijeklom od Nikšića; Donja Crnuća (Gruža Kragujevačka), porijeklom o d Berana (Polimlje, Crna 176

Gora); kod Nikšića grana Trebješana; Nikšić i okolina iz Hercegovine; jedni su iz grupe pl emena Nikšić; Bijelo Polje (Polimlje), Lazović zatim Lazarević (Bjelopoljac) i kasnije S imeunović (Popović) i Aleksijević; kod Valjeva došli su iz Pive; Orahovica (Prčanj) i okol ina Perasta, Ljuta, Vilinići i Ubalac (Boka Kotorska), jedni su iz Bjelopavlića; Kot or, po nahočetu; jedni u Orahovici (Kotor) iz Hercegovine kao i kod Herceg - Novog u 17. v.; Baošići, Herceg-Novi; Topla, HercegNovi; Prčanj (u 15. v.) iz Bosne kao: La zar; Cetinje; Birač (Dubočke), Nikšić kao: Nenadović (od tri brata), Lazarević u Svileuvil ( Koceljevo), Šumadija od Nenadovića iz Donjih Dubočaka (Banjani), Nikšić; i Birčanin u Mačvi ( rbija); Vasojevići jedna grana Dabetića kasnije Lasković; Rogame, Blizna na Stijeni i na Svibi (Piper) kasnije kao: Rajković, porijeklom iz Lutova rovačkog; Šobajići (Lazarev ići) ranije kao: Dubravčić koji su prešli u Grbalj i od njih su u Začiru (Rijeka Crnojevića) kao: Drecun i Kusovac, a otišli odatle u Skadar (Albanija) kao: Kotorčević, njihovi p rezimenjaci su u Dodošima, Mihaljevcima i Žabljaku, sve uz Skadarsko jezero; Martinići u Bjelopavlićima i Spužu jesu grana Praščevića, od ovih su kod Loznice i dolini Kolubare (Srbija); u Morači (Kolašin); Godieljima (Žabljak), doseljeni iz Spodijelja (Crmnica). Oni su ogranak Godijelja Lazarevići, rod u Drobnjacima Lazari, Prčanj; Bajčetina (Gruža Kragujevačka) Lazarić, Kumbor, Herceg-Novi Lazarović, Antibara (Bar) Lazarčić, Kuči Lazevčan n, Ulcinj (1887. god.) došli iz Kuča Lazin (Alilujev), u Srpskoj Crnji (sjeverni Ban at). Grana Ivinih. Vidi: Markov Lazić, Lipovica (Aranñelovac), srodnici tamošnjih: Avr amovića, Zečevića, Reovaca i Skerlića, doseljenika od Nikšića, porijeklom iz Pipera, kao ist i u Ostružnji i Ratkovu; na rijeci Jadar (doselili se u drugoj polovini 17. v.); R añevo Selo (Valjevo) iz Pipera, u vrijeme prvog srpskog ustanka; Okletac (Oplenac) , Bajina Bašta, potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković; u Migovcu (Šumadija) iz D robnjaka Lazmić, kod Sjenice (Raška) ogranak Mijomanovića (Vasojevića) Lazović, Orah u Šekul arima, potomci Vuka Ljevaka, njihovi su kod Plava i u Novom Sadu; Laze = Lazine u Mainama (Budva) iz Stare Crne Gore; Brajići (Budva), potomci Stojana Hajduka; Ak anj i Vojno Selo (Plav) i Gusinje, doseljenici iz Kuča, grana Drekalovića; Zeta, gra na Lambuljića; Barhamala i Seošnica (Rožaje), došli iz Berana; Bijelo Polje 17. v.; Rast (Nevesinje), iz Krivošija (oko 1810. g.); Pećarska (Bjelice), Bijelo Polje doseljen ici iz Bjelopavlića (Brda) i Gornji Bihor; ogranak Jaukovića (Drobnjaka) u Kutnja Nj iva (Drobnjak), Gornje Polje (Nikšić); grana c, Mileševića (Drobnjaka) prešli u Ledenice i u Risnu; Grahovo (Nikšić), Nevesinje i Kosovo; Kotor; Cetinje, u Grahovo (Nikšić) tu su izašli iz Boke; Strp (Risan); Zagora (Grbalj), Baošići, Savina i Meljine, Herceg-Novi kao: Lazović = Bjelopoljac; Kruševice, Herceg-Novi; peraška naselja i jedni u Grblju su iz Stare Crne Gore; Velimlje (Nikšić); Podgorica i Bar; Obod (Mojkovac) Lazovići, p orijeklom iz Vukovaca u Zeti, a ima ih i u Kučima i u Mainama Lazojević, Kotor Lazor ija, Ulcinj Lazorčanin, kod Plava ogranak Perića iz Kuča Lazri, Pistula (Ulcinj); u Po dgorici Lainović, Babino i Vincika (Vasojevići) i Podgorica porijeklom su iz Bratonožića ; Pripeće (Bijelo Polje), porijeklom iz Kuča; Bjelopavlići 1614. god. Lainović, porijekl om sa Peleva Brijega. Lainovići koji žive u Vinickoj, Sjenici i Podgorici raselili s u se radi bolesti "kuge" koja je tada zavladala njihovim rodnim krajem, selom Lj ainovići ili Orah, i od te opake bolesti se razbježali u gore navedene krajeve. Laji savljević (Ivanović), Donji Kraj (Cetinje); vidi: Ivanović rod Ivaniševića Lajić, Nikšić Laji vići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Lajislajići (Ivanovići), bratstvo u cetinjsko m Donjem Kraju Lajkić, Ulcinj 177

Lajkov, Njeguši (Cetinje) 16. v., kasnije Lajković u Lajkovićima (Zeta) i kao: Grlja = Grljan; Bratonožići Lajković (Lajkov) Grla = Grljam, Talpeñe u Njegušića, a odseljeni u Laj koviće (Zeta) su Lajković i u područnim Balabanima i Vranjini; Zeta iz Mrka (Piperi); Bratonožići. Vidi: Lajkov Lajović, Gornji Martinići, Gostilje i Mrñen (Bjelopavlići), oni su grana Bubića. Od njih su i u Samokovu (Rusija); Nikšić; Podgorica Lajnović, u Herceg-No vi došli su iz Foče, takoñe kod Risna Lajć, ogranak Hota i kao: Lojčović Lakaj, u Krani Donj i Oblik i Zuos; Vignjevići (Rijeka Crnojevića) Lakalica (Lakamica), Bar Lakanić, Kruševi ce, Herceg-Novi Lakaria, Budva Laketa, Vignjevići (Rijeka Crnojevića) Laketić, Gornja Morača, doselili iz Banjana (Nikšić), ogranak Banovića; Previš (Drobnjak) došli iz Zatarja; Podi i Kruševice, Herceg-Novi, ogranak Stratimirovića iz Jasena (Gacko); kod Risna s u iz Stare Hercegovine; potomci Nikšića iz Kuta (Župa Nikšićka), prešli u Polja mojkovačka; J govo, Meljak, Slatina, Bobovo, Pliješevina i Kalušići (Pljevlja) Lakić, jedni su potomci Leke Batrićev (Grupkovići), a drugi Šalete Kekina u Bjelopavlićima, od njih su u: Budvi , Rijeci Mušovića (Kolašin), Karinu (Benkovac), gdje je došao Nikola; Resnik (Bijelo Pol je), Konjusi (Andrijevica) i kao Vojvodić, grana Dabetića; u Morači potomci Bogićevi; Šara nci u Drobnjacima, tu su došli iz Morače; iz Uskoka i Paranaca prešli su na desnu obal u Tare: Vaškovo, Žari i Prenćane; u Resnik (Bijelo Polje) došli su iz Bjelopavlića; u Pipe rima su ogranak Dragišića; Jezera (Žabljak) i kao: Moračanin vidi: Lakićević Lakićević, u Pip ma ogranak Dragišića, drugi su ogranak Đurkovića; u Cucama ogranak Krivokapića i drugi ogr anak Mijanovića, kasnije Lakićević u Krivošijama (Boka Kotorska), pa neki preñoše u Kotor i područnu "Lušticu", te jedni odoše u Bubrežak i Riñane (Nikšić); Krivošije oko 1694. god. doš susjednog Grahova; kod Risna iz Stare Hercegovine; Nikšićko Prekovoñe; Žari (Mojkovac), porijeklom iz Cuca; Bjelopavlići grana Petruševića; Cetinje; Gaošići (Grbalj), porijeklom od Vučitrina (Kosovo); Lekini potomci doseljeni od Leša (Albanija) žive u srednjem Gr blju; Muo i Bogdašići (Kotor); Krtole (Grbalj); Jezera (Žabljak); Morača; u Morači (Kolašin) od Vučice iz grupe Gojka Mrnjačevića Lakićevići, bratstvo u Popovu Dolu u Boki Lakićevići rivokapići, bratstvo u Cucama Lako, predak bratstva Lakovića u Cucama Lakov, Vrba (N jeguši), Cetinje; Pješivci Lakovi, staro bratstvo u Vrbi Laković, Kosjeradići (Bjelopavl ići), a u područnom Požaru su ogranak Milanovića iz Pješivaca od 1666. god.; pa jedni i ka o: Radunović; Čevo (Ozrinići), Cetinje u 16. v.; Bastić kasnije Laković u Bastićima (Rijeka Crnojevića), oni su ogranak Popovića iz Rijeke piperske; Kotor i područni Muo;Krute (U lcinj) sišli iz Šestana; Dobra Voda (Bar), porijeklom iz Kuča; iz Kuča neki su naseljeni ci Cuca (Cetinje), i od njih su u: Cetinju, Grahovu, Nikšiću i područnim Riñanima, kod P erasta (Kotor); Drobnjaci iseljenici oko 1600. god. u Bogojeviće, Orašje, Zupce i Bo gajevo Selo (Trebinje) kasnije i Jelić od kojih kod Herceg-Novog; Vasojevići ogranak Babovića - Novakovića; Boljanići (Pljevlja); Dupilo i Praćeni (Crmnica); Perast (Pul Le kovića) ogranak Ljesara iz Žanjeva Dola (Njeguši); Dreupa (Kragujevac) porijeklom od K olašina; u Vrbi (Njeguši), Cetinje i kao: Lajković Lakovići, porodica u Braćenima u Podgor u Lakovići (Roganovići, Markovići, Bigovići, Stevovići i Ćosovići) i Tomanovići, bratstvo u C ma Lakovići na Puču u Boki La'ović (Vlahović), bratstvo u Sotonićima Lakonić, Nikšić, došli i Ubli i Baošići, Herceg-Novi, (oko 1687. god.) došli iz Bjelica 178

(Cetinje); Kruševice, Herceg-Novi; Kotor; Peraška naselja, porijeklom iz Stare Crne Gore Lakonjić, Grahovo (Nikšić) izdigli iz Bosne Lakota, Vasojevići i kao: Lakušević i ogran ak Novakovića; Gornji Bihor; Sigubin (Sjenica) i Novi Pazar došli iz Berana Lakordić, Laće (Bjelopavlići) 1754. god. Lakotić, Herceg-Novi Lakočević (Đurković), ogranak Jovanovića iperima, vidi: Minić iz Pipera Lakočevići, od Jovanovića - selo Đurkovići iz Pipera Laktoš (M nić), Banja i Vinicka (Pljevlja) Lakušević, vidi: Lakota Lakušić, Cetinje Lakušići iz Ljevaje i Suvodola, MZ Lijeva Rijeka, opština Podgorica Lakčević, Stubica (Pješivci), ogranak Ni kčevića i u područnom Zagorku i kao: Šćepanović; Straševina (Nikšić) iz Pješivaca; Ulcinj, iz a; u Miokusovićima ranije kao: Vitković, jedno vrijeme i: Petrović, od Petra Vitkova; iz Brajkovića (Bjelopavlići) došli Lakčevići potomci Lakca iz grupe Vitkovića a njihovi srod nici u Gornjim Pješivcima od brata Bogdanova Lakčevići, uže bratstvo Nikčevića u Stubici Lakč vići, uže bratstvo "Zagorčana" (Šćepanovića) u Zagorku Lalatović, Turjača (Nikšić) iz Čeva (C Cerovo (Pješivci) i kao: Cebalović, od njih su u Ulcinju (od 1901. god.), Straševini ( Nikšić), Nikšićkom polju, Užicu (Srbija) i Metohija Lalatovići, bratstvo u Cerovu Lale, Herc eg-Novi Lalević, Slatina, Lalevići i Danilovgrad (Bjelopavlići), od njih su u Mioču (Bij elo Polje), Podgorici, Nikšiću i Kolašinu, kod Podgorice 1492. god.; Donja Kržanja (Kuči); Sutomore (Bar) 1893. god.; Vasojevići ogranak Raketića; Đurñevića Tara i Potpeće (Pljevlja) ; Pošćenje (Mojkovac), Kruška Lalevića (Velestovo) Lalinović, Bjelopavlići 1614. god. Lalić, jelice (Cetinje), od njih su u: Nikšićkim Trepčama, Grahovu, Limljani (Crmnica) srodni Vujovića i Lekića u Ljubotinju; Drijenak i Krivošije 1687. god.; Ubli, Morinj i Kuti, Lepetane i Bijela (Boka Kotorska); Zeta, ogranak Maraša; Laće (Bjelopavlići); Meteh ( Gusinje); Plav 1850. god.; u Drobnjake doseljeni iz Stoca (Hercegovina) raselili se u: Kutnje Njive (Nikšić) i područno Lukovo, u Bosnu, Grabovicu, Žabljak i Drobnjačko D ubrovsko i kao: Ćutović, oni imaju ogranak Đurñića; Bogaići (Plav) doseljenici od Skadra; Ko tor i Donji Stoliv; Crnci (Piperi) kao i: Ankić, Popović, Gligorović i Ćetković, od njih p od Jastrepcem (Srbija) Lalići (Vujovići), bratstvo u Limljanima Lalićević, Počekovići (Nikšić rana Maleševaca Laličić, Donja Sela i Prekornica u Ljubotinju jesu grana Sarapa; kod G usinja i Plava i u područnim Lazama, Dolji, Dosuñu i Akanju, Crmnici došli su iz Koća (K uči); u Podgorici Lalović, Bitine, Kruševo i Oćevina (Pljevlja) i Jezera (Žabljak), grana Miljanića iz Banjana (Nikšić), najbliži su Bajčetama i Tošićima; Jablan (Bratonožići), jedni Vukmirović, odseljenih ima u Podgorici i kod Plava; Potarje (1647. god.) i Podbišće (M ojkovac); Krstac (Golija), Nikšić, srodnici Tepavčevića; Golija (Nikšić), od njih su kod Kal inovika; Kiselica pa Jablan (Bratonožići), ranije Ljaljović = Bukumir; Nikšić i područna Str aševina, ogranak Ugrenovića 1578. god.; ogranak Radulovića u Rubeža, a jedni u Gornjem P olju (Nikšić); Dragovoljići (Župa Nikšićka) i u Crljenici (Pljevlja). Od njih su Pekić u Drob jacima; Plužine (Piva), grana Branilovića, od njih su Delić; Rijeka Štrbačka (Višegrad), došl iz Morače (Kolašin); Prijevor (Tivat), došli iz sjeverne Crne Gore; kod Žabljaka 1859. god. doselili iz Oćevine (Pljevlja); Lalovića Brdo i Lalovića Polje (Žabljak); kod Žabljak a (Drobnjak) iz Oćevine (Pljevlja) srodnici Miljanića iz Banjana; Užice (Srbija) iz Tuši ne (Žabljak); Pošćenje (Žabljak) Lambuljić, Vraka (Skadar), srodni Vukovićima iz Vukovaca, o d njih su Đurović u Zeti. Porijeklom su sa Kosova Lampadović, Zeta 179

Lampre = Lampro, Kotor u 14. v. Lampred = Lamridi, Kotor u 14. v. Lampridi vidi: Lampre Lampro vidi: Lampre Lamprov, 1398. g. u Kotoru Lamprok, 1398. god. u Kot oru Lanar, Budva Lang, Kotor i Herceg-Novi Langović (Stopić), Babino, Zaseok, Rogušje (Pljevlja) Langur, Karaševina, Ljeljanice i Rogušje (Pljevlja) Laniku, Rastiš (Ulcinj) Lanić, Herceg-Novi i Ulcinj; ogranak Kaljića u Donjem Kolašinu Lanceroti, Tivat, pori jeklom su iz Italije Lanciger, Kotor Laović (Vlahović), Sotonići (Crmnica); Laovića brdo (Žabljak); Ivica (Pljevlja); živjeli u Tušinji odakle su se oko 1830. god. odselili u Užice (Srbija) Lapi (Ljapi) vidi: Ljapa, u Fundini (Kuči) Lapčević, Ljubotinj (Cetinje) Lapčići, Lapčići (Budva) Lardić, Kotor Larnera, Herceg-Novi Lasić (Ćanica), Herceg-Novi i Do rota (Kotor) Lasica, ogranak Miličića u Drobnjacima; Petinja i Plješevina (Pljevlja), od kojih su kod Čajniča; Nikšić Lasković, ogranak Dabetića u Vasojevićima, vidi: Lazarev Lasl j (Lavc Loj), Meljine, Herceg-Novi Laso, u Kotoru Lastvić, Kotor Lastovljanin, vid i: Medin Lastra, u Kotoru Lastre, Herceg-Novi; Budva Latinović, Bjelopavlići, od koj ih su u Nikšiću Latis, Kotor Latić, srodnici Veljića i Vujovića iseljenika iz Peleva Brije ga (Podgorica) i nastanjeni u Repovićima (Trpezi), Lagatoru (Gornji Bihor), Bijelo Polje Latković, Mrke (Piperi) srodni Buljevićima i Krčkovićima, vidi: Lačković; Kosijeri (C etinje), potomci Bratića dobjeglog iz Rogama (Piperi); ogranak Kaluñerovića (Pejović) u Kaluñerovićima porijeklom iz Bjelopavlića; Ćeklići (Cetinje); neki u Bosni iseljenici rani je Martinović u Bajicama (Cetinje); iz Pipera su u: Glini (Krajina), Cazinu (Bosna ), Voñicama i Bosanskom Petrovcu i od ovih su u Sjedinjenim Američkim Državama, Lovča (n a Baniji), Karlovac, kod Kupresa (Bosna) pa jedni otišli kod Vršca (Banat), Nec (Đakov ica), Bijelu (Šavnik) i od njih su u Sevojnu, Užice i Nikšiću; Grbalj i Kotor; Cetinje; u Herceg-Novom; kod Bara Latkovići, bratstvo u Kosijerima Latkovići, ogranak bratstv a Kaluñerovića u Ćeklićima Latkovići, manje bratstvo Tomaševića - Martinovića u Bajicama Laub , Bar Lauza, Kotor Lauran, Kotor Laurić, Kotor; Budva i kao: Đurić Laušević, Murino (Plav) i kao: Lutovac; Nikšić; Nikšićke Rudine, Nikšićka Trepča, grana Raičevića i prešli u Drobnja a; Podgorica; kod Budve; Herceg-Novi Laušečer, Herceg-Novi 180

Laforest, Kotor Lacević, Mašnica (Andrijevica) Lacman, u Dragašima (Pljevlja) i kao: D ragaš, Kraljeva gora, Vlaovići došli iz Boana (Žabljak), Crnobor i Potpeće (Pljevlja) ovi su iz Risna; Kotor Lacmanović (Miailović), iz Boana (Žabljak) prešli u Vlaoviće (Pljevlja) Lacković, na Oplencu (Aranñelovac) jesu grana Dabetića (Vasojevići) Lača = Leća = Lečia = Le u Kotoru Lačević, Bjelopavlići 1759. god.; Nikšić; Zeta ogranak Vulevića, a u Podgoricu došl iz Dinoša (Gruda), Tuzi Lačić, staro bratstvo u Dugom Dolu (Ćeklići), Cetinje i Njegušima L ačković, Koće (Kuči) srodnici Laličića kod Gusinja; Nikšić; Piperi ogranak Petrovića (Miličko Lutova (Bratonožići); Podgorica Lašević, Murino (Plav) Lašić, kod Cetinja; ogranak Rajevića ( abetića), Vasojevići, od njih su u Lukovu (Nikšić) i kod Mojkovca; Lovricani (Boka Kotor ska) Laškić, Kosijeri (Cetinje) Lašković, Burani i Vrijesko (Paštrovići) Leva, Savč (Ulcinj) ko 1400. god. doselili iz Dračevice (Šestani) u Krajini Levari, Budva po majci roñenoj na Viru u Brčelima Crmničkim Leventić, Kotor 1595. god. Lever, Bar Leverd, Brčeli (Crmn ica); Bar i Ulcinj Levkov, Herceg-Novi Levr, Bar; Herceg-Novi Legat, Kotor Leget ić, Mrkovi (Tivat) Ledinić, Podgorica sišli iz Ledina (Gornjih Gruda), Tuzi Ledinjanin , Ledine (Kuči) grana Nenada, od njih su u Tuzima, Podgorici i Radetini (Rožaje) Lei voj, Gornja Lastva (Tivat) Lein, Herceg-Novi Leka, kasnije kao: Krstić, u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); Bar; Rječ (Ulcinj) ogranak Lopičića Lekaj, Štuf, Ckja (Ckla), Ulcinj Lekačević, u Podgorici Lekaši, Cukovići pri Veljem Ostrosu (Gornja Krajina) Lekin, Bar; Bratica i Kruče (Ulcinj) Lekion, Bar Lekić, Šekulari, potomci Komnen barjaktara; u Vas ojevićima: 1) ogranak Dabetića; 2) ogranak Dragovića; 3) ogranak Mašića od kojih su u Čivt H anovima i Novom Pazaru; 4) Kraljske Bare; Podgorica kao: Niković iz Gornjih Gruda grana Akšabanovića; Tuzi; u Zeti: srodnici Vujovića iz Ljubotinja naselili se u Vranj, Golubovce i Berislavce, i njihovi su srodnici u Trnovu, Seocu, Komaranu i Gluho m Dolu (Crmnica), svi su porijeklom sa Kosova; Lješnjani (Podgorica); u Podgorici iz Albanije; Nikšić; Rañevci (Pljevlja); Cetinje; Seoca (Šestani), Krajina, potomci Zefa iz Škrelja (Albanija) Lekići iz Donjih Seoca, a ima ih nešto malo na Komarno i Bukovi k (Gornja Crmnica). To je što se tiče Crmnice, a Lekića ima i u Vasojevićima (Bare Kralj ske) i to dosta poznato bratstvo. Lekići, bratstvo u Gluhom Dolu Leko, Prošćenje (Mojk ovac) Leković, ogranak Jerinića (Ugrenovića) u Nikšiću, područne Kočane i Župa, od njih su u eloj (Šavnik), Uskocima (Žabljak), Šarancima uz rijeku Taru, Đurñevića Tari, Rasovi i Kričku Pljevlja); Tršnica (Vraneši) i Pavino Polje (Bijelo Polje) potomci su Lekovića (ranije Ivanovići) iz Ourinića (Kčevo), Cetinje od njih: kod Nevesinja (Hercegovina) i Užica u Rasovoj i Trešnjici; Gornja Ržanica i Vojno Selo (Plav), kod Gusinja, doseljenici iz Vukli (sjeverna Albanija); u Šekularima 181

potomci Komnen barjaktara; Cetinje; Grdovići (Bar); i u Ulcinju iz Boljevića (Crmnic a), gdje su matično; Kotor; Sutorina i Igalo, Herceg-Novi Lekovići, bratstvo u Bolje vićima Lekoji, kod Ulcinja iz Albanije Lekočaj, vidi: Lekočević Lekočević (Lekočaj), u Zatrij baču (Kuči); Skok (Žabljak) Lekper, Arbaneš (Gornja Krajina) Lelas, Herceg-Novi Lelević, N ikšić Leler, kod Pljevalja Lelković, Godinje (Crmnica) Lelović, područje Bistrice (Bijelo Polje) Lelčaj, Štoj (Ulcinj), porijeklom iz Klimenti (Albanija) Lelčanin, potomci vojv ode Ljevača iz Šekulara (Gornji Vasojevići) preselili u Klimente Lemajić, Nikšić Lenac, Koto r; Budva Lenica, Ulcinj Lenković, kod Žabljaka (Drobnjak) 1551. god.; Uskoci (Žabljak) iz Draževine (Podgorica), odakle jedni odu u Ulcinj a treći u srednju Dalmaciju Len jica, Bar Leovac (Mijatović), ogranak Jaukovića, iz grupe Mandića (Mileševića) naseljenih u Leovo Brdo pod planinom Ljubišnjom, Krće i Čelebići (Pljevlja) i dalje u Zatarju kao: Stevanović; Užice i Beograd iz Brvenice (Pljevlja) Leone, vidi: Leoni Leonis, vidi: Leone Leoni, u Kotoru (12 - 14. v.) i kao: Leonis i Serg i Leone; Kotor o područni Muo; Budva Leontijević, Okletac (Oplenac), Bajina Bašta, potomci Domazeta iz Crne G ore, vidi: Nešković Leopold, Dobrota (Kotor) Lepava, Cetinje Lepetić, Mokrine, Ratiševin e i Igalo, Herceg-Novi, porijeklom su iz Lepetana (Mostar); Dodoši (Rijeka Crnojev ića) Lepović, Mokrine, Podi i Igalo, Herceg-Novi Leposavić, Pelinovo (Grbalj) 1614. go d.; Konjusi (Andrijevica), ogranak Mijomanovića, Vasojevići Ler, Drenovi Do (Zupci), Trebinje ogranak Andrijaševića iz Grahova (Nikšić) Lerner, Kotor Lero, i kao: Ler, u Bo ki Kotorskoj Lesanj, Kotor u 16. v. Lesković, Herceg-Novi, po nahočetu Letis, Kotor; Rose, Herceg-Novi; Budva Letić, Pljevlja 1895. god. Letica, Kotor Letiš, Meljine, H erceg-Novi Leć, u Kotoru 1495. god. Leća, vidi: Lača Lehan (Lehaneha) Lehaneka = Lehan , Mitrovići (Paštrovići), vidi: Golš = Goleš Lecalkić, u Martinovićima (Trepča), Gusinje Lec, (Leković), Pavino Polje (Bijelo Polje); u Šumadiji ogranak Vukovića iz Rovaca (Podgor ica) Leciliato, Kumbor, Herceg-Novi Leča, vidi: Lača Leči, Lastva Tivatska 9-14. v.; Što j (Ulcinj) Lečia, vidi: Lača Lečić, Lečić Greda (Bjelopavlići) iz grupe Pavkovića; Lečića Dol riječno) i Borkovići 182

(Piva), došli su 1882. god. iz Foče (istočna Bosna); Vrba, Bobovi, Završje (Potarje); og ranak Ratković iz Banjana donjih prešli u Trebinje (Hercegovina) kao: Milojević Leši, Br aiša i Kravari (Ulcinj) Lešić, vidi: Petrović (Karañorñević) Lešević, kod Vladimira (Ulcinj); Cetinje) 1494. god.; Stanisalići (Podgorica); u Piperima potomci vojvode Liješa; vid i: Lješević Lešković, Brgule, Herceg-Novi Lešnjanin, Plav Lešnjak, Veliña (Berane) Lešonjanin idi: Lunj Lešterović, Golubovci (Zeta), grana Kaluñerovića Liaria, Rijeka Crnojevića, dose ljenici od Skadra (Albanija) Libanić (Ljubić), Herceg-Novi Librić, Kotor Livar, Dobra Voda (Bar) Liverica, Kotor Ligonja, Dobrodole (Bihorska planina), Bijelo Polje L izdek, Podgorica Liepopipio, u Kotoru Lojanić, Kruševice, Herceg-Novi Lijari, Šestani i Široke (Primorska Krajina) Liješević, Lastva (Petrovac na Moru) polovinom 15. v. kao Lješević od kojih su u Podmainama, Podostrogu i Budvanskom Polju (Budva); Gorica (B rdo stijenjsko), Piperi, po čemu i Goričanin. Od njih su u Uskocima - Žabljak i kao: K aljević; iz Pipera, potomci Krstića iz Zadolja (Rijeka Piperska) odselili se u Cekli n (Rijeka Crnojevića) i kao: Donjak, pa su nastala od njih i druga prezimena; vidi : Lješević Liješevići, bratstvo u Piperima Liješnjanin, Meteh i Cecuni (Plav), doseljenici iz Rovaca (Podgorica); Nikšić Lijović, grana Kosorića (Novljana) u Drobnjacima Lika, Br aiša (Ulcinj) Likaj, Ulcinj Likić, Likića Do (Piva), ogranak Živkovića (Cerovića) Drobnjaka, od njih su u Gajtanu (južna Srbija) od 1879. god. a drugi su u Pljevljima od 1890 . god. Likičević, Raošići (Tivat), jedni grana Loka a drugi Dubreta, porijeklom od Vučitrn a (Kosovo) Lika (Liko), Braiša (Ulcinj); Topla, Herceg-Novi Liko, vidi: Lika Likov ac, Zavraci (Grana Morača), Kolašin, doseljenici iz Njeguša (Cetinje) Liković, Bobovište, Vučibabići u Šestanima, od njih su u Besu (Ulcinj) Likorović, Primorska krajina Lilivoje vić, Torin Do (Dučići) uz Klenovac (Srbija) u 17. v. doselili iz Pješivaca Lilić, Bijelo P olje Limljani, pleme u Crmnici Linardović, Muo, Kotor Lipljani (Popovići), bratstvo u Cucama Lipljanin, Nikšić Lipovac, Grañani i Dujevo (Rijeka Crnojevića), porijeklom od Prizrena, razgranati; Grahovo (Nikšić), Orahovica (Kotor) i Risan, porijeklom iz Her cegovine; Kotor i područna Ljuta; Nikšić; Ulcinj 1892. god.; Lozna (Bijelo Polje) Lipo vina, grana Grljevića, Donji Dodoši (Cetinje) Lipovine (Grljevići), bratstvo u Bjelošima Lipovica, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), porijeklom od Prizrena Lipovci, bratstvo u Grañanima 183

Lipovci (Ivanovići, Ilići), bratstvo u Zaljuti Lirčić, Kotor, po nahočetu Lisa, Topla, Her ceg-Novi Lisac, Podgorica Lisić, Kotor Lisica, 1442. god. kao: Vojinović Podgorica 1 838. god.; U Podgorici 1442. god.; Dobra Voda (Bar); Adrovići, Gotovuša, Bučje, Glog, Ži dovići, Zaostro, Poblaće i Meljak (Pljevlja); kod Rijeke Crnojevića, razgranati; u Kot oru Lisicki, Strp (Risan) Lisičić (Pelčić), Podgorica, porijeklom od Skopja Lisna, Katrk ol (Ulcinj) Lisc, Mrčeva (Pljevlja) Litović, Ulcinj Liha, Ulcinj Liharović (Lukñonović), B obovište (Primorska krajina), došli iz Kuča Ličina, Korita i Radmaci u Gornjem Bihoru i u Dobrodolu i Kruščici u Bihorskoj planini (Bijelo Polje); Petnjica (Bijelo Polje); Nikšić Liška, Šćepoševići, Herceg-Novi; Podgorica Lović, u Stijeni Piperskoj Lovko, Kotor Lov Budva Lovran, Kotor Lovrić, Zelenika, Herceg-Novi Lovrović, Kotor Logius, vidi: Lon gus Logo, Boljanići (Pljevlja) Lodolić, Kotor, po nahočetu Loić, Bar Loja, Plužine (Piva), od njih su u Foči (Bosna); Bar Lojanica, Nikšić; Đurašići, Sveta Gora i Toci (Pljevlja) Loj aničić, Banjani (Nikšić) Lojanović, Radovanići (Tivat) Lojančić, u Kotoru Lojeja, Bar Lojović ansko (Piva), prešli iz Gacka (Hercegovina) Lojčović, vidi: Lojć Loka, vidi: Likičević Lokar , Herceg-Novi Lokač (Pajović), Njeguši (Cetinje) Lokas, Strp (Risan) i Kotor iz Šibenika (Dalmacija) Lokević, u Trpezima (Bijelo Polje) Loketa, Bar Lola (Lolai), Stubica (Pješivci), Stubica (Piva); Rastiš (Ulcinj) Lolai, vidi: Lola Lolević, Bjelopavlići ogra nak Pavićevića (Pavkovića); Budva Lolin, Banjani 17. v. Lolić, u Paštroviće došli iz Pipera L lović, Draginja i Rastiš (Ulcinj) Loma, Sutomore (Bar) 1911. god.; Dragolje (Rudnik) , Šumadija iz Crne Gore Lombardić (Vitomirović), u peraška naselja doselili iz Bosne; Ig alo, Herceg-Novi tu su došli iz Mostara; Rastiš (Ulcinj) Lompar, Bokovo (Ceklin), Ri jeka Crnojevića, došli su iz Bukovika (Crmnica), istorodni su sa 184

Radivojevićima i Borozanima Lompari (Borozani), bratstvo u Ceklinu Lompinović, u Kot or došli iz Dubrovnika Lompirović, u Zetu došli iz Dobrskog sela (Cetinje) Lonara, Sut omore (Bar) 1887. god. Lonbranti, u Dulcinio (Ulcinj) 1365. god.; u Kotoru ogran ak Drago Longa, Budva 1482. god. Longus, Kotor 1335. god. i kao: Loigus Lonka, K otor i Muo Loncović, Bučje i Crljenica (Pljevlja) gdje su došli iz Drobnjaka Lončar, Bol janići, Žin, Krće, Đakovići iz Dabovine i Crljenice (slave Jovanj dan) i Ovrhovine (Pljevl ja), ogranak Bajčetića; Krća i Đakovići ranije kao: Vojinović, Žin i Crljenica (Pljevlja); Gr ni (Rijeka Crnojevića); Klikovići i Čičevo (Trebinje), došli iz Borča (Gacko), porijeklom od Terzića iz Banjana (Nikšić); Kuti (Nikšićka Župa); Beran Selo (Berane) u 18. v. došli iz Bje opavlića; Žabljak na Durmitoru, došli iz Morače, onñe iz Vasojevića; Berane; Šljivansku uz ri eku Taru; Velika (Plav) Lončarević, ranije Milić, u Bjelicama (Cetinje) tri brata preñu u Zatrijebač (Kuči) gdje su od njih Nektaš i Bektašević i jedan preñe u blizinu Gusinja pa n jegovi kod Andrijevice; Berane, porijeklom su od Prizrena (Metohija); Donje Drag ačevo (Srbija), došli od Rožaja (Crna Gora); Podgorica; Bar Lončarevići ogranak Bekteševića, ma ih pravoslavne vjere i islamske vjere, iz Gusinja su. Lončari, selo Beranselo, Berane (doselili iz Bjelopavlića u XVII v) Lončarić, Škaljari i Herceg-Novi Lončević, Bar Lo par, Fundina (Kuči) Loparac, Koći (Kuči) Lopatina, Lopatin rupa na jezerima (Ćeklići), Cet inje, od njih su: Drinjak u Hercegovini, od kojih su Dutina, ogranak Drinjac a u Mirušama uz Trebišnjicu Lopatine, staro bratstvo u Jezeru Lopaćan, Lopate (Lijeva Rij eka) Lopižar, Paštrovići Lopica (Lopičić), 1743. god. kod Rijeke Crnojevića Lopičić (Lopica, 3. god.) i kao: Liješević, kod Rijeke Crnojevića, Orujišti i Dodoši i kao: Stevanović = Stef anović, doseljenici iz Pipera, vidi: Liješević; Cetinje; kao: Lopičić u Zetu iz Ceklina (R ijeka Crnojevića) Lopičići, staro bratstvo u Ceklinu, Riječka nahija Lopoćanin, Lopate (Li jeva Rijeka) potomci Raja Vasova-Vasojevića, rodonačelnici više vasojevićkih bratstava L opušina (Janković), ranije Jokanović, grana Gavrilovića (Trebješana ispod Trebjese) - Nikšića a, nastanjeni u Strugu i Sirovcu (Drobnjaci) i drugim mjestima Loreniević, Škaljari (Kotor) Lorenc, Herceg-Novi Lorenceović, u Špiaru (Zetor) iznad Kotora Loreo (Lorea) , Kotor Lorko, Peraška naselja, porijeklom su iz Stare Crne Gore Loro, Bar Lorović, bratstvo u Limljanima Loronc, u Kotoru Lorsa, Kotor Loti, Kotor i Budva Loć, Kotor Louć, Kotor Lohaja, Bar 185

Lohja, Štoj (Ulcinj) Loši, Rečj i Salč (Ulcinj), porijeklom iz Miridita (Albanija) Lošin, Paštrovići (u 17. v.), neki su prešli u Krtolska naselja (Grbalj) kao: Ban Lubarda (Lu mbardić), Donja sela, Vignjevići u Ljubotinju doselili iz Herceg-Novog, jedni preñoše u Ulcinj 1890. god.; Šušanj (Bar); Cetinje; Podgorica; Berislavci (Zeta); Jasenovo Pol je i Šipačno (Nikšić); Grahovo (Nikšić) ogranak Vujačića, starinom iz Kuča, od njih su u Pivi iji i susjednim Banjanima Lubarde, bratstvo u Ljubotinju Lubardić, grana Lubarda; Herceg-Novi Luberalica, Herceg-Novi Lubinić, Dubrovsko (Šavnik), jedni su preselili u Bosnu Lubić (Libanić), Herceg-Novi Lubiša, 1689. god. u Paštrovićima, vidi: Ljubiša Lubišić uce (Cetinje) 16. v. Luboder, Bandžovo Brdo (Rožaje), oni su iz Dapsića (Berane); Bera ne, porijeklom iz Drobnjaka Luburić (Lubira = Lubina), ogranak Vujačića; Nikšić i područni B anjani (Velimlje) doseljenici iz Hercegovine; Nikšićko Prekovoñe, ogranak Vujačića iz Grah ova (Nikšić); Zlostup (Golija), Nikšić, prešli u Goransko i Plužine (Piva) Luvrenčević, nasel i kod Perasta, došli iz Hercegovine Lugonja, Žabice (Stolac), Hercegovina, došli iz po dručne Ivice, ogranak Milosavića od HercegNovog Lugunov, Podgorica Ludok, Nikšić Lužina, K asindoli (Pljevlja) Lužnica, Velimlje (Nikšić) u 14. v., prešli u Miloševiće i Pivu, pa jedn i i kao: Kordić, Koljenšić i Kužić Lui, Prčanj, Škaljari (Kotor) Lujanović, Cetinje 1837. god ujnić, Zabrñe, Herceg-Novi Luka, Ulcinj Luka (Luha), Kotor Lukajić, Repoza u Primorsko j krajini Lukarakis, Ulcinj (1912. god.) došli iz Drača (Albanija) Lukarević, Kotor došl i (oko 1350. god.) iz Dubrovnika Lukari, Ulcinj 1436. god. Lukarić, u Ulcinju i Du brovniku 1312. god. Lukač, Riñani (1435. god.), Nikšić; Zovine u Cucama (Cetinje) i kao: Batrićević; Luke (Kolašin); Nedokusi (Šljepošnica), Čeoče i Bnaje, vidi: Bukvić; Bistrica, B anine, centar Bihora (Bijelo Polje); Bijelo Polje; kod Rožaja Lukačević, Podgorica, došl i iz Ubalaca (Kuči), drugi iz Cuca (Cetinje); Srpska Bjelastovica, Berislavci, Vra nj, Golubovci (Zeta) i u Podgorici jesu ogranak Mojanovića, doseljenika ispod Moja na, porijeklom su iz Kosova. Od njih su u tim mjestima Dervanović i Seknić; Nikšić; vidi : Lukić; Gouša u Bihoru (Bijelo Polje); Kamenica (Skadar) iz Crne Gore Lukatel, vidi : Luketeli Lukačić, Bar Luketeli (Lukatel), doselili se (u 17. v.) kod Herceg-Novog iz Mletaka Lukencija, Njeguši (Cetinje) Luketić, Vrba, Sveti Stefan (Paštrovići); Budva 1876. god.; Podgorica; Nikšić Lukin, Kotor; Budva; Srpska Crnja (sjeverni Banat), og ranak Davidovih, porijeklom iz Crne Gore Lukić, Bijelo Polje i okolini (Polimlje), jesu od Berana; Vranj i Berislavci (Zeta) ogranak Mojanovića, vidi: Lukačević; Podgor ica; Miljevac (Sutomore), Bar, pa se odselili u Sjedinjene Američke Države; Paštrovići; Kunjice i Buronje (Podgorica) pa jedni odseliše u Krnjice (Primorska 186

Krajina); i Bijelo Polje (Zeta) istorodni su; Budva, porijeklom su iz Obrovca (T rebinje); Krute i Salč (Ulcinj), a u područnoj Kolomzi i Bratici, porijeklom iz Trim ova Dola (Pelev Brijeg), Bratonožići, od njih su u Repezi (Ulcinj) Đurperovići, a od ovi h Đonovići u Baru, pa Kodić i Vučetić (Podmožura), Bar; Kotor; kod Gusinja i Plava su ograna k Radonjčića - Vujoševića iz Kuča; Dobrota (Kotor); Lepetane (Tivat); Cetinje; Kozice (Moj kovac); Prnjavor u Lepenici (Srbija) porijeklom iz Crne Gore; u Piperima Lukovac , Lukovo (Nikšić) ogranak Prorokovića iz Lukova (Rovca), porijeklom iz Njeguša (Cetinje) , od istih u Starču (Morača), Mletičku i Sirovcu (Drobnjak) i rnovice (Gacko), Hercego vina; kod Bijelog Polja i Berana; Prčanj (Boka Kotorska) Luković, Zagrañe i Miljevci ( Sutomore), sišli iz Tomića (Crmnica) i kao: Rahinić = Rakinić; Krtole (Tivat) 15. v., je dni su od njih u Prčnju, Bogdašićima i Muo (Kotor) i Gornjoj Lastvi (Tivat); Slijepac (Mostar) ranije Marković iz Morače; Škaljari (Kotor); Mul (Tivat) porijeklom iz Herceg ovine; Kotor; Šušanj (Bar); iz Obrovca (Trebinje); Budva; Kruče i Kruta (Ulcinj); Orah ovo (Kuči) ogranak Radonjčića-Vujoševića, od njih su kod Gusinja i Rudom Polju i Metehu (P lav); Vranj (Zeta); Kaluñerice (Pljevlja); Bistrica, Lozna i Resnik (Bijelo Polje) ; Azanja i Godijevo (Bijelo Polje); ranije Vukajilović, od kojih su jedni u Zaklop ači (Podibar) i Peći (Metohija), Sjenici (Ras), Vasiljevcu (Ivanjica), Srbija i Petr opolju (Gruža), Kragujevac; Gajtan (južna Srbija); Prevlaka i Kotor 1187. god. i do 16. v.; Kosovo (Stari Dvori) iz Kuča Lukoj, Braiša (Ulcinj) Lukojević, Kotor oko 1440. god. Lukolić, Bijela, Herceg-Novi, ranije Šerović iz Zalaza (Njeguši), Cetinje; u Lastv u Tivatsku došli iz Stare Crne Gore; Gornji Murići (Baraići), Donja Krajina, odatle su neki sišli u područni Zuos i Repizu; Metoh i Prijevor (Plav) Lukonjić, Gornji Murići, G ornji Šestani i Zuos (Primorska krajina) Lukočić, Bar Lukrecija, Velji Zalaz (Njeguši), Cetinje i Zalaz (Kotor); Kotor; Spič (Sutomore), Bar porijeklom iz Stare Crne Gore ; Cuce (Cetinje), Pješivci i Nikšić i kao: Maruga Lukrecije (Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu Luksa, Kotor (1430. god.) doseljenici iz Feltre (Italija) Luksija (Silves terović), Kotor Lukčević, Podgorica Lukšić, Boljevići (Crmnica) i Sutomore (Bar) 15. v.; Bud va ogranak Bečića; u Paštroviće došli iz Lješkopolja (Podgorica); Kotor Lukšići, bratstvo u B evićima Lukšići, bratstvo u Šušnju Lulaš (Stojanović), Zagarač (Danilovgrad) Lulaši - Stojano ratstvo u Musterovićima Lulić, Mide, Kolomza i Donja Briska (Primorska krajina), oni su ogranak područnih Karanikića; Herceg-Novi Lulñurović, Grude (Tuzi), srodnici Beriša i Vuksagelića Lulović, Kolomza (Ulcinj) Lumanović, Podgorica, srodnici Ravništana iz Piper a Lumbardić, vidi: Lubarda Lumović (Ljumović), Piperi, porijeklom iz Lutova (Bratonožići), grana Đurovića; Podgorica i Ulcinj Lumpe, Herceg-Novi; Kotor Luna, Kotor Lunačević, u P odgorica Lunbardić, u Ceklinu (1719. god.), Cetinje Lunić, Gornji Stoliv (Boka Kotor ska); Kotor, po nahočetu Lunj (Lešonjanin), Dobrsko Selo (Cetinje); Tomići (Crmnica) 1 523. god., kod Bara; Vladimir (Ulcinj); Velje Selo (Ulcinj); Ulcinj 187

Lunjevica, u Lunjevici (pod Vojnom), Šumadija ogranak Milićevića, porijeklom od Nikšića Lu por, Kuti, Herceg-Novi Lupulov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) ranije Martinov , vidi: Markov Lusica, Dovoli (Pljevlja) Lutinović, Paštrovići, doseljenici iz Hercego vine Lutovac, iz Lutova (Piperi) su u Lutov (Varšavska oblast), Poljska, vidi: Lut ovac (Đurović) i Lutovac (Raslavić) Lutovac (Đurović), u Piperima iz Lutova (Bratonožići); vi i: Lutovac Lutovac (Raslović), Dapsići i Zagrade (Berane); Lozna (Bijelo Polje), dos eljeni iz Lutova (Bratonožići); ogranak Đurovića u Piperima, onih što doñoše iz Lutova (Brato ožići), od njih su Jakovljević i Čubrović Luhić, Lepetane, Herceg-Novi Lučev, Herceg-Novi Luč ki, Cetinje 1787. god. Lučić, srodnici Banovića grana Klenčana u Banjanima (Nikšić), u 15. v . doselili se od Visokog (centralna Bosna) a tamo iz Klenka (Srijem), gdje su nj ihovi preci došli od Vučitrna (Kosovo). Od njih su u Perastu, Krtolama (Tivat) 16. v ., Stolivu, Podima i Sutorini (Boka Kotorska), u Pivu, pa na Glasinac (Romanija) , i u Sjedinjenim Američkim Državama; Liješće (Rogatica) iz Gornje Bijele (Šavnik) od Vućića; ogranak Lazarevića iz Dubočaka (Nikšić) prešli u Previš (Drobnjak); Šavnik, doseljenici iz Ri na, neki odselili u Slavoniju; Škaljari (Kotor) i kao: Lučić - Vukašinović; Cetinje; Sviništ a, Pobori, Maine i Brajići (Budva) i u varoši ranije Lušić sa ogrankom Bubić i Bečić, porijek om iz Stare Srbije. Od njih su u Bjut Montani (Argentina) i Podgorici; u Bjelopa vlićima i kao: Raičević, Bobovo, Krće, Meljak i Crljenica (Pljevlja), ogranak Arsenijević, kao što su Dumljani i Dudakovići, iseljeni u Srbiju; Kanje (Bijelo Polje); Donji St oliv (Tivat); Kotor; Savina i Lučići (Sutorina), Herceg-Novi (17. v.) iz Drobnjaka; Brani Do (Nikšić) ogranak Ćorovića, neki su prešli u Uskoplje (Trebinje) sa srodnicima Kužići a, Polićima i Soknićima; Zabrñe i Kalušići (Pljevlja) ogranak Jokića, grana Miloševića iz Bij (Šavnik), vidi: Milošević Lučići, bratstvo u Vrbi Lučići, bratstvo u Banjanima, a ima ih i u Pivi Lucñonović (Lucñon), ogranak Čekovića (Junčevića) grana Hota kod Tuzi Lucević, Bonkeće, jebač (Kuči) i Gusinje; Plav Luš, Bar Lušić, kasnije Bečić u Paštrovićima, iz Stare Srbije, v Lučić i Lukšić; Kotor; Lastva (Tivat) Luštičić, Herceg-Novi Lj Ljañović, Nikšić Ljazoja, Ulci ić, Podbišće (Mojkovac) Ljajić, kod Rožaja doselili iz Bukelja (Stare Rugove) i kao: Ljajć, porijeklom iz Kljimendi (Klimenata), sjeverna Albanija, od njih su i iseljeni na Pešter (Raška) i u Ljubić (Metohija) Ljajć, vidi: Ljajić Ljajčaj, Tuzi Ljajkovići, bratstvo Zeti Ljajkovići - Drekalovići, bratstvo u Kučima Ljakić (Božović = Baljušić), Krivodoljani u ma, od kojih su i u Zeti Ljaković (Laković), na Medunu u Kučima (ogranak Iličkovića) Dreka lovića. Od njih su u: Plavu, Malim Cucama (Cetinje), drugi u Kučima ogranak Živkovića (Živ kovića = Mrnjačevića) odselili u Rašku; Bratonožići Ljaljević, Tuzi; Podgorica; Mojkovac i Po bišće (uz Taru), Maoče (Bjelopoljska Bistrica), došli od Kolašina 188

Ljamović, u Ulcinju i Nikšiću Ljaniković, kod Vladimira (Ulcinj) Ljapa (Lapa), Fundina ( Kuči) Ljatović, Nikšić Ljatić, Bar Ljaurić, Nikšić Ljačević, Orah (Kučo), Tuzi i Podgorici Lj sinje Ljaši, Ulcinj Ljaškić, Vladimir (Ulcinj) Ljevak, tako se zvao i predak više bratst ava u Šekularima (Gornji Vasojevići) Ljevačević, Crnci (Piperi) Ljekačević (Marković), Kuti i Benjkanji (Kuči) Ljeković, Vladimir (Ulcinj) Ljekočaj, u Zatrijebaču (Kuči) i u Tuzima Lje majić, Nikšić Ljemarović, Nikšić Ljenic, u Baru Ljepava, u Popovu Polju i Poljicama (Hercego vina) ogranak Ivanovića iz grupe Dragovoljovića, došli iz Riñana (Nikšić); Cetinje Ljepave, bratstvo u Popovu Polju Ljepavić, Pelinovo (Grbalj) i kao: Ljepajić Ljepajić, vidi: Lj epavić Ljepčević, Martinići (Bjelopavlići) Ljepčinović, Martinići i Spuž (Bjelopavlići) Ljesa Do (Njeguši), Cetinje od kojih su u Krtolskim naseljima (Grbalj) i kod Prijepolja , od njih u Srbiji Ljesari, bratstvo u Žanjevu Dolu Ljeskovac, Ulcinj Ljetović, Herc eg-Novi, po nahočetu; Cetinje Lješ (Lješa), Štoj (Ulcinj); Kotor Lješa, vidi: Lješ Lješak, po ručje Bistrice bjelopoljske Lješević (Ljiješević), Stanisalići (1492. god.), Podgorica; u Pi perima potomci vojvode Liješa; Cetinje; Ljubotinj (Grañani), Rijeka Crnojevića, predak doselio iz Pipera, jedni kasnije kao: Lipovac i Liješević; u Pješivcima kasnije kao: Lješković; Nikšić; Herceg-Novi; po nahočetu; u Pivu doseljenik iz Banjana (Nikšić), pa i kao: Popović (Banović), od kojih su u Užicu (Srbija); u Zeti iz Ljubotinja kao: Lješević; Petro vac na Moru Lješevići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Lješevići, bratstvo u Brčelima Lješevići, atstvo u Dupilu Lješković, u Bogetićima (Pješivci), potiču iz Pive. Od njih su kod Budve; Nikšić; Rubeža (Nikšić); Kotor; Lješevići (Grbalj); Brgule i Mrdare (Boka Kotorska); u Piperi a ogranak Lumovića Lješkovići, bratstvo u Cerovu Lješević, vidi: Lešević, Brčelima i Trnovu ( nica); u Piperima ogranak Ljumovića Lješkopoljac, vidi: Popović u Rijeci Crnojevića Lješnj ak, Berane Lješnjan (Lješonjanin), kod Gusinja kao: Lješnjanin a kod Kragujevca (Srbij a) doseljeni iz Lješkopolja (Podgorica); Morača (Kolašin) Lješnjanin vidi: Lješnjan Lješović, Kotor Lješonjanin, Seljani i Smokvice (Rijeka Crnojevića), jedni su prešli u Zetu, dru gi u Vraku (Fraku), 189

Skadar; Dobrsko Selo (Cetinje) Lješonjani, staro bratstvo u Ljubotinju Lješperović, Go lubovci (Donja Zeta) Ljiljanić, Podi (Risan) iz Popova (Hercegovina); Kod Mojkovca ; Pali (Bijelo Polje); Boljanići (Pljevlja) Ljiljanović, u 14.v. ubilježeni u Gornjem Polimlju Ljubanić, Nikšić Ljubanović, Prijeradi (Grbalj) 1427. god., vidi: Ljubatović; Pod gorica; Đurašići (Tivat) i kao: Lazarević; kod Pljevalja Ljubanovići, bratstvo u Grblju Lj ubatović (Ljubanović), u Risnu ranije Krasojević od Trebinja Ljubenko, Nikšić Ljubibratić, R isan i Herceg-Novi (u 17. v.), došli iz Hercegovine; Kotor Ljubinović, u Perastu (Bo ka Kotorska) Ljubić, Mazgalje (Šekulari), Gornji Vasojevići, grana Novakovića iz Lijeve Rijeke (Podgorica), najbliži Radovićima i Davidovićima u Šekularima; Škaljari (Kotor); Bud va; Herceg-Novi, po nahočetu Ljubičić, Velimlje (Banjani), Nikšić, od njih jesu u Makarsko j; Herceg-Novi Ljubiša (Ljubišah), u Paštroviće (11. v.) došli iz Ljubinje (Ljubišnjica), He rcegovina, od njih su Blizikuća u Blizikućama (Paštrovići) u Budvi, najsrodniji sa Nikićen ovićima; Boka Kotorska 1824. god. Ljubišić, Luka Ljubišića (Bjelopavlići) 1498. god.; Zeta; Lješkopolje; Cuce (Cetinje); Kotor; Nikšić; Podi, Herceg-Novi Ljubnotac, vidi: Ljubot Ljubović, Bar Ljuboević, Trojice (Pljevlja) 1763. god. Ljubojević, Babine, Vijenac, Vr bovo, Obrade i Toci (Pljevlja), a prije 1389. god. kao: Brašnja; Ljeljnice (Bijelo Polje), a od iseljenih u Srbiju: Despot, Ignjatović, Danilović i Poljak, a u Odžacima (Bačka) kao: Ljubojev Ljubomirac, došli (oko 1692. god.) u Kute (Zelenika) pa u Her ceg-Novi uz Ljubomira (Hercegovina); Morinj (Risan) Ljubot, i, (Ljubotac-Ljubnot ac), kod Risna iz stare Hercegovine Ljubotac, vidi: Ljubot Ljubotinj, Peroj (Pul a), Istra, jesu iz Ljubotinja (Rijeka Crnojevića) Ljubotinjanin, vidi: Bošković u Vign jevićima Ljubotović, kod Risna iz Hercegovine Ljuboslaljić, Gričarevo (Plav) upisani 148 5. god. Ljuvar (Bostančić), i kao: Zeković iseljenici iz Fundine (Kuči), jedni u Drobnja ke, pa odatle njihovi u Nikšić Ljuvićević, Kolomza (Ulcinj) Ljuvtić, Nikšić Ljujić, Nikšić i ca Ljuka, Štoj (Ulcinj); Nikšić Ljukalić, Repeza (Primorska krajina) Ljukić, Bijelo Polje (Zeta) Ljuković, Vladimir (Ulcinj) Ljulj, Ulcinj Ljulja, Ulcinj Ljuljaj, Štoj (Ulcin j) Ljuljan (Bankaj), u Zatrijebaču (Kuči) su od Bektaša. Od njih su kod Gusinja i Nikšiću Ljuljanaj (Ljuljanović), Tuzi Ljuljanik, vidi Đelješević, u Nimarašima (Zatrijebač), Kuči 190

Ljuljanović (Ljuljan=Ljuljanaj), Krik Luka (Dinoša), Tuzi, prešli u Ljuljare-Zatrijebač (Kuči), Drenjošu, Križanju, Fundinu i Krivi Do (Cvilin), Kuči Ljuljaš, Zagonja (Ulcinj) Lj uljñuraj, u Podgorici su i kao: Đulñurović; Tuzi Ljuljić, Vladimir (Ulcinj) Ljuljnić, Nikmar aši (Zatrijebač), Kuči Ljuljović, Kolomza (Ulcinj) Ljumanović, Podgorica, sišli iz Podgorske (Kuči) Ljumić, Pljevlja 1881. god. Ljumović, Piperi, ogranak Đurovića, doseljenika iz Lut ova (Bratonožići) i kao: Lumović, ogranak Vulikića. Od njih su u Ulcinju i u Srbiji; Vra ka (Skadar) iz Crne Gore; Gornji Ceklin (Rijeka Crnojevića) Ljumovići, bratstvo u Pi perima Ljumotić, Klinci (Grbalj) 15. v. Ljupković, Podgorica 1438. god. Ljutić, grana Šćek ića u Beranama, Vojnom Selu (Plav) i Gornjim Selima (Polimlje) Ljutica, Cetinje Lj utica, bratstvo u Ovtočiću Ljutičić (Martinović), Budva Ljutković, došli su kod Plava iz Ljuh ra (Ljuara), Kuči. Od njih su u Nikšiću i Pljevljima Ljutovac, Sjeverin (Pljevlja) Lju tović, Kolašin i Detenom (Tutin), porijeklom iz Kuča; Nikšić Ljuhar, vidi: Martinović, iz Fu ndine i Ljuhara (Kuči) ima ih u Nikšiću kao: Ljuhari, odatle kod Pljevalja, Plava i No vog Pazara jedni i kao: Ljuharović Ljuharović (Ljuar=Auhar) i kao: Ljuharević, kod Pla va, jesu iz Ljuhara (Kuči), vidi: Ljuhar Ljuca, Bezihovo (Kuči), ogranak Nilejića. Od njih su u Nikšiću; Boljanići i Mrčevo (Pljevlja), odatle kod Rožaja i drugi odsele se u Tu rsku; Berane; Boljanine (Bohanine), Lozna, Zaton i Rastoke (Bijelo Polje); u Zat rijebaču (Kuči) i kao: Ljucović; Mojkovac i područni Okruglić Ljucaj, vidi: Ljucović Ljucević Donji Zatrijebač (Kuči) i Kruševo (Gusinje) Ljucñonaj, kasnije: Čunmuljaj Ljucin, Bijelo Polje Ljucović, Doljani (srodnici Drekalovića-Ivanovića), Koći i Zatrijebač (Kuči) ogranak P urišića, jedni i kao: Ljuca i Ljucaj. Od njih su u Plavu, Nikšiću, Podgorici i Rastišu (Ul cinj), vidi: Ljuca Lješević, ogranak Živkovića (Žikovića-Mrnjačevića) u Kučima, pa u Kolašin ožaja Ljušić, u Istok (Metohija), iz Crne Gore. Njihovi srodnici su i u Drenici Ljušov, Kolomza (Ulcinj) M Magovčevići, bratstvo u Cerovu Magudi, bratstvo u Boki Majkići, bra tstvo u Tivtu Makovići,staro bratstvo u Lipi Maksimovići, rod u valjevskoj Podgorini Malovići, bratstvo u Drobnjacima Malovići iz Pive (Plužine), starosjedioci Malovići u B ijeloj (Boka) doselili iz Duži (Drobnjaci) Manda (Mandalina), udovica sa Trešnjeva M andalenići, bratstvo u Cerovu Mandić, grana plemena Novljana u Banjanima (1374.god.) i Rudinama ranije MILEŠEVIĆ i Rudinama, neki odu u Pridvorice (Drobnjak), a iz gran e istorodnih Mandića iz Lukova (Nikšić) 191

razišli se u razne krajeve u Drobnjacima kao : MILEŠEVIĆ = MANDIĆ (Drobnjak) i kao: DROB NJAKOVIĆ od kojih su: JAUKOVIĆ, PARAUŠIĆ, ŠAULIĆ, DURKOVIĆ, DANILOVIĆ, DELIĆ, OSTOJIĆ i JAKŠI Trebišnjice i kao: MALEŠ (MILEŠ) i kod Goražda; Zagarač (Danilovgrad), drugi u Grblju o o d njih su BOJKOVIĆ, pa jedni u Mokrine, Herceg-Novi kao: GOJKOVIĆ, LAZOV i ILIN, a o davde neki u Ledenice (Risan) kao: LAZOVIĆ i ILIĆ i u Grahovo kao: ANDRIJAŠEVIĆ, a u Ris nu kao: DROBNJAKOVIĆ. Orebić-ostrvo Pelješac, došli iz Boke Kotorske; Podgorica iz Bjelo pavlića; Dajbabe (Budimir), Zeta. Od njih su u Dugi i Čalinama (Nikšić); u Bati cuckoj ( Cetinje) i kao: PIŠTIGNJAT, a u Markovini kao: VIDINIĆ, vidi: JOVANOVIĆ u Zagaraču; u Go liju (Javljen), Nikšić iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca; Donja Trepča (Nikšić), kao: "Diña "; Busak (Gornji Banjani), porijeklom su iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca, Šipšići (Piv a); grana Bubuća u Bjelopavlićima, jedni ogranak Vujadinovića-Nenadića, drugi grana Simo novića i kao: MAREDIĆ i MATUNOVIĆ. Od njih su kod Rijeke Crnojevića, u Kosovskoj Mitrovi ci i u Zeti: Podgorica porijeklom iz Skadra (Albanija); Liverovići (Župa Nikšićka), ogra nak Jovanovića, grana Nikšića ; Kuti (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića; Kuti Nikšića), došli iz Kolašinskih Polja, a ondje iz Morače; od Trebinja došli u Pivu ranije ĐURI Golija; Nikšić, ogranak Manojlovića; u Šarancima; Mandića brdo (Gornje Zagrañe), Berane; Gra dina (Drobnjaci), došli iz Plane (Bileća) ogranak Grujovića; kod Gacka (Dulićima), Herce govina grana Maleševaca; u Nikšićkim Rudinama (1374) pa na Busak (Banjani) iz Hercegov ine; ogranak Dulovića u Gornjoj Morači i neki su odselili u Zeoke (Šumadijska Kolubara ); Gusinje; Gornja Morača, oko 1687.god. kao: STAVIČIĆ, pa jedni u Župu Nikšićku a drugi u B oku Kotorsku, selili se odvojeno; Kotor; Kameno, Herceg-Novi, pa jedni preñu kod R isna; u peraška naselja došli iz Stare Crne Gore; Mandići - Pištignjati, staro bratstvo u Bati Mandići u Dužima - pleme Drobnjaci Mandići (Vidnići), bratstvo u Markovini Mandići u Bjelopavlićima (selo Jastreb) Mandići iz Župe Nikšićke Mandići iz Pive (G.Crkvice - Niković ), starinom od Trebinja od Đurića Manojlovići, bratstvo u Cucama Marinovići, bratstvo u Očinićima Marinovići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Marinovići, bratstvo u selu Sli vnici Marinovići u Grblju, u Kotoru i u Stolivu u Boki Marinovići u Trstu Marićevići sa Pajovićima, bratstvo u Njegušima Marićevići, bratstvo u Kosijerima Marjanović, Bjelojevići ( Mojkovac), ogranak Đurišića (Kovačevića) u Vasojevićima. Marići, bratstvo u Nalježiću Markov , predak bratstva Milijevića Marković, Male Cuce (Cetinje), porijeklom iz Kuča, jedni odatle prešli u Grahovo (Nikšić), a drugi u Pivu; kod Nikšića iz malih Cuca ranije TOMANOV IĆ i LAKOVIĆ, porijeklom iz Kuča, njihovi potomci u Grahovu (Nikšić) pa u Najdaniće (Gacko); kod Gacka iz Cuca (Cetinje); Danilovgrad; Šišići (Grbalj); Perast i Podi (Boka Kotors ka); u Peraškim naseljima iz Dalmacije; Budva u 15. v.; Gornji Stoliv (Tivat); Kot or; Maine (Budva); Dovolja (Pljevlja); Krnjice iz Primorske Krajine jesu sa Pele va Brijega (Bratonožići), a u Bobovištu, Livarima, Runjanima, žive u njima od ranije; Ze oke (Šumadijska Kolubara) iz Crne Gore. Barsko Polje (Crnogorsko Primorje), doselj enici iz Vrake (Skadar), a porijeklom iz Čeva (Cetinje), kao: BELANOVIĆ potomci Ozra ; Rajićevići (Njeguši), Cetinje, potiču od Podubližana, iz Cuca; Bar (Gruža Kragujevačka), do iz Vasojevića i u Ljuljanik (Medvednica), Šumadija; Štitarice (Mojkovac); Vodno, vidi : MARKOVIĆ u Mojkovcu; Podgorina (Valjevo) i Gruža Kragujevac porijeklom iz Njeguša (C etinje); Miličinice (Valjevo) došli iz Vasojevića, a porijeklom su iz Crmnice; Brestov ac i Borča (Srbija), ogranak su Lutovaca, porijeklom iz Bratonožića; Zaseoke (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Semegnjegevo, Kostajnik 192

i Cerovo (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Gornje selo (Bajice), Cetinje ogranak Martinovića; kod Mojkovca, vidi. JOVANOVIĆ u Štitaricama; Risan; Vučji Do (Ćeklići), Cetinj e, grana Proročića (Proročica) i kao Vučedoljci u Nikšiću kao: RADOVIĆ; Mali Brezovik pa u su edne Miločane (Nikšić); Milijevići u Ćeklićima ogranak su Milijevića, grana Marojevića; Godij i (Žabljak), porijeklom iz Godijelja (Crmnica) ranije PEJANOVIĆ; Trešnjevo u Cucama (C etinje), ogranak Lakovića iz grupe Drekalovića iz Kuča i kao: LJAKOVIĆ, jedni su u Brest icama, Bubrešku, Grahovu i Šdedimu (Nikšić) i na Obiljevcu (Srbija); ogranak Tomovića (Iva novića) Drekalovića u Kučima; Maine (Markovići), Budva iz Pipera od njih su u Umni Do (K umanovo), Makedonija pa prešli u Lebane (Srbija); Budva, ranije MITROVIĆ i u Paštrovićim a; u Kotoru 1351. god.; Herceg-Novi; Prčanj; ogranak Stojanovića u Zagaraču potomci Luča na; Nikšić; Uskoci u Drobnjacima; Kotor oni su iz Stare Crne Gore; Briska u Primorsk oj Krajini, ogranak Prelukića iz Runje, srodni su Lakovićima u područnim Bobovištima i K rnjici; Prijeradi (Tivat); peraška naselja doseljenici iz Stare Crne Gore; Bubrežak (Nikšić) i Sasovići (Boka Kotorska) iz Cuca (Cetinje); Bogdašići i Lastva (Tivat), jedni i z Stare Crne Gore i drugi iz Hercegovine; Buronje (Podgorica) i kao: LJEŠNJANIN i MIHALJEVIĆ kod Rijeke Crnojevića; Lozna (Bijelo Polje), porijeklom iz Morače; Brijezi, Brčela, Boljevići i Sotonići (Crmnica); Donji Kraj, Vukmirovići, Jankovići, Dodošima i Žablj k (Rijeka Crnojevića); MARKOVIĆ "Začirani" u Začiru, ogranak Radiša u Začiru (Rijeka Crnojev ića); Podgorica; Golubovci i Mojanovići u Zeti, u Podgorici i Ostrogu uz Skadarsko j ezero iz Pipera; Bar; Ovčar (Ćerkovine) izmeñu Donjih Kokota i Donje Gorice, pa u Gorn joj Gorici i Balabanima, Buronjima (Zeta), Kuli (Vraka), kod Skadra i Podgorice svi su istorodni i sa Bjelanovićima, potiču sa Miški (Čevo) srodnici ovih od Radula, pot omka Ozdrova (Ozra) Markovići, bratstvo u selu Brijege Markovići (Prorocice), bratst vo u Vučem Dolu Markovići, rod u Milijevićima Markovići, bratstvo u Prosenom Dolu i u Li pi Markovići, rod bratstva Lakovića u Malim Cucama Markovići, bratstvo iz sela Lipova Opština Kolašin - doseljeni iz Markovine kod Cetinja Markovići, uže prezime bratstva Sto janovića-Lulaša u Musterovićima Markovići, uže prezime bratstva "Srnadičića" - "Selištana" u ištima Markovići, bratstvo u Buronjama Markovići, uze prezime bratstva Đurovića u Relezi M arkovići, bratstvo u Brčelima Markovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima Markovići, rod u P etnjici i u Klincima u Kolubari Markovići (Podubličani) u Luštici u Primorju Markovići ( Prosedoljci) u Broćancu u Rudinama i "u Grad Nikšićski" Markovići u Rudinama, u Grahovu, "u Nikšiće", u Boki i u Srbiji Markovići (Mijanovići) u Krugu malocuckom Markovići iz Piv e (Gornji Unac), starosjedioci - matica Plužine Markuši iz Podgorice (doseljeni iz V irpazara) Marovići, bratstvo u Gracu Marovići, bratstvo u Brčelima Marovići, bratstvo u Boljevićima Maroje, predak bratstvene grupe Marojevića Marojevići, iz Morakova (Župa Nikšićk a) Marojevići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Marojevići, grupa od bratstava u Ćek lićima Marotići (Mudreše), bratstvo u Ceklinu Marotići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Maroši, manje bratstvo Radonjića-Rajičevića Martin Jovov, predak bratstva Kapa "Mar tin" kao predak bratstva Martinovića 193

Martinovići, grupa bratstava u Bajicama Martinovići ili Vujadinovići (Milići), bratstvo u Resni Martinovići (Bajići), bratstvo u Komanima Martić, Kričak (Pljevlja); Brezojevice i Vojno Selo (Plav). Marunovići (Palaorići), rod u Bjelopavlićima Marušići, selo Dabovići ( ispod Manastira Ostroga) Opstina Danilovgrad, tu zive vjekovima u jedno selo zaj edno sa familijom Milatović Masoničići, bratstvo u Gluhom Dolu Matanovići, bratstvo u Kr ajnjem Dolu "Mataruge" (Lukrecije), bratstvo u Dolu u Pješivcima Matkovići, bratstvo u Dolu u Pješivcima Mazić, selo Nedajno kod Plužina, pleme Pivljani (od Adžica iz Lisin e) Mahmutovići, zagranak bratstva Ivcevica u Gluhom Dolu Mačići, bratstvo u Boljevićima Mašanovići, bratstvo u Podgoru Mašanovići, bratstvo u Papratnici Maštrape, bratstvo u Rajiće vićima Madžari iz Pive (Plužine), doseljeni iz Bosne Madžarovići iz sela Berislavci (Zeta kraj Podgorice)...jedan dio ih živi u Argentini (provincija Chaco) a drugi u Slove niji Mašnići iz Župe Nikšićke (selo Miolje Polje) Medenice...ima ih u Moračanima - Kolašin, M jkovcu Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu Medojevići (Medovići), staro muslima nsko bratstvo u Cetinjskom Plemenu Memedovići, porodica u Drobnjacima Memovići, star o muslimansko bratstvo u Ćeklićima Memović, Ćeklići (Crni Vrh), Cetinje. Od njih su u Crno m Vrhu (Berane); Kukoljama (Bijelo Polje); Ulcinj i područne Kruče. Mehmedovići ograna k su Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u Plavu. Pred ak im je Mehmed koji je primio islam, koji su i danas muslimani. Mešter, Uskoci (Žab ljak), došli su iz Gacka; ogranak Popadića u Drobnjacima; Malinskom i Ljevištu, potomc i nekog Oda odselili se u Srbiju Miždrag, predak bratstava Grabljana i Gradinjana Mijajlovići - Preobrežani, bratstvo u Cucama Mijalji, staro bratstvo u selu Grabu Mi jan, predak cuckog bratstva Mijanovića Mijanović Račeta, jedan od predaka bratstva Mij anovića Mijanovići, bratstvo u Cucama Mijanovići, rod u Adzovim Vrbama u Zeti Mijanovići , rod u Ljubomiru u Hercegovini Mijanovići u Boki, "u Nikšiće", u Hercegovini i u Srbi ji Mijatovići (Ivanovići), bratstvo u Cucama Mijači, bratstvo u Podgoru Mijovići, bratst vo u Brčelima "Mijogoštani", bratstvo u Donjem Zagarču Mijogoštani, bratstvo u Donjem Za garču Mijuškovići, bratstvo u Poviji Mijuškovici, uže prezime bratstva "Breškovaca" u Bogmil ovićima Mijuškovići (Radojevići), bratstvo u Ćeklićima Mijuškovići u Kamenom u Boki Mikovici, atstvo u Podgoru 194

Milanovići iz Berana ( Budimlje). Kao doseljenici u Budimji nosili su prezime Baga s. Dio porodice je promijenio prezime po pretku Milanu Milanovići iz Dobrske Zupe i sa bratstvima iz Dobrskog sela čine pleme Dobrljani. Naš predak se prezivao Dobril ović, porijeklom iz okoline Peći i naselio se na Lipu više Dobrskoga sela, prije nekih 450 - 500 g. Od Dobrilovića postali su Milanovići, Vujovići, Radonjići, Batrićevići, Popović (ima ih u Baru) i Živanovići. Za prezime Milanović - Bagaš iz Berana imam neka neprovje rena saznanja, da su i oni od naših. Medjutim to je, kao sto rekoh još neprovjereno, tako da se to ne uzima u obzir. (prilog: Djordjije Milanović) Milatović, Budva 1490 . god. I jedni se presele u Babino Polje (Dubrovnik). Milati (Komani), Podgorica (početkom 16. v.) jedni preñu u Viniće (Danilovgrad) kasnije kao: ČAKMAK iz Komana, pa jedni u Martiniće (Bjelopavlići), pa jedni kao: MILATOVIĆ prešli (1906. god.) u Ulcinj; u Daboviće (Danilovgrad) došli sa Čeva (Cetinje); Kod Nikšića iz Bjelopavlića; Kotor (1547. god.), od njih su u Stolivu (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi; Bar ; Vijenac (Pljevlja); Paštrovići. Milaševići, bratstvo u Piperima Milaševići (Kaluñerovići), tstvo u Ljubotinju Milaši, staro bratstvo u Grabu Milaši, bratstvo u Mircu Miletići, b ratstvo u Dupilu Miletići, bratstvo u selu Dolu Miletići, staro bratstvo u Bjelošima M iletići, rod u Prčanju Mileševići, rod u Drobnjacima Mileševići, bratstvo u Bjelicama Milija Markov, predak bratstva Milijevića Milijevići, bratstvo u Ćeklićima Milinzi, staro slov ensko pleme na Peloponezu Milinići, bratstvo u selu Abramovićima Milići, bratstvo u Bj elicama "Milići", grana bratstva Milića u Bjelicama Milići, bratstvo u selu Lješkopolju Milići, bratstvo u Oselini Milići, bratstvo u Limljanima Milić - Bjelica, bratstvo u S otonićima Milići iz Pive (Plužine), doselili iz Foče 1882. Miličići iz Pive (G.Unac), potiču d Krunića Milovići (Graovljani), rod u Cucama Milovići iz Banjana Milovići iz Kuča, selo B ezjova Milovići na Bezjovu: Doselili su se u Kuče iz Bratonožića negdje krajem 15 ili poče tkom 16 vijeka. Prvobitno su bili naseljeni na Gorenu u Ublima, odakle su ih ist isli Drekalovići i naseljeni su na Bezjovo. Milovići se dijele na ogranke: Na Vušoviće p o Vušu Vujovu, Premiće po Premu Vujovu, Šaljeviće po Šalju Stamatovu i Nik Savićeviće po Niku Savićevu. Od Milovića su Milovići iseljeni na Murini, Niksavićevići su bili prgavi i nesno sni, te su ih brastvenici prognali. Oni su naselili Gusinje. Od Milovića sa Bazjov a su nastali Milovići u Banjanima selo Dubocko. Milovića ima iseljenih u Zmajevu, Pr okuplju, Velimlju, Zagradac, Gacko, Bar, Postojna (Slovenija) ojha!!! Slave sv.N ikolu (19.decembar). Milovićima su se pripojili Džokići, staro bratstvo u Bezjovu. (pr ilog poslao: Predrag Sava Milovića, Postojna, Slovenija) Milojevići, staro bratstvo u Izvorima Milojevići, bratstvo u Ogradama, Drenovu Dolu i u Prčanju (u Zupcima) Mil ojko, bratstvo na Pobrñu 195

Milonjić Ban, iz Gornje Draževine Miloš, predak Miloševića i Pejovića u Njegušima Miloš, pred bratstva Miloševića u Humcima Miloš, predak bratstva Miloševića u Bajicama Miloševići (Martin vići) u Bajicama Miloševići ("Umci"), bratstvo u Humcima Miloševići, bratstvo u Dugom Dolu Miloševići, bratstvo u Vitasovićima Miloševići, bratstvo u Povrpolju Miloševići u Dobroti Mi oševići u Kotoru Miloševići u Riocima Miloševići, ogranak Vasojevića iz Lijeve Rijeke Milunov , bratstvo u Bogmilovićima Milutinovići (Sekulići) u Župi Bandićskoj Milutinovići su iz Stij ene Piperske, zaseok Cerovice gdje se i danas nalazi stara porodična kuća (spomen kuća narodnog heroja Ivana Milutinovića). Potomci ove porodice žive danas u Podgorici, K otoru itd. Po piperskom rodoslovu su potomci vojvode Đureze Božidara Vukotina tako d a imaju zajedničke pretke sa bratstvom Božović iz Stijene Piperske. Miljen, knez, pred ak bratstva Miljenovića Miljenovići, grana bratstva Gradinjana u Cucama Miljevići, rod u Prčanju Miljenovići u Grahovu, na Cetinju, na Koritima, u Primorju, u Srbiji i u Grčkoj Miljić, Šljivansko i Gradac (Pljevlja); u Boljaniće (Pljevlja) iz područne Bušnje Min jići, bratstvo u Vitasovićima Miokovljani, staro bratstvo u Ržanom Dolu Mirkovići, brats tvo u Hercegovini Mirkovići, rod bratstva Petrovića u Ćeklićima Mirkovići, dio bratstva Iv anovića - "Krivokapića" u Cucama Mirkovići, grana bratstva Popovića u Cucama Mirovići, bra tstvo u Cetinjskom Plemenu Mirovići, stari rod u selu Mircu Mirotići, bratstvo iz se la Grbavci (Lješkopolje), porijeklom od Abramovića iz Bjelica zajedno sa Radinovićima koji žive u istom selu (Grbavci) Mirosaljići - Boškovici, bratstvo u Sotonićima Mitar Kn eže iz Zaljuti, predak bratstva Čaurina-Kneževića Mitrovići, rod bratstva Radojevića u Vojko vićima Mitrovići, bratstvo u Sotonićima Mitrovići (Vidnići) u Markovini Mićanovići iz Pive (P rni Do, Goransko), starosjedioci, matica Goransko Mićovići, staro bratstvo u Tospuda ma Mićunovići (Radičevici) sa Velestova, selo Makljen i ista su kuća sa Mrvaljevićima i Ab ramovićima Radičevićima Mihailovići, iz sela Seoca u Piperima Mihailovići, bratstvo iz sel a Prijelozi opstina Bijelo Polje koji potiču od Brauna zajedničkog predka Mihailovića (Prijelozi), ć(Manastir Morača) i Milosavljevića (Sjenica) Mihaljevići, bratstvo u Cekli nu Mihaljevići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Mišeljić, u Nikšiću, Mirušama uz Tre icu, Paniku, Kovačićima i Čapelnici (Bileća) potiču od Herceg-Novog Miškovići (ranije Bjelogr ovići), bratstvo u Krusama Miškovići sa Konjuha (Komovi) iz plemena Vasojevića 196

Mišljeni, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Mišovići iz Župe Nikšićke Mitrići iz Pive inje, G. i D.Crkvice), potiču od Ognjenovića iz Mratinja Mostići iz Pive (D.Crkvice Polje), doselili iz Trebinja Mostarice, bratstvo u Poljicu Moštrokoli, grana brats tva Gornjevuka Mrvaljevići, grana bratstva Andrića u Predišu Mrvaljevići, bratstvo u Mal ošinu Dolu Mrvaljevići - Radičevići, bratstvo u Barjamovici Mrvoševići (Papračani), bratstvo Cerovu Mrgunići, vjerovatno prezime negdašnjeg bratstva u Kobiljem Dolu Mrkovići, bra tstvo u Crnogorskom Primorju Mrlješ, Pivljani od Nikolića (Bačarevića) grana Ivanovića, je dni se preselili u Popionicu (Kragujevac) i kao: MRŠLJEVIĆ. Mršulje, bratstvo u Nalježiću Mudreše, bratstvo u Ceklinu Mumini iz Pive (Crna Gora), doselili iz Drobnjaka Muho vići, selo Trpezi kod Berana Mulići ogranak Bekteševića, islamske su vjere i žive u Gusinj e. Muratagići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Beziova, predak Nikola iz bratstva Nikezića došao u Gusinje 1730 tih godina i tu je primio islam i dobio ime Murat, ñe se njegovi potomci prozvaše Muratagići. Aginska su porodica. Mustafići, bratstvo u Tuñemil ima Mustafići, staro muslimansko bratstvo u Bajicama Musterovići, bratstvo u Podnopo lju Musulimovići, bratstvo u Bajicama Muhadinovići (Marojevići), bratstvo u Ćeklićima Muha dinovići, negdašnji muslimani u Ćeklićima Mucalovići, rod u Hercegovini Musterovići, staro b ratstvo u Prentinu Dolu Mušikići, nikšićka župa s.Morakovo porijeklom iz Vasojevića od Dabet ića N Navarin = Cvjetković = Baoš, Baošići u Boki Kotorskoj, a u Budvi i kao: Navarini, og ranak Cvjetkovića Navić, Lepetane, Herceg-Novi Naglar, Kotor Nadali (Nadoli), Kotor Nadoba, Podgorica Nadulović, vidi: Mrčarica Naz (Nazit), Sveti Đorñe (Ulcinj) Nazor, Kot or Najev, Ulcinj Nakić (Nakićenović), Kuti i Zelenika, Herceg-Novi (u 14. v.) došli iz L jubomira (Hercegovina), porijeklom iz Stare Srbije (Raška); Kotor; Ibarac (Rožaje) N akićenović, ranije Nakić, u 14. v. doselili se na područje Herceg-Novog iz Ljubomira, po rijeklom iz stare Raške; Buljarice (Budva) Naković (Niković), Grude kod Tuzi, potomci Beriša Nakša, Sveti Stefan (Budva) Nal (Nale), u Baru 13. v. Nalie (Nalis), Sutomore (Bar) 197

Nalis (Nalie), Budva i Tivat, porijeklom iz Dalmacije (Korčula); Kotor Naletić, jedn i kao: Radović, kasnije Nobile, drugi i kao: Rañenović svi u Paštrovićima i Budvi Nalov, K otor Nalović, Pljevlja Namgalija, Pljevlja Nančić, Budva Naplat, u Kotoru, 14. v. Napo leonović, Herceg-Novi, po nahočetu Narandžić, u Boku Kotorsku doselili iz Hercegovine Na rdeli, Kotor; Herceg-Novi i područne Rose Natić, Herceg-Novi Nasirenović (Vlašić = Lašić), Žu Nikšićka Naso, Kotor Nasradinović, Mide i Pistule (Ulcinj) Nastasić, Šumadijska Kolubara, u Kučima Čarapić a njihovi ovdje kao: Pavlović i Nastasić Nastić, Nikšić; Morača; ogranak Mil iz Banjana nastanjeni u području Toronta (Kanada) Nastradinović, Vladimir, Kosić i Mid e (Ulcinj) Nasufović, Orahovac i Potkrajac (Bijelo Polje) Nasuh, Ulcinj Naunović, Ba r; Podgorica Nauč, Podgorica Nahodović, Pljevlja 1864. god. Nac (Naczi), Sveti Đorñe (Ul cinj) Nač (Nači), Podgorica Načić, Bijelo Polje Neverović, Mrkovi (Tivat) Negović, Šekulari ( ornji Vasojevići), ogranak Maslovara Negojević, u Šekularima (Gornji Vasojevići) potomci Komnena Barjaktara Negosavić, u Šekularima (Gornji Vasojevići), ogranak Maslovara; An drijevica Negri, u Budvi Nedaković, Đurašići kod Tivta 1852.god Nedbal, Kotor Nedeljković, Kostajnik (Valjevo), doseljenici iz Pive; Danilovići i Junake (Rogozna), Novi Paz ar, došli iz Slatine (Andrijevica) u 19. v. Nedić, Donja Bukovica (Šavnik) i Kosorić (Žabl jak); ogranak Miljanića iz Dubočaka odselili u Srbiju; ogranak Koprivica iz Banjana; Rovca; Nikšić; Borkovići (Piva) ogranak Vučkovića iz Prekotarja; u Kučima ogranak Živkovića ovića - Mrnjavčevića), vidi: Mihailović; u Vasojevićima grana Mijomanovića Nedićev, i kao: Ne ićev - Belanov u Iñošu (Kikinda), sjeverni Banat, porijeklo iz Crne Gore Nedići iz Pive (Brezna, Borkovići), starosjedioci; po nekima od Koprivica Nedović, u Šekulare (Berane ) došli iz Šavnika (Drobnjak); Prijelog (Zaton) i Femića Krša (Berane) porijeklom iz Zag arača (Danilovgrad), od njih su prešli u Vlah i Pećarsku (Bijelo Polje) i kao: Mujanov ić Nedog, Herceg-Novi; Nikšić Nezdrilić, u Kotoru po nahočetu Neimarović (Neimarević), u Nikš i iz Like; kod Peći (Metohija) došli iz Kuča Nejković, Nikšić Nekić, Budva Neković, kod Gusin došli iz Kuča Nekočević, u Bar i Gusinje došli iz Ćeklića (Cetinje); Cetinje Nel (Nela = Nelo , Ulcinj Nelević (Neljević), kod Gusinja došli iz Ubala (Kuči). Pripadaju Mrnjavčevićima 198

Nelić, Ulcinj Nelović, Lisna (Ulcinj); Kotor Neljević, vidi: Nelević Nemanić, Herceg-Novi, po nahočetu Nemanjić i kao: Svevladović, 1195. do 1228. godine Bijelo Polje u 13. v.; Đurñevi Stupovi (Berane) oko 1200. god. i kao: Nemanjić - Prvovenčani; Kotor; Ribnica ( Podgorica); Luška Župa (Gradina) i Martinići (Bjelopavlići), od kojih kasnije jedni kao: Simović (Radulović); Komani (Podgorica) i u Metohiji, pa jedni u Hrvatskoj, svi pot iču od potomka Uroša Dijaka, župana Nemanje Nena, vidi: Nenadović Nenad (Nenada), plemićka porodica u Kučima 1416. god. U Piperima vidi: Vučinić; Bijelo Polje 13. v.; u peraškim naseljima porijeklom iz Hercegovine Nenadić, u 15. v. u Drobnjacima; Barice, Pliješe vići (Pljevlja), ogranak Kneževića iz Drobnjaka; u Bjelopavlićima ogranak Damjanovića, jed ni kasnije kao: Mandić; u Golubovcima (Zeta) ogranak su Maskića; u Crnogorskom Primo rju (Gornja Krajina) i kao: Gašpar = Nenadić Nenadov, (Deljanjin) u Srpskoj Crnji (s jeverni Banat). Vidi: Markov Nenadović, Brankovina (Valjevo), Srbija, porijeklom s u iz Dubočaka (Banjani), Nikšić; Nikšić; Budva; Lješkopolje (Podgorica) ogranak Kunica = Kun ičić, ranije Krivokapić, njihovi su u Ponaima i Berislavcima (Zeta); Rijeka Crnojevića d oseljenici od Peći (Metohija); u Herceg-Novom jedni po majci a drugi i kao: Nena; Goražde (Berane) istorodni sa Mašovićima i Todorovićima koji su u Bijelom Polju; Bijelo Polje i Lješnjani, rod Lukića, prešli u Zetu, a Berislavcima i Ponarima i kao: Nenadov ić, Ćetković i u Kunici kao: Kuničić Nenadovac, Osečani uz rijeku Jadar, došli iz Pipera (Pod orica) Nenezić, Orahovo (Kuči), od njih u Baru; Velestovo (Cetinje), od njih u: Ceti nju, Nikšiću i susjedni u: Broćancu i Pragi, Kotoru, Pješivcima, Donjoj Bijeloj (Šavnik), u Slavoniji i Baniji Nenezići, bratstvo u Velestovu Nenezići, bratstvo u selu Donja Bijela Nener, Herceg-Novi Nenoje, predak bratstava Martinovića i Vuksanovića u Cetin jskom Plemenu Nenojević, u Riñanima (Nikšić) 1440. god.; u Bajicama (Cetinje), kasnije j edni i kao: Martinović Neradić (Negadnić), grana Rajevića u Vasojevićima Neradović (Andželaća ), u Vasojevićima grana Raketića (Lopoćana) razgranati Nerandžić, Trošnica (Štitare), Sandžak oseljenici iz Stare Crne Gore i kao: Narandžić; Igalo, Herceg-Novi Nervić, Kotor, po n ahočetu Nerdili, Kotor Nerekaj, Klezna (Ulcinj) Nerekić, Kosići i Klezna (Ulcinj); Dan ilovgrad Neresna, Nikšić Neretljani, staro pleme Nerić, Trnjine (Cuce), Cetinje i kao: Perišić; Brezovik (Nikšić) doseljenici iz Kuča Nerići (Perišići), rod u Brezoviku kod Nikšić (Perišići), rod na Glasincu Nesirenović, Mateševo (Kolašin) Nesmašten (Nesmasten) i Medigović u Paštrovićima Neslan, Češljari (Rijeka Crnojevića) Nestor, Kuči u Dimljanima, Vinickoj, Pa lama (Romanija), Izbičnja i Pljevaljskom polju; Vranjevo (Novi Bečej), Banat iz Crne Gore Nestorović, od Pljevalja prešli u Resnik, Stić i Lepenicu (Srbija); Kotor Netović, u Herceg-Novi došli iz Hercegovine; Dobrota, Risan i Kotor; Podi, Herceg-Novi Net zmeskaj, Muo (Kotor) Necmeckan, Sutomore (Bar) 199

Necmickal, Dobrota (Kotor); u Kotoru i kao: Nedžmeckal Nešić, Jovanovac (Lepenica), do seljenici iz Crne Gore; Gotovuša i Dovolja (Pljevlja) Nešković, Čajetina (Užice), ogranak Banovića i Banjana (Nikšić); u Opletac (Okletac), Bajina Bašta, potomci Domazeta iz Crne Gore, od koga: Arsenijević, Đokić, Lazić, Leontijević, Krstić, Matić, Minić, Nikolić i Simić tome području; Cetinje; Štitarice i Polja (Mojkovac); u Mahalu i Gostilje (Zeta), s rodnici Lañića Nešovanović, u Kučima na Medunu (u 16. v.) jedni od njih prešli su na Goliju (Srbija) Nešović, Grivac i Bor u Srbiju došli od Kolašina; Berane (Bijelo Polje) Nešparica , Ljuštice (Tivat) Nigra, u Kotoru oko 1400. god. Nieferović, Podgorica Nik, Bar; Štoj i Rječ (Ulcinj) Nikadimović, u Grbalj sišli iz Stare Crne Gore Nikadinović, Berane Nika drović - Nikandrović, u Paštrovićima 1565. god. Nikaj (Nikajević), Tuzi Nikaljević, Brčeli (C mnica), ogranak Rolovića, od njih su u Grblju Nikaljevići, ogranak bratstva Rolovića u Brčelima Nikandrović (Andrović), na području Buljarice i susjednog Petrovca na moru oko 1585. god. Nikarić, u Gornjoj Ulotini (Gornje Polimlje) u 1485. god. Nikac od Rov ina (Nikac Tomanović), čuveni junak iz Cuca Nikači, bratstvo u Boljevićima Nikač, Boljevići i Godinje (Crmnica); Nikšić Nikačević, u Kučima i kao: Nikači, grana Mrnjavčevića. U područno rijebaču (Budzi-Budezi) i kao: Đuravčević Nikdrehović, iz Crmnice u Donje Šestane, uz Skadar sko jezero, ranije: Pecić Nikñerović, vidi: Nikñokaj u Nik Marašima Nikñokait (Nikñerković), imarašima (Zatrijebač) Nikñonović (Pecić i Lukić), u Šestane, uz Skadarsko jezero došli iz Cr ce Nikñonovići, bratstvo u selu Dračevici Nikñokait, roñaci Bonkeća, a jedni i kao: Nikñerkov u Mužečki (Zatrijebač), Kuči Nikezić, grana Mrnjavčevića u Kučima. Od njih su u Donjem Poliml Kolašinu, Srbiji. Njihov rodonačelnik Nenada Gojkova Mrnja nastanio se u Gornje Kuče, polovinom 15. v. Kasniji iseljenici, koji su zadržali prezime Nikezić nastanili se u: Barskom Polju i Šušnju (Bar), u Velikim Mikulićima (Bar), Ostros i Goranu (Ulcinj), Bar i kao: Nikin, Sremsku Kamenicu jedni kasnije kao: Niketić, u Baru i susjednom Šušnu (Šušanju) i kao: Peročević Nikelić, Bar Nikeljović vidi: Nikićević Niketić, Krtole (16 išići i Prevlaka (Đuraševići), Tivat potomci Dapca, doseljenika iz Albanije; u Lepetanima, Herceg-Novi doseljenici iz Konavala Nikin, u Baru, vidi: Nikezić Nikinović, Vignjev ići (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića, 1657. god. jedni su otišli u Peroj (Pula); Trpina, Herceg-Novi Nikitović, Bobovo, Višnjica, Prenćane, Sjeverin (Pljevlja), Potarje i Pol imlje ogranak su Viloreta; ogranak Milutinovića iz grupe Novljana, u Drobnjacima, kod Nevesinja i kao: "Motika"; od njih su kod Nevesinja i u Pločniku (Borač), Herceg ovina kao: Drobnjak; drugi u Komarnicu kod Šavnika došli iz Primorja, od njih su kod Čačka Nikić, Sotonići (Crmnica) od Mitrovića (Vukosavovića) iz područnog Gornjeg sela; Donja Krnjaža ogranak Vujoškovića; Gornji Kuči potomci Nika (Nikole), doseljenici iz Klimenata (Malesija), Arbanija (Albanija); Lazarci (Lazorci), Kuči, ogranak Nuculovića iz ple mena Kastrata; Od njih su na Žabljaku na Skadarskom jezeru, od 1888. god., Baru i područnom Šušnju i Sutomoru, Ulcinju i područnoj Zagonji; Podgorici; kod Gusinja iz Male sije; u peraškim naseljima iz Stare Crne Gore; u 200

Kutima, Herceg-Novi doseljenici iz Bijelog Polja; Godijevo (Bihor), Bijelo Polje ; Lukovo i Dragovoljići (Župa Nikšićka); Bošnjaci (Lepenica) 1853. god. iz Crne Gore; Niki nci (Srem) doseljenici iz Gusinja; kod Valjeva (Srbija) doseljenici iz Pive u Us kocima (Žabljak) Nikić, bratstvo u Sotonićima Nikićević, Dobrota, Herceg-Novi u 16. v. iz Stare Crne Gore, drugi kasnije kod Herceg-Novog došli od Trebinja, a u Herceg-Novo m su od Nikelje kasnije Nikelović; Perast Nikićevići, bratstvo u Dobroti Nikišić = Nikošić, o ranak Ćuda Nikica Raslapčević, predak bratstva Raslapčevića Nikjović, Krnjice (Bar), porijek lom sa Peleva Brijega (Trimov do), Bratonožići Niklan, Đurmani (Sutomore), Bar došli iz Stare Crne Gore Niklanović, ogranak Ljubiša u Blizikućama (Paštrovići), Budva, porijeklom iz Ljubišnje (Hercegovina) Niklić Velji Mikulići (Bar), a u Goliji (Nikšić) i kao: Sušić Nikl vić, Buljarice (Paštrovići) 1689. god. kao: Nikolićević ogranak Midžara, a 1699. god. i Nikl ićević i jedni kao: Budak (Niklićević) u Paštrovićima; Zaljevo (Bar) Niklović, Kotor Nikmarov u Kučima Nikmaraš, u Zatrijebaču (Kuči), Podgorica (potomci Bon Keće) rod Hota a u Kuče "doñ od sjevera niz korito rijeke Cijevne". U Nikmaraše priñoše (i uzeše to prezime) još rodov a drugoga porijekla Niko, Sutomore (Bar) 1854. god. Nikov, Bar; Paštrovići Niković, Go rnji Kuči, ogranak Vujoševića (Drekalovića). Od njih su u: Arbaneš (Primorska krajina); Go leša, Potrlica i Curevo (Bijelo Polje); U Perast došli iz Strpnja (Risan); Morin (Mo rinj), Risan; u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Kaluñerovića porijeklom iz Bjelopavlića; iz Pj ešivaca u: Straševinu (Nikšić), Retkocer (Dobitak) i Čačak (Srbija); Grude (Tuzi), potomci B eriša iz Kuča; Krtole (Tivat) ogranak Nikečevića iz Pješivaca; u Lastvi Tivatskoj grana Da pčića, potomci Dapca doseljenika iz Albanije u 16. v.; Risan; Mide (Bar), Donji Šestan i (Bar), ogranak su Vučedabića, došlih iz Šestana (Gornja Albanija); Balabani u Zeti, vi di: Gorović; Gornja Zeta ogranak Maraša u Pivu doselili od Nikšića, grana Trebješana; u Pi perima od popa sina Radonjina; Gluhi Do (Crmnica) 1516. god.; Risan, Dobrota i K otor; Perkov Do (Velestovo), Cetinje, od njih su u Grudama (Skadar); Ljubotinj ( Rijeka Crnojevića), potomci Sarapa doseljenika iz Sarapovine (Sarajevo). Od njih s u Popovići u Peroju (Pula), Kaluñerovići u Začiru i jedni se presele u Ulcinj, Budvu i S ankpeterburg (Rusija); grana Trebješana iz Uskoka (Žabljak) prešao predak Niko u Ninko viće (Piva) Nikovići iz Pive (G.Crkvice, D.Crkvice) porijeklom iz Trebješana Nikodimov ići, bratstvo u Boki Kotorskoj, porijeklom iz Cuca Nikoj, Rastiš (Ulcinj) Nikojović, K rnjice (Ulcinj) Nikol, Štoj (Ulcinj) Nikola, knez, predak Kneževica-Perovića Nikolaević, u Ledenicama (Risan) 1883. god. Nikolaj (Nikolić), Mužečka (Zatrijebač), Kuči Nikolajević, Babina Luka (Valjevo) i kao: Ruvim (Moler) ogranak Trebješana (Nikšić); Donji Crnić i Čest ani u Gruži Kragujevačkoj ogranak su Komnenovića iz Banjana (Nikšić), istorodni i u Irigu (Srem), i u Novom Gradištu Nikoletić, Mašnica (Andrijevica), došli iz Rovaca (Podgorica) ; Bar, i iseljenici Nikolib, Prčanj (Boka Kotorska) Nikolini, Kolomza (Ulcinj); Ba r i Budva Nikolinović, Petrovac na Moru Nikolić, u Šekularima (Vasojevići), od njih u Go raždevcu (Peć); Stijena Piperska (Nikolićima), Piperi; u Liverovićima (Župa Nikšićka), ograna župskih Jovanovića, jedni i kao: Roščanin, 201

doseljenici iz Bjelopavlića sela Rošce, a ima njihovih i u Vražegrmcima i kao: Milanov ić. Od njih su u Istoku (Metohija); u Pivi ogranak Ivanovića (Nikolića) pa Pivljanin. Od njih u: Ozrinićima (Nikšić), Busku Nikolića (Trepča), Nikšiću, Goliji (Nikšić), u Alešinu t), Gacko; kod Perasta (Boka Kotorska); Bjelice (Prediši) ogranak Pejovića; Ćeklići (Kućišta ) ogranak Kaluñerovića, porijeklom iz Bjelopavlića; Donji Zagarač (Danilovgrad), ogranak Radmanovića Dubravnjana; Velji Zalaz (Njeguši), Cetinje, ranije Drugović. Od njih u N ikšiću, Dobroti (Kotor), Vlaškoj (Rumunija); kod Nikšića ogranak Lazarevića (Trebješana); Vel ki Zalazi (Cetinje), ogranak Hrsovića; Gluhi Do (Crmnica); Sotonići (Nikolići), Crmnic a, Paštrovići; u Cucama (Cetinje) jedni ogranak Krivokapića; Na Gradini u Cucama (Ceti nje) i kao: Gradinjanin - Miljenović; Volujac, Gradska i Površ (Trebinje) došli iz Trešn jeva (Cuce), Cetinje, kasnije kao: Knežević, Damjanović, Serden i Šupoglav; Broćanac, Bubr ežak ovi Andrija odu u Srbiju, pa u Đakovicu i onda u Danilovgrad i Nikšić; Ozrinići (Nikšić) i Kotoru jedni iz Čeva; Cetinje i kao: Začiranin; Krstac (Golija), Nikšić iz Dulića (Herce govina) starinom Drobnjaci; Nikšić potomci Nikšića; Drobnjak, grana Grbljanovića (Trebješana ) iz kraj Nikšića; Tušina i Boan (Žabljak) i kod Pljevalja; Oputne Rudine (Nikšić), ranije B udalić; Bajice (Donje selo) ogranak Tomaševića = Martinovića; u Čevu (Cetinje) jedan ogran ak Ivanovića (Đukanovića), odseljeni u Srbiju i kao: Pavlović; u Vraki (Skadar), Albanij a jesu iz Crne Gore; Potarje (Mojkovac) 1647. god.; Opletac (Bajina Bašta), potomc i Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković. Prijeljina (Ljubić), Srbija porijeklom iz Crn e Gore; Bukovik (Brčko), grana Ruñića (Novljana) iz Pive i kao: Pantelija (rodonačelnik Pantelija), i u Perastu (Boka Kotorska) iz grane Ruñića u Rudinicama (Piva); u šumadij sku Kolubaru došli sa Bihora (Bijelo Polje); u Budvi jedni iz Lastve Tivatske; Pod nepolje (Gornja Lastva), Tivat doseljenici iz Hercegovine u 15. v. (bili vlastel a u Popovu), od njih su u Trstu, Podostrogu i Brajićima (Budva); u Herceg-Novom iz Hercegovine; Vrbeta uz Ibar, doseljenici iz Kolašina; Brazilovica (Šumadijska Kolub ara), srodnici Pantelića, Živkovića i Milićevića, doseljenici od Kolašina;Železnik (Beograd) oseljenici iz Pipera; u području Rijeke Crnojevića; u Ceklinu iz okoline Vučitrna (Kos ovo), u Donjem kraju iz Primorja, a u Rijeci iz Bjelopavlića, od njih su u: Cetinj u, Kotoru i Primorju Crnogorskom; Goločelo (Lepenica), Srbija došli iz Bijelog Polja (Crna Gora); Darza (Ulcinj) doselili iz Kuča 1912. god.; u Paštrovićima 1599. god.; u Vasojevićima su ogranak Bakića, grana Novakovića; Lis (Donje Dragačevo), Srbija doselje nici iz Vasojevića; Stijena Piperska, Podgorica i Zeta u 15. v., a 1526. god. u Lj eškopolju ogranak Miranovića; u Zeti jedni ogranak Lambuljića; u Podgorici 1441. god.; Gornja Krajina; Bar; Bijelo Polje Nikolići, rod bratstva Stijepovića u Bajicama Nik olići, bratstvo u Veljem Zalazu Nikolići, ogranak bratstva Kaluñerovica u Ćeklićima Nikolići , bratstvo na Čevu Nikolići iz Pive (G.Rudinice), starosjedioci Nikolići, rod bratstva Pejovića u Predišu Nikolići - Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Podnopolju Nikolići, bratstvo u Gluhom Dolu Nikolići, bratstvo u Sotonićima Nikolići, bratstvo u Limljanima Nikolići (Veljokrajani), bratstvo u Veljem Kraju Nikolići, stari vojvodski rod u Cu cama Nikolići, uze bratstvo Krivokapića u Cucama Nikolići, bratstvo u Hercegovini Niko lićević = Niklićević, ranije Butak u Paštrovićima 1738. god. ogranak Midžora Nikoličić, u Nje (Cetinje) u 16. v. i 1688. god.; Tušina (Žabljak); Kotor Nikolica Šorović, predak bratst va Šorovića Nikolon, Paštrovići Nikoljev, Paštrovići Nikoljević, Šišići (Grbalj) i Paštrovići rne Gore Nikonjić, Nikšić 202

Nikotić, bratstvo u Dupilu (Crmnica) Nikotović, u Budvi 1493. god. Nikočev, Paštrovići Nik očević, u Kučima grana Mrnjavčića (Mrnjavčevića), od kojih su u Zagrañu (Gusinje), Zatrijebač ) i kod Kosovske Mitrovice; Dobra Voda (Bar); Igalo, Herceg-Novi Nikošić, u Paštrovićima 1769. god. ogranak Ćuda, vidi: Nikšić Nikpavlović, u Skadru i kao: Paljaj Nikpalović, Drače vine (Donji Šestani), Primorska krajina, ogranak Pecinja, grana Lukića, porijeklom i z Škrelja (Albanija) Nikpaljević, u Skadar (Albanija) i Baru (Crna Gora) iz Šestana (B ar) Nikrevević (Nikpreljević), u Briskoj Gori (Ulcinj) Nikprelević (Nikpreljaj), Zatri jebač (Kuči) Nikprelić (Marković), Bankanji (Zatrijebač) Nikpreljaj (Nikprelević = Nikprelje vić), u Zatrijebaču (Kuči) Niksavović, u Bezjovu (Kuči) od kojih su Burdžić u Podgorici Nikča 17. v. doselili kod Rožaja a tamo iz Vuklji (Klimenti = Kljimendi), sjeverna Alba nija Nikčević, Jezer i Petrovići u Ćeklićima (Cetinje); na Njegušima u 15. v.; potomci Radov ana Bogdanova u Pješivcima, Vranju, Vranjini i Gostilju (Zeta), Nikšiću, Straševini, Nikšićk om Prekovoñu; Cetinje; Bar; Podgorici i Pivi, a u Kotoru i područnoj Dobroti jesu od onih iz Ćeklića; Gluhi Do (Crmnica) Nikčević, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu Ni kčevići (Petrovići), bratstvo u selu Jezeru Nikčevići, bratstvo u Dobroti Nikčevići, bratstvo u Stubici Nikčić, Grdovići i Primorskoj Krajini (Krajnji), nepoznato porijeklo Nikša, u Kotoru Nikšić, na područje Onogošta (Nikšić), došli iz Grblja, prema njihovom imenu preimenov n je Onogošt u Nikšić. Njihovi imenjaci - srodnici evidentirani su u Morači 1252. god. U okolini Nikšića imenovana njihova naselja dobila i naziv Župa Nikšićka. Raseljavanjem nas tanili su selo Bešenovo (Srijem), kao: Nikšić = Dragićević = Stepanovič; kod Odese uz Crno m ore, Beograd, Novi Bečej u sjevernom Banatu, Sremčica (Beograd), Potarje (1447. god. ), Bistricu (1455. god.), Dobrilovine i Cerovo (Mojkovac), Boljanići (Pljevlja), B oturić i Gornji Bihor (Bijelo Polje) i jedni od njih kod Rožaja i u Berane, kod Plav a i Gusinja, Kolomza (Ulcinj) i u Paštroviće; Brda Paštrovska u 15. v.; Blizikuće (1441. god.), Kastio Nikšićki (Paštrovići); kod Novog Pazara ogranak Ljuca iz Nikšića; od Nikšića o ljeni u Klimente (Albanija) i kao: Nikča (po bratstvu - "barjaku") i jedni su prešli kod Gusinja; vidi: Trebješanin, Jušković, Lopušina i Nikča; u području Fruške Gore Nila (Nid vić), Viglari i Anamali (Ulcinj) sišli iz Gornje Krajine Nilanj, Ulcinj Nilević, Bezjo vo (Kuči), od njih su sišli u Podgoricu Nilejići (Nilević), kod Gusinja, Plava i u Podgo ricu su iz Bezjova (Kuči) Nilić, u Mikulićima u Krajini Nilović, Bratica, Kolomza i Liva ri (Ulcinj), doseljenici od Nikšića Nimanbeg, Ulcinj Nimanbegović, Ulcinj Ninaj, Štoj (U lcinj) Ninelović (Elezović), Vrbica (Kuči) Ninić, iz Kovača (Piva) odselili u Bosnu Ninkov ić, kod Nikšića u 14. v.; u Drobnjacima 1407. god.; Iz Jezera drobnjačkih, braća Ninko i P etko Ninković sa sestrom Višnjom uteku u Banjane (Nikšić), pa na Viluse i Grahovo (Nikšić). Višnjin sin Jovan sa majkom preñe u Goliju (Nikšić), pa su od njega svi Višnjić, i, to je bi lo prije 1651. god.v (od tih Višnjića su: Golijanin u Nevesinju (Hercegovina) i isti m prezimenom u Bosni, Regoj na Zagorju, Savić u Nevesinju i drugi); Od Petka (brat a Ninkova) jesu: Petković u Trebinju, i 203

slave Svetog Jovana Zimskog, kojega su donijeli iz Drobnjaka, kao i ostali Ninko vići; od Ninkovića iz Jezera (Ninkovića Luka), Žabljak, jesu od Ugrenovića skraj Onogošta (N ikšić), a od njih u: Vrbi (Bileća), srodni tamošnjim Miljanovićima (slava Sv. Jovan), Treb inju, Dubrovniku, Nevesinju, Glasincu (Romanija), Sarajevskom polju i područnom Je leču, Dubočanima i Živinji, susjednom Necvijeću i Vrbnu (Bileća). U Boki Kotorskoj od oko 1630. god.; u Risnu su srodnici Kovača, porijeklom od Zvečana (Kosovo); Toci (Pljevl ja); svojataju se sa Ninkovićima u Bosni: Bugojnu i Bistrici (Livno), Ašanima (Krupa ), Jelenskom (Tešanj), Derventi, Donjoj Dubici, Kolu (Banja Luka), Novom Gradu (De rventa), Tešnju, Glamoču i podrčnoj Glavici, Gradiški (Liminačkoj), Gracu (Ključ), Dolcu i Z abrñu (Sarajevo), Junuzovcima (Gradiška), Koštunici (Rogatica), Kralupima (Visoko), Mašići ma i Romanovcima (Gradište), Pazariću, Pofalićima i Pale (Sarajevo), Sarajevskom polju , Sarajevskom gradu, Sokolovu (Ključ), Crnom Lugu i Čelebiću (Lijevno = Livno), Bistri ca (Banja Luka), Osinje (Tešanj), Galipoljcima (Prnjavor) i Rogoušcu (Bugojno) Ninon ić, u Bjelopavlićima Ninoševići iz Pive (Plužine), starosjedioci Nipoš (Cucić), Vusanje (Gusi je) Ninčić (Nincić), Medun i Liješta (Kuči); Barice i Zalug (Pljevlja) Niretić, Budva Nisete o, Kotor Nićiforović, ogranak Naletića u Paštrovićima. Od njih su u Banatu Nic (Nica), Azr a i Špilja (Tuzi) Nicević (Nicović), u Balote kod Rožaja doseljenici iz Klimenata (sjeve rna Albanija); Kolašin Niculović, Orahovo (Kuči), potomci Pak Nika iz Selaca (Klimeljd i), sjeverna Albanija Ničić, u Prčanju, Boka Kotorska Nišavić, Šaranci u Drobnjaku; Ivanje i Ravna Rijeka (Bijelo Polje), ogranak Pešića (Vasojevića), od njih su u Beranama Nišić, u Donjim Crkvicama (Piva) grana Đuričića iz Drobnjaka; Boljanine, Rasova, Bijelo Polje, Bistrica, Boturić i Zaton (Bijelo Polje) Nišići iz Pive (D.Crkvice), ne zna se odakle su, po nekima iz Drobnjaka Nišović, Nikšić Nobić, Budva Nobile, o, (Radović), ogranak Naletić u Paštrovićima. Od njih su u Banatu Nobrin, Kotor Novak, kod Risna su iz Dubrovnika a u Herceg-Novom i kao: Novaković; Kotor; Škaljari kod Kotora; Risan; u Sasovićima iz Vrbonke (Dalmacija) Novakov, Radovanići (Tivat); Nikšić Novaković, Vrijesno (Presjeka P aštrovska) i Pržno paštrovsko 1413. god., Mišići (u Spiču), Bar 1424. god., u Banjanima (Nikš 1428. god. porijeklom iz Paštrovića; na ostrvu Silba (kod Raba), Zadar i kao: Paštrov ić. Preci došli u Paštroviće od Niša u 8. v.; Kotor 1423. god. Iz Paštrovića odseljeni na ost vo Krk, prešli u Kninsko polje i Liku pa od njih jedni u Srbiju; Budva iz Mišića (1876 . god.) jedni su prešli u Bijelu, Herceg-Novi; Mišići (Spič), Bar i poslije 15. v.; Suto more (Bar); Ulcinj; u Piperima; Lekići (Lješkopolje) Mataguži (Zeta); Savina, Herceg-N ovi i kao: Novak; u Kurbatovini (Dabarsko polje), Hercegovina od Abramovića iz Bje lica (Cetinje), od 1834. god.; Njeguši (Cetinje); Crkvice u Oputnim Rudinama (Nikšić) porijeklom sa Čeva (Cetinje); u Ćeklićima i Cuce (Cetinje) 15. v.; Crmnica u 15. v.; C etinje iz Zadra; u Glavici (Bjelopavlići) ogranak Vukovića - Petrušinovića, grana Mitrov ića; u Piperima ogranak Janića, od njih su u Donjem Necu (Đakovica); u Vasojevićima poto mci Novaka Vasova, razgranati. Od njih su u Bijelom Polju; Mali Krčmari (Lepenica) , Srbija jesu iz Crne Gore; Pod Goč planinom (Novo Selo) doseljenici od Kolašina, po rijeklom Moračani; Pješivci (15. v.) preselili u Srbiju; Ulcinj ogranak Zubera, sa U ganja (Očinići), Cetinje; Mrke (Gornji Kraj), Piperi, grana Mrka; Žabljak na Skadarsko m jezeru (16 - 17. v.), od kojih su Popovići u Zeti; Podgorica; Bijelo Polje i pod ručna Majstorovina potiču iz Kuča od njih su u Tomaševu, pa jedni u Štitaricu, Mojkovačkim P oljima i Žarima (Mojkovac); Goleš, Potrlice (ogranak Mateljevića) i Džurevo (Pljevlja) i Mažići iz Prekotarja, u Patrlicama 204

(Đurñev dan krsna slava) od njih su u Nikšiću od 1878. god.; Drenac (Gajtan), Južna Srbija doseljenici iz Morače; Lutovo i Trebaljevo (Kolašin) i Krnja Jela (Drobnjak); ogran ak Mateljevića, grana Balotića (Novljana) u Drobnjacima, od njih su u Vaškovu, Previšu i Potrlici (Pljevlja), a jedni 1878. god. u Nikšić; u Bavaništu i Crvenoj Crkvi (Banat) iz Crne Gore; Novakovići - Mletičak (Jezera), Žabljak; na Žabljaku na Skadarskom jezeru ; grana Šaranaca (Vlastelinovića) iz Krša (Šaranci), Drobnjak odselili u Srbiju Novakovići , rod u Ulcinju Novakoski (Novakovski), Herceg-Novi; Kotor Novalić, Lagatore (Biho r), Bijelo Polje; Azanja i Petnjica (Berane), ogranak Vukalovića (Bjelopavlića) iz B jelopavlića Novarin (Novarino), Baošići, Herceg-Novi Novačić, vidi: Novačićević Novačićević ( 655. god. pripadaju Dmitrovićima = Mitrovićima u Paštrovićima Novelić, doseljenici iz Pipe ra u Podgoricu Nović (Novićević), kod Plava, Gusinja (selo Prnjavor), Kralje (Andrijev ica), Podgorici, porijeklom iz Pipera; Kotor Novica, Lozna (Jagore), Bijelo Polj e, porijeklom iz Grahova (Nikšić) Novicki, Herceg-Novi Novićević, vidi: Nović Novičić, ograna Drekalovića u Kučima; Božići (Andrijevica) i kao: Vulić, grana Kovačevića Novlić, Azanja i L tor (Bijelo Polje), jedni su prešli u Novi Pazar Novljanin, potomci Novljana sa Ba njske visoravni (rudine) jedni u Mulj (Gacko) Novo, Herceg-Novi. Od njih su u Po dgrañu Blagajskom (Hercegovina) Novljanović, Herceg-Novi, po majci Novović, u Šarancima (Žabljak) grana Vlastelinovića; Prenćane i Maoč (Pljevlja); Kosanica i Bistrica (Mojkova c) potomci Nova; u Porebiće (Bijelo Polje) doselili iz Bjelopavlića; u Vasojevićima: 1 ) ogranak Ćulafića, grana Novakovića, 2) grana Dabetića, 3) ogranak Golubovića (Raketića), 4 ) grana Mijomanovića; Jablan (Bratonožići), od njih su kod Gusinja Novovići, selo Gornja Ržanica kod Murina (Bratonožići - doseljeni iz Kuča) Novosel, Čevo (Cetinje) i kao: Dekov ić - Ivanović prešli u Uskoke (Žabljak); Cetinje Novotni, Herceg-Novi Novčić, Herceg-Novi No ga (Nogi), Ulcinj; Bar; Široke u Krajini, porijeklom iz Stare Crne Gore Nogača, kod Rijeke Crnojevića, ogranak Ulića Nogić, Bar Nogja, u Široke (Primorska krajina) došli iz Šal je (Albanija) Nogulović, i kao: Ilić (Nogulović), Krivošije, Kuti i Presjeka, Herceg-Nov i došli iz Hercegovine Noja, u Rijeku Crnojevića došli iz Albanije Nojaj, Ulcinj Noka, Kotor Noki, Štoj (Ulcinj); Bar Nokić, kod Rožaja, porijeklom iz Klimenata (Albanija), starinom iz Pipera Noković, u Zeti od Raičkovića iz Lješkopolja, od njih su u Vraki (Sk adar) Nokoloža, u Buljarici (Paštrovići) Nolović, Livari (Bar) Nonveler, Kotor Nongulović, Herceg-Novi Nonković, Njeguši (Cetinje) Nosaković kasnije Damjanović i Milanović, grana B ubića u Bjelopavlićima Noćnica, Paštrovići 1533. god. Nofelj, Široke u Krajini, porijeklom i z Stare Crne Gore Noc (Noci), Sveti Đorñe (Ulcinj) 205

Nocit, Sveti Đorñe (Ulcinj) Nreñečović, Donja Briska (Ulcinj) Nrek, Ulcinj i područna Klezna , Pistula i Sustjel; Bar Nrekić, Vladimir i Gornja Klezna (Ulcinj) Nrov, u Široke (K rajina) došli iz Zadrma (Albanija) Nukov, Laništa (Mojkovac) Nuković, Pljevlja Nuovo, Herceg-ovi Nurak, Bukovice (Pljevlja) Nuribeg, Ulcinj Nurković, u Grahovu (Nikšić) u 1 6. v. došli sa Meduna (Kuči), od njih su u: Petnjici, Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), Podgorici, Ibarcu (Rožaj), u Seoštici (Rožaje) roñaci Ferovića, Nurkovića i Rastodera. Jedn i kod Rožaja iz Lučica i kao: Suljović Nurović (Džukelić), Lazarice (Kuči), grana Perišića od nih kod Plava i Gusinja Nuhanović, Pljevlja Nihadžić, Bijelo Polje i područne Grubače Nuhi , Ulcinj Nuhović, u Akovima (Bijelo Polje) i područna Grubovača, iz Turske Nuhić, Bijelo Polje i Ulcinj Nuhodžić, Bijelo Polje Nuculović, potomci Pak Nika iz Selaca (izvorišta Cijevne) došli u Orahovo i Lazarce (Kuči), pa odande u Zatrijebač i Bar, jedni su kasn ije Nikić, Pajović u Kučima; vidi: Nikić Nušović, iz Krivog Dola (Kuči) prešli kod Gusinja i va Nj Njalo Peraška naselja, Boka Kotorska, potiču iz Njemačke Njegal, Paštrovići 17. v. N jegomir, Podgorica Njegomirov, Kotor 1285. god. Njeguš, Njeguši (Cetinje) 16. v. ise lili u Žabljak (Drobnjak) kao: Varezić i Sutić; Kotor; Bar; Golubovići (Buljarice), Paštro vići 1825. god. Njeguši, ime plemena Njeguša Njeguši, pleme u Katunskoj Nahiji Njegušić, Kot or Njegušević, Trnova (Njeguši), Cetinje i kao Bogdanović Njeguševići (Bogdanovići), bratstvo u Trnovu Nježić, Podgorica Njerš, Nikšić Njirić, Prčanj (Boka Kotorska) Njunjić, Nikšić Njuha kšić O Obadović, grana Kovačevića u Vasojevićima Obarina, Nikšić Obačić, u Paštrovićima (Budv d. Obilić, Kameno u Boki 1692. god. i Herceg-Novi, doseljenici iz Hercegovine u 17 . v. Obilović, Kameno, Herceg-Novi i kod Bara Oblačić, Baošić (Boka Kotorska), po nahočetu; Paštrovići 1399. god. Oblik, Franskanjeli (Ulcinj) Obradović, Riñani (Nikšić) 15.v.; Banjani (Nikšić) 16. v.; Godijelji (Žabljak), starinci; potomci 206

Trepčana u Žabljaku, na Durmitoru i odatle su odselili u Bosnu i Srbiju; Tepca uz Ta ru, doselili se iz Drobnjaka; Šumanovac (Žabljak), ogranak Jakšića iz Pridvorice; Pljevl ja i područna Bukovica, jedni su iz Drobnjaka; Miločani (Nikšić); iseljeni iz Pive u Kos tajnik (Valjevo); Bijelo Polje i područni Zaton i Rasova; područje Bistrice (Bijelo Polje); iz Bihora, Bijelo Polje odselili se i kao: Obradović = Mavren u Gugolj (Užička Crna Gora); Njeguši (Cetinje) odseljeni u Moraču i Lubnicu (Berane) i Štavalj (Sjenic a), kasniji rod Šukovića i Kujovića; Ćeklići (Cetinje); Kameno i Dobrota (Boka Kotorska) d oseljenici iz Stare Crne Gore oko 1692. god.; peraška naselja u Boki Kotorskoj iz Stare Crne Gore; Miljevci (Sutomore), Bar 1850. god.; Nikšićka Trepča, ogranak Stanišića, potomci Trepčana iselili u Tepačko Polje (Žabljak), pa u Bosnu i Srbiju; Herceg-Novi i područno Kameno; iz Martinića (Bjelopavlići), srodnici Šukovića odselili se u Popadiće, uz Kolubaru (Srbija); Udovičica (Lubnica), Berane; Ogranak Kovačevića u Božićima (Andrijevica ); Cetinje; u Plavu 1912. god.; iz Drobnjaka u Bosnu pa u Liku (Hrvatska); Bruvn o, Divno selo, Dobašnica, Doljani, Mišljenovac, Bušević, Kestenovo, Kopuš, Donji Lapac i G ospić; u Jablanicu (južna Srbija) iz Velike (Plav), vidi: Andrijević u Vraki Obradovići, vjerovatno prezime jednog starog bratstva u Ćeklićima Obrvaš, Bar Obrez, Ulcinj Obrek ović, Ulcinj Obrenić, ranije Spahić u Matarugama i Ljutiću (Pljevlja), srodnici Šarcima, K artalima i Gačevićima, Obrenović iz Bratonožića Obrenović, Bratonožići i odatle, kao potomci ićevi: u Ljutić (Pljevlja) i kao: Obrenić; Moraču (Kolašin) i odatle u Ravnu Rijeku (Bijel o Polje) i u Srbiju, od njih i u Herešt (uz rijeku Arñeš, Rumunija); Lipovo (Kolašin); N ikšić; Grahovo (Nikšić); Crmnica pa u Šestane (Primorska krajina) vidi: Andrijević, Andrijin i potomci Obrikovac, Cuce (Cetinje) 15. v. Obrina, Donji Poplat (jugozapadno od Stoca), Hercegovina, ranije u područnom Popovu potomci Kolaka-Nikšića iz Riñana (Nikšić) Obr ićević, vidi: Obričević Obričević, i kao: Obrićević, Dobronovići i Gradac, u Lješkopolju (Pod 15. v. Obrusnik, Zelenika, Herceg-Novi Obručić, Paštrovići (Budva) 1399. god. Obukalović, Kotor, po nahočetu Obućina, Kozica i Zvjezd (Pljevlja), doseljenici iz Kolašina Ovnov ić, u Podgorici Ovčariček, Podgorica Ovčina, Nikšić, ranije Vujović, srodnici Slimovića u Her ovini i Tuzli Ovsine, nadimak bratstva Pejovića u Ržanom Dolu Oglečevac, Bukovica (Kov ačevići), Pljevlja Ognić, Kotor Ognjanović, patronimik Ognjan iz Njeguša (Cetinje) odselje ni u Gružu Kragujevačku; iz Podgorice u Plav, odselili u Sočanicu (Leposavić), Srbija; i z Velike (Gornji Vanjojevići) odseljeni u Kosovo Polje Ognjematović, Herceg-Novi Ogn jenović, u Risnu i područnom Strpu (Boka Kotorska), u Miljanićima i Dubočkama (Nikšić) i Piv i, a odatle jedni u Srbiju 1889. god., srodni po majci sa Radojevićima i Kosanovićim a u Miljanićima i Dubočkama, od Ognjenovića su Pištalo u Željušima (Hercegovina). U Pivi (na Mratinju) se jedni prezivaju i kao: Ćurudije, a drugi kao: Mitrić (od odive) u Milj evcu (Gacko), kao: Ristić; Nikšić; Kotor; Sasovići (Boka Kotorska) iz Čeva (Cetinje); Veli ka (Vasojevići), porijeklom su iz Ceklinske Župe (Rijeka Crnojevića), od njih u Srbiji i Kosovu; Klasna kod Gline iz Crne Gore; u Maudžer Babuš-ušće (Sliv) u Lepencu porijekl om iz Velike (Gornje Polimlje); iz Njeguša (Cetinje) u Gornji Crnić (Kragujevac) Ogn jenovići iz Pive (Mratinje, G.Crkvice), starosjedioci, po nekima iz Banjana 207

Ogorličić, Kotor oko 1400. god. Ogrizek, u Podgorici Ogrizović, Unač i Crkvice (Piva), k asnije Mušović, doselili su se iz Srñevca (Gacko), porijeklom od Travnika (Bosna) Ogri zovići iz Pive (G.Crkvice - Nikovići), porijeklom iz Nevesinja Ogrudović, Pljevlja 15. v. Ogurlija, vidi: Ogurlić Ogurlić, kao: Ogurlija, iz Čepelice (Trebišnjica) preselili se u Presjeku (Kuti), Herceg-Novi. Perast u Boki i okolina su iz Stare Crne Gore Odavić, iz Nevesinja doselili se u Pivu Odak, u Podgorici Odal, Lastva Grbaljska, porijeklom iz Stare Crne Gore Odale (Vodale), bratstvo u Lastvi u Grblju Odalov ić, grana Punoševića i imali su nazive: Vodalović, Vodale i Vodolija u Dugom Dolu (Njeguši ), Cetinje. Od njih su: Glibavac (Nikšić), Nikšiću, Krivošijama (1850. god.), Sasovićima u B oki, kao i u Đenovićima i Peraškim naseljima; Herceg-Novi, po majci; Risan; Lastva (Ti vat) Odalovići, bratstvo u Krivošijama Odalovići (Vodalovići), bratstvo u selu Glibavcu Odović, Zagrad (Nikšićka Župa), ogranak Jakičića ranije Pejović, doseljeni (1820. god.) iz Ku Vasojevići ogranak Rajevića iz grane Miloševića - Lopoćana; u Drobnjacima su ogranak Grbo vića potomaka Novljana Odplović, iz Boke Kotorske preselili se u Grahovo (Nikšić) Ozrenić, Kotor, preselili se u Dubrovnik Ozrinić, ranije Radović, u Bajicama (Cetinje); Čevo ( Cetinje) 1335. god. u područnim Perkovićima i kao: Ozrov. Iz Čeva 1687. god. odselili se u Sasoviće (Boka Kotorska), i u Azanju i Šekulare (Vasojevići), vidi: Orlović Ozrinići (Kčevo, Čevljani), pleme u Katunskoj Nahiji "Ozrinići", bratstvo u Bajicama Ozrihnih, u Čevu (Cetinje) 14. v. Ožegović, Kotor i područni Mio iz Ožegovice (Čevo), Cetinje; Peraška aselja i Herceg-Novi iz Čeva (Ozrinića), Cetinje ogranak Raičevića srodnika Rosića Ojdanić, ogranak Pešića kod Berana; Nikšić Ojdanović, Lubnica (Berane) doseljenici iz Bjelopavlića Oj steršek, Herceg-Novi Okiljević, Krtole i Bogišići (Tivat) potomci Dapca (Dapka) doseljen ika iz Dabca (Albanija); Primorska krajina; Nikšić i područno Čarañe u Goliji, jedni se od selili u Vareš (centralna Bosna) Okica, Bukovice (Pljevlja) Okičić, Kotor Oklopdžija, Ig alo, Herceg-Novi Okomić, Prisoje (Andrijevica) Okučić, Kotor Okušić, Kavč u Primorskoj kraji ni, 1443. god. Olaga, Sinjac (Piva) Olević, ogranak Cirikovića, u Prnjavoru (Plav), porijeklom iz Anadolije (Turska); Rogami (Piperi), ranije Rajković Olivo, Kotor Ol mić, Herceg-Novi, po nahočetu Oltremari, Kotor Oltremare, Kotor Omakalović, grana Koso včića - Novljana, doseljenih iz Banjana (Nikšić) u područje Durmitora, razgranati u područni m Drobnjacima, od njih su se iseljavali u razna područja Omarović, Žabljak na Skadarsk om jezeru 208

Omarćević, vidi: Omarčević Omarčević, kasnije Omarćević = Omerćević, u Žabljaku na Skadarskom Od njih su u Nikšiću, Skadru i Draču u Albaniji. Porijeklom sa Kosova; u Podgoricu došli iz Kastrata Omarčevići (Omerčevići) u Žabljaku Omeragić, kod Plava i Gusinja, doselili (186 1. god.) iz Brovine (Đakovica), porijeklom iz Šalje (Albanija); Podgorica; Žabljak na Skadarskom jezeru; Berane Omeragović, Dabezići (Mrkovići), Bar Omerčevići (Omarčevići) u Žabl u Omerče(h)ajići, stara muslimanska porodica na Omerovoj Glavici Omerbašić, Selca (Kraji na), Bar i u Baru Omerbožović, Žaj (Tuzi); Zeta Omerbožović (Ivanović), grana Drekalovića u O erovićima (Kuči) Omeričić, Tuzi Omero, Oštro; Herceg-Novi i Kotor Omerović, Kuči, starosjedio i, ogranak Bojova ranije Maković. Drugi su u područnim Ublima ogranak Božovića i treći iz područnog Kosora odselili jedni u Biševo (Rožaj) kao: Mučović, a drugi u Grahovo (Nikšić) kao Balotić; Nikšić; Podgorica; Pljevlja 1863. god.; Bjelopavlići ogranak Šaranovića iz grupe P etrušinovića; Žabljak na Skadarskom jezeru; Prenćani područje Bistrice i Potkrajci (Bijelo Polje) doselili iz Bajine Bašte (Srbija) Omerćaić (Omerćehajić), brate se sa Popovićima u Z eti, u Virovima Koritskim (Malesija) i Kopiliku (Zeta) pa u Sinjac (Zeta) i Žablja k uz Skadarsko jezero Omerćalić, Podgorica Omerćević, Brčeli (Crmnica) su iz Vranja (Zeta) ; Crnogorsko primorje Omerćehajić, Omerova Glavica i Dodoši (Podgorica) i Žabljak na Ska darskom jezeru i odatle u Podgoricu i Berane Omerčić, Podgorica Omurović, Goričani (Gorn ja Zeta) a u Podgoricu iz Kuča Onković, Morin (Morinj), Risan Onufruja, u Podgorici Opančina, Grab i Pavino Polje (Bijelo Polje) Oparenović, Dobrota, Muo i Donji Stoliv (Boka Kotorska) Oparnica, Pljevlja 1868. god. Opačić, Meljine, Herceg-Novi; Budva O putić, u Tuležu (Šumadijska Kolubara) iz Bihora (Bijelo Polje) Oraovac, Oraovo (Kuči) sv i su potomci vojvode Gojka Mrnjavčevića, iseljeni u: Skadar, kao: Muhović i kao takvi u Podgoricu, zatim Vladnja u Zeti i Tuzima, kao: Oraovac, a kod Plavskog jezera kao: Ganik i Radonjića i odatle u okolinu Rožaja kao: Ganić. Od ovih Oraovaca ima u više krajeva Oran, Kotor, po nahočetu Orahovac, ranije: Milić u Orahovu (Kuči). Od njih su u: Sofiji (Bugarska); Podgorici; Tuzima; Vladnjami (Zeta) istorodni sa Pajovićima i Klikovcima. Od njih su u Skadru; Nikšiću; Ulcinju; Kotoru Orahović, vidi: Rahović Ora hovljanin, Ulcinj 1887. god. Orbović, oni su iz grane Tomaša kasnije Klenčana u Banjan ima (Nikšić), doseljenici iz Klenka (Srijem). Porijeklom od Banjske (Kosovo) Orgović, Nikšić Orguljan, u Prčanju (Boka Kotorska) Orehović, Cuce (Cetinje) Oreščanin, Cuce (Cetinje ); Lipovo (Kolašin) Oržižek, Bijela, Herceg-Novi Orić, Laće u Bjelopavlićima i Drenovštici u ješivcima, kao potomci Lučana; Sirovačke Bare 209

(Žabljak) Orijentali, Boka Kotorska Orland, i kao: Orlando, Škaljari, Muo i Kotor u Boki Kotorskoj Orlandić, Orlandići kasnije Seoca u Crmnici i u Donjoj Krajini. Od nj ih su u Berislavcima (Zeta); porijeklom iz Klimenata (Albanija); Cetinje Orlandići , bratstvo iz Seoca u Crmničkoj Nahiji Orlić, Budva 1650. god. i Donji Stoliv (Tivat ) Orlović, Moštanica (Riñani), Nikšić (Orliban u 14.v.); iseljeni u: Čevo (Ozrinići), Cetinje Miriloviće i dalje po Hercegovini; Petrovići i Prigredina u Banjanima, kasnije kao: Rajković u Vukovom Dolu (Bileća); u Đakovicu (Metohija) i dalje u Vrbešnicu (Kosovo) i jedni kao: Žarković pod planinom Žabe (Neum); Bajice (Cetinje) i odande u Lastvu (Grba lj); Bjelopavlići; iz Čaraña i Kazanaca (Gacko) pa u Prigredinu (Banjani), Nikšić, odande u Cuce i Čevo (Cetinje). Jedan u Bjelice (Cetinjesko polje); Orlovići od porodice Pa vla Orlovića i drugih potomaka Orlovića; vidi: Martinović; iz Teočaka (Dragačevo), Šumadija. Vidi: Klikaraš i dr. Orlovići, staro bratstvo u Bajicama Orlovići, rod u Lastvi Orlja k, Pljevlja 1864. god. Orman, ogranak Giljana u Ozrinićima (Nikšić) Ormić, Kotor, po nah očetu Orović, grana Novakovića u Vasojevićima i u Majstorovine (Bijelo Polje); Štitarice i Polja (Mojkovac) Oroz, Žiljevo i Šurići (Hercegovina) ogranak Milovića iz Grahova (Nikšić) Orsa = Orsi, u Kotoru Orsak, Kotor Orsi (Orš), Kotor 15. v. i Antibaru (Bar) Ortol ani, Kotor Oruč, Štoj (Ulcinj) porijeklom iz Bobote (Ceklin), od njih su u Sarajevu Oručević, Draževina (Podgorica) od Đuraša sa Sjenice (Kuči). Iseljeni u: Rudi (Zatrijebač), K , i jedni siñu u Podgoricu; Tuzi; Velje Selo; Bar; Skadar (Albanija); Solun (Grčka). Rod sa: Đurašima, Nikmarašima kao: Cacović i Balo Oručković, Kuči Orš, vidi: Orsi Osmajlić, Brajilovića u Pivi; ogranak Miloševića u Vasojevićima, posebni kod Andrijevice Osmanagić, Podgorica, Skadar i u Sarajevu; Bukovice (Pljevlja); u Zeti i Žabljaku na Skadars kom jezeru do 1900. god.; kao: Koskić iz grupe Martinovića iz Bajica (Cetinje) u Nikšić Osmanagići (Koskići), muslimani u Podgorici Osmankadić, Pljevlja Osmanlijević, grana Dab etića u Vasojevićima Osmanljucić, Nikšić Osmanović, Braišna (Anamali) i Lisna (Ulcinj); kod B ra; Vojno Selo (Plav) i u varoš Plav 1909. god.; iz Rovaca, kao: Bulatović iselili u Trpeze, Kanje i Kalnicu (Bijelo Polje). Njihovi su srodnici u Veljovićima i Bijel oj Crkvi (Rožaj); Orahovica (Bijelo Polje); Berane; iz Morače odseljeni kod Rožaja su ogranak Kurpejovića i od njih u Srñevac i Dobri Dub (Novi Pazar); Nikšić; Podgorica; Ora hovica (Vukotići), Bijelo Polje, ogranak Vukotića, od Vukote grana Lalevića Osmanotović, u Podgoricu iz Vladanje Osmanćević, i kao: Osmančević, u Plavu ogranak Đuričana iz grupe Đur ovića, porijeklom iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) Osmanćelić, u Plavu 1861. god. Osmanćehaj ić, istorodni sa Osmanćevićima, ali jedni i kao: Đurašković u Plavu Osmanćehić, u Plavu 1860. d. Osmančekić, u Plavu 1890. god. Osmović, u Nikšiću i područnom Busku 210

Ostajbašić, Paštrovići (Podbrežje) u 17. v. "Ostović", zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Do Ostoja, Herceg-Novi i Kotor Ostojić, Ostojići i Jezera u Ćeklićima (Cetinje) 1489. god.; kod Cetinja i u gradu; Kotor oko 1520. god.; Sutomore (Bar) 1886. god.; kod Nikšića ; Gluhi Do (Crmnica) ogranak Ivčevića i kao: Ostović; u Kotoru jedni i kao: Brnić; Graho vo (Nikšić) 16. v. Od njih su u Mačagaj, provincija Čapo u Argentini; Nikšić; Vrela i Junča D (Drobnjaci); Palež i Budečevica (Šaranci), Žabljak, od ovih su u Đurñevića Tari bili od 1875 1919. god.; Vasiljevići (Nikšićka Župa), jedni su iz područnog Zagraña odselili u Prizren; u sjevernim djelovima Crne Gore bili su vlastela u 15. v.; Prage (Nikšić); Tušine (Žablja k), oni su grana Nemanjića, kod Prizrena, doseljenici iz Zagraña (Prizren) pa odseli li u Lučane (Čačak), kao srodnici područnih Uroševića; Prenča i Maoče (Pljevlja); Kozice, Moj e i Zvjezd (Pljevlja), jedni su doselili od Kolašina kao: Jakšić; Budva i kao: Otstojić; Donje Dobro u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) pa odatle u područni Začir 1485. god., a 14 94. god. kao: Šesta; u Junča Dolu, Pridvorica (Šavnik) i Vrelima (Žabljak) ogranak Mandića ranije Mileševića iz Pridvorice (Šavnik) u Velikom Barku (Šumadijska Kolubara), ogranak Čarapića iz Kuča Ostojići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Ostojići, staro jezersko b atstvo Ostojići, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu Ostroški, Ostrog (Bjelopavlići); vidi: Brkić (Jovanović) Ot, vidi: Hot (Hoti) Otanasić, Perast Otar, kasnije: Dubljević, u Pivi, porijeklom iz Duba (Cetinje). Od njih su u Gacku, Izgorima, Barcu, Tepci ma, Ninkovićima i Jezerima (oko 1780. god.) kao: Popović u Nikšiću Otaš, predak Otaševića Ota ić, Brskut (Bratonožići) ogranak Čañenovića. Jedni su preselili kod Plava; Raće (Piperi); Kur lo (Zeta); Vasojevići ogranak Đurišića, grana Kovačevića; Momče (Kuči) ogranak Vujoševića. Od u kod Plava i Gusinja (Vojno Selo) kao: Vujošević i Stašević; vidi: Radović - Kisin; Cerov o (Bijelo Polje); ogranak Bulatovića iz Rovaca preselili u Raće (Kuči). Razgranati i j edni odatle odselili u Crmnicu; Bezjova (Kuči) i od njih su u Gruži Kragujevačkoj, Jab lanici (Srbija) i Palama (Sarajevo); iz Nikšićkih Trepača odselili u Bačku a drugi u Bol iviju; u Podgorici iz Zatrijebača (Kuči); Nikšićko Prekovoñe; Piperi; Zagarač (Danilovgrad); Bjelopavlići; Gostilj i Kurilo (Zeta) su iz Bjelopavlića; Bijela Crkva (Rožaj) iselil i u Barnjik (Raška); Gostilje (Zeta) došli iz Zagarača; jedna grana Mijanovića u Cucama, grana Adžovića, starina u Adžovića Vrbi, u Zeti; Njeguši (Cetinje); Sutomore (Bar) 1884. god.; Bar Otaševići, bratstvo u Dugom Dolu Otaševići - Radmanovići - Đurići, bratstvo u Podno olju Otaševići, grana bratstva Mijanovića u Cucama Otilović, Vrulja (Pljevlja) Otović, ogr anak Obradovića iz Njeguša (Cetinje) odselili u Vasojeviće; Petnjik (Berane) grana Nov akovića, Levorečana; Piperi; Drobnjaci; Vranj i Vladnja (Orahovo), Zeta i kao: Hotov ić pa Kovačević Oturlić, Vladanja i Vranj (Zeta) kao: Hotović iz Hota (Tuzi); Herceg-Novi i područni Kuti i Srbina Oćević, Oćevići (Rijeka Crnojevića); u Ćeklićima (Cetinje) i kao Oće = Hoćevski Oćetek, Cetinje Oficirčić, Herceg-Novi, po nahočetu Ohić, Tivat, Kotor i područni uo Ocer, u Podgorici Ocić, Katrkol (Ulcinj) Očević, Kotor, po nahočetu Očina (Očinja), preda k Očinića Očinić, Očinići (Cetinje), vidi: Pajović; Lastva tivatska doseljenici iz Očinića (C e) 14. v.; 211

Pobori (Budva); Stara Vranjina na Skadarskom jezeru i kao: Ostojić - Pajović; Ulcinj 1887. god. Oni su potomci Gucala Očinići, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu Očinići Pajovići, bratstvo na Vranjini Očinja (Očina), predak Očinića Odža, iz Albanije (u 16. v.) doselili u Šišiće (Tivat) Odžaj, Oblik (Ulcinj) Odžić, Brijeg (Piva), oni su iz Prekotarja. Od njih su u Vrčanje (Užička Crna Gora); u Podgorici doselili iz Zete; Donji Murići u Do njoj Krajini iz Klimenata (Albanija); Gorane i Pečurice (Ulcinj) su ogranak Popovića iz Ravne; Ćurjani, Bobot i Draginja, Mrkojevići (Primorska krajina) su od Krekuna i z Limljana (Crmnica) i jedni od njih su u Kanjoše i Buljarice (Paštrovići) 1843. god. ima ih i u Boki Kotorskoj; Osmine Mišićke (Spič) i u susjednom Gradištu; Tivat, porijekl om iz Hercegovine; Savina, Herceg-Novi; Kameno, Herceg-Novi 1692. god.; Nikšić; Bjel opavlići, kasnije Vuksanović; Gusinje, porijeklom iz Anadolije (Turska); Ibarac (Rožaj ), oni su od Krasnića iz Metohije Odžići iz Pive (D.Crkvice - Odžica Glavica), ispreko T are (muslimani) Ošić, u Nikšiću 1790. god. P Pavić, predak bratstva Pavićevića - Dragomiljana Pavićevići, bratstvo u Dolu Pavićevići - Dragomidoljci, bratstvo u Bandićima Pavićevići, zagr nak bratstva Sekulića u Bandićima Pavišići, grana bratstva Gvozdenovića ("Vučedoljana") u Vuč m Dolu Pavle Buronjić, predak Dragomiljana Pavle Orlović, po predanju predak Martino vića, Cuca, Bjelica i dr. srodnih bratstava Pavličići, selo Gorica kraj Danilovgrada u Bjelopavlićima Pavlić Radonjić, predak Vujadinovića Pavlićevići u Podgorici Pavlićevići, rod atstva Petrovića u Ćeklićima Pavlićevići, grana ćeklićskog bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dol avlićevići - Vidnići, bratstvo u Markovini Pavlovići, u Gluhom Dolu Pavlovići, rod u Lastv i Padalice (Gačovići), bratstvo u Njegušima Pajovići, bratstvo u Njegušima Pajovići, rod u Će lićima Pajovići, bratstvo u Ćeklićima Pajovići, bratstvo u Donjim Selcima Pajovići - Očinići Vranjini Palamide, manje bratstvo Radonjića-Rajićevića u Njegušima Palaorići (Marunovići), r od u Bjelopavlićima Pamučine, bratstvo u selu Zagradinju Pantovići na Pobrñu Paovići, brat stvo u Očinićima Papračani, bratstvo u Gornjim Pješivcima Paprenica, žive u Risnu već vise o d 300 god, doselili su se iz Banjana krajem 17 vijeka. Paprañini, zagranak bratstv a Ivčevića u Gluhom Dolu Parače, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu Parežana, bratstvo u Hercegovini Paštrovići, pleme u Boki 212

Pejakovići, bratstvo u Ljubotinju Pejanovići, bratstvo u Dupilu Pejanovići, bratstvo u Limljanima Pejanovići, bratstvo u Njegušima Pejanovići, bratstvo u Dobroti Pejovići Pej ovići - Đurkodolci, brastvo u Đalcima Pejovići, bratstvo u Predišu Pejovići (Ovsine ili Gulu peste), bratstvo u Cucama Pejovići, bratstvo u Orasima Pejovići, bratstvo u Glavatim a Pejovići u Kavaču Pejovići u Crvenoj Stijeni Pekići u selu Krnjica, Virpazar - Crmnica Pekići, katolici porijeklom iz sela Briske Pelević, u Veleti (Bjelopavlići) ogranak M ilekovića (Petrušinovića), od njih u Kosovskoj Mitrovici, u Vraki (Skadar) sa Peleva B rijega (Bratonožići) i Vranje (Zeta) i Vraki (Skadar), roñaci Cekovića, u Golubovcima (Z eta) kasnije Hogović Pende, grana bratstva Rajićevića u Njegušima Pende - Radovići (Bašovići) bratstvo u Kopitu Pepići, staro bratstvo u planini Pepićima Perazići, bratstvo u plem enu Boljevićima Perazići u Reževićima, Paštrovići Perezići (Perazići), bratstvo u Mrkovićima ići u Kladovu u Srbiji Peraši, bratstvo u selu Mircu Perinovići u Dobroti Perići - Dudići, bratstvo u Malom Zalazu Perići - Dudići u Boki, u Srbiji, u Rusiji, u Njujorku i "u Navrljan" u Americi Perići u Sutvari u Boki Perići iz Kuča, iz sela ORAHOVO (narodski ORAVO). Konkretno selo Lazorci Perićevići, rod u Herakovićima Perišići - Grabljani, brats tvo u Cucama Perišići - Čičari, bratstvo u Štitarima Perišići - Perići na Glasincu Perišići u vu i u Baru Perišići (Nerići) kod Nikšića i na Glasincu Perkočevici, muslimani u selu Braćeni a "Perović", bratstvo u Bjelošima Perović, Kisjelica (Bratonožići) i Zagorič (Podgorica) ogr anak Baljevića, potomaka Bratovihrodonačelnika bratstava BRATONOŽIĆ (Branković), porijeklo m iz Korjenića; Seoca (Piperi) kao: STANIŠIĆ, istorodni; Petrovići (Piperi) ogranak Rade tića (Petrovića), sa područne Sibne; u Risnu 1704.god.; iz Vranja (Zeta) odselili u Sr em; Mirilovići (Bileća), ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje) istorodni sa Bajčetićima i Mirkovićima; Bjeloši (Grljevići), Cetinje; Dubovik (Bajice), Cetinje ogranak Radulov ića iz Miški (Čevo), Cetinje; Stubica (Pješivci) ogranak Strikovića; Bogomilovići (Pješivci) anije BREŠKOVAC, potomci Todora iz Velestova (Cetinje), srodnici Mijuškovića Boškovića i Añić u Bogmilovićima, Erakovićima i Kilibardama u Banjanima, svi od tri brata iz Velesto va; Kruse, ranije i prezime iznad Sitničke doline u Lješanskom području; Trnovo (Crmni ca); Žanjev do (Njeguši) i dotični Mirac (Cetinje), došli iz Cuca sa istim prezimenim pa jedni prešli u Boku Kotorsku; kao Preobražani, ranije Bajković (od Petra Vučete Nenojev a) u Cucama (Cetinje). Od njih su u : Bresticama, Ogorjelom Ždrijelu, Ramovu Dolu, Lješevici, Ujnjinu Dolu, Cerovu Brdu, Trepčima i Kočanima (Nikšić), Rataju (Srbija), Lesk ovcu kod Prokuplja (južna 213

Srbija), Petrovu Selu u sjeveroistočnoj Srbiji, Selištu na Obiljevcu, kod Banja Luke , u Montani (Sjedinjene Američke Države), Žanjevu Dolu (Njeguši) i od njih u Boki Kotors koj; u Nikšićkom Prekovoñu kao: Čagorović. U Adžine Livade (Lepenica) i Knić (Kragujevac), Sr ija i kao: PAVLOVIĆ, porijeklom od Žabljaka (Drobnjak); U Rastolici i Drenu (Topolic a), južna Srbija iz Rovaca (Podgorica) ogranak Bulatovića; Bobovište (Trebinje), kasni je: PEROVIĆ, KUJUNDŽIĆ i ĆERANIĆ, ogranak Cerovića iz Drobnjaka;Tušine (Žabljak), doseljenici Kuča, od kojih su ŠABOVIĆ u Nikšiću, Dujovići u Jezerima, VESELIĆ u Prijepolju i PERUNIČIĆ u rju; Tušini (Žabljak) ogranak Dobrilovića; u Morači (Kolašin) i Poljima (Trebaljevu), Mojk ovac, potomci Dobrija iz grupe Gojka Mrnjačevića; Cetinje, posebni iz Hercegovine, 1 869. god; Ti 167; u Štitarima iz Dulića (Gacko) jesu iz Donjih Banjana a u Zaljutnic u (Golija), Nikšić iz Cuca (Cetinje); Đenñinovići (Sutomore), Bar; Donja Orahovica (Kotor) ; Banjani (Nikšić), ogranak Erakovića iz Banjana odseljeni u Donju i Gornju Šumaricu (Sj enica) a u Banjske Macavare došli iz Pješivačkog dola; Danići (Gacko) iz Banjana (Nikšić); u Nikšić došli iz Hercegovine, ranije TUNGUZ; Lopare (Fundina), Kuči, ranije KEKIĆ; Gliznic a, Bobulji, Martinići, Britvićima i u Polju (Bjelopavlići) grana Bubića, ogranak Vukšića. Od njih su u : Vir Pazaru (Crmnica), a u Srbiji u : Valjevu, Azanji, Malom Orašju, O parićima, Jagodini, Prokuplju i u Kuršumliji; Podostrog (Bjelopavlići ), srodnici Karo vića ; u Rošca (Užička Crna Gora) iz Pive. Šušanj i Đinñinovići (Sutomore), Bar, početkom 20. lili se Blagojevi sinovi Marko i Novak; Perovića Bare (Tušina), Žabljak i Luka, nesrod ni sa P. u Tušinji; Stubica (Gornji Pješivci) ogranak Strijovića (Vučićevića); u Krusama (Dr aževina), Podgorica; Trnovo (Cuce), od njih su na Trubjeli, Kočanima i Rastokama (Ni kšić); Žanjev Do (Njeguši), Cetinje došli iz Cuca kao: PEROVIĆ, a Perovići u Mircu (Njeguši) su iz Hercegovine; Njeguši (Cetinje) od njih su u Boki Kotorskoj. U Crmnici dosel jenici iz Klimenata (sjeverna Albanija); Petrovac na moru 1877. god; u Risnu, po majci ; Lopare (Fundana), Kuči; Šobajići i Boronjine (Bjelopavlići), porijeklom iz Šapca (Mačva), od njih su u Nikšiću, Leskovcu, južnoj Srbiji, Barajevu (Beograd) i u Bosni; dr ugi Perovići u Šobajićima došli iz Pješivaca, a drugi u Boronjini ogranak Strikovića sa Stub ice (Pješivci); Martinići, Gliznica, Bubulja (Bjelopavlići) ogranak Vukšića iz grupe Bubića. Od njih su u Valjevu, Prokuplju, Kuršumliji, Opariću, Azanji, Jagodini, Malom Orašju (Srbija) i Virpazaru (Crmnica); ogranak Bandića (Peroševi potomci) u Komanima (Podgo rica); Kod ostroga (Bjelopavlići), starinci; Kisjelice (Bratonožići), od njih su u Mor ači; Ulcinj, doselili iz Donjih Uluća (Rijeka Crnojevića), srodni Kaluñerovićima i Nogačama; Ponari (Zeta), od njih su na Žabljaku na Skadarskom jezeru ; Grañani , sa područja Ri jeke Crnojevića otišli u Grobalj, gdje se prezivaju BANOV i BAJKOVIĆ, od kojih su na K osovu ; iz Bobije (Crmnica) jedni 1860. godine u Peć (Metohija); Orahovice i Dobro ta (Kotor); Draživati i Joževo (Orahovice), Kotor i u Kotoru; Bezjova i Donja Kržanja (Kuči), ogranak Mikulića ; na Svibi u Piperima su ogranak Petrovića, došljaka iz Bratonožića ; Blizna i Seoca (Piperi), potomci Stanka Perova; Strojtenica, Bobajići i Rasova ( Bijelo Polje), doseljenici iz Pive; iz Selac (Klimenti), Albanija došli u Krajinu; Seoca, Ostrog i Ckla kao: PERAŠ (PEROVIĆ) i ĆURPEROVIĆ u Gornjim Šestanima, uz jezero; Tuši ne (Žabljak) ogranak Dobrilovića, Prenčane, Sjeverin i Potpeće (Pljevlja), doseljenici i z Prekotare; u Gusinju (Gornje Polimlje) 1875. god; u Gornjoj Zeti ogranak Terzića ; u Goliji (Nikšić) iz Cuca ; Lenovice (Zaječar) od Radovića iz Morače; Šišići (Grbalj). Pero (Ozrinići) u Bajicama Perovići (Kostovići), bratstvo u Bjelicama Perovići, rod u Pješivćima Perovići, rod u Pjesivcima Perovići, rod u Krusama Perovići, bratstvo u Trnovu Perovići u Hercegovini Perovići, bratstvo u Žanjevu Dolu Perovići, bratstvo u Mircu Perovići u Bo ki Perovići iz sela Bare, Manastir Morača Perovići -Preobrežani - Bajkovići, bratstvo u Cu cama 214

Perovići u Rudinama, u "Nikšiću" (predjelu), u Srbiji, u Bosni i u Americi Perućice iz K uča…od Rašovića Perunovići, bratstvo u Drenovštici Perutići iz sela Starče u Gornjoj Morači. eklom iz Krnićke Kamenice - Lješanska Nahija Pestuši, bratstvo u Njegušima "Petanović", ko ji se pribratio Vukanovićima Petar, predak grupe bratstava Petrovića u Ćeklićima Petar Šćepa nov, potomak Herakov Petar Šćepčev, brat vladike Danila Petkovići, stari rod u Cetinjsko m Plemenu "Petranović", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu Petranovići, bratstv o u Boljevićima Petričevići, bratstvo u Boki (Dobrota) gdje su se doselili krajem 17 v ijeka iz susjednog Grblja Petričevići, bratstvo u Meterizima kraj Podgorice Petrovići (Glendže), bratstvo u Očinićima Petrovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima Petrovići, u grana (dinastija) Petrovića-Herakovića Petrovići, prezime grane Herakovića Petrovići, brat stvo iz sela Kosor u Kučima Petrovići, bratstvo u Petrovu Dolu Petrovići, bratstvo u D upilu Petrovići, bratstvo u Bandićima Petrovići, staro bratstvo u Vučem Dolu Petrovići u B udvi Petrovići, rod u Škaljarima u Boki Petrovići, grupa bratstava u Ćeklićima Petrovići, st aro bratstvo u Tospudama Pecurice, bratstvo u Trnovu Pesikani, bratstvo u Cucama Pešikani (Bešići) u Bjelopavlićima Pešikani u Limljanima, u Hercegovini, u Bjelopavlićima, u Podgorici, u Boki i u Srbiji Pešikani u Sarajevskom Polju, u Džinovoj Mahali i u G ornjem Polju nikšićskom Pešići - Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Povrpolju Pešteri, br atstvo na Pobrñu Piva, pleme u istočnoj Hercegovini Pižići, staro bratstvo u Vukodolu Pi letić, bratstvo u Boljevićima Piljević, Nikšić, pa u: Nikšićke Rudine, Mileč i Oblo brdo (Pat polje) i Bileća; Gornje Polje Rastovac kod Nikšića Pima kotorski vlasteoski rod u 14. Vijeku Pime (Pimići), staro bratstvo u Bajicama Pime, staro bratstvo u Njegušima Pi mići (Pime), staro bratstvo u Bajicama Pinjići, staro bratstvo u Tospudama Piperi, p leme Pirovići su porijeklom iz plemena Piper, doselili u Gusinje 1711 godine, isla mske su vjere. Pištignjati ili Pištignjaci - Mandići, staro bratstvo u Bati Pješivac, po rijeklom su Pavićevići iz Pješivaca, a pod Durmitor je u drugoj polovini 19. vijeka do selio Risto. Od tada nosimo prezime Pješivac. Njegovo potomstvo živi na Žabljaku, u Ni kšiću, Podgorici, Beogradu, Kuli i Nišu. Jedan od nas je ljekar sportske medicine u Me lburnu. Slavimo Jovanjdan, šestog oktobra. Nekoliko porodica sa ovim prezimenom živi u Herceg Novom ali nijesmo u srodstvu. (Informaciju poslao Obrad Pješivac) 215

Pješivci, pleme u Katunskoj Nahiji Plamenci, bratstvo u Boljevićima Planina (Planinići ), bratstvo u Trnovu Pobor, bratstvo u Dupilu Pobori, pleme u Boki Pobrežani, star o bratstvo u Herakovićima Podubličani, grana bratstva Rajićevića Podubličani (Markovići) u L uštici Podubličani (Ševaljevići) u Novom "Pop", predak bratstva Popovića-Herakovića u Njeguši a Pop Vučeta, predak Žutkovića, Stanišića i Radovića u Njegušima Pop Jakov, predak Popovića u njem Kraju cuckom Pop Janko, predak Popovića-Lipljana Pop Nikola Radonjić (pop Žuti, p op Žutko), predak bratstva Žutkovica u Njegušima Popivode, bratstvo u Lješevu Stupu Popo vići, bratstvo u Donjoj Zeti Popovići, bratstvo u Stanisaljićima Popovići, rod u Dubu Po povići, rod u Ćeklićima Popovići, bratstvo u Kčevu Popovići, bratstvo u Brčelima Popovići, ro Sotonićima Popovići, bratstvo u Limljanima Popovići, dio bratstva Jabučana u cetinjskom Donjem Kraju Popovići iz Meduna, Kuči; potomci Marka Miljanova Popovići, bratstvo u Oči nićima Popovići, rod u Gruži Popovići u Bogdašićima Popovići ili Lipljani, bratstvo u Cucama opovići, bratstvo u Nerinu Popovići (Dželetovići), bratstvo u Rajićevićima Popovići, grana br tstva Herakovića u Njegušima Popovići, prezime grane Popovića-Herakovića Popovići - Kašćelani Njegušima Popovići u "Nikšiću" , na Danilovu Gradu, u Hercegovini, Bosni, Carigradu, Bok i Popovići iz sela Tepca (blizu Žabljaka) ñe su došli oko 1740 (pop Stevan) Potkućnice u H erakovićima Počeci, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Pravilovići, bratstvo u Bjelica ma Predišani, bratstvo u Bjelicama Premovići, bratstvo u Cerovu Prentići, staro bratst vo u Prentinu Dolu Preobrežani, grana bratstvene grupe Bajkovića u Cucama Prlje, bra tstvo u Ljubotinju Prorokovići (Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu Proročice ili Proročići, grana bratstva Vučedoljana u Ćeklićima Prosedoljci, bratstvo u Prosenom Dolu Punoš, vla stelin, predak njeguških bratstava Punoševića i Bogdanovića Punoševići, bratstvo u Njegušima unoševići - Bogdanovići vidi Bogdanovići-Punoševići Purlije, bratstvo u Dupilu Purovići (Đuri ), bratstvo u Donjem Zagaraču 216

R Rabas, vidi: Rabasović Rabasović (Rabas), iz Kuča iseljeni u Salapuru (Srbija) Rablj en, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića sa više grana Rabović, Herceg-Novi, po nahočetu Ra bota, u Podgorici Rabošta, Ulcinj Rabren, u Mojdežu (Boka Kotorska), kasnije i kao: Miloradović (Kotlaš) doseljenici iz Popova (Hercegovina); u Bistrici (Mojkovac) i ka o: Rabrenović iz Mekića Kule (Mojkovačkog Stolca), od njih su kod Bijelog Polja; u Gor anskom (Piva) od Pljevalja; Ujnič (Potkrajci), Bijelo Polje ogranak Radmilja iz St oca Rabrenović, Stevanovac (Polja) pa u Mekića Kulu (Mojkovac) jesu ogranak Radmilja iz Stolca, vidi: Rabren; Ujnič (Potkrajci), Bijelo Polje Rabuz, Nikšić Ravić, Lopate (L ijeva Rijeka), Podgorica iselili se kod Novog Pazara; Lopari i Koće, Kuči Ravnolažanin , Piperi kasnije kao: Vukotić, Bolević, Milutinović i Asanović Ravnjak, u Podgorici Ragu s, Herceg-Novi Radaj, Podgorica Radagl, Budva 1550. god. Radak, Podgorica Radako v, u Antibariju (Bar) 1444. god. i Prevlaci (Boka Kotorska) 1742. god. Radaković, Ću rioc i Laće (Bjelopavlići) iz grupe Malonšića; Perast (Boka Kotorska) Radaljević, Krasovic a i Laće (Bjelopavlići); Cetinje Radaljevići, stari rod u Cetinjskom Plemenu Radan, Ni kšić doseljenici iz Ravnih Kotara; Nevesinje, Crkvice (Piva) ranije Jušičanin i kasnije Baturan pa Radan; u Maloj Crnoj Gori (Piva) ranije Baturan iz sela Bacula (Crkvi ce), Piva; Mišići (Sutomore), Bar, ogranak Popovića porijeklom iz Zete Radanić, vidi: Ra danović Radanović, Njeguši (Cetinje) ogranak Popovića-Herakovića; Ćeklići (Cetinje) 16. v. i adanić; od njih u Ceklinu, Karuče i Limljanima (Rijeka Crnojevića); Vranjina (Rijeka C rnojevića) ogranak Kričija iz Gañi (Grañana), Crmnica, porijeklom iz Komana (Podgorica); Tušina (Žabljak) iz Orašja (14. v.); Malta (Sutorina), Herceg-Novi; Perast (Boka Koto rska); Pelinovo (Grbalj) pa u područno Višnjevo, porijeklom iz Hercegovine; Morinj ( Risan) iz Hercegovine; Jošanica i Savina (Risan) 16. v.; iz Zubaca (Trebinje) 1694 . god. a jedni 1694. god. iz Popova (Trebinje); Grbalj iz Stare Crne Gore; Kosta njica (Boka Kotorska) 1698. god. iz Popova (Trebinje); peraška naselja (Boka) iz H ercegovine; Paštrovići (Budva) starosjedioci; Brvenica (Pljevlja); Resnik (Bijelo Po lje) oz Nikšićkih Rudina; u Šašvari (Mañarska) iz Grblja (Boka Kotorska) Radanovići, staro b rastvo u selu Karuču Radanovići, uze brastvo Popovića-Herakovića u Njegušima Radača, u Podgo rici Radašin, Sasovići (Boka Kotorska), izumrli Radašinović, Petrovac na Moru Rade, knez , predak bratstva Radnića Rade, sin Rajiča, pretka Rajićevića u Njegušima Radević, Vasojevići iz grupe Novakovića najbliži Ćekićima od njih u Žarima i Podbišću (Mojkovac); od njih su Bjel jević u Kolašinu; Velika (Plav); Bašče (Rožaje) iz Morače (Kolašin) kao: Radević - Kuruc; Ber ; Šekulari (Berane) iz Lijeve Rijeke, Podgorica rod sa LjubićimaDavidovićima i njihovi m srodnicima; Velika (Plav) ogranak Adrovića; Piperi ogranak Radetića (Petrovića) dose ljenika iz Lutova (Bratonožići), a drugi su ogranak Ljumovića iz grupe Đurkovića; 217

Kosor (Kuči) ogranak Čejovića (Pavićevića) - Drekalovića; Ravča Polje (Bijelo Polje) Radelić, dva 1650. god.; Bjelopavlići 16. v. Radeljić, Martinići (Bjelopavlići) 16. v. Radeljac, Martinići (Bjelopavlići) Radetinac, Radetina (Rožaje) iselili kod Novog Pazara, porije klom su iz Kuča Radenković, Kuči ogranak Vuksanovića iselili u Vagare, na Rogozni; iz Ko lašina odselili u Sabantu (Lepenica), Srbija Radenović, Paštrovići, starosjedioci; Njeguši (Cetinje) 14. v.; Vojno Selo (Plav); Podbišće (Mojkovac) iz Meteha (Plav); Lekovine (Pavino Polje), Bijelo Polje; Plav 1330. god.; Nikšić; Šusteri (Rožaj), od Plava rod Al keksićima u Kočarišu (Štavica), Rožaj; Murino i Moštanica (Plav) starosjedioci Radetina, Moj an (Kuči) iselili u Klimente (Albanija) Radetić, Radetina (Kuči) iselili u Plav; Podgo rica, u Piperima ogranak Petrovića (Lutovaca) od njih su u Rijeci Crnojevića; Momišićima , Mahala i Lakovićima (Zeta) iz Pipera Radecki, Herceg-Novi Radeč, Milati i Novo Sel o (Komani), Podgorica i jedni kao: Perović; Spuž (Bjelopavlići) Radi, u Podgorici Radi bratović, Mokrine i Podi, Herceg-Novi Radivković, u Podgorici i Cetinju i kao: Radif ković Radivović, Ustinja (Kotor) iz Humca (Njeguši), Cetinje srodni su im Baše i Đuraševići u raševićima (Grbalj); Kotor Radivović, rod u Kotoru Radivojević, ogranak Žižića u Drobnjacima; Gračanica (Plav) ogranak Raketića, jedni iselili u Donje Dragačevo kao: Andrić, porijekl om iz Huma Hotskog područje Tuzi; ogranak BabovićaNovakovića u Vasojevićima; iz Pješivaca iselili u Dračiće (Kolubara), Šumadija; iz Kuča odselili u Resnik (Beograd); u Rovcima ( Podgorica) doselili izmeñu Neretve i Cetine kao: Jurijević i Vlatković i oni su od bra tstva Nikšić; iz Humca (Njeguši), Cetinje odselili u Kotor; Strojtenica, Rasova i Femića Krš (Bijelo Polje); Brazilovice (Lajkovac) iz Kozera (Ljig) kao: Kojić-Miljanić Radiv ojević u Kotoru Radijević, Kosijeri (Cetinje) starosjedioci Radilović, Cuce 16. v. Rad imir, Dobrota (Kotor) 16. v. iz Hercegovine a jedni kod Kotora iz Budve Radin, i z Vraćenovića (Nikšić) prešli u Meku Grudu (Bileća) i Šehovine (Hercegovina); u Srpsku Crnju sjeverni Banat) i kao: Monoštorac, potomci Jova (pa Jovin, od Jova i Racka - Racko v i Rada - Radin) oni su porijeklom iz Crne Gore Radina, u Podgorici Radinović, Ve lika i Brzojevice (Plav) u 14. v.; Goričani (Bijelo Polje), Berislavcima, Bistrica , Kurilo, Golubovci (Zeta) i područnim Vukosavcima i Grbovcima, ogranak Abramovića i z Bjelice (Cetinje); Zaton (Bijelo Polje); Paštrovići; u Ulcinj (1910. god.) došli iz Vrake (Frake), Albanija, a tamo iz Radin Dola (Cetinje); Morinj (Risan); Kotor i susjedni Škaljari; Radovanovići i Krtole (Tivat), potomci su Dapca, doseljenika iz Albanije u 16. v.; Bijela, Herceg-Novi doseljenici iz Skadra (Albanija); Dobrota (Kotor); Kotor 1437. god. Radisavljević, Sopoćane (Nova Varoš) kao: Ilić došli iz Korita (Bijelo Polje); Grahovo (Rožaje) Radić, u Vasojevićima ogranak Neradovića (Raketića), gran a Lopoćana, drugi kod Andrijevice i Berana su iz Kuča. Neki se, još 1485. god. pominju u Buče (Budima), Berane; Radlje (Sokolska nahija), Srbija iz Mratinja (Piva) pori jeklom od Livna (Hercegovina); Brajkovac (Šumadijska Kolubara) porijeklom iz Rovac a (Podgorica) i kao: Avruz; Đuraševići (Tivat), vidi: Čarnojević; Bijela i Kotor (Boka Kot orska) Radifković, vidi: Radivković, u Podgorici i Cetinju Radica, Perast (Boka Koto rska) Radičević, Njeguši (Cetinje) 1489. god.; Kčevo (Čevo); u Velestovu naseljima: Bajram ovici i kod crkve Velestova kao: Radičević - Mrvaljević, u Makljenu kao: Radičević - Mićunov ić i u Stražnici 218

kao: Radičević - Abramović; Budva u 15. v.; Orahovice (Kotor); u Berislavcima (Zeta) R adičev potomak u (14. v.) doselio iz Lješa (neko vrijeme u Draču) i Grudama (Tuzi). Od njih su u: Podgorici, Dalmaciji i Todor Aleksin ode u Slavonski Brod i sin Bran ko u Beč, posmrtni ostaci na Stražilovo (Sremski Karlovci); Bjelopoljska Bistrica 14 70. god.; Goričani Zeta i Podgorica, sišli (1761. god.) i Cetinju iz Gruda (Tuzi). O d njihovih Fila (bratstva) Nešov je (1832. god.) prešao na Cetinje; Njeguši (Cetinje) 1452. god.; Berislavci (Zeta) ogranak Andrića (Lambuljića), od kojih je i pjesnik Br anko. Od njih su u Podgorici, porijeklom sa Kosova; Gorica, Lužani, Mataguži i Golub ovci (Zeta) potiču od Martinovića iz Bajica (Cetinje) i kasnije kao: Raičević. Od njih u Vraki (Skadar), vidi: Raičević u Zeti; Zaostro i Lužac (Berane) ogranak Đuraškovića (Đurñeva iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Bijelo Polje i područna Bistrica; u Đuraševićima (Tivat) i z Stare Crne Gore Radičevići - Abramovići, bratstvo u Velestovu Radičevići - Mićunovići, brat tvo u Velestovu Radičevići - Mrvaljevići, bratstvo u Velestovu Radiči, Nikolj Pazar i Si panja (Bijelo Polje) Radičić, Berislavci (Zeta), ogranak Brajovića iz Bjelopavlića, od n jih u Podgorici Radičković (Davidović), u Zeti i kao: Živković, od kojih su iz Vranja u Vr aki (Skadar), Cetinju i Srbiji kao: Davidović Radiš, Začir (Rijeka Crnojevića), došli su i z Šestana (Krajina) Radišević, ogranak Đurovića u Pješivcima, od njih su u Podgorici Radišić, ne (Nikšić) u 15. v., Podgorici, Gracu (Lješkopolje), Podgorica; Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića) porijeklom iz Kavaje (Albanija) i kasnije kao: Kavaja, od njih su u La stvi (Tivat), Anadoliji (Turska); Kotoru; Cuce (Cetinje) Radišković, Dragovići u Kraji ni, porijeklom su iz Čeva (Cetinje) Radman, u Risnu, Mojdežu (Boka Kotorska); u Zaga raču (Danilovgrad), kasnije Radmanović, ranije Radmanov iz Kućišta (Pelev Brijeg), Brato nožići Radman, predak bratstva Radmanovića u Zagaraču Radmanov, vidi: Radman Radmanović, v idi: Radman Radmanovići , staro bratstvo u selu Mircu Radmanovići , grupa bratstava u Zagaraču Radmanovići - Dubravljani - Pesici, bratstvo u Zagaraču Radmanovići - Dubravl jani - Vujovici, bratstvo u Zagaraču Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Zagaraču Ra dmanovići - Dubravljani - Ičevići, bratstvo u Zagaraču Radmanovići - Dubravljani - Nikolići, bratstvo u Zagaraču Radmanovići - Đurići u Zagaraču Radmanovići - Đurići - Velimirovići, bra u Zagaraču Radmanovići - Đurići - Otaševići, bratstvo u Zagaraču Radmanovići - Đurići - Stam "Miloševici"), bratstvo u Zagaraču Radmanovići - Đurići - Ćupići, bratstvo u Zagaraču Radmano - Đurići - Šćepanovići, bratstvo u Zagaraču Radmilović, Oputne Rudine (Nikšić) Radnići (Jovan ratstvo na Njegušima Radnići, grana bratstva Kaluñerovića u Ćeklićima Radovanić (Đurašević), j Ržanici, vidi: Đurašković Radovanović, od Dučića u Kučima. Od njih u Piperima; Od Srezojevi Rovaca (ogranak Vlahovića) kao: Radovanović (Ilančić) u Gornjoj Jablanici (južna Srbija); od Radovana, Lješevog (sina Krstića Leskina), kasnije Tatar u Ceklinu Radović, Završje, Vrba, Ostojići, Rasovača, Tupci, Žin, Krnjača, Zaostro, Meljak i Džurevo (Pljevlja); Bjel ojevice i Lepenac (Mojkovac); Riñani (Nikšić); u Zupcima (Trebinje) i kao: Radović - Kis in iz Cuca (Cetinje); pa u Gornjim Tulima kao: Kisin (po Bogdanu Kisinom Radoviću) , 219

Otašević, a u Grabu (Zupci) kao: Kuraica i Šaraba; Nevesinje (Hercegovina), potomci Mr njavčevića iz Riñana (Nikšić); Meljak (Šumadijska Kolubara) i kao: Mihailović iz Morače (Crna ra); Kamenari i Savina, Herceg-Novi; Vir na ostrvu Pag, doselili se iz Dobrote, Herceg-Novi; Cetinje; Kosijeri i Đinovići (Cetinje), srodnici Rajkovića i Latkovića, por ijeklom iz Pipera. Od njih su u Podgorici i Srbiji; Prijeradi (Grbalj) u 16. v. porijeklom su iz Cuca (Cetinje); u 16. HercegNovom iz Morače (Kolašin); Zaljutnica ( Golija), Nikšić od Herceg-Novog; ogranak Reževića u Paštrovićima, sišli iz Stare Crne Gore, o njih su u Podgorici, Srbiji, Vir na ostrvu Pag; kod Nikšića; Orah, Prage, Šipačno, a u malom Brezoviku od 1878. god. iz Ćeklića (Cetinje); u Podgoricu iz Kokota (Lješkopolje ), drugi iz Gračanice (Hercegovina) a treći iz Stare Srbije (Raška); Bar; Bijelo Polje ; Pape i Vrneška Dolina (Bijelo Polje), starosjedioci; Kruševice, Herceg-Novi; Dobro ta (Kotor); Ratiševina, Herceg-Novi, došli iz Popova (Hercegovina); Bare Radovića (Mor ača), Kolašin, potomci Bogićevi, ranije Rakočević, porijeklom sa Kosova, a tamo od Ohrida (Makedonija), od kojih su u: Crnom Vrhu (Berane), Tomaševu (Pavino Polje), Bijelo Polje, Tutiću (Leskovac); Gornji Sutivan (Tivat); u Kolašin došli iz Pljevalja i jedni preñu u Podgoricu; Ravna Rijeka i susjedna varoš Bijelo Polje, porijeklom iz Kuča, sr odnici Vujačića; Momišići (Podgorica), porijeklom iz Gračanice (Gacko), srodnici tamošnjih Đu išića i Raičkovića; u Podgorici su od Adžiametovići, od kojih su u Donjem Ćurilu (Bjelopavlić u Podgorici i Lješkopolju ogranak Tujkovića, porijeklom sa Kosova; Gornja Gorica (Z eta) grana Miranovića; Goričani i Mataguži (Zeta) grana Klikovaca, porijeklom Kuči; Radu lići (Bihor), Bijelo Polje došli iz Morače (Kolašin); Zaljutnice (Golija), Nikšić, došli iz K uševice (Hercegovina), potomci su Potolića iz Pješivaca. Od ovih iz Kruševice (kapetan N ikola) prešao je u Nikšić (naselje Mušovina) oko 1880. god.;Radovići (Tivat) došli iz Stare Crne Gore u 17. v.; Zabrñe, Klinci, Porto Rose, Prijeradi i Ljuštica (Grbalj); Kaste l Lastva (Petrovac na Moru) i Medini (Budva) sišli iz centralne Crne Gore; Đuraševići (T ivat) u 15. v. sišli iz Stare Crne Gore kao: Rajičković; Savina i Kamenari, Herceg-Nov i (1687. god.) došli iz Bjelopavlića; Kruševice i Ubli (Krivošije), Herceg-Novi; na desn oj obali rijeke Bijela (Polja i Malinska), Javorje, grana Miloševića u Drobnjacima, od njih su kod Bijelog Polja. Pripadaju prvim Novljanima(Miloševićima) koji su prešli iz Banjana u Drobnjake, Milinsko (prvi pomen 1685. god.), njihovih ima kod Mojko vca, i u drugim krajevima; Mahala (Zeta) porijeklom iz Orahova (Kuči); na području P ljevalja; iz Crljenice prešli u područna sela, Vrbu, Metaljku, Krnjaču, drugi su u: Žinu , Zaostrom, Krnjači i Curovu; Radulići i Jagorče (Bijelo Polje); Jasenica (Vrbica), Sr bija, doseljenici iz Bijelo Polja (Polimlje); Zagonje, uz Skadarsko jezero (Kraj ina), sišli iz Selaca (Gornja Krajina), a tamo iz Klimenata (sjeverna Albanija); K rtole (Grbalj), ogranak Dapčevića, doseljenika (u 16. v.) iz Albanije; Bajkovići, Kame nice i Igalo, Herceg-Novi doseljenici iz Hercegovine; u Rijeku Riježevića (Paštrovići) u 13. v. došli iz Stare Crne Gore; Velje Selo (Bar) pa prešli u područno Ravno i Kunje (Ulcinj); Rovca, od kojih su u Rijeci Crojevića; u Pješivcima su ogranak Nikčevića; u Go rnjoj Gorici (Podgorica) ogranak su Marinovića iz Zete; Ispod Pustog žala u Dobrom p ijesku (Paštrovići), ranije kao: Drobnić; Tivat; u Radovićima (Zaton), Bijelo Polje, sro dnici Lutovcima; u Paštrovićima, ogranak Naletića, kasnije jedni od njih kao: Nobil; u Željučku (Hercegovina), ogranak Abramovića iz Bjelica (Cetinje); Morin (Morinj), Risa n; Male Cuce (Cetinje), porijeklom iz Kuča, prešli u Hercegovinu; u Vlaškoj (Rumunija) potomci trećeg Rajičeva sina kao: Radović (Bošković), iz Kopita (Rajićevići), Cetinje, ogran k Penda-Rajićevića; Kavač (Kotor) i kao: Radonić, ogranak Radonjića sa Njeguša (Cetinje); Gr adac (Lješnjani), Podgorica; ogranak Gvozdenovića u Gluhom Dolu, a u Sotonićima (Crmni ca) kao: Radović "Kudin"; Limljani (Crmnica); Bajice (Dubovik), Cetinje, došli iz Do njeg Kraja (Cetinje) a tamo iz Carevskog Dola (Miške), Ozrinići (Kčevo), ogranak Radul ovića, doseljenika iz Čaraña (Golija), starinom sa Kosova; u Nikšiću, ranije Proročin (Proroč ca) iz Vučjeg Dola (Ćeklići), Cetinje; u Nevesinju (Hercegovina) u Gornjim Breznama (P iva), starinom iz Kuča; 1) Donja Brezna, Jerenjići i Mratinje (Piva), 2) Vrijeg (Piv a) došli iz Velinića (Prekotarje) od ovih su Čavić u Šarićima (Mratinje), Piva, 3) Borkovići Piva) ogranak su Čavića, 4) u Mratinju i Crkvičkom Polju od Lalovića iz grupe Branilovića, 5) u Sojicama (Glasinac) iz Pive; Miljanići i Muževice (Banjani), Nikšić i Mojkovac ogr anak Miljanića iz Miljanića (Banjani); iz Veljeg Dubokog (Rovca) otišli u Srbiju; Crni Vrh (Berane), doseljenici iz Morače (Kolašin); Kotor; u Drobnjacima, ranije Krsmano vić; Rijeka 220

Crnojevića i kao: Rovčanin, porijeklom iz Rovaca (Podgorica); Bar; Bijelo Polje i po dručna Bistrica; kod Nevesinja (Hercegovina), srodnici Vujačića u Grahovu (Nikšić), porije klom iz Kuča; Kruševice, Herceg-Novi; u Bjelopavlićima: ogranak Raspopovića (Popovića), po tomak Šarca (Šarenaca), Vlastelinovića iz Plane (Bileća); u Ćuriocu, starinci navodno iz L ješkopolja, Martinića Gostilje, Ostroški krš, Srednja Glavica, Prentina Glavica, i na Bi jelom Brijegu, od njih su u Kamenarima i Savini, Herceg-Novi, Gradac (Valjevo), Barajevo (Šumadija), Kovačevac (Mladenovac), Goričanima i Lajkovićima (Zeta), Samokovu ( Rusija); Šavnik (Polje Radovića) i Bijela; ostrvo Vir (Zadar) došli iz Dobrote (Kotor) ; iz Martinića (Bjelopavlići) iseljeni u Gornju Tušinju (Bare Sirovačke), Šavnik, kasnije Krsmanović; Pavino Polje (Bijelo Polje) i kao: Radović Ćinpur Radovići, bratstvo u Gracu Radovići, grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu Radovići, bratstvo u Kosijerima R adovići, grana bratstva Ozrinića u Bajicama Radovići, grana bratstva Radonjića u Njegušima Radovići, u Nikšiću Radovići, bratstvo u Stubici Radovići ("Kudini"), bratstvo u Sotonićima Radovići (Basovici), grana bratstva Penda u selu Kopitu Radovići, staro bratstvo u Donjem Kraju u Limljanima Radovići u Hercegovini Radovići iz Pive (Borkovići, Babići), s tarosjedioci - rod s Delićima Radovići iz Pive (Mratinje, D.Crkvice, Miloševići), rod s Ča vićima s Pišča Radovići (Bašovići) u Vlaškoj Radovičić, Sasovići, Herceg-Novi Radovčić, Kamen ovi; Ulcinj 1887. god. Radogostov, Kotor Radogostić, Kotor Radoević, Kosanice (Pljev lja) Radoičić, u Nikšiću i kao: Radojičić, došli iz Hercegovine; u Podgoricu iz Morače Radoje ijanov sin, predak bratstva Kosanovića i Otaševića Radoje Gojkov, predak bratstva Rado jevića Radojević, Timar (Žabljak), Drobnjaci, ogranak Bulatovića iz Rovaca, grana Nikšića; M okro (Šavnik), Drobnjaci potomci Radoje Babića - Toljića, od Nikšića, starina doseljenika u Gornje Polje, Šipačno i Župa (Nikšić), potomci Tolja, doseljenika iz Kčeva (Čeva - Ozrinići Cetinje, od njih su u Mokrome (Šavnik), Drencu (Gajtan), južna Srbija oko 1879. god. ; Bare (Žabljak), Drobnjak, doselili iz Jasenova Polja (Morača), a tamo iz Popova (H ercegovina), od njih su kod Mojkovca; Brezna (Piva) srodnici Durutovića i Todorovića doselili iz Kčeva (Čeva), Cetinje, jedni siñu u Šipačno a jedni iz Brezana presele se (18 09. god.) u Nedžariće (Sarajevo), Barovima (Morači), Bistrici, Bjelojevićima i Lepencu ( Potarje), Pljevlja; Kotor oko 1335. god.; Cetinje 1489. god. i 1889. god.; Milja nići, Dubočke i Radojevići (Banjani), Nikšić, vidi: Kosanović, njihovi srodnici su u Kamenom , Herceg-Novi oko 1692. god.; Nikšićko Prekovoñe; Veliki Šenj, Beleševac i R.S., Dobrača u L epenici (Šumadija) došli iz Morače (Crna Gora); Ćelije (Šumadijska Kolubara), porijeklom i z Vasojevića; Jelovik (Jesenice), Srbija, došli iz Bijelog Polja (Polimlje); Čukarevac (Gruža), Kragujevac i kao: Koturović iz Bihora (Bijelo Polje); Javor, pa Senj i Rop očevo (Mladenovac), porijeklom iz Vasojevića; Begaljice (Beograd) 1878. god. doselil i iz Bjelopavlića; Podrinje (Mačva), porijeklom iz Pive; Podi, Herceg-Novi oko 1692. god. došli iz Korjenića (Trebinje); u Lutovu (Kolašin); Vojkovići (Ćeklići), Cetinje ograna k Marojevića (od Radoja Gojakova), njihovi ogranci su: Mitrović, zatim Jovetić ("Baile "), Vuksanović, Mijušković, te Stojanović kojih ima u: Crmnici, Gornjem Polju (Nikšić), Podr inju (Mačva), u Mostaru, Kruševicama, Herceg-Novi i Brajićima (Budva) od 16. v.; Marko vine (Cetinje); u Piperima, porijeklom iz Lutova (Bratonožići); iz Vraneša (Bijelo Pol je), odseljeni u Metohiju; Gradina 221

(Šaranci), Drobnjak, iz Čeva (Cetinje) u Lješkopolje, pa u Liješnje (Rovca), te jedni pr ežu u Čavanj (Zatarje) Radojevići, rod koji se pominje u poveljama Ivana Crnojevića Rado jevići, grana bratstva Marojevića u Ćeklićima Radojevići iz Pive (G.Brezna), s Čeva iz Crne Gore Radojičić, u Nikšiću i kao: Radoičić; Petrušinovići (Bjelopavlići), Vitasojevići i Selim ci), od njih su u: Orjoj Luci (Danilovgrad), Peći (Metohija), Prištini (Kosovo) i Cr venki (Bačka); Stabna i Kovači (Piva) ogranak Branilovića, od njih kod Nevesinja (Herc egovina), na Glasincu (Romanija) i u Srbiji; Nikšićka Trepča i Nikšić iz Krivošića a ondje 16 2. god. iz Nevesinja, jedni su iz Krivošija odselili u Mačaj (Čako), Argentina; Ulcinj (1895. god.) iz Hercegovine; Mala Crna Gora (ušće Sušice u Taru), ogranak Sandića (Dakića ); Straševina i Gornje Polje (Nikšić) Radojičići, bratstvo u Vitasovicima Radojičići, bratstv u Selistima pjesivackim Radojičići iz Pive (Stabna, Kovaci -zaseok Stabna), starosj edioci Radojčić, Sasovići, Boka Kotorska (1692. god.) iz Nevesinja Radojković, Ćeklići i Nje guši (Cetinje) 15. v. Radoman, Bironjske Rupe (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića pa podr učni Mužovići i Braćene (Crmnica) doseljenici od Banjske (Kosovo), porijeklom iz Makedon ije (Ovče Polje), razgranati; Žabljak na Skadarskom jezeru; Njeguši (Cetinje) Radomani , bratstvo u Ljubotinju Radomani, bratstvo u Podgoru Radomanović, Njeguši 15. v. Rad omir, u Grañanima i Radomiru - Vojvodić i Dobrota (Boka Kotorska) Radomiri, bratstvo u Dobroti Radomirović (Milić), Tozi i Zaljut (Pljevlja) iz Vinicke (Berane); Kovači ( Boka Kotorska) iz Hercegovine Radonić (Lavčić - Lapčić), ranije: Borilović, u Bajicama (Ceti nje) od njih: Kotor, Škaljari, Kuči, od njih u Zabrñe (Sutomore), Bar i kao: Radonjić; N jeguši (Cetinje) ranije Guvernadurović, od njih su u: Rosići (Tivat), Kavoč i Prijeradi (Grbalj), Ubli, Herceg-Novi, Bosna, Mol (Bačka); Krtolska naseljabalj; Peraška nasel ja iz Stare Crne Gore; i kao: Guvernadurović (Radonić) iz Njeguša; Podi, Herceg-Novi i z Popova (Hercegovina); Đenovići i Kuti, Herceg-Novi 1687. god. iz Gornje Morače; Prij eradi (Grbalj) 9. v.; Morinj (Risan) iz Crne Gore Radonići, bratstvo u Srednjim Ma inama Radonići u Kavaču Radonić - Governadurović u Prijeradima Radoničić, Ubli, Herceg-Novi 1692. god. iz Popova (Hercegovina); Herceg-Novi; Dobrota (Kotor) 16. v. iz Herce govine; Prčanj (Boka Kotorska) Radončić, Gusinje, ogranak Adžijatovića; Podgorica; Nikšić; Bi elo Polje i područni Resnik; ogranak Baskića u Đuraševićima (Grbalj); Herceg-Novi Radončići p rijeklom iz plemena Kuč, iz sela Orahova, predak Radonja je primio islam i njegovi potomci se nazvaše Radončićima, koji su muslimani u Gusinju. Od Radončića su ogranci Rašići, Malagići, Zukovići i Avdići. Radonja, predak bratstva Bandića u Komanima Radonja Rajičev ( "serdar Radonja"), predak Radonjića - Rajićevića u Njegušima Radonjić, Nikšić; u Piperima ran je Komnenović; od 1857. god. potomci Radonje iz Kuča; Njeguši (Cetinje), potomci Raičevi jedni kasnije Raićević doseljenici iz Gacka jedni i kao: Rajić, a drugi i kao: Radonj ić - Stanišić i drugi, kao ogranci Rajićevića (Rajića); u Komanima su grana Bezdanovića - Rad lovića od njih u Smriječu (Piva); Proganovići (Podgorica); Crmnica 16. v.; Nikšićka Župa i k ao: Babić - Toljić iselili se oko 1855. god. u Mokro (Šavnik) vidi: Radonić, i kao: Rado jević; Mokro (Šavnik) ogranak Kalabića; Bijela (Šavnik) ogranak Vulovića; Riñane (Nikšić) 15. ; Pali (Bijelo Polje); Vasojevići ogranak Šoškića; Berane; Kuči iz grupe Drekalovića nastanj eni u Balabane i Golubovcima i Mahali (Zeta); Sutomoru (Bar); Podgorica; Bar; Bj elopavlići 222

grana Petruševića grupa Mitrovića a drugi iz Bjelopavlića kao: Mrñen iselili se u Zetu; Ma hala (Donja Zeta); iz Njeguša doselili u Perast 1438. god.; Ugnji (Cetinje) 1601. god.; pa Gošić (Boka Kotorska) i Mol (Bačka); drugi u Odesi (Ukrajina), Bosnu i Dalmac iju; Maine (Budva) od Borilovića iz Bajica (Cetinje) Radonjići, bratstvo u Boki Rado njići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Radonjići, rod bratstva "Bandića" u Komanima Radonjići u Molu u Bačkoj Radonjići, grana bratstva Rajičevića u Njegušima Radonjići - selo Jasenova, Donja Morača (doselili iz Popova Polja, Hercegovina). Danas ih ima u Podgorici, B eogradu, Novom Sadu, i jedan mali broj koji je ostao da živi u Jasenovi Radonjičić, og ranak Oraovaca - Nenada iz Kuča odselili u Gusinje Radonjčić (Radonjica), ogranak Vujoše vića iz grupe Đurñevića - Mrnjavčevića odselili kod Gusinja a kao: Đurñević iselili u 16. v. jane (Nikšić), kod Kosovske Mitrovice; Gusinje Radosavljević, Vasojevići grana Novakovića iz Pješivaca iselili se u Srbiju; grana Trebješana, kod Nikšića Radosavović, Bezjova i Kržan ja (Kuči); Vasojevići ogranak Miloševića - Lopoćana Radosalić, Riñane (Nikšić) 15. v.; Banjan kšić) 15. v.; Njeguši (Cetinje) 15. v. i područno Dobro Selo Radohnić, 1589. god. u Brajićim a (Budva) Radoč, Nikšić Radoš, Piperi; Začir, Rijeka Crnojevića Radošević, Riñani i Gornje Po Nikšić) 15. v. i kao: Brñanin - Raičević; iz Pive u drugoj polovini 18. v. odselili se u G ružu (Kragujevac); Seoštica (Bratonožići); Požari (Bjelopavlići) potomci Bijelog Pavla, od n jih su kod Rijeke Crnojevića; Rovca porijeklom iz Drobnjaka odselili se u Šekulare ( Berane), ranije Ćetković potomci Ćetka Cerovića iz Tušine (Žabljak); Prijevor (Tivat) iz Sta re Crne Gore; Azanja (Gornji Bihor), Bijelo Polje ogranak Vukajlovića Radtović, Koto r Radula, Bar Radulović, u selima Komana (Podgorica) i jedni u Podgorici; u Banovo m kopitu, Gostilju i Lužnici (Bjelopavlići) po zetskom knezu Radulu i kao: Hirsović; n a Slatini Simonović (po Simeonu Mirotočivom) razgranati kao: Radulović i u: Kosovu Lug u i Grliću (Bjelopavlići); Parage (Nikšić); Markovići (Budva); Ponari, Goričani, Mahala i Ma taguži (Zeta); u Bjelopavlićima jedni grana Matijaševića a drugi u Slatini i Višu ranije k ao: Kusalović; a u područnim Pažićima od Pejovića ranije Simonović, drugi Radulovići su grana Kaluñerovića;ogranak Kaluñerovića iselili sa Glavice u Bjelopavlićima u Ćekliće i Miške (Čevo tinje odselili se u Bajice kao: Radović i Perović; Bašino Selo (Čevo), Cetinje iselili u Milojeviće, Drnovštici i Veliki Orani Do (Pješivci) i kao: Radulović - Gavrilović "Spica" ; Rubeža (Nikšić) grana Trebješana iselili se u Tepca (Žabljak); u Šavniku ogranak Abazovića; u Rovcima (Podgorica) ogranak Vlahovića; Zavrh (Nikšić) i Nikšićko Polje iz Čeva; Žiljevo, Šu Šumići (Nevesinje), Hercegovina i kao: Drljan, došli iz Krivošija (Boka Kotorska) a tam o iz Trešnjevice (izmeñu Danilovgrada i Grahova) ima ih i dalje u Krivošijama; Goslić (G olija), Nikšić iz Nikšićkih Trepača; Stijena Piperska, starosjedioci; Bušnje, Gotovuša, Crlje ica a u Židovićima i Brvenici (Pljevlja) istorodni; Podbišće (Mojkovac); Tepca i Uskoci (Žabljak), od njih su: Džabasan, Badnjar, Jolović, Poturak i Pareñina, i kod Mojkovca po tomci Radula Trepčanina; vidi: Trepčanin; Budimlja (Berane); grana Laketića - Lopoćana u Vasojevićima; Velika i Plav iz Šaljana (Šalje), Albanija; u Zeti (Ponari i Mahala) iz Komana; Šćepovića kuće, Zabjelo, Momišići i Grabovci (Zeta) iz Lješanskog područja;Pošćenje (Žabljak) ogranak Vojinovića, grana Abazovića; Vučji Do (Ćeklići), Cetinje ogranak Vickovića (opšte Vučedoljana) doseljenih ispod Orline (Gacko) "pod Ikoviće i Krajnjem Dolu" pa u Vuči Do; Bašina Selo Cuce (Čevo sada), Cetinje iselili u Krivošije Jezera (Ćeklići), Cetinj e ogranak Jovanovića iz grupe Petrovića, potomci Petra doseljenika iz Bjelopavlića, od njih su u: Gornje Polje (Nikšić) kao: Puranović i u Nikšićkom Polju; kod Nikšića; Vir, Rasto ac i Šipačno iz Ćeklića 223

(Cetinje) a u Šume došli iz Cuca (Cetinje); Nikšićka Župa pa u Staru Varoš (Loznica); Stoliv (Kotor) kao: Bošković, Perast, Prčanj i Dobrota (Boka Kotorska); Podgorica; Bar; Bore te (Budva) i Muo (Kotor); Mojdež i Tvrdoš (Boka Kotorska) iz Popova (Hercegovina); P eraška naselja (Boka Kotorska) iz Stare Crne Gore; Podi, Herceg-Novi; Mul (Tivat) iz Hercegovine; Stoliv (Boka Kotorska) iz Spile (Trebinje); Savina i Meljine, He rceg-Novi; Morinj (Risan) Radulovići, staro prezime Perovića i Radovića u Bajicama Rad ulovići, bratstvo u Komanima Radulovići, grana bratstva Vickovica u Ćeklićima Radulovići, bratstvo u Pješivcima " Radulovići " - Gavrilovići, bratstvo u Pješivcima Radulovići, brat stvo u Bjelopavlićima Radulovići, bratstvo u Krivošijama Radulovići (sa Bojanićima), staro bratstvo u Bašinu Selu Radulovići (Petrovići), bratstvo u Ćeklićima Raduljević, Njeguši (Cet nje) Radunović, Progonovići i Farmaci (Varmaci - Lješnjani), Podgorica i u toj varoši, o d njih su u Kosijerima kod Rijeke Crnojevića, doseljeni od Lješa (Albanija); Lutovo (Bratonožići) iselili u Pipere; iz Kuča iselili u Bar i kao: Tomašević u Vasojevićima: Slati na i Peovac (Andrijevica); Beranima 1890. god.; ogranak Labovića iz grane Novakovića , zvani Drndar; grana Raketića Lopoćana; grana Novakovića kasnije Limljanci i Radonjić; Nikšić; vidi: Laković (Radunović) u Požaru; Podgorica; iz Biševa (Bijelo Polje) odselili i u Takovo (Aranñelovac) Radunovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Radunčić, Herceg-Novi i pod ručni Mojdež Radusin, a, Buronje (Podgorica) iselili u Dušiće (Rijeka Crnojevića) a u Šilović ma izumrli; Krtole (Grbalj) Radusini, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Radusinović, Gran ice (Nikšić); Podgorica; Lješnjani iselili u Drušiše (Rijeka Crnojevića) i Grbavci (Zeta) Ra gam, i, Donji Oblik (Ulcinj) doselili iz Ragama sa lijeve obale Bojane Rañenković, P aštrovići, starosjedioci Rañenović, Vranjina (Rijeka Crnojevića) iz Bukovika (Crmnica), od njih su u Grblju; Paštrovići; Budva; Bar; Kotor; Kosovska Mitrovica (u 8. v.) od nj ih su u Prijevor (Grbalj) a dalje u Škaljare (Kotor) Raević od Rao (Rajo), najstarij i sin Vasa rodonačelnika Vasojevića, vidi: Rajević Raž, Bar Ražač, Škaljari (Kotor) Ražnatovi kao: Vuličević u 17. v.), Dobrska Sela (Rijeka Crnojevića), ranije Gornjak, porijeklom ispod Klimova - Klimenti (Klimendi), Albanija, od njih su u Podgorici, Ulcinju, Zeti i kao: Ražnjatović Ražnatovići iz Ceklinske nahije (sela: Rijeka Crnojevića, Dujeva, Šin ñon, Prevlaka, Drušići, Dodoši...) Razdrokić, Nikšić Razić, ogranak Radonjića u Vučice ( ići) Razići, porijeklo od Raze Kalimanovog, koji je u svoje vrijeme posjedovao čitav p redio današnjeg Danilovgrada i veliki dio bjelopavlićke ravnice. Bratstvo se nalazi u selu Vučica, pored Danilovgrada, Bjelopavlići Railić, Ostrog i Rožac (Bjelopavlići) iz D abojevića; Meštrevac (Pljevlja) Raivan, Kotor Raičević, ogranak Spaića (Spahić) ranije Đuriči ucama (Cetinje), odselili u Police (Trebinje); Rošca (Bjelopavlići), starinci od nji h su kod Berana i u Vražegrmcima označeni i kao: Vražegrmac i Lučić ogranak Stanišića iz Bjel pavlića odselili se kod Prokuplja (Srbija); grana Raketića Lopoćana; Selišta (Pješivci); V ir (Nikšić) i kao: Brñanin, vidi: Radošević; Nikšić i susjedni 224

Ozrinić, jedni (Radojevi sinovi) u Aljasku, Čikago i Rusiju; Lepetane (Boka Kotorska ); Vasojevići ogranak Katanića iz grupe Kovačevića; i Bajice (Raičeva dola), Cetinje ranij e Martinović, u Zeti potomci Raiča Jova Martinova iselili u Bandiće (Komani) pop Ivan pa sin Raič Ivanov. Njegovi potomci i u Zetu kao: Čigalj; u Trnovu (podnožje Jahorine) , Spuž, Lješkopolje, Gornju Goricu, Lužane, Berislavce, Golubovce i Mataguže (Zeta) i u Podgorici i Zatrijebaču, Doljani, od njih oko 1750. god. u Vraku (Stari Borič - Vezi rov Borič - Vezirov Carski Has), Skadar i kao: Raičević, Martinović - Petrović (potomci Ba trića Martinova) njihovi ogranci: Maslarica (Maslovarica), od njih u: Srbiju a Rat ković, Andrović, Bošković, Stojović, Maslovarić (Maslarica) i Todorović u Zeti; srodnici Pira jića i Piranića; Raičević Golubovci i Berislavcima (Zeta), od njih su u Katalipe (Argent ina), Slavonskom Brodu; Trnovu (Sarajevo), Kruševac (Srbija) pa u Bugarskoj, Grčkoj, Turskoj, Bihoru (Bijelo Polje) od Gusinja (Gornje Polimlje); ogranak Prebiračevića iz Pećarske (Bijelo Polje) odselili u Jasenicu, Jezero i Trešnjevcu (Sjenica); Oraho vac (Bijelo Polje) doselili iz Sretine (Prošćenje), Mojkovac; Bajkovina (Mojkovac) o granak Miloševića najsrodniji Zunkovićima; Ozrinići (Nikšić) iselili u Pivu oko 1900. god.; Zagarač (Danilovgrad); Bar; Deljani (Gusinje) iz Zatrijebača (Kuči), tu iz Lješkopolja k ao: Deljanin (ogranci: Perkovića, Ljuljaševića i Mujovića); u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) 1582. god. pripadaju Raičevićima (Martinovićima) iz Bajica (Cetinje), vidi: Martinović u Komanima Raičevići, rod u Policama kod Trebinja Raičevići, rod u Lješkopolju (Donja i Gor nja Gorica, Tološi, Vranjići i Podgorica i u Zeti Raičić, u Rošcima i Ostrogu (Bjelopavlići) Raičković, Lužani (Lješkopolje) od njih u Podgorici i Botun (Zeta), iz Graca (Lješkopolje ), od njih su u Sekulićima (Bjelopavlići); u Podgorici sa Zlatice (Kuči) Raičkovići iz Lješa nske nahije (sela Gradac i Parci ) Rajavan, Kotor Rajević, Topla i Lučići (Lušci), Herce g-Novi; Nikšić i područni Ozrinići; Gornji Bihor (Bijelo Polje); Vasojevići, potomci Vasov a sina Raja, razgranati na 44 prezimena Rajić, iz Pipera odselili se u Srbiju, pre ci Tanaska Rajića; Morača 1648. god.; Rajićević - Njeguš u Njegušima (Cetinje), doseljenici iz Banjana (Nikšić) kasnije i kao: Rajićević, srodni Herakovićima, od njih su u: Cetinje i Nikšić i kao: Žutković (Rajićević); Drmljani (Grbalj) i kao: Stanišić (Rajićević) a jedni ka ao: Stanišić - Radonjić i kao: Guvernadurović; i kao: Radonjić Gornadurović (Guvernardurović) u Dalmaciji, Bosni i Odesi (Ukrajina); Mol (Bačka) kao: Radonjić - Mali; u Prčanju (Bo ka Kotorska) kao: Čavor (Rajićević); u Rumuniji (Vlaška) kao: Radović - Bašović jesu od Penda (Rajićevića) Rajićević, Njeguši (Rajićevići - Boževica), Cetinje, došli iz Muževica, pod Zlat anom (podnožje planine Njegoš), gdje je rodonačelnik Rajić (Raič) došao (oko 1466. god.) sa područja Gacka (Hercegovina), zajedno sa bratom Herakom. U Njegušima i dalje su od R ajićevića: Radonjić, od kojih su Žitković, Stanišić jedan njihov ogranak Guvernadurović, Podu nin od kojih su Đurović - Bećir (Bećirović), Radović (Radović - Radonjić) i Radović - Bašović raš - Radonjić), Radović (Penada), Čavor, Palamida. Od Podubličana su: Ševaljević, Marković, ap i Ćutka. Od Rajićevića su i Milaš - Rajićević. Od svih ogranaka Rajićevića ima ih u raznim ajevima, što je navedeno uz njihovo prezime. Rajićevići, bratstvo u Krusama Rajićevići, gr upa bratstava u Njegušima Rajićevići (Čavori) na Prčanju Rajićević - Radonjić u Gošiću Rajič, ratstva Rajičevića u Njegušima Rajič Radulović, pop, koji se iz cuckog Donjeg Kraja presel io u Pješivce Rajičević (Raičević), Tepca i okolina Drobnjaka i ako "Trepčanin" iz Nikšićkih pača; Šaranci, Žabljak, ranije Šaranac Rajićević (Vlastelinović) porijeklom iz Plane (Bileća) o: Vlastelinović Milošević najbliži su im Zukovići u područnoj Aluzi; Njeguši (Cetinje) i kao Rajićević; u Miogoštanima (Zagarač), Danilovgrad; ogranak Vuletića u Gluhom Dolu (Crmnica ); Morača 1655. god. 225

Rajičević, grana brastva Vuletića u Gluhom Dolu Rajičevići, rjedji naziv za selo i bratstv o Rajičeviće Rajičevići ("Mijogoštani"), bratstvo u Zagaraču Rajičkovići, grana bratstva Gvoz ovića u Ćeklićima Rajičkovići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji "Rajković", bratstvo u Gluhom Dol Rajković, Bukovik (Crmnica); Njeguši (Cetinje) 15. v.; Kotor iz Debra (Makedonija); u Sokuljama (Šumadijska Kolubara) ogranak Stanojevića (Milića) porijeklom od Nikšića; Ćeklić (15. v.) od njih su u Donjoj Bijeloj (Šavnik); Štedim i Grahovo, Nikšić, Plav oko 1870. god. i područno Vojno Selo iz Bjelopavlića i kao: Vražegrmac; Herceg-Novi po majci; Z abrñe (Luštica), Herceg-Novi; Petrovići (Nikšić) iz Pješivaca; Podgorica; Bar; Konjuhe (Andr ijevica); Brezojevice (Plav); u Plavu; Rogami (Piperi) starosjedioci; u Piperima od kojih iseljeni u Orašje pa u Kosijere (Cetinje), jedni odatle: Ulcinj 1894. go d.; Škare, Otočac i dalje po Lici: Zrinj, Srpsko i Gospić; u Srbiju: Jasenice u Šumadiji kao: Ilić, a u Belosavcima kao: Ivanović, Lavčić kod Čačka Rajkovići, bratstvo u Kosijerima ajkovići, bratstvo čiji su istinski rodonačelnici iz Kosijera (Riječka nahija), gdje je bratstvo, kako i sam autor navodi u rubrici „Plemena u CG“ bilo prilično stiješnjeno i o kruženo drugim plemenima, bez mogućnosti da se širi i ishranjuje, te tim prinuñeno da se iseljava u druge djelove današnje Crne Gore. Osim ovog, čest razlog je bila i krvna osveta, kao u slučaju tri bratstvenika (s porodicama?) koji su napuštili Kosijere n egdje u drugoj polovini XVIII vijeka, a od kojih se jedan, kako priča kazuje, nast anio u Piperima (Rogami i Smokovac - danas brojno bratstvo), drugi otišao u Kuče (sm jestio se u Ublima kučkim i poljima oko Ubal - danas brojno bratstvo), a treći otišao još dalje i smjestio u tadašnjem turskom Hasu (ili Asu) što je zapravo naziv za plavsk o-gusinjsku kotlinu, na način što je posjeo sa svojih čak 9 sinova, veliku površinu na u glavnom istočnoj strani planine Visitor (koja gleda na varoš Plav), i tu zasnovao i danas veliko bratstvo Rajkovića. Vremenom je ipak dobar dio posjeda na Visitoru, k upovinom ili pod pritiskom drugih bratstava koja su imala potrebu da se šire, ustu pljen ili prepušten, čime su Rajkovići potisnuti na prostor velikog sela Brezojevice i prostor koji gravitira selu. U svim knjigama koje obrañuju Vasojeviće kao pleme, a zaista ih ima dosta, meñu kojima i one od Jovana Cvijića i Marka Cemovića, svuda je il i naglašeno da su Rajkovići došljaci, ili nijesu uopšte spomenuti u starosjedilačka bratst va plemena Vasojevića. Što se tiče podatka da je Rajkovića bilo u Bjelopavlićima, meni je nepoznato, ali ostavljam mogućnost da je neki od bratstvenika na putu iz Kosijera odlučio da se tu privremeno nastani, ili trajno, ali se taj dom ugasio, tek u Bjel opavlićima nema Rajkovića s korijenom dužim od par decenija, ako i takvih ima. Radi ko mpletiranja slike o Rajkovićima, valja i dodati da i veliki broj bratstvenika Rajk ovića koji je polovinom XIX vijeka pošao u Šumadiju i osnovao s drugim crnogorskim bra tstvima Kosjerić (po Kosijerima) čini danas ugledno bratstvo u istom mjestu i šire, a od istih Rajkovića iz Kosjerića danas je (2005. godina) i gradonačelnik Kragujevca. Ra jkovići su porijeklom iz plemena Bjelopavlići, naselili su Plav i Gusinje, ima ih pr avoslavne vjere a ima ih i islamske vjere. Rajne, u Baru Rajović, Papratni Do (Pješi vci) od njih u Danilovgradu i Spužu; ogranak Erakovića iz Banjana iselili u Beograd; Nikšić; Herceg-Novi i područna Bijela; potomci Dobrilovića u Dobrskom Selu (Cetinje) od njih su u Podgorici i Donjoj Zeti; Goričani (Zeta) kasnije Ljujković u Vranju i Raj ević (Lampirović) u Skadru. Od Rajovića u Lopatama (Podgorica) i Srbiji; ogranak Dragiše vića u Piperima; Bašča (Rožaj) kao: Rajović - Pejčinović doselili iz Goražda (Berane); Vasoje jedni ogranak Ivanovića - Sjenonežana iz grupe Dabetića, a drugi ogranak Novakovića; Ve liña (Berane) Rajovići, bratstvo u Dolu Rajh, Podgorica Rajčević, Cetinjsko područje 1516. god.; Tivat; Kuti, Herceg-Novi iz Čeva (Cetinje); Škaljari (Kotor); Cuce (Cetinje), od njih u naselja kod Perasta Rajčevići u Perastu Rajčetić, Donja Kržanja (Kuči) ogranak La levića iz grupe Krivodoljana - Milića; Perast (Boka 226

Kotorska) Rajčković (Radović), Đuraševići (Tivat) iz Stare Crne Gore doselili u 15. v. Rak, Bar Rakel, Perast (Boka Kotorska) Raketić, Brskut (Kuči) i u Bratonožićima; Nikšić; iz grupe Lopoćana u Vasojevićima iselili u Štitarice (Mojkovac); ogranak Vladojevića iz Banjana (Nikšić) iselili u Dobra Sela (Drobnjak), ranije Vladojević od kojih su i u Nikšiću Rakić, o granak Lutovaca iz Rovaca odselili u okolinu Berana; ogranak Đurišića u Vasojevićima; Ra kića Kuće (Zeta), od njih su u Podgorici; Tuzi; Bratonožići, od njih su u Podgorici Rakl in, Kaluñerac (Paštrovići) Rakljović, Plav Raknić, Brčeli (Crmnica) Raknići, bratstvo u Brčel Raković, u Kučima ranije Dučić, od njih su u Lubnici, Lužnice i Kurikuće (Berane); Bašče (Ro , vidi: Garović; Nikšić; Ulcinj (1890. god.) doselili iz Zete; u Gošićima (Zeta) ogranak K aluñerovića; Bistrica (Mojkovac) ranije Bošković doseljenici iz Grblja, od njih su u Rud inice (Piva) kao: Nedić; Počivala (Miruše), Nikšić; Boljanine, Rasova i Resnik (Bijelo Pol je) iz Vasojevića; Golubovci (Zeta) iz Klimenata (Albanija); Prijeradi (Grbalj) su iz Stare Crne Gore; u Kolašinskoj bistrici ogranak Kurepa Rakovići iz okoline Beran a. Naseljeni u selima Buče, Lužac, Lubnice, Kurikuće i Desin Do...Bijelo Polje i Podgo rica Rakojević, Lukovo (Nikšić) Rakonja, ec, Ravna Rijeka (Bijelo Polje) i područni Rako nja; od njih su u Stup (Sjenica) 1645. god.; Nikšić Rakonjac, Sipanja (Gornji Bihor) , Ravna Rijeka i Nedokusi; u Podgorici; vidi: Rakonja Rakocija, Nikšić Rakočević, Moračani potomci Bogićevi doselili ispod Huma Hotskog, od njih su kod Mojkovca; Zaton, Boj ište i Sapljača (Bijelo Polje); Golubovci i Vranje (Zeta); u Progoreoce (Šumadijska Ko lubara) kasnije Jovanović iz Morače (Kolašin) Rakuljica, Nikšić Rakuš, Plav i područno Vojno elo Rakušić, iz Herceg-Novog iselili u Liku Rakčević, Zlatica (Kuči) starosjedioci; Lajsov ići i Kurilo (Zeta) iz Pipera i u područnim Goričanima i Berislavcima iz Bajica (Cetin je); Smokovica (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića od njih u Vranju i Gorici (Zeta) Ral ević, Vasojevići ogranak Đuraškovića (od Rijeke Crnojevića) označeni i kao: Alimpijević u Dap Kaludri i Ržanici (Berane) Ralevići iz Kaludre i Luge kod Berana Raliko, Kotor Rali slova, Kotor 15. v. Ralović, Nedokusi (Bijelo Polje) Rama, u Podgorici Ramadanović, ogranak Marojevića u Ćeklićima (Cetinje) od njih su u: Kotor i područni Muo, Mulo (Tivat ); u Skadar (Albanija) 1905. god. došli iz Crne Gore; Bjelopavlići od njih su u Nikšić; Bar Ramadanovići, staro muslimansko bratstvo u Čeklićima Ramadanovići (Marojevići), bratst vo u Ćeklićima Ramadini, Kotor Ramaj, Zuos (Ulcinj) Ramdedović, Lagatori (Bijelo Polje ) doselili iz Brskuta (Bratonožići), pa jedni odselili u Novi Pazar, Smirnu i Carigr ad (Turska) Ramdedovići iz Lagatora kod Berana Ramñović, Brčve (Bijelo Polje) 227

Ramević, Kaludra (Berane) iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) Ramenkovići, bratstvo u Dupil u Ramilj, ić, Tuñemile (Bar) Ramić, kod Plava 1860. god. Ramović, Lučice (Rožaj) iz Kuča; Hon ići i Donja Lovnica (Rožaje) srodnici Đejnelagića; ogranak Pešića iz Zagarača (Danilovgrad); Podgorici i Zeti iz Kuča, od njih su u Bihoru (Bijelo Polje), ranije Bihorac; Kle zna Krute, Mide i Bratica (Ulcinj) iz Mrkojevića (Bar); Bijelo Polje; Tuzi; Nikšić; u Zetu iz Meduna (Kuči) Ramos, Tivat Ramujkić, Tuzi Ramusović, Donja Ržanica (Berane) iz G rude (Tuzi); Herceg-Novi (1889. god.) iz Ivatreje Ramušević, Ramuši i Donji Murići (Prim orska krajina), od njih u Zuosu kraj Bojane Ramušić, Ramuši i Zuos (Donja Krajina) Ramči lović, Savin Bor i Lagatori (Bijelo Polje) iz Plava, porijeklom iz Kuča Ramčić, Sipanje (Bijelo Polje) Rana, Bar Ranetović, Podgorica Ranžulo, Donja Lastva (Tivat) Ranitović, Boljanići (Pljevlja) od njih su u područnoj Gotovuši, Brvenici i Bušnji Ranić, srodnici B lagojevića u Pivi iselili se u Godeču (Užička Crna Gora) Rankov, ranije: Savin, u Srpsko j Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore; vidi: Markov Ranković, Bezuja i Ubli (Kuči), ranije Dabić; Pješivci iselili u Nikšić i Srbiju; Sakulja Kolubar od Milića skraj Nikšića; K mbor (Boka Kotorska) Rančevići iz Pive (D.Crkvice - Babici), iz Ozrinića - župa Nikšićka Ranč voć, Spič (Sutomore), Bar Ranjevac, Sustjepan (Boka Kotorska) Ranjković, Ubli (Kuči) ran ije Dabić Raović, Potkrajci (Bijelo Polje) doselili se iz Kičeva - doline (Ljuboviñe), p orijeklom Kuči; iz Bistrice (Bijelo Polje) odselili u Vrela i Dučaloviće (Donje Dragačev o), Srbija; Sakulja (Šumadijska Kolubara) ogranak Milića porijeklom od Nikšića Raonić, ogr anak Vukadinovića - Srbljanovića od Novljana iz Slatine (Drobnjak) iselili u Srbiju; jedni od Dedejića iz Drobnjaka (Šaranaca) naselili se u Dobrilovinu (Mojkovac) pori jeklom iz Čeva (Cetinje); Jabučno (Bijelo Polje); Tara (Pljevlja) iz područnih Ljuća; Mo rača 1655. god.; Nikšić; Raonića Luka uz Taru; Prenčane (Maoče), Pljevlja Raonići, selo Vrela kod Zabljaka, pleme Šaranci (doseljeni iz Stare Crne Gore) Raosavljević, Njeguši; Crmn ica; Ćeklići; Lipovo (Kolašin); Raosavljević Glavica (Spuž) srodni Vukovićima iz Čeva (Cetinj ) (rodonačelnici su stričevići), od njih su u Dobrilovini (Mojkovac) Rapovac, Herceg-N ovi i područna Bijela, Savina, Meljine, Kuti i Sasovići iz Dalmacije Rapović, Hrapović ( Mican), Kričak i Maoče (Pljevlja) iz Kuča, od njih su u Polimlju Rapčić, Pečurice (Ulcinj) R argora, Bar Ras, Strojtenica (Bijelo Polje) Rasalići, bratstvo u Sotonićima Rasalović, Lješnjani ogranak Vukčevića ranije Raslavović grana Đuričkovića iz Zagarača, Danilovgrad Ras ići, bratstvo u Zagaraču Rasilović, Piperi Rasko, predak Vučinića i Vukanovića u Piperima Ra slav "Krivokapa", predak brastva Krivokapića u Cucama Raslavčević (Raslapčević), Njeguši (Ce tinje) 16. v.; Laće (Bjelopavlići); Nikšić Raslapčević, Cuce (Cetinje) pa jedni u Skadar (Al banija); ogranak Sjekloća (Dobrska Župa), Cetinje. Vidi: Raslavčević 228

Raslapčevići, grana bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu Raslačević, Laće (Bjelopavlići); Kon jsko (Šavnik) pa u Rapše, Zasad, Pridvorice i Prekornica (Cetinje) iz Paštrovića; Njeguši i Ćeklići 16. v.; Drobnjak 15. v.; Zeta; iz Kuča iselili kao: Nestor u Kuline, Kučane, M ažiće i Stojiloviće (Pljevlja), jedno vrijeme su živjeli u Vranešu (Bijelo Polje) Raslović, ogranak Đurkovića u Piperima, doseljenici iz Lutova (Bratonožići) Rasovac, Rasova (Bijel o Polje) ranije Begović odselili u Savi Mak Rasović, Kotor, po nahočetu Rasojević, Nikšić; S tabna (Piva) ranije Adžić u područnom Tupuzu Raspop, Trebjesa (Nikšić) grana Trebješana Rasp opović (od Popović), matično Podglavica (Martinići), Bjelopavlići, ogranak Miloševića Vlastel novića, ranije Šaranac (Šarenac) u Planoj (Bileća) prelazni put je bio u Banjanima, pod Njegošem njihovi srodnici su odselili u Planu (Kolašin), pa u Šarance uz Taru; jedan n jihov ogranak su Radović u Martinićima; Bar; u Kotoru iz Stare Crne Gore; u Zeti iz Kuča; u Podgorici 1900. god. Rasomi, Dobrska Župa (Cetinje) Rasti, vidi: Rastić Rastić = Rasti, u Ulcinju 1253 - 1324. god. Rastović, Igalo, Herceg-Novi su od Nevesinja R astegić, vidi: Stegić Rastovina, Pljevlja Rasulbegović, jedni kao: Rasulović, grana Crno jevića iz Crne Gore u Trebinju i Počitelj (Hercegovina) Rastoder, Radmanci i Mrdari (Bijelo Polje) iz Kuča; u Nikšiću, srodni Nurkovićima u Seoštici i Krišiji (Plav) i Ferovićim u Plavu Rastor, Tivat Rastočanin, vidi: Rćanin Rat (Ratćanin), predio Tovića (Nikšić) u sre dnjem vijeku Ratakoć, starosjedioci u Rastovcu (Nikšić) Ratel, Grahovo (Nikšić), 1695. god . Ratianji, Dolina (Ulcinj) 1326. god. Ratislave, u Kotoru Ratić, Ledenice (Risan) Ratko, predak bratstva Sjekloća Ratko Gorevuk, najstariji predak bratstva Gornjev uka Ratković, vlastelin Brajić Ratko 1489. god. područje Brajića (Budva); Njeguši i Zeta 1 496. god.; uži ogranak Raičevića (Martinovića); Brezojevice u Matagužima (Zeta); Bukovica i Bašča (Rožaj) i Vojno Selo (Plav); Drenov Do (Prčanj); u Bratonožićima Ratkova pećina; Trnj ne (Cuce), Cetinje, od njih su u: Gacku i Brataču (Hercegovina); Zupci, pa Konjsko (Hercegovina) i odatle u Rapte, Zasad, Pridvoce, Ljubomir, Arslanagića Most, Neve sinje, Loznica (Mačva), Bosnu i drugim mjestima srodni su Milojevićima u Prkosima i Zupcima (Trebinje); Orahovica (Risan) iz Lom Palanke (Makedonija); Herceg-Novi i područno Kamenovo iz Zubaca (Trebinje); Perast (Boka Kotorska) Ratkovići, staro bra tstvo u Trnjinama Ratćanin, vidi: Rat Raćeh, Kuči Raul, Kotor Raunig, Dobrota (Kotor) Raut, vidi: Rautović i Rauta Rauta (Podubličanin), Njeguši (Cetinje) ogranak Rajićevića Ra uti, bratstvo u Njegušima Rautović, i kao: Raut, u Krtolskim naseljima, Grbalj su iz grupe Dapča (Dapca) doseljenika (u 16. v.) iz Albanije, srodni područnim: Radovićima, Milovićima i Nikovićima Rafaeli, Prčanj (Boka Kotorska) 229

Rafailović (Benedeti), Rafailovići (Budva) Rafailović, Rafailovići (Budva) oko 1560. god . doselili iz Grčke, pa u Lušticu (Grbalj) 18. v. potomci Lica Rafailo čiji su srodnic i pošli u Srbiju i Rusiju; Risan Rafajlović, Donja Orahovica (Kotor) Rahović, ranije: Orahović, iz Orahova (Kuči), nastanjeni: Bijelo Polje i područna naselja, Potkrajci, S utivan i Nezakusi Racanović, Podostrog (Budva) iz Stare Crne Gore Racij, Kotor 166 0. god. Racković, Krunje (Lješnjani), Podgorica od njih su u Mojanovićima (Zeta) i Dob roj Vodi (Bar); u Vraki (Skadar) iz Lješkopolja, živjeli i u Zeti Rackovići, bratstvo u Krusama Račanić, Mokrine, Herceg-Novi iz Mokrina (Hercegovina) 1692. god. Račević, vid i: Rakčević, Zlatica (Kuči), od njih su u Momišićima i Krusama, Lješkopolje i Kurilu, Grbavc ima i Berislavcima (Zeta); Donje Vode (Ulcinj); Ljubotinj (Cetinje) Račevići, bratst vo u Ljubotinju Račeta (Mijanović), jedan od predaka bratstva Mijanovića u Cucama Račeta , predak i rodonačelnik Mijanovića (Mijanov brat Račeta) u Cucama (Cetinje) pa i kao p rezime odselio se u Kavač (za brdom Trojicom), Tivat, od njih su u Mainama i dotično j Budvi, a od ovih u Kotor i područnu Dobrotu Račete, bratstvo u Boki Račić, ogranak Nov akovića-Vasojevića, od Lijeve Rijeke odselili u Gornje Polimlje, najbliži Dujovićima; og ranak Špadijera u Njegušima (Cetinje) od njih su u Gostilju (Bjelopavlići); u Podgoric i 1912. god.; Mokrine, Herceg-Novi i kao: Fačić; Igalo, Herceg-Novi Račići u Bjelopavlic ima Račković (Rečković), Zlatica (Kuči), od njih su u Mahali i Vranj (Zeta) Račuš, Kumbor, He ceg-Novi Radžepović, Bihor (Bijelo Polje) Radžić, u Plavu oko 1865. god. Rašaj, Zagonje (D onja Krajina), Ulcinj Rašajac, Pljevlja iz susjednog Razvana Rašeta, u Budvi Rašin, He rceg-Novi Rašić, Martinići (Bjelopavlići) iselili u Ulcinj i Bar; Podgorica; Ljuštice i Ba bunice (Tivat) starosjedioci, od njih su u Kotoru Rašica, Đenič (Sutorina), Herceg-Nov i Rašketa, Anamali, Dobre Vode i Gornji Oblik (Ulcinj), od njih su u Ulcinju i Bar u; Babunica, Herceg-Novi Raško, Mrkovi i Luštice (Tivat); Mardare, Herceg-Novi Rašo, Živ inice, Herceg-Novi Rašković, Tunkovići (Grbalj) 1614. god.; Babunica, Tivat iz Hercego vine; u Skadar (Albanija) 1851. god. iz Crne Gore; Ceklin (Cetinje) vlastela 16. v.; Komani i Spuž; Kotor iz Paštrovića 1425. god.; Luštica i Baošići (Boka Kotorska); Podgo rica; Kuti (Župa Nikšićka); Grac i Raškovića lijeska (Gornja Bijela), Šavnik; iseljeni iz Ko lašina u Donjoj Sabanti (Lepenica) Rašović, Raste (Fundina), Kuči iz grupe Drekalovića, od njih su u: Dvorovima Rakića i Goričanima (Zeta), Podgorici, Ulcinju i područnoj Darzi ; Sasovići i Kumbor (Boka Kotorska); Risan; Nedokusi (Bijelo Polje); kod Gacka vid i: Slijepčević, od njih u Argirokastro (Albanija); jedni u Južnoj i Sjevernoj Americi; Tuzi; Lajkovići, Zeta iz Pipera Raščanin, Lipovo (Kolašin) pa u Poljima (Mojkovac) i Vr aneškoj Dolini ()Bijelo Polje, srodni susjednim Kljajićima i Simovićima Raščić, Bukovica (Pl jevlja) Rvalac, Donji Kraj i Ugnje (Cetinje) Rvalci, seoce ili bratstvo u Cetinj skom Polju 230

Rvalci, staro bratstvo u Cetinjskom Polju Rvat, Rvañevo, Rubeža i Zaselak (Nikšić) Rvaćani n, kao: Rćanin Rvović, Mataruge (Pljevlja) i Kruševo (Bijelo Polje); u Koritnici i Koz ici (Pljevlja) kao: Puzović Reavac, u Migovcu (Šumadija) iz Drobnjaka Rebić, Miloševići i Krivodol (Piva) iz Jasenika (Gacko) oko 1840. god.; u Drobnjacima ispod Kratnice ; Bijelo Polje; Gotuša i Sipanje (Bijelo Polje), srodnici Babčića u područnim Tucanjima (Bihor) i kao: Rebronja Rebronja, Nikšić, vidi: Rebić u Bihoru Regent, Kotor Regec, Ko tor Redić, Kotor Reñina, Kotor Režević, Paštrovići doseljeni iz Stare Crne Gore, porijeklom iz Banjske (Kosovo), razgranati i dosta ih je iseljenih Režina, Nikšić Režić, Mojdež i Zelen ika, Herceg-Novi iz Banjana (Nikšić) Rezabegović, Prenćani (Žabljak) Rezulić, Herceg-Novi, p o nahočetu Rezučić, Herceg-Novi Reinvar, Herceg-Novi Rekać, Poljica (Bjelopavlići) ogranak Đurovića-Grupkovića Reko, u Podgorici Reković i kao: Peruničić, u Džurovićima (Pljevlja) iz vog Brda (Kolašin), a u Bogaićima (Plav) doseljenici (oko 1858. god.) iz Klimenata ( Albanija) 1875. god. Relić, Relići (Crmnica) i kao: Reljić; u Budvi i Nikšiću od Knina (Da lmacija); Herceg-Novi, po nahočetu; Rilšić (Kotor), po nahočetu Relja, ranije: Krilatica (od njih su Popadić), Babine, Zvjezd, Juričević, Potkovač i Boljanići (Pljevlja) Reljan, Kotor Reljić, i kao: Relić, vidi: Relić Remeković, Dupilo (Crmnica); Tološi (Podgorica) Re menković, Dupilo (Crmnica) Remetić, Kameno (1692. god.), Dobrota i Mokrinje (Boka Ko torska) iz Hercegovine Remiković, Grah (Velestovo), Cetinje; Podgorica pa u Orah, Tološi i Kurilo (Zeta) Rendulić, Bijelo Polje odselili kod Sjenice pa u Ulučane (Donje Dragačevo) Rener, Herceg-Novi Renković, porijeklom od Skadra, doselili u Cernicu (G acko) pa u Zabrñe (Piva), a odatle jedni u Dubrovsko (Drobnjak), i kao: Piñurić, srodn ici Pandžićima Renovica, ogranak Delića iz Pive iselili u Smrtiće (Glasinac) na Romaniji Reoc, iz Nikšića odselili u Topolu (Šumadija) Repanić, Herceg-Novi Repanović, u Podgorici Repeša, u Podgorici Repović, u Pješivcima pa Repoljina (Banjani), Nikšić, kasnije Mirković i Pejović Resulaja, Donji Oblik uz Bojanu Resulbegović, Ulcinj iz Hercegovine; Herce g-Novi po majci, a drugi su od nahočeta Resojević, Rejovići (Pješivci) Resutar, Kotor Re hovac, Kumbor, Herceg-Novi Recić, Plav Reč, Štoj (Ulcinj) 231

Rečević, Žiljak (Bijelo Polje) iz Dujaka sa Peštera Rečković, Bezjova i Zlatica (Kuči) staros edioci; Tuzi; Vranj (Zeta); Plav Redžematović, Koće (Kuči), od njih su u Prnjavoru (Plav ) 1860. god. Redžepagić, iz Koća (Kuči) prešli kod Gusinja, pa se jedni prozovu Šabanagić, a od Plava kao: Redžepagić - Gredić a drugi kao Dizdarević i kasnije preseljeni kod Rožaja k ao: Redžepagić. Od jednih u Plavu i kao: Grañanin. Ima ih u području Bistrice (Bijelo Po lje), kao: Redžepagić; u Viševo i Prnjavoru (Plav) Redžepović, kod Rožaja, doselili iz Klime nti (sjeverna Albanija), porijeklom iz Pipera (Podgorica); Berane Redžić, u Plavu og ranak Sujkovića i Rudom Polju (Plav) i Brezojevici (Gusinje); kod Rožaja ogranak Nikča ; u Kolašinu, Podgorici i Nikšiću iz Kuča; Cetinje; iseljeni iz Rovaca (Podgorica); Štrpci (Siriniška župa), Kosovo, ranije u Vrbašnici i Pologu (Tetovo), i kao: Stokić, porijekl om iz Bjelopavlića; u Kučima od Sujkovića - Nuculovića Redžov (Mican), Kričak (Pljevlja) Redž vić (Mican), Mataruge, Prenčane (Maoče) i Podborova (Pljevlja); Nikšić; Bijelo Polje; Bjel opavlići, od kojih su u Podgorici; u Berane iz Podgorice; Bar; u Arbaneš i Mali Ostr os (Primorska krajina) došli iz Malesije (sjeverna Albanija); Mide, Kalimani, Peli nkovići, Donja i Gornja Klezna (Ulcinj); Bresnica (Čačak) porijeklom sa Bihora (Bijelo Polje), pa jedni i kao: Redžović - Milosavljević Reš, Podgorica Rešadagić, Ulcinj Rešak, Don a Lastva (Tivat) Rešetar, Herceg-Novi; u Podgorici; ogranak Bracanovića iz okoline C etinja prešli u Bjelopavliće i odande jedni u Vraku (Skadar) Rešetarović, Nikšić Reškov, Koto i susjedna Dobrota Rešović, Gusinje i Nadumce (Novi Pazar) ogranak Radoničića iz Kuča Rešpa r, Kotor Riavić, Herceg-Novi Ribarić, vidi: Gušojević Ribarović, Nikšić Ribić, Podgorica Ribi Podgorica; Kotor iz Prčanja a tamo iz Donje Lastve, Gornja Lastva (Tivat), porije klom iz Stare Crne Gore; u Baru i kao: Ribičić 1437. god. Rivt, Bar Rigi, Kotor Rigi bit, vidi: Ričibat Riglin, Muo (Kotor) Riñani, staro pleme u Hercegovini Riñanin, poto mci Riñana kod Nikšića i Herceg-Novog Riñanović, Muo (Kotor) i Risan Riñer, Nikšić Riñešić, N (Trebinje) doseljenici iz Riñana (Nikšić) Riza, Cetinje Rizamulić, Pljevlja Rizvabegović, Banjani (Nikšić), vlastela Rizvanagić, Risan 1654. god. Rizvanović, Kričak (Pljevlja) iz Rovaca (Podgorica); Bukovica (Kovačevići) i Crljenica (Pljevlja) u područnim Otalovićima su posebni; Pljevlja 1897. god.; u Lučicama kod Rožaja iz Kuča; Vlah i Lozna (Bijelo Polje) potiču od Kolašina; Berane Rizi, Perast (Boka Kotorska) 232

Riznić, u Kumbor, Herceg-Novi iz Zubaca (Trebinje) oko 1692. god.; Herceg-Novi, po nahočetu; Kotor; Gledići (Gruža), Kragujevac, doselili od Kolašina Ril, Kotor 1332. god . Rilović, Kotor Riljin, Muo (Kotor) Rimić, Kotor po nahočetu Rimanić, Martinićko polje (B jelopavlići) Rino, Bar Riosa, u Budvu doselili iz Paštrovića 1650. god. Rip, Kolašin Ris avić, Budva 1424. god. Risimović (Vasilić), u Bijelo Polje (Polimlje) doselili iz Krav arice (Dragačevo), Srbija Rismančić, Mojdež i Ratičevina, Herceg-Novi Risnić, Herceg-Novi, p o nahočetu; Kotor Riso, u Podgorici Risović, Paštrovići Ristanović, u Bukovici i Golešu (Plj evlja) ogranak Stevanovića; kod Užica porijeklom iz Drobnjaka Ristar, Budva Ristelić, Bojkove Kamenice, Bijela, Krivošijama i Baošići (Boka Kotorska) Ristić, u Miljkovcu (Piv a) ogranak Batkovića od Nikšića; Novi Pazar ogranak Kneževića doseljenih iz Plava 1875. go d.; Sirovac (Drobnjak) došli iz Kuča; Manastir Dovoli (Pljevlja); Kolašin i Polja (Moj kovac); u Klanice (Valjevska Kamenica) u 18. v. doselili iz Pive; u Vasojeviće dos elili iz Prizrena (Metohija); Bajkove Kamenice i Baošići, Herceg-Novi; Cetinje Ristići iz Pive (Miljkovac), iz župe Nikšićke Ristović, u Bjelopavlićima ogranak Šaranovića (Petruši ića), a u Kučima ranije Nilović odseljeni u Podgoricu; Cetinje; Bekovo (Novi Pazar) og ranak Komatina iz Vasojevića; Jelići (Tutin) ogranak Đekića iz Drobnjaka; kod Ivanjice (Šu madija), doseljenici od Pljevalja Ristovići, bratstvo iz Donjih Crnaca (Piperi), j edan je od 4 ogranka nekad velikog bratstva Plačkovića (ostali su Jovovići, Savovići i N ovakovići). Kao dio Crnaca, juznog dijela Pipera, računaju se u najstarija piperska bratstva (predpostavlja se, mada je inače istorija plemenske CG i dalje neistrazen a) da su Crnci naseljeni u onom prvom talasu, tj. da su ostala bratstva (koja na seljavaju Stijenu i Djurkoviće) dosla kasnije iz Lutova. (dopunio Boris Ristović, Za bjelo) Ristoder, Nikšić Ritanić, Pljevlja, iz područne Krnjače Riuš, Šekulari (Berane) Riñeši inje (Piva) Rići, Kotor Ričebit, vidi: Ričibat Ričibat = Rigibat = Ričebit, u Baru 1360 1420. god. Ričinić, u Kotoru oko 1400. god. Rkač, vidi: Koprivice u Mekoj Grudi (Bileća) Rkešić, Mratinje (Piva) Rkočević, u Golubovcima kao: Stanović, pa u Vranju i Kurilu (Zeta ) jedni kao: Macanović, porijeklom iz Kuča; Vraka (Skadar) ogranak Senića, srodni Aliv odićima, vidi: Senić; u Podgorici iz Kuča Rmandić, Polja (Mojkovac), porijeklom od Šavnika (Drobnjak); Ravča Polje (Bijelo Polje) Rmljenac, vidi: Rmenko Rmenko, ranije Arme nko, ogranak Hremenko = Ermenac i Armenović = Armenjac (Armenac), potomci Tomića u P aštrovićima, osnivača plemena, od njih su i Žitnica i Rmljenac (Armenac), porijeklom iz Rasa (7. v.), ima ih u više krajeva Rmljenac, u Buljatici i kao: Armenac, vidi: Rm enko Rmuš, u Šekularima od Rmuš - Ruša, brata Daše Šekulara, najbliži Dašićima i Bulićima, pa 233

Beranama i kao: Rmušević; Plav; u Podgorici Rnković, u Gornjoj Morači (Kolašin), potomci s u Banovića iz Banjana (Nikšić); u Podgorici Rno, u Podgorici Rnjez (Hadžić), Nikšić Roba (Rob e), Draginje (Ulcinj) Robak, u Podgorici Robeli (Ivačković), Kunje (Ulcinj), porijek lom su iz Rumunije Robić, Grevo i Rabitelji (Pljevlja) su iz Pišča (Piva) Robović, Robit lje i Grevo (Pljevlja), od kojih su u Selini (u Šarancima), Žabljak, oko 1861. god. Rovinski, vidi: Apolonović Rović, Crkvičko Polje (Piva), ogranak Kneževića Rovići iz Pive (D .Crkvice - Polje), od Kneževica iz G.Crkvica Rovčanin, Rovca u Šekularima (Vasojevići), doseljenici iz Rovaca (Podgorica); i kao: Zekić i Parandil (Verus) i Rovčanin u Crlj enici, Otilovićima, Rovcima, Zavinograñu, Kruševu, Rudnice (Pljevlja) i Ivanje (Bihor) , Bijelo Polje, doseljenici iz Rovaca, porijeklom iz Drobnjaka; ogranak Petrušića (B ulatovića) iz Rovaca prešao Miloš (oko 1850. god.) u Sirovac (Žabljak); Zaton (Bijelo Po lje); Grab (Bijelo Polje); Bjeloševine (Belovine) u Dobrilovini (Mojkovac), 15. v. ; kod Mojkovca ogranak Tomanovića, doselili iz Banjana (Nikšić), porijeklom iz Cuca; M ioče (Bijelo Polje); Mojstice (Bijelo Polje), ogranak Bulatovića iz Rovaca (Podgoric a); Zavinograñe i Kruševo (Pljevlja) došli iz Prekotarja; Rijeka Crnojevića, vidi: Radov ić (Rovčanin) Rogavčević (Mihailović), Mijokusovići (Bjelopavlići). Od njih su kod Novog Paza a Rogamić, u Podgorici iz Zatrijebača (Kuči) Rogan (Rogama), u području Vrake (Skadar), Albanija, prešli u Pipere selo Rogame (ispod brda Vežešnika, prema Morači); Trebinje, došl i sa Tupana (Banjani), pa u Podgoru kao: Bojović, a u Planu (Bileća) kao: Tešanović Roga n (Staniša), knez malocucki, predak bratstva Roganovića u Cucama Roganović, sa Meduna (Kuči) jedan Ljaković (Drekalović), Meduljanin ode u Riñane (Nikšić). Odatle u Cuce (Cetinje ) kod Ražanog Dola te jedni kasnije u Prokov Do na Trnjinama, Prentin Do, zatim u Rovine (kasnije Tomanović), od njih su u: Bresticama, Trepčima, Bubrešku (Štedim), Nikšić, D abru (Hercegovina), Krivošijama i Orahovici (Boka Kotorska), Dvrsnici (Dvrsno), Tr ebinje, Berilje (Prokuplje), Lješnjanima (Progonovićima), Podgorica. Odavde jedni u Vraku (Skadar). Označavani su i kao: Roganović = Laković ili Laković = Roganović. Njihovih iseljenika ima u Grand Mako (Mačagaj), Argentina, sa prezimenom Crnogorac u Duliće (Gacko) jedni početkom 20. v. a drugi 1840. god., pa Spasoje Mijajlov preñe u Bajov kamen (Golija), Nikšić. Od tih Roganovića (Crnogoraca) u Goliji su i Vidaković koji su o dselili u Daniće (Gacko) i odatle sin Vidakov kod Sarajeva; Perast (Boka Kotorska) ; Cerovo (Pješivci), njihov Radovan odseli u Bjeloševinu (Župa Nikšićka); Cetinje; Od onih iz Cuca u: Podgorici, Balabanima, Mahali (Zeta), Vraki Elbasanu (Albanija) Roga novići, rod bratstva Lakovića u Trnjinama Roganovići, bratstvo u Pješivcima Roganovići, br atstvo u Lješanskoj Nahiji Roganovići u Nikšiću, u "Štedinu", u Rudinama, Hercegovini, Bok i, u Dvrsnu i u Srbiji Ž Rogač, Crkvine (Oputne Rudine), Nikšić; u Podgorici Rogačević, Mijo kusovići (Bjelopavlići) i u Nikšiću Rogić, Kumbor, Herceg-Novi Rogja, Gornja Lastva (Tivat ) Roglić (Kolašinac), Stradovo (Novi Pazar), porijeklom iz Rovaca (Podgorica) Rogo, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja Rogović, Nikšić Rogoznica, Kotor Rogostov, Budva, oko 1450 . god. Rogoš, Đinovići i Orašje (Kosijeri), Cetinje, ogranak Tomića iz Bjelica (Cetinje) 234

Rogošić, srodnici Đukanovića, Rogoša i Radusinovića, koji su sa Čeva (Cetinje) prešli u Cekli Rijeka Crnojevića), u Dajbabama i Buronjama (Podgorica) te su od njih Radusinović, K oloroge i Kojičić, preseljeni u Golubovce (Zeta) i Podgoricu Rogulić, Kotor Rogulja, u Podgorici Rodgostić, Paštrovići Rodić, Bistrica (Mojkovac) Rodusinović, Buronje (Podgoric a) i Radusinović Roñen, Rasova (Žabljak), od njih su u Aluzi (Šaranci), Drobnjak Roñenović, od Sarajeva na Vranjinu (Skadarsko jezero), pa u Vraku (Skadar) Rožajac, u Podgori ci iz Rožaja Rožić, Gornji Zagrad (Berane) 1485. god. Roza, peraška naselja Rozbovski (R osbovski), Budva Rozgar, u Branovićima (Grbalj) Rojević, Ozrinići (Nikšić) Rojedinac, Koto r 15. v. Rok = Roki = Rokit, Klezna i Sveti Đorñe (Ulcinj) Rokić, u Kotor prešli iz Pera sta Rokoandić, Nikšić Rokos, Kotor Rokoč, Rokoče (Cuce), Cetinje Roksandić, u Pješivcima, po osni kćerki Vuka bana Rćanina-Rastočanina Rolovići, bratstvo u Brčelima Rolović (i kao: Loro vić), sa Dedinja (Beograd) doselili u Brčele (Crmnica); Cetinje Romaj, Zuos uz Bojan u, sišli iz Gornje Krajine Romano, Bar u 13. v. Romac, Sutomore (Bar) 1898. god. R omičić, Orah (Nikšić) Ron, Budva Rondović, Jablan Bara (Žabljak), potomci Radiča Miloševića, jenika iz Plane (Kolašin), porijeklom iz Plane (Bileća) gran. Vlastelinovića, najbliži V ukovićima. Njihovi su srodnici u Prenćanima (Pljevlja); Ljubična (Prekotarje), porijek lom iz Banjana (Nikšić); Nikšić; Zaton, Kičevo i Vraneška dolina (Bijelo Polje) Ronkolin, Ko tor Ronović, Herceg-Novi Roncino, i kao: Rončino, u Boki Kotorskoj i Ulcinju, vidi: Rončino Rončević, u Nikšićkom Prekovoñu spominju ih u srednjem vijeku; Jugovići (Župa Nikšićk iz Nikšićkog polja, stariji stanovnici, od njih su u Mačagaj (Argentina), Glibavac i S tudenca (Nikšić) došli od Gacka, a tamo iz Dabra (Hercegovina); Nomgame, Kalušići i Ograñeni ce (Pljevlja) slave Nikoljdan, porijeklom iz Banjana (Nikšić); Gusinje 1911. god. Ro nčino, u Ulcinju 14. v.; vidi: Roncino u Dolčinu (Ulcinj) Ropotin, Kruščica (Donji Banat ), ranije kao: Šinžar (Mihajlov), porijeklom iz Crne Gore Ros, Kotor 1397. god.; Škalj ari (Kotor) i Tivat (Grbalj) Ros (Roza), Ulcinj u 13. v.; Kotor i Perast Rosa, u Dulčino (Ulcinj) 1389. god.; Kotor; Budva Rosandić, Milojevići (Pješivci), došli iz Milat a (Komani), Podgorica, od njih su u Reskoceru (Kragujevac) i kod Valjeva; Nikšić; Ko tor. Doselili iz Čeva (Cetinje), starina Rovca Rosandići, bratstvo u selu Milojevićima Rosi, Kotor i susjedni Škaljari Rosini, Podgorica 1505. god. iz provincije Dikolo (sjeverna Španija) Rosić, Raška i područno Vračevo, Crljenice (Pljevlja) i Kuti, Herceg-N ovi grana Đukića iz Lijeve 235

Rijeke (Vasojevići); Herceg-Novi, po nahočetu; Žari (Mojkovac), ogranak Dulovića iz Morače (Kolašin), porijeklom iz Trnovice (Mostar); Budva; Nikšić; Tivat; Novi Adžbogovac (Lepe nica) iz Crne Gore; u Risnu (Boka Kotorska) Rosbovski, vidi: Rozbovski Rosler, B udva Rosmani, Kotor Roso, u Podgorici Rosović, Orahovice (Kotor) Rojević i kao: Rsoj ević, Rsojevići (Bjelopavlići) i kao: Rsoja u Brijestovima Rosnić, grana Dabetića u Vasoje vićima; Podi, Herceg-Novi, porijeklom iz Popova (Hercegovina) Rostović, Herceg-Novi Rostošil, Zelenika, Herceg-Novi Rotković, Podgorica; Mojdež, Herceg-Novi Roć, Sutomore ( Bar) 1854. god. Roćen (Roćeni), Rasova uz Taru, pa u Bršno (Nikšić) i odatle u Bijelu, Orašc u i Rasova (Drobnjak), porijeklom su sa Čeva (Cetinje). Od njih su i u Glibaćima (Pl jevlja) Roćenović, u Bršnu (Župa Nikšićka) ogranak Roćena, porijeklo sa Čeva (Cetinje), vidi: n Rohović, Rasova (Bijelo Polje) Rocić (Rocović), Bobovište uz Skadarsko jezero, došli iz Kuča Rocović, Bobovište uz Skadarsko jezero, porijeklom iz Kuča, vidi: Rocić, odselili u S kadar (Albanija) Ročelt (Rošelt), Herceg-Novi Ročhberger, Herceg-Novi Roši, Kotor Rpčić, Pel inkovići (Bar) Rs (Hrs), predak Vukčevića i Batrićevića u Veljem Zalazu Rsoja, vidi: Rsoje vić Rsojević, kao: Rsoja, u Rsojevićima (Bjelopavlići) 1484. god. Rćanin (Rastočanin), potom ci Vuka Lužanina u Pješivcima i kao: Ranc; vidi: Rvaćanin Rubignol, Budva Rubežanin, Bae , Sirovac i Boan (Žabljak) iz Rubeža (Nikšić), ranije: Jakičić, pod Trebjesom je njihova crk va Svetog Petra i Pavla, najstarija u tom kraju. Porijeklom iz Kuča. Jedni njihovi su živjeli pod Zlatnom stranom (Muževice) pod Njegoš planinom, prešli u Čevo, pa u Brda ( Bjelopavlići), pa u Vidriće (Sokolac) na Romaniji, i odatle jedni u Trešnjicu (Užice), o d njih su Ćalić u Dragovoljićima i Odović u Zagrad (Župa Nikšićka) i kao: Rubežić kod Mojkovc ežić, kod Mojkovca i Planoj (Kolašin), ogranak Jakića iz Rubeža (Nikšić) Ruberev, Ratac (Bar) Ruvak, Kotor Ruvin, Budva Rug (Rugi), Bar u 13. v. i Ulcinju, vidi: Ruči i Ruce Ru gios, Bar Ruglinović, Prčanj (Kotor) Rugovac, grana Klimenata u Rugovu (Peć) od kojih su u Akanji i Viševu (Gusinje) i kao: Suknović u Beranama; Vojno Selo (Plav) i Babin o Polje (Plav) 1880. god. Rugovšek, Perast (Boka Kotorska) Rudaj, Štoj (Ulcinj), por ijeklom su iz Selaca (Klimenti), sjeverna Albanija Rudanović, Berane Rudašević, u Pipe rima ogranak Ljumovića Rudelj, Igalo, Herceg-Novi Rudić, Ravna Rijeka, Rakonja i Pri pčići (Bijelo Polje), od njih su u Mojkovcu, Nikšiću i Bijelom Polju Rudnjak, Budva 236

Rudov, Očinići (Cetinje) Rudovi, manje bratstvo Borišića u Očinićima Rudović, Rječ (Ulcinj) i o: Paraturk; Sustjel (Bar) Rudoj, Štoj (Ulcinj), potiču iz Selaca (Klimenti), sjever na Albanija Ruñan (Bošković), Paštrovići Ruñieri, Kotor Ruñić, Orah, Jabuke i Rudinice (Piva) kao: Rudić, vidi: Gagović i Branilović i u Drobnjacima došli iz Banjana Ruža, u Podgorici Ružić, Previš (Drobnjak), ogranak Kujundžića (Lazarevića), od njih Steva Andrin u Užice (Srbi a) i kao: Crnogorac, porijeklom iz Jasenika (Gacko); Bečići (Budva); ogranak Đurića, gra na Kovačevića u Vasojevićima; Džurevo (Pljevlja) i kao: Jaragmizović; Bijelo Polje i područn i Obrov; u Lozicama (Bijelo Polje) došli iz Pipera; Bjelopavlići 1444.g.; Pješivci, og ranak Britvića, pa jedni preñu u Previš (Žabljak); Ninkovići (Žabljak), došli iz Njeguša (Cet e), porijeklom iz Mele Banjske (Kosovo), od njih su kod Mojkovca; Kotor; Miloševići (Piva) iz Jasenika (Gacko) Ružići iz Pive (Miloševići), doselili iz Gacka oko 1800. Ružičić ( ican), Kričak (Pljevlja), porijeklom iz Kuča, od njih su u Nikšiću; Kuti, Herceg-Novi, p o nahočetu Rujević, Pripčići (Bijelo Polje), vidi: Rujović Rujović, Lagatori (Gornji Bihor), Bijelo Polje, a u područnim Radmanovićima i kao: Ličanin; Dubočica (Sjenica) i Novi Paz ar, doseljenici od Kolašina Rukavina, Podgorica Ruljić, Lukovo i Praga (Nikšić), porijek lom sa Čeva Rumenjić, Podgorica Rumpes, u Baru Rundo, Herceg-Novi Rundović, Cetinje Ru nković, Kotor oko 1335. god. Runo, Topla, Herceg-Novi sišli iz Hercegovine Runjević, B are (Nikšićko Prekovoñe) Runjić, Runje (Gornja Krajina) Rupavac, Sušćepan, Herceg-Novi Rupal o, Donji Stoliv (Kotor) Rupar, u Pivi ogranak Đalasan, od njih su u Bosni Rupčić, perašk a naselja, porijeklom iz Hercegovine Rusanić, Paštrovići, pa u Boku Kotorsku oko 1423. god. Rusen (Rušević, Rusenović), lokalitet Rusenović u Miljanićima (Banjani), Nikšić u 13. i 14. v., vidi: Rušević Ruskov, Kotor Rusković, Babunci (Grbalj); Donji Stoliv (Kotor) R usović, Kuti, pa u Dobrotu, Poda, Srbinu i Kotor (Boka Kotorska); Mrkovi (Prevlaka ), Đuraševići, Radovići (Grablja); Babunci (Grablj) potomci Dapka (Dapca) u 16. v. dosel jenog iz Albanije, od Skadarskog jezera; Podostrog (Budva) iz Buljarice; Morinj (Risan) Rustanić, Herceg-Novi, po majci Rustemagić, Pljevlja Rusto, Ulcinj Rusulbego vić, Ulcinj iz Hercegovine Rustević, Podgorica Rustemović, ogranak Čmančanja u Nikšiću i Novo Pazaru, porijeklom iz Kuča; u Plavu Rutešević, Grahovo (Nikšić) Rutešić (Rutešević), Nikšić Grahovo Rutić, Podgorica 237

Rutković, Raošići (Tivat) u 12. v. Rutović, Nikšić, doselili (oko 1690. god.), pa jedni preñu u Vranešku Dolinu, Majstorovinu (Bijelo Polje), Žari i Podtrk (Mojkovac) Ruce = Ruci , u Dulčino (Ulcinj) 1385. god. Rucović, kod Petrovca na moru (Lastva) oko 1355. god . i jedni 1764. god. preñu kod Budve; Podostrog (Budva) i Kotor. Starinom su iz Rašk e, od njih ima u Dalmaciji i Rusiji Ručevići, stari begovski rod u Cetinjskom Plemen u Ruči = Rugi, u Dulčino (Ulcinj) 1385. god. Rušević, vidi: Rusen, u Cucama (Cetinje) sr odnici Roganovića; u Banjanima (RusenovićiMiljanići), Bjelojevići i Petrovići kao: Rusen = Rusenović (Rušenović); Pilatovcima, pod Oblajem (Nikšić), kao: Rušević preci Pilata i Sinñel u Zatrijebaču (Kuči) i kao: Rušt i Gvozdenović Rušt, vidi: Rušević, u Zatrijebaču (Kuči) S Sa Ulcinju Sabe = Sabo, u Kotoru Sabini, Kotor 1330. god. Sabinić, Škaljari (Kotor) Sa bitović, Pljevlja 1897. god. Sabić, Meljine, Herceg-Novi; Kotor po nahočetu Sablić i kao : Sabljičić, Dobrota (Kotor); Muo (Kotor) iz Stare Crne Gore Sabličić, Ratiševine i Igalo, Herceg-Novi Sablja, od Vignjevića u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića), jedni se odseli li u Srbiju Sabljenović, Drobnjak iselili Sabljić, Mul (Tivat) i Ratiševina, Herceg-No vi Sabljičić i kao: Sablić, Dobrota, Igalo (Boka Kotorska) su iz Korjenića (Trebinje) Sa bo = Sabe, u Kotoru Sava (Gornjevuk), predak bratstva Gornjevuka Savaljić, Nikšić, vid i: Savović Savević, Nikšić, vidi: Savović Saveti, u Kotoru 15. v. Saveljić, Gradina i Martin ićko Gostilje (Bratonožići), vidi: Savović Savin, Nikšić, vidi: Eraković; Kotor Savinić, Herc Novi, po nahočetu Savijević, kod Herceg-Novog iz Hercegovine Savinović, Herceg-Novi, p o majci Savinčić, Herceg-Novi, po majci Savić, Rubeža (Nikšić), od njih u Rudom (istočna Bosn ) i drugi; Podgorica 1894. god.; Lukovo, Dragovoljići i Nikšić, starosjedioci, jedni k asnije i kao: Šućur; Drobnjak iz grupe Srbljenovića Novljana; Bare, Ritošići i Strmac (Plj evlja) a u područnom Maoču su Vasojevići i kao: Obradović Rajević iz grupe Kovačevića; ograna Lazovića iz Kuča u Pasji Pastor i Lopužje (Novi Pazar); Dračevice (Šestani), Krajina su o d Pecića doseljenika iz Škrelja; ogranak Guberinića iz Vasojevića u Novi Pazar; ogranak Božovića prešli u Albaniju; Ulcinj 1907. god.; Zagaraču; Gluhi Do (Crmnica) iz grupe Mas lončića; Bar; ogranak Boškovića iz Bjelopavlića odseljeni u Srbiju kao: Garašanin; ogranak B ulatovića iz Rovaca preseljenih u Orašac (Šumadija) kuća u kojoj je 1804. god. dogovoren Karañorñev ustanak 19. v.; jedni su iseljenici iz Bjelopavlića u Gradac (Valjevo); iz Borkovića (Piva) jedni odselili u Šumadiju kao: Savić Garašanin; iz Kuča iselili u Drobnj ak kao Kudeza - Marković; iz grupe Ćesac Roca iselili u Plav, Vojno Selo (Plav); ogr anak Draškovića iz Čeva (Cetinje) odselili se u Gajtan (južna Srbija); Njegovoñe (Piva); i z Pive iseljeni u Crnču (Sokolska nahija); Pusto ostrvo (Mala Crna Gora), Piva ogr anak Mulina (Čalmonja) ranije Čurović doseljenih iz Tušine (Žabljak); Brezojevice (Plav); Kotor (Boka Kotorska) su iz područnih 238

Bogdašića; Ubli i Krivošije, Herceg-Novi su 1687. god. doselili iz Korjenića (Trebinje); Kosijeri (Cetinje); od Herceg-Novog odselili se u Novi Sad; ogranak Vujačića iz Pip era u Valjevo; Dajkovića Lomila (Ceklin) Savićević, Pješivci, ranije Šteković - Babić, od nji su u Straševini (Nikšić); Nikšić ogranak Markovića iz Pješivaca, starinom su iz Hercegovine; drugi u Nikšiću ogranak Markovića, došli iz Dobre Vode (Bar); Sotonići (Crmnica) iz Paštrović ; Kosijeri (Cetinje) i kao: Kosijer iz Radomira (Rijeka Crnojevića); kod Spuža (Bjel opavlići); Vitasovići (Pješivci) doseljenici iz Kuča; ogranak Božovića u Zagaraču (Danilovgra ); Zalaz (Kotor); ogranak Vojvodića u Grañanima kod Rijeke Crnojevića; u Bjelopavlićima; u Zeleniku ogranak Brajovića, ogranak Košutića, ogranak Pavkovića, ogranak Jovanovića, og ranak Balevića u Bratonožićima Savićevići - Božovići, bratstvo u Zagori Savićevići, bratstvo vcima Savićevići, bratstvo u Sotonićima Savicki, Klinci i Zelenika, Herceg-Novi Saviček, Bar Savičić, Bata (Cuce), Cetinje i kao: "Jebizima"; Budva Savičići (Jebizime), staro b ratstvo na Bati Savković, Piperi potomci Lužana, od njih su u Lužanima (Zeta) i Lužanima (Užice), Srbija, a jedni u Lipovac (Aranñelovac); u Čečavi (Teslić) porijeklom su iz Dani lovgrada (Crna Gora) Savkovići, starosjedioci u Podgorici (Tološi), porijeklom iz Br atonožića Savo Raslapčević, predak bratstva Sjekloća Savo Markov, brat vladike Petra I Sav ović, ogranak Papića u Komarnici (Šavnik), a u Crkvičkom polju kao: Vranić, vidi: Papić u Pe trovićima; u Nikšiću i kao: Savević, Savaljić i Saveljić; Herceg-Novi po vanbračnom djetetu; ugi Do (Njeguši), Cetinje; Crnci (Piper), a u nekim područnim selima su ogranak Janića iz grupe Stanjevića od njih su u Budvi kao: Savović; Kuči ogranak Vujoševića iz grupe Dre kalovića, od njih su u Ulcinju 1911. god. i područnoj Darzi i Mikulićima; Goražde (Beran e) porijeklom iz Kuča od Savovića - Popovića; grana Mijomanovića u Vasojevićima; Krnjice ( Krajina); ogranak Brakočevića u Šekularima odakle su se jedni preselili u Peć; Paštrović; Ub alac (Kuči) ogranak Vujoševića Mrnjavčevića, vidi: Čarapić; Bar; Jablanica (južna Srbija), gr Vujoševića sa Momča (Kuči), pa kao: Dragović prešli u Slivovo (Lugovi), Uroševac Savovići, s o bratstvo u Dugom Dolu Savčić, Herceg-Novi, po nahočetu Sager, Herceg-Novi Sagur, i, (Sagurović), 13. v. u Baru i kao: Sagurija = Zaguri = Čaguri, u Kotoru kao: Zagurović Sagurija, vidi: Sagur Sadagić, Pljevlja doselili iz područnog Tvrdoša Sadik, Nikšić Sadiko vić, Potrlica i Pljevaljsko Polje (Pljevlja); Rasova (Bijelo Polje); Podgorica 188 0. god. Sadić, kod Plava i Gusinja Sadović, u Pljevlja su se doselili iz područnog Tvr doša 1864. god. Sadopić, Pljevlja 1862. god. Saijnović (Šainović), Budva 1650. god. Saiti, Nikšić Saičić, grana Mijomanovića u Vasojevićima; Bjelopavlići; Cetinje Saje, u Kotoru 1330. god. Sajić, iseljenici iz Pive u Grčiće (Srbija) Sajčić, Vasojevići, starosjedioci; Vinicka (Berane) Sakar, i, Ponari (Zeta) doseljenici iz Đinovića (Kosijeri), Cetinje gdje su starosjedioci, od njih su i u selima Vrake (Skadar), a odseljeni u Vasojeviće pre zivaju se Đinović Sakarević, Bar Sakić, u Žabljaku na Skadarskom jezeru 239

Saković, ogranak Rajevića - Raketića u Vasojevićima Sakrapos, u Podgoricu doselili se iz Grčke Sal, Peraška naselja, doseljenici iz Italije Salagić, u Lješkopolju, Podgorici, T uzima i Skadru, iz Anadolije (Turska) Salaj, Šas (Ulcinj) i u područnom Katrkolu i k ao: Solaj Salaković, Dobre Vode (Bar) Salambros, u Rijeci Crnojevića iz Grčke Salapura , Nikšić Salaić, u Podgorici jesu iz Azije; Mrčevo (Grbalj) Salatić, Zelenika i Kuti, Herc eg-Novi su iz susjednih Konavala Salahanović, Nikšić Salac, Ljubotinj, Srednja Sorotim a; Zaljev, Bar Salva, i kao: Salve i Salvi, u Kotoru i područnim Škaljarima Salve, v idi: Salva Salvi, vidi: Salva Saldo, Nikšić Sal, e, Cukovići i Velji Ostros (Primorska krajina) Salević, iz grane Novakovića u Vasojevićima Saliagić, Podgorica Salimon, i, (S olimon), Budva iz Smedereva 1650. god. Salić, kod Ulcinja, Komorača i Gusinja (Skić) s u iz Klimenata (Albanija) Saliu, Podgorica Salihović, Boljanići (Pljevlja) Salović, Roža j doseljeni iz Nikšića Salhanović, Nikšić Saljić, Plav Saljuk, Zagonja (Ulcinj) Samardžić, Ce je; Krivošije (Boka Kotorska) potomci Sava Ivanova, grana Orlovića (Strahinjića), jedn i u Blagaj (Hercegovina) pa u Karlovce (Srem); Čarañu (Gacko) porijeklom su iz grada Sokola (Bosna), jedno vrijeme u Cucama i Bajicama (Cetinje), od njih su u Podgo rici, od Komnena Bajice, pretka bratstva Samardžića, u Krivošijama (jedni i kao: Samar džić - Komnenović) i Rijeci Crnojevića kao: Osmanagić i Čakić; Samardžić u Kusidima i u Nikši : Samardžić u Komanima (Podgorica). Kobilji Do (Cuce), Cetinje doselili od Nevesinja (1878. god.), porijeklom iz Pive; Gusinje; Pljevlja i okolina; kod Perasta (Bok a Kotorska), iz Krivošija Samardžići, bratstvo u Krivošijama Samardžici u Podgorici Samardžić , porodica u Kobiljem Dolu u Cucama Samatović, Nikšić Samac, Podgorica Sambolec, Podgo rica Sambrailo, Nikšić odselili 1721. god. u Buiće (Dubrovačku Župu), Martinoviće i Mokoš (Du rovnik) Samović, iz Raške u područje Duklje, 492 - 540. god., kasnije od Sama (vlastit o ime) i dalje do 843. god. kao: Samovladović i Svevladović Samoili, 13. v. u Baru S amovladović i Svevladović, vidi: Samović Samotvor, Kotor Samohod, Herceg-Novi Samuel, u Kotoru Samuelis, u Kotoru Samuk, Zagonja (Ulcinj) porijeklom iz Albanije Sangič = Sankta, u Kotoru 240

Sandaljević, u Antibari (Bar) 1444. god. Sandić, Malinsko (Žabljak) ogranak Abazovića; o granak Jovića iz Drobnjaka preselili se u: Krašljevo, Ograñenicu i Bobovo (Pljevlja) p a jedni u područni Meštrovac; Popov Do, Zasad (Bobovo), Pljevlja; Pusto ostrvo (Mala Crna Gora) na ušću Sušice u Taru ogranak Dakića Sanković, vlastela 1382. god. i u sjevero zapadnom dijelu Crne Gore, ranije kao: Draživojević; Bajice (Cetinje); Paštrovići 1712. god. Sankovići, staro bratstvo u Bajicama Sankovići, bratstvo u Pažtrovićima Sanli, Rose , Herceg-Novi Santini, Kotor Santo, Ulcinj Santović, Bar Santrač, Nikšić Sapurić, Oputne R udine (Nikšić) Sarabić, Tušine (Žabljak) Saravelja, Tušine (Žabljak) odselili se preko rijeke Tare Sarajlija, Bijelo Polje Sarajlić, Vranjina na Skadarskom jezeru; Nikšić; Bijelo P olje Sarani = Saranin = Saranus, u Kotoru Saraović, Njeguši (Cetinje) Saraor, Mirac (Njeguši), Cetinje Saraori, stari rod u selu Mircu Saraorić, Nikšić Sarap, Bogute (Ljubo tinj), Rijeka Crnojevića i kao: Sorapa, doseljeni iz Sarapovića (Sarajevo), razgrana ti na: Vukićević, Vujanović, Markišić, Laličić, Banović, Kaluñerović, Vučković, Karadaglić, P j (Istra) Sarapa, Bogute (Cetinje) 1465. god. doseljenici iz Sarapovića (Sarajevo) razgranati u 8. bratstava, vidi: Sarap Sarapi, bratstvo u Ljubotinju Saratlić, po tomci Novljana u Drobnjacima Sarac, Šušanj (Bar) Saracenis, Kotor, 9. v. Saračević, Nikšić i jedni odselili u Rašku Sarvan, Pljevlja 1864. god. Sardelić, Kotor Sarić, ogranak Mil ića iz grupe Srbljanovića u Zukvi, Borovcu i Markovcu (Drobnjak); u Banjane su dosel ili iz Velestova (Cetinje); iz Pive odselili u drugoj polovini 18. v. u Gružu Krag ujevačku; kod Kotora i kao: Šućević ranije Pašarović od njih jedni odselili u Goševo pod Goli om (Raška) Saričić, Bjelopavlići Sasović, Herceg-Novi, po majci Sasojević, 1692. god. doseli li se iz Sasojevića (Pješivci) i Kameno (Boka Kotorska) Sauček, Herceg-Novi Safavić, Plj evlja Safija, Kravari (Ulcinj) Saftić i kao: Softić, u Pljevljima Sačar, Kotor Sačer, Ko tor Sašar, Kotor Sašić, i kao: Sošić, Rakita (Bijela Polje) Sbutega, Baošići i Prčanj (Boka K rska) Svacio, u Bar a u Ulcinju Svačio iz Svača (Ulcinj) Svačio, vidi: Svacio 241

Svevladović (Smovladović) vidi: Samović Svekler, Kotor Svenda, Kotor Svetiko, 1398. go d. u Paštrovićima Svetloća, Limljani, Crmnica i kao: Svjetloća; Nikšić Svilanović, Kruševice, rceg-Novi starosjedioci Svin, u Ulcinju Svinčić, Bar Svirala, Polja (Mojkovac) Sviro nja, Velestovo (Cetinje) iz Zete Svirčić, Kotor, po nahočetu Svičević, u Podgorici Svnilig aj, Kumbor, Herceg-Novi Svobod, a, Kotor; Herceg-Novi i područne Crkvice Svorcan, Nikšić iz Hercegovine; u Oputnim Rudinama (Nikšić) i kao: Sforcan Svrzić, Podgorica Svrkić, Rasova (Bijelo Polje) Svrkota, Boljanići, Bobovo, Svrkote (od njih Svrkota u Hadñićima - Goražde), Bukovica i Moranca (Pljevlja) i u Podgorici Sdrul = Sdrulis, u Kotoru Sead, Nikšić Searani, Kotor Sevasto, u Ulcinju Seganović, Crmnica Segarić, Budva, dosel ili iz Bara Sedović, Nikšić; Kameno i Dobrota (Boka Kotorska) Seifer, Prčanj (Boka Kotor ska) Sejda, Nikšić Sejdanović, Plav Sejdić, Nikšić pa u Zmijanac i Rasovu (Bijelo Polje) Sej nveber, Herceg - Novi Sejfović, Pljevlja Sekić, Orahovo (Kuči) i jedni su prešli u Podgo ricu, ogranak Lukačevića, porijeklom iz Cuca (Cetinje) Sekla, Kotor Seklar, Kotor Se klac, Fraskanjeli (Ulcinj) Sekler, Kotor Sekloća, u Podgorici 1882. god. Seknić, Ora hovo (Kuči) i jedni preselili u Tuzi i Podgoricu; ogranak Lukačevića u Zeti Sekulić, gra na Bezdanovića u Bandićima (Komani) potomci Sekule Radonje Ivanova, grane Orlovića (St rahinić), a jedni su (1888. god.) preselili u Zagonje i Donje Mikuliće (Ulcinj) i Za ljev (Bar); u Borič Stari (Skadar) i kao: Panbuki iz Komana; Zabrñe (Berane) i kao: Sekulić - Šćepović; Nikšić; Bar; Gornja Morača, jedni od njih odseliše u Kruševac; Bjeloši (C ; u Bjelopavlićima srodni Mihailovićima; Cetinje; Danilovgrad; Podgorica; Kuči, od nji h su u Zagrañu (Berane) i Zaton (Bijelo Polje), od njih su kod Vršca (Banat) i kao: Crnjanski; Pavino Polje (Bijelo Polje); od oko 1800. god. iz Bjelopavlića kao: Sek ulić; Glibaći i Gorica (Pljevlja) iz područnog Maoča; ogranak Miranovića u Zeti i Lješkopolj u; vidi: Ulić Sekulići, bratstvo u Bjelopavlićima Sekulići, bratstvo u Bjelošima Sekulići (" Bandići"), bratstvo u Bandićima Sekulović, Josice, Dobrota i Kameno (Boka Kotorska) 16 93. god. iz Nevesinja; Bijela (Boka 242

Kotorska) iz Hercegovine; grana Branilovića u Pivi; Nikšić 16. v., od njih su u Vranjs koj dolini i kod Mojkovca; Brskut (Bratonožići), od njih su u Podgorici; Gusinje; Kr uševice, Herceg - Novi; Kotor; kod Ivanjice (Srbija) i kod Novog Pazara jedni kao: Burija iz Kuča (Podgorica) Sekulovići iz Pive (Seljani), starosjedioci Sela, Kotor Selaj, Braiša i Široke (Krajina) Selaković, Momišići (Podgorica); Kuči; Morača, od njih su u robnjacima Selalović, Dabezići (Bar) Selanović, u Dobroti (Kotor), kao: Dulović (potomci Dula Obrenova) iz Trnovice (Sarajevo) Selac, Fraskanjeli (Ulcinj) Selezanik, Ko tor Selenati, Kotor Selenatić, Kotor Selenić, Kotor, po nahočetu Selimanać, Ulcinj Selim anović, Berane Selimanjin, Plav Selimadžović, Goričani (Zeta) iz Graha Selimbegović, Ulcin j Selimović, Klanac (Rožaj) ogranak istoselskih Murića; Plav; kod Rijeke Crnojevića do 1 760. god. Selinderović, u Zetu iz Zambeze (Crmnica) Selit, Ulcinj Selmanović, ograna k Dupljaka iz Derače (Lozna), Bijelo Polje iselili u Paralovo (Novi Pazar); ograna k Tomaševića kod Pljevalja; Pljevlja 1813. god.; Kosanica (Pljevlja) prešli u područne Žid oviće i Kričak, a jedni u Mileševo (Zlatar) Selmanović, iz Zete prešli u Podgoricu, Lješkopo lje, matično pa u Podgoricu, Berane i Zagonja (Ulcinj) Selmović, Pljevlja 1872. god. Selović, Vladimir Selhanović, Nikšić; Momišićima i Podgorica 1881. god. rod Kobasičića Selča (Ulcinj) Selčanin, Briska Gora, Sustjel i Reč (Ulcinj) Semenderi, bratstvo u Boljev ićima (Crmnica) Semerad, Kotor Sen (ken), Ulcino = Ulcinj Sendović, Bar Senić, Donja Rža nica (Berane) iz područnih Šekulara; Trešnjevo (Cuce), Cetinje, od njih su kod Avtovca i Fojnice (Hercegovina) (potomci Živkovi) najbliži su im u Trubjeli (Nikšić); Crvenka ( Bačka), Igalo, Topla i Peraška naselja (Boka Kotorska); Čevo (Cetinje), od njih su u R ovcima; ogranak Pešića doselili kod Berana iz Bjelopavlića a porijeklom su iz Bjelica (Cetinje), od njih su u Praćevcu i Bastasima; Vukove Zgrade (Ceklin), Rijeka Crnoj evića; u Vraki (Skadar) iz Bjelica (Cetinje) Senići u Hercegovini i u Boki Sentenčić, He rceg-Novi, Mrkovi, Brgula i Ljuštica (Boka Kotorska) Senčević, Boka Kotorska Senčić, Đenovići Herceg-Novi, drugi po majci; doseljenici iz Konavala Senfert, Herceg-Novi Seort ić, Herceg-Novi po nahočetu Sepalina, u Baru Serakić, Podgorica, potomci Milinjića iz Bj elopavlića Seranigović, Paštrovići 1398. god. Seratlić, ogranak Tomića-Balotića u Gornjoj Buk vici, Previšu i Provalijama, Drobnjaku potomci 243

Novljana; u Podgoricu došli iz Trebinja i drugi iz Drobnjaka Sergi, u Kotoru Sergi us, Boka 1328. god. Sergota, Prčanj (Boka Kotorska) Serdarević, Dobrota (Boka Kotors ka); Herceg-Novi (17. v.) ranije Vojinović, pa u područne Srbine Serdarović, ranije: B ošković, u Orjoj Luci (Bjelopavlići) vidi: Mijajlović, jedni se iselili; u Plavu 1889. g od. Serden, ogranak Kneževića u Cucama (Cetinje) Serdeni, rod u Hercegovini Serdilo, u Baru (Antibari) 1306 - 1311. god. Serišević, Kotor Sermanin, Riječ (Ulcinj) Serta, Herceg-Novi Serhatlić, od Kolašina odselili u Kosurić (Novi Pazar) Sesnović, Kotor; Podg orica 1886. god. Sesta, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), preci Koslina i Radiša, rodon ačelnika više prezimena Sestan, Paštrovići 1398. god. Sestan = Šestan, u Baru i Kotoru iz Še stana (uz Skadarsko jezero) Setenčić, Mrdari (Tivat) iz Hercegovine, vidi: Sentenčić Sef er, Herceg-Novi Seferagić, Koće (Kuči) iseljenici kod Gusinja i Plava Seferović, Kuti, B ijela, Morinj i Sasovići (Boka Kotorska) doseljenici iz Kuča; Herceg-Novi; u Piperim a ranije Memetović - Petrović, odselili u Podgoricu (1687. god.), u Kuti, Herceg-Nov i, a drugi kasnije u Nikšić, Skadar i Carigrad; Podgorica, Šame i Zetu gdje su i kao: Husić; Peraška naselja su iz Stare Crne Gore; Kotor; Bijela, Herceg-Novi su iz Piper a; Grdovići, Dobra Voda i Krute (Crnogorsko primorje), srodni Nikičićima; Paučine (Rožaj) su iz Graša (Đakovica) Sefić, Arbaneš (Primorska krajina); Sozina (Sutomore), Bar Sefović, Ćurke (Ulcinj) doselili iz Zadrima Sec = Zec, u Kotoru Sešeković, Kotor Sivnupović, kod Nikšića, 1695. god. Sierković, Baošić - Herceg-Novi Sijamić, Boljanići (Pljevlja) Sijarić, G jevo (Gornji Bihor), Bijelo Polje starinci; Rasova (Bijelo Polje) Sijerkov, Strp a (Risan), a u područnim Bijeloj, Jošići, Baošiću, Kostanjici, Đenovićima, Morinju i Kumboru kao: Sijerković, razgranati od onih iz Strpa, a porijeklom iz Nikšića, ogranak Pilato vaca iz Oputnih Rudina Sijerković, vidi: Sijerkov Sikimić, ogranak Pilatovaca iselil i iz Oputnih Rudina (Nikšić) u Drobnjake, od njih su u Žljijebu, Herceg-Novi Sikić, ogra nak Dakića u Maloj Crnoj Gori (Pusto Ostrvo) na ušću Sušice u Taru Siković, Bar 1431. god. Silbo, u Kotoru 15.v. Siloć, Peraška naselja, starosjedioci Silvić, Jošica, Baošići i Herce g-Novi (Boka Kotorska) su iz Konavala Sima, Štoj (Ulcinj) Simaković, Lješkopolje (Podg orica) Siman, i, Bar Simanić, Gornje Polje (Nikšić); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Zimonjić Simanov, Salč (Ulcinj); Bar Simanović, Bratica i Krute (Ulcinj); Cetinje; Beran Selo (Berane); Zaton (Bijelo Polje); iz Pive u Cerovo (Valjevo) 244

Simaček, Tivat; Mojdež, Boka 1726. god. iz Hercegovine Sim, en, on, Štoj (Ulcinj) Sime ntal, Dobrota (Kotor) Simeone = Simeonis = Simonis = Simesu, u Kotoru Simeunović, Bihor (Bijelo Polje), od njih su u Brajkovcu (Lajkovac) Simić, Nikšić; u Velikom Crlje nu, Kalenićima i Tomanima kao: Simić (Radomirović) Šumadijska Kolubara jesu iz Crne Gore ; Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković Simićević, Aluga (Ša ranci), Žabljak ogranak su Simića = Raičevića (Miloševića), doselili iz Plane (Kolašin), a po ijeklom iz Plane (Bileća), "starinom iz Kuča", od njih su u Vraneškoj Dolini (Bijelo P olje) Simović, Cuce (Cetinje) ogranak Miljenovića (Gradinjana) doseljenih iz Čaraña (Gac ko); HercegNovi doselili su se iz Miljevca, Nevesinje; Saš, Morača ogranak Rakočevića, o d njih su u Beloševcu, Lepenica; u Lipovu (Kolašin), posebni; Cetinje; Podjahorina, Miljevina i Brusna (istočna Bosna), ogranak Vuičića od Grahova (Nikšić). Istorodni u Lipik u (Gacko) i Montani (Amerika); ogranak Đurišića - Kovačevića, Vasojevića a drugi su ogranak Pantovića - Kovačevića, Vasojevića, od njih su u Sebečevu (Novi Pazar); Vraneška Dolina (Bij elo Polje), srodni Kljajićima i Raščanima; Pobor i Svojčevo (Pljevlja), a u područnim Židović ma i Lučici njima su nesrodni; Cerovo (Bijelo Polje); Crnci (Piperi); iz Pive isel jeni u Radljevo (Valjevska Tamnava); Škaljari (Kotor) su iz Stare Crne Gore, a od njih su u područni Muo i u Milu (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska) prešli u Dragovoljiće (N ikšić) oko 1811. god. Zatim jedni preñu u Glibaće (Pljevlja), a drugi u Rumuniju Simovići, grana bratstva Miljenovića u Cucama Simoj, u Grilu (Vraka), Skadar iz Crne Gore, ranije kao: Rajčević Simon, Pistula (Ulcinj) doselili se iz Miridita (Albanija) Simo nov, Kotor 1330. god. Simonovac, Donja Bitina (Uroševac), od Gusinja Simonović, Jase novo (Donja Morača) iz grupe Jasenovčana, doseljenih iz Popova Polja (Hercegovina), jedni od 5. barat doseljena; Kuči iselili u Darzu (Ulcinj) 1878. god., a odatle je dni u Ulcinj 1900. god.; Bratica, Ulcinj; Bar; Kotor 1552. god.; Nikšić; Nikšićka Župa pot omci Trebješana; Andrijevica 1880. god.; Šekulari (Berane) jesu potomci Lužana iz Bjel opavlića; Velika (Plav) iz Šalja (Albanija); Gostilje (Zeta) su ogranak Vujadinovića i z Bjelopavlića; ogranak Kusarovića - Radulovića u Bjelopavlićima Sim Parma, Krče, Ulcinj S imu, Bigovo i Kubasi (Tivat) su iz Stare Crne Gore Simunović, Darza (Ulcinj) su iz Bjelopavlića, vidi: Simonović. Stubica (Piva) od Branilovića, od njih su u Vrh Prače (R ogatica); Pošćenje (Šavnik) Simunovići iz Pive (Stubica), starosjedioci Simućević, potomci N ovljana, vidi: Simićević Sinan, ov, Ulcinj; Štodra (Bar) Sinanović, od Kurpejovića, ranije Pejović u Biševu (Rožaje), jedni kasnije i kao: Đozović, od istih su i u Srñevac i Dobri Du b (Novi Pazar), porijeklom iz Morače; Rožaj 1893. god.; u Ćeklićima (Bojkovići), Cetinje, ranije Androjević (Marojević); Kuči, 16. v. ranije Kutević, porijeklom iz Klimenata (Alb anija), od njih su u Podgorici; Ulcinju; Plavu; Nikšić; Ćeklići (Cetinje) ogranak Maroje vića, od njih su u Kotoru; Rastić i Ljeskovac (Ulcinj); Pašića Polja (Bijelo Polje); Kriča k (Pljevlja); Pljevlja 1854. god.; kod Plava i kao: Sibanović, grana Hota Sinanovići , rod u Ćeklićima Sinanovići (Adrojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Sindik, Go rnja Lastva (Tivat); Tivat iz Istre Sinović, vidi: Adžisinović u Podgorici Sinñelić, Kolašin ; Bihor (Bijelo Polje) od njih su: Ropčevac podnožje Kosmaja; Trbušnica (Šumadijska Kolu bara) 245

Sinñić, Piva jedni iselili u drugoj polovini (18. v.) u Toponicu (Gruža Kragujevačka); K uči iselili u Stapare; Rovca; Sokolac (Bijelo Polje) Sinimotović, iz Zete preselili se u Podgoricu Siništaj, Dušice (Podgorica); Tuzi, i kao: Sinseštaj Siništović, Gornja Zet a iz Gruda Sinobad, Herceg-Novi Sinobrad, u Budvu došli iz Knina Sinoj, u Grilu (V raka), Skadar i kao: Rašković, iz Crne Gore Sinković, Herceg-Novi Sinimonović, Zeta; Pod gorica Sinjanović, Plav Siraković, u Baru Siritković, Nikšić Sirković, iz Bihora (Bijelo Pol je) odselili se u Ropčevo (Šumadijska Kolubara) Sirobanović, Podgorica Sirovina, Bolja nići (Pljevlja) Sirović, Perast (Boka Kotorska) Sirota, Herceg-Novi Siropa, Bar Sirčić, Nikšić i Kolašin Sisa, Herceg-Novi Sisoe = Sisoje, u Kotoru Sisol, u Kotoru 15. v. Sit i, Kotor 1432. god. Sitić, Herceg-Novi Sihar, Podgorica Sičo, u Kotoru 15. v. Sišić, Her ceg-Novi Sjever, Herceg-Novi Sjeverić, Boronjino, Bjelopavlići Sjeverović, Donji Kraj (Čevo), Cetinje Sjeverović, Kuti, Herceg-Novi, po majci Sjeverovići, staro bratstvo u če vskom Donjem Kraju Sjekar, Nikšić Sjekloća, Dobrsko Selo, Cetinje; Vranjina na Skadars kom jezeru; Limljani (Crmnica); Nikšić porijeklom iz Hercegovine Sjekloće, grana brats tva Gornjevuka u Dobrskom Selu Sjekloće na Cetinju, na Vranjini, u Limljanima, Pod gorici, Nikšiću, Beogradu i Vojvodini Skadranin, Nikšić; Danilovgrad; Grbalj Skanata, Go rnja Lastva, Tivat Skaljić, Kotor Skvarica, iz Grahova (Nikšić) kao: ogranak Kovačevića od selili se u Stražište i Šume (Trebinje) Skejan, Murići uz Bojanu iz Krajine u Štuf (Ulcinj ) Skejović, u Bar iz Ćeklića (Cetinje); Gostilje (Zeta) i kao: Skobaljević Skejovići, musl imani u Baru Skender, vidi: Sklender Skener, Paštrovići iz Albanije Sklavi = Slavi = Slavine, kasnije Mankini u Kotoru Sklender, Režović (Paštrovići) došli od Skadra Skoval, Zelenika, Herceg-Novi Skenderović, Trpeze i Boljevac (Berane); Brskut, Bratonožići pre selili se u Bihor, roñaci su im: Ramdedović i Dervović 246

Skerlić, od Bijelog Polja odselili se u Lipovicu (Jasenica); Skerlić u Migovcu (Šumadi ja) i okolini Nikšića jesu iz Drobnjaka Skersović, Kotor Skefić, Kotor Skit, Kotor 1419. god. Skifić, Kotor Sklender, Reževići (Paštrovići) došli od Skadra, i kao: Skender Skobal, Zelenika, Herceg-Novi Skobaljević, Gostilje (Zeta), srodni: Prenkićima i Markitovićima , doseljenih iz Albanije, porijeklom iz Stare Crne Gore Skok, u Podgorici Skoka, Sipanja (Bijelo Polje) Skonc, Kotor Skordul, a, u Baru Skorza, Podgorica Skorim ir, uKotoru Skorjanin, Meñurečje (Ulcinj) Skorović, u Budvi Skorupan, Pljevlja; Podgor ica Skoci, Gornji Bihor (Bijelo Polje) Skočajić, Nikšić Skočić, Nikšić i Kolašin Skočković, M k) Skrobanović, Mojanovići (Zeta) došli iz Bera (Lješkopolje); Ubli (Kuči) i Podgorica ogr anak Vujoševića = Drekalovića Skrobalj (Skrobaljević), Gostilje (Zeta) Skrobljaljević, vid i: Skrobar Skromput, vidi: Skromut Skromut, Put, (Skrobut), Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića) Skronjan, Meñurečje (Primorje Crnogorsko) Skulić, Savina, Herceg-Novi Skule tić, Duba (Piva) došli iz Drobnjaka Skura, Gorani (Primorje) Slav, u Ulcinju 1242. g od. Slavić, Nikšić; Perast (Boka Kotorska) Slavoni = Slavoli, u Kotoru Slavković, ranije : Đurašković u Velici i Skiću (Plav) i Gornjem Polimlju i jedni i kao: Lušcanin, od njih s u u Ljevašima (Peć); vidi: Đurašković; Prijelozi i Vrbica (Bijelo Polje); Vojno Selo (Plav ); u Plavu 1912. god.; Podi, Herceg-Novi iz Zubaca (Trebinje) 1692. god.; Ropočevo (Obrišna - Sopot), Šumadija došli iz Bihora (Bijelo Polje) Slavonina, Paštrovići 1712. go d.; Sušćepan, Herceg-Novi Slavujević, preci: Matović i Kruščić, u Banjanima (Nikšić) 1687. go d njih su u Šidu i Sremskoj Mitrovici; u Drobnjacima ogranak Dančulovića Sladović, Grbal j; Sušćepan, Trebjesina i Kameno (Boka Kotorska) Sladojević, Nikšićka Župa iz Hercegovine; N ikšić; Grahovo (Nikšić); Sušćepan (Boka Kotorska) su iz Popova (Trebinje) Slakovci, Meñurečje rimorska Krajina); Ćeklići (Cetinje) Slaović, Krašići (Tivat) Sklender, Paštrovići Slatković agutinović), Ubas (Ćeklići), Cetinje; Sasovići, Boka iz Popova (Hercegovina) Slatkovići, s taro bratstvo na Ublu Slijepčević, Orah (Piva), jedni se preselili u Samobor (Gacko) ; od njih u Rioce (Bileća); Sasovići, 247

Herceg-Novi iz Popova (Hercegovina) 1692. god.; Nikšić; ogranak Raškovića u Fundini (Kuči) , od njih su susjedi Perović Slović (Petrović), ogranak Tomića u Drobnjacima, jedni su o dselili u: Bijelo Polje, Zaoke (Donje Dragačevo), Srbija; Nikšić Slomović, ogranak Maden ica kod Mojkovca Smailagić, Zeta; Podgorica; Bojka (Ulcinj); Kolašin (1879. god.) od selili se u Sandžak; Berane Smailović, Bijka i Vladimir (Ulcinj); Plav; Kričak (Pljevl ja); Kradenik (Gornji Bihor), Bijelo Polje; Novšići (Gusinje) Smajić, Miloševići (Piva); N ovšići kod Plava; Gusinje i Plav su od Klimenata Smajići (Osmajić) iz Pive (Miloševići), sta rosjedioci Smajlević, u Plavu 1897. god., vidi: Bander Smajlj, i, Štoj (Ulcinj) Smaj ović, u Podgoricu iz Carigrada (Turska); Goričani, Grbovci (Zeta), Podgorici, Skadru i Carigradu, grana Martinovića iz Bajica (Cetinje) Smak, a, Nikšić Smakić (Osmanbegović), Gornji Bihor (Bijelo Polje) pa jedni u Novi Pazar Smaklik, Podgorica Smaković, u Podgorici su iz Gruda (Tuzi); Tuzi i Skadru ogranak Đedovića, od njih: Methadžović i Džako vić Smakočević, kod Plava i Gusinja Smalovi, Perast (Boka Kotorska) Smalota, u Kotoru i kao: Smolota Smaljanović, Kotor Smekija, kod Risna u 16. v.; Perast i peraška nase lja su iz Konavala Smečija, u Kotoru Smilović, Kotor Smiloević, kod Perasta (Boka Koto rska), starosjedioci Smiljanić, Blatina (Kolašin) i Vraneška dolina Smiljanović, ranije Čo vić, u Jablanovo (Vraneška dolina) i Bijelom Polju; Kuči Smiljić, Nikšić Smjepović, u Zeti Sm vladović, srpska vlastela, vidi: Samović Smodlaka, Špiljari (Kotor) Smol, Polja - Mojk ovac i kao: Smolović Smolac, Ravna Rijeka (Mojkovac), prešli u Pošćenje (Pljevlja) Smolo vić, vidi: Smol, Polja (Mojkovac) 1760. god.; Nikšićani, ranije Ivanović, od njih su u T imaru (Drobnjak) pa Gajtan (Južna Srbija) i oni u Poljima, Prenčane i Maoče (Pljevlja) , Okladi (Bijelo Polje) Smoličić, Kotor Smolota, vidi: Smalota Smoljan, u Podgorici Smoljević, Nikšić Smorinić, Kotor Snegal, Kotor Sover, Bar Sović, Podgorica; Meteh (Plav) Sovo, u Rožajima, kasnije Bosanac, doselili iz Banja Luke (Bosna) Soderina, u Koto ru iz Firence (Italija) Sozin, a, u srednjem vijeku iselili iz Zete (pod pritisk om Ilira i Tatara) i kasnije pleme Suta, i nastanili na Sutorine na Sozini (Suto rman) iznad Spiča (Sutomore), Bar, a kasnije odatle se preselili u južnu Italiju Sok ić, Mataruge (Pljevlja) 248

Soković, Pljevaljsko Polje pa u Peštrovac i Marande (Pljevlja); u Svetozarevu (Srbij a), Pljevljima i područno Potpeće, Bobovi i Ograñevini srodnici, koji su iz Uskoka (Žabl jak) kao: Kršikapa, tamo iz Pive kao: Koprivica, potomci žene vojvode Miloša; ogranak Jankovića u Ljutićima (Pljevlja); ogranak Jovića u Drobnjacima Sokolić, kasnije: Sokolov ić u Pivi Sokolović, i kao: Sokolić, Očinići i Dubovik (Cetinje); Dujevo i u Zeti kao: Češlja - Crmnica a kod Rijeke Crnojevića kasnije i kao: Vučetić; iz Bajica (Cetinje) u Vraku (Skadar) kao: Martinović; odselili i u Skadar, Sarajevo, Ulcinj, Podgoricu, svoja taju se sa Martinovićima iz Bajica (Cetinje) Grahovo (Nikšić); iz Kuča se odselili u Moj kovac; kod Andrijevice; Pljevlja 1865. god.; Kotor iz Stare Crne Gore Sokolovići, stara begovska porodica na Očinićima Solar, Nikšić Soldatović, Podgorica Solić, ranije: Jahd edić, u Plavu 1904. god. Solomonija, Kotor 1569. god. Sombolac, Podgorica Sorat, n , i, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) i Mrkojevići (Bar) su kasnije Salac iz Čaira (Salač) u Ljubotinju, porijeklom od Sarajeva; Cetinje 1871. god.; vidi: Sarapović Sorea, K otor Sotirović, Podgorica Sotonići, pleme u Crmnici Sofijanić, Drobnjaci, od njih su k od Ivanjice (Srbija) Sofović, Pljevlja (1864. god.) doselili se iz Podgore (Plav) Sofran, Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića) iselili u Grbalj Softić, iz Bosne doselili u Gusinje; Berane; Vrba (Bihor), Bijelo Polje; Potpeć (Pljevlja) Sočica, od Đukanovića, ogranak Branilovića u Pivi Sočice iz Pive (Plužine, Goransko), starosjedioci, matica P lužine Sošić, Nikšić; Rakota i Pripčić (Bijelo Polje) Spada, Budva Spaić, vidi: Spahić Spajić t (Kuči) matično; ogranak Nikšića u Nikšiću i okolini; Poblaće pa područno Poblovo i Potkovač evlja); Gojevići (Bijelo Polje) i kao: Bungur, doselili iz Prizrena (Metohija); Ig alo, Herceg-Novi Spajkić, u Podgorici Spalević, i kao: Spalić, potomci Komnena barjakt ara - Radmuža u Šekularima (Gornji Vasojevići); Vojno Selo (Plav) Spalek, Bar Spalić, vi di: Spalević Spalović, iseljenici iz Kuča u Sevojno (Užice), Srbija Span, u Kotoru iz Lj eša (Albanija) Spanović, Sotonići i Grañani (Rijeka Crnojevića), starosjedioci Sparavalo, iseljenici iz Kuča u Šume (Trebinje) Spasović, sa Durmitora odselili u Erčege, na Goliji Spasić, Martinići (Bjelopavlići), jedni su se preselili u Vračevac (Ljig), Šumadija; od B ijelog Polja preselili se u Topolu i Jasenovac (Šumadija) Spasojević, ogranak Babića r anije Šćeković, iz Pješivaca prešli u Banjane (Nikšić) pa u Gacko kao: Tasovac, a oni u Straš ni (Nikšić) su od srodnika Peše; Velestovo, Markovina (Cetinje); Nikšić; u Tupan (Banjani) , Nikšić; Cetinje; Jablanica (južna Srbija) pa u Veliku Dobrinu (kod Uroševca), Kosovo, porijeklom iz Crne Gore; Ubli (Kuči) ogranak Živkovića; ogranak Neradovića iz grupe Rake tića u Vasojevićima; Morača, od njih su u Zabojnici i Arapovićima u Gruži Šumadijskoj; Beran e; Boka Kotorska; Petrovo Selo, u planini Midžor (istočna Srbija), grana Bulajića iz Z agore (Grahovo), Nikšić 249

Spasojevići, bratstvo u Pješivcima Spahija, Velje Selo (Bar) Spahijić, Pobrežje (Bihor), Bijelo Polje, od njih su u Novom Pazaru Spahić, Gornje Rovine, Trešnjevo i Grab (ov dje matično) u Cucama (Cetinje) i kao: Spaić; Nikšić iz centralne Hercegovine; ogranak Đur ičića u Komanima, porijeklom iz Hercegovine, u Zupcima (Trebinje) u oba oblika, a je dni kasnije i kao: Asanović; kod Bijelog Polja; Rožaj 1883. god.; iz Rovaca odselili se u Gajtan, južna Srbija; Grbalj; Pelinkovići (Ulcinj); u Žabljaku na Skadarskom jez eru Spahići, staro bratstvo u Malim Cucama Spahići, bratstvo u Zupcima Spahići, staro bratstvo na Grabu Spahović, ogranak Ćulafića ranije Novaković, vasojevići Spetzer, Kotor S pier, Škaljari (Kotor) Spižić, Rošići i Bijelo Polje (Bjelopavlići) 1666. god. potomci Lužana Leskovac (Ulcinj) Spinola, Kotor 16. v. Spitzer, Škaljari (Kotor) Spica, ogranak Radulovića u Milojevićima (Pješivci) "Spica", bratstvo u Milojevićima Spič, Sutomore; Široke , Krajina primorska Spiča, u Kotoru iz Spiča (Sutomore), Bar Spičanović, Gluhi Do (Crmni ca), od njih su u Balabanima (Zeta) a porijeklom su iz Spiča (Sutomore), Bar; Bar Spičanović, pribraćeni Vuletićima u Gluhom Dolu Spošek, Bar Spremo, Nikšić od Bileće Spuža, V ir (Ulcinj) Spužanin, Spuž (Podgorica) Spužanić, Ulcinj Srbica, Kotor Srbljaković, rod u D robnjacima Srbljanović, Milić, a drugi: Carić, u Drobnjacima jesu od Novljana, od Srbl janovića su: Sarić, Raonić, Drobnjak (u Bučju - Priboj) Srdan, Šćepoševići, Herceg-Novi Srgot ijela, Herceg-Novi Srdanović, Gornje Polimlje (u 14. v.) jedni preselili u Peñane ko d Bileće i kasnije kao: Srdanović Milošević; Velika i Komorani kod Plava i Gusinja; Mete h i Jari (Plav) 1855. god.; srodnici su im u Istiniću (Peć); Kosorići u Kosorićkoj Bistr ici (Šavnik); potomci Novljana ogranak Kosorića; Nikšić; Dobrsko Selo i Dobrska Župa (Rije ka Crnojevića), porijeklom su iz Peći; Zagarač (Danilovgrad) ogranak Bogetića iz Pješivaca (Nikšić) Sredan, predak bratstva Tomanovića u Rovinama Sredanović, potomci Dobrilovića u Dobrskom selu (Rijeka Crnojevića), od njih su u Ulcinju 1890. god.; Cetinju; Cuce (Cetinje) ogranak Krivokapića, od njih u Nikšiću i Kotoru Sredić, Herceg-Novi Srednjak, ac, Očinići (Cetinje) Srednjaci, bratstvo u Očinićima Sredojević, od Sjenice doselili se u Resnik i Rasovu (Bijelo Polje) Srezić, Herceg-Novi Srezojev, kasnije Srezojević, po tomci Gojaka Nikšića iz Nikšićke Župe pa u Rovca, srodni Šćepanovićima, Bulatovićima i Vlahov rezojević, vidi: Srezojev, od njih su Ilić u Rovcima i srodni Radovanovići u južnoj Srbi ji Sremić, u Podgoricu iz Kuča 250

Sretenović, ogranak Pantovića iz Vasojevića preselili se u Sebečevo (Novi Pazar); Nikšić Sre tković, vidi: Jaćimović; iz Drobnjaka preselili se u Novi Pazar u prvoj polovini 19. v .; iz Kuča doselili u Ostrovicu (Tutin) Srećković, Ropočevo (Sopot), Šumadija iz Crne Gore ; odseljeni iz Kuča u Stanišiće (Slavonija) Srećuša, Pljevlja 1854. god. Srešić, Igalo, Herce -Novi; vidi: Strešić Srzentić, ranije Ćude (Ćudić), u Paštroviće doselili se iz "Stare Srbije od njih su: Ulcinj 1892. god.; Sotonićima (Crmnica); Budvi Srzentići, bratstvo u Sot onićima Srna, Pljevlja Srnadičić, Pješivci "Srnadičići" ("Selištani"), bratstvo u Pješivcima nski, Herceg-Novi Stravičević, Herceg-Novi, kasnije Mandić Stavran, Džalić, (Boljanović), Pl jevlja 1859. god. Stagnević, Budva 1650. god. Stailović, Ulcinj Stajić, Kolašin Stajka, Ši roke (Krajina) Stajkić, u Podgorici, u Starom Bariču i kao: Foljeta, a u Barič Mali i kao: Lazoja iz Crne Gore; u Skadar, porijeklom iz Crne Gore Stajković, Piperi, ogr anak Petrovića - Lutovaca Stajović, Piperi ogranak Milikića (Petrovića - Lutovaca); ogra nak Majovića u Bistrici i Ponarima (Zeta), porijeklom sa Čeva (Cetinje); Gornja Gori ca (Lješnjani), porijeklom iz Primorja Stajčić, Nikšić Stajšić, Komorani (Plav) u 14. v. Stak ljić, Bjelopavlići Stakić, i kao: Ljačević, u Berovu (Kuči) i u Podgorici; iz Pipera odselil i se u Savkoviće (Srbija); iz Pipera u Vraku i Skadar (Albanija), vidi: Stokić; u Du bravskom (Šavnik) Staljević, Petrušinović (Bjelopavlići); u Golubovcima, Zeta; Močioc (Kliko va), Ivanjica Stamatović, Piperi, starosjedioci, od njih su u Osoje (Zagarač), Danil ovgrad, u Pipere iz Bratonožića; Berane; Brezojevice (Plav); Andrijevica; Herceg-Nov i; Nikšić; Bar; Cetinje; Danilovgrad Stamatovići ("Miloševići") - Radmanovići - Đurići, brats u Zagarču Stamenković, Baošići (Boka Kotorska) Stanarevići, rod u Užičkoj Crnoj Gori Stanače Stanica, u Kotoru Stanić, u Podgorici i Zeti; Goveñi brod, Botun, Cijevna (Sliv), Ma taguži, od njih u Nikšić, Fraki i Kragujevcu, Užicu, Lici, Skadru (Albanija); u Stijeni (Piperi); Pošćenje i Sirovac (Šavnik); u Budimliji (Višegrad), od Anñića iz Cikota (Kuči) Sta ica, vidi: Stanača Staniša (Rogan), predak bratstva Roganovića Stanišić, Paštrovići, doselili se od Niša; Mišići u Spiču (Sutomore), Bar. Oni su iz Stare Srbije. Jedni kasnije i kao: Zec. U Podgorici, potomci Staniše, od čijih sinova: Asana Milutinović, od Nika i njeg ovih potomaka: Jelenić, Brković, Dakić i Milačić u Podgorici; Obala Stanišića (Budva), grana erakovića (potomci popa Staniše Aleksina Radonjića) sa Njeguša (Cetinje). Od Stanišića žive n Prekornici (Cetinje), Bjut Montani (Argentina), u Solunu (Grčka) i Australiji; Je dni od njih i kao: Miš; Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje, jedan njihov ogranak se preziva o Aćimović; Oko 1860. god. preselili se u Kotor; Nikšićka Trepča, a odseljeni u Konjarnik (Prokuplje) kao: Raičević, odseljeni u područje Durmitora zadržali su svoje prezime; Roc a (Podgorica); Berane; Njeguši (Cetinje) od 1682. god. ogranak Radonjića-Herakovića iz grupe Guvernadurovića. Od njih su u područnoj Prekornici, Lastvi (Tivat); Ogranak G vozdenovića u Crmnici; Komani (Podgorica), njihovi srodnici 251

u Cucama (Cetinje); Područje Bjelopavlića (Maleša), potomci Malonšića, pa jedni kao: Budal ović i Drakulović. Ima ih iseljenih i u: Spužu, Podgorici, Nikšiću, pordučje Romanije. Jedni su ogranak Bubića. Od jednih i drugih ima u: Meñulužje (Mladenovac) 1863. god. i kao: Mitrović; kod Svetozareva poslije 1878. god. kao: Đurić; Petrovac (Srbija)oko 1820. g od.; Barajevo i Guncati (Beograd) oko 1863. god.; Vrapce (Dobitak) i Rakovica (B eograd) oko 1878. god.; Beograd; Grocka; Štimlje i Rašanci (Kosovo); Bukovica (Pljev lja); Bjelušina, Zubač, Bovan, Oskoruša i Boranović (Višegrad). Oni su od Čarapića doseljenik iz Jezera (Žabljak); Azanja (Gornji Bihor) i Mojstir (Bijelo Polje). Oni su iz po dručnog Ivanja; Rošca (Bijelo Polje). Oni su ogranak Raičevića iz Vasojevića; Vojno Selo i Brezojevice (Plav); Dobrilovina (Mojkovac), po majci Staniši, porijeklom iz Rovac a; Berane; Gračanica (Berane) iz Bratonožića, kao što su u: Bišćanima (Zeta) 1879. god. i Za garaču (Danilovgrad); Sa područja Crne Gore u: Lazarev Park (Čačak); Ivan Kula i Kosaoni ci (Srbija), Srebrenica (Bijeljina) i Tuzla (Bosna); Srbovran (Đurakovac), Đakovica; Odseljeni iz Drobnjaka (oko 1700. god.) u Tijanje (Donje Dragačevo), Srbija. Oni su ogranak (Ćalova) - Ćalovića; Piperi grana bratstva Miš, srodni Peunovićima; Mišići (Grbalj 1614. god. od njih su u Tivtu; Kotor (natpis na crkvi Sv. Aranñela); Donji Stoliv (Kotor); Topla i Igalo, HercegNovi, a u Herceg-Novom jedni su iz Glavske (Trebi nje); Cetinje; u Zeti kao: Bišćanin ili Balabanac; Mišići (Spič), Bar; Danilovgrad iz Band ića (Komani); Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje naznačeni kao: Petrović i jedno vrijeme i kao: Aćimović "Stanišić", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu Stanišići, staro bratstvo u D agomi-dolu Stanišići, bratstvo u Njegušima Stanišići u Kotoru Stanišići, bratstvo u Bandićima anišići iz sela Vinici - Bjelopavlići Stanko Stijepov, otac kneza Danila Stankov, Lješan sko područje u 14. v.; Cetinje Stanković, Selišta, Britvići i Zagorčani (Pješivci), ranije B ritvić, u 17. v. Od njih su: Vitković 1614. god., patronimik Vitko. Doseljenici od S jenice (Raška). Valjda zato jedno vrijeme i kao: Vasojević. Srodni Đukićima i Jankovićima u Pješivcima, a prešli u Kotor kao: Vukadinović a drugi u Dragomi Dolu kao: Đurević; Omari (Skadar) i kao: Ograja, iz Crne Gore; Rošca (Vražegrmci), Bjelopavlići. Srodnici tamošn jih Popovića i Stankovića. Rije Rošca živjeli su u područnim Barama Šumanovića. Od njih su u agaraču (Danilovgrad), Kolašinovići i Brajovići - Bjelopavlići. Jedni su iselili u Gračanicu (Andrijevica) i kod Berana, drugi u Begaljice (Beograd) i Gradac (Valjevo); u K omanima ogranak Bandića; Iz Bratonožića iseljeni u Moraču; Iz Pive u 18. v. iseljeni u P odgorinu (Valjevska Kolubara); Mokro (Šavnik) su iz grupe Kalabića (Novljana); Nikšić; o dseljeni iz Drobnjaka, ranije Ćalov (Ćalović), srodni Miletićima u: Tijanje, Donje Dragače vo kod Ivanjice; Šiljci i Penezići (Pljevlja); u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Marojevića; G rana Ljumovića - Đurovića u Piperima. Od njih su u: Lajkovićima, Šćepovića kućama i Kurilu (Z ); Sotonići (Crmnica). Od njih su u Šušanj (Bar); Goričanima (Zeta) i Vraka (Fraka), Ska dar; Donji Šestani (Krajina Gornja); Mokro (Šavnik) grana Trepčana; Radovanovići (Tivat) ; Kotor, po nahočetu; Baošići i Prčanj (Boka Kotorska); Karanikići (Bar); Lopari (Kuči) i Ma tagužima (Zeta) ogranak Purovića Stankovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima Stankovići, ro d u Ćeklićima Stano, Sutomore (Bar) 1852. god. Stanov, Kotor 1335. god. Stanović, Srbi na i Baošići (Boka Kotorska); Grana Radulovića u Komanima. Od njih su u Bratici i Salču (Ulcinj) koji su iz Livara (Primorska Krajina); Doseljeni u Boku Kotorsku iz Kor jenića (Trebinje) i kao: Stanojević; U Grudama (Tuzi), srodnici Vulovića iz Kreševa; Mah ala (Bijelo Polje) i Gostilje (Zeta) doselili iz Ubala (Kuči), a jedni se presele u Vraku (Skadar). Jedni i kao: Rkočević, a ranije Macanović iz Kuča; Komanima (Podgorica ) iz grupe Orlovića Stanovčić, iz Zubaca (Trebinje) doseljeni u Kameno i Ubla, HercegNovi Stanoević, Baošići i Kotor (Boka Kotorska) 252

Stanojev, Kotor 1440. god. Stanojević, Bratonožići; Crnuće (Pljevlja). Oni su iz Pive, k ao i odseljeni Stanović u Bojovu Dolinu (Srbija); Crnouzi i Trebov Do (Pljevlja). Oni su od Niša; Velestovo (Čevo), Cetinje i kao: Stanojević - Vučinić; u Kučima grana Drekal ovića u Šumadijsku Kolubaru; Baošići (Boka Kotorska); Nikšićka Župa ogranak Milića odselili s Sakulj (Šumadijska Kolubara), od njih su Ranković i Stanojević. Od ovih su Jakovljević i Rajković u Orajši (Topola) Stanojevići, bratstvo u Velestovu Stanojevići - Vučinići, brats tvo u Velestovu Stanojlović, Resnik (podnožje Avale) od Podgorice Stanoš, Prčanj (Boka K otorska) Stancel, Đuraševići (Tivat) Stančić, Podborova i Krupice (Pljevlja) Stanšić, u Podgo ici Stanjević, Kazanci (Golija), Nikšić, iz Bjelica (Cetinje), ogranak Andrića = Kankaraša ; Piperi (Podgorica). Od njih su u Lješkopolju (Podgorica). Jedni su i kao: Todoro vić - Petrović. Od njih su i u drugim mjestima; Paštrovići (Budva) jesu ogranak Andrića iz Bjelica (Cetinje), isti su u Budvi; Donja Lastva i Krtolska naselja, u Grblju s u iz Konavala; Pobori (Budva), vidi: Kapisoda; Odseljeni iz Vasojevića u Sandžak; Ce rovica (Gradac), Pljevlja; Stanjevići (Paštrovići) i Budva, potomci Stanka Andrije Crn ca, jedni preñoše u Grbalj, a drugi u Lješkopolje (Podgorica) Staparan, iseljeni iz Kuča u druga mjesta, uzeli su po njemu i novo prezime Starović, Kotor; Ogranak Abazovića u Pošćenju (Drobnjak) i iseljenici iz Pive u Samobor gatački Starovlas, i, Kričak (Plje vlja) Starovlah, Vrbica i Prenčane (Pljevlja); U Vasojevićima su ogranak Đurišića ć Kovačević tarosta, Herceg-Novi Starc, Risan Starčević, Krtole i Radovići (Grbalj), potomci Dapca (u 16. v.) doseljenog iz Starčeva uz Skadarsko jezero; Bobovo, Svrkote, Kalušići (Plj evaljsko polje), starinci. Od njih su u Ratarima (Mladenovac), Ograñenici, Novom S elu, Miljevcima sve u Pljevaljskom području, kasnije i kao: Jelovac, Ćirković, Popadić, Džuver i Milićević, navodno da su potomci Strahinjića, sa Kosova Stacija, Risan u ranom vijeku Stašević, kod Rožaja i dalje, došli iz Kuča; Brezojevice i Boru (Plav); Prijevorac, Zubača na Višegradskom Starom Vlehu, porijeklom iz Pive Steberg, Budva Stevan Kaluñer , predak bratstva Kaluñerovica u Ćeklićima Stevan Delja, predak bratstva Delja Stevano (Grnčarski), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore. Vidi: Markov Stevano vić, kod Rijeke Crnojevića (17. v.) kao: Stefanović ogranak Lopičića, grana Liješevića iz Pip ra; Goločelo (Lepenica), Srbija, porijeklom iz Bjelopavlića; u Uskocima (Žabljak), došli iz Pipera, ogranak Božovića; Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Komarnice (Piva); Latk ovići (Ljig), Šumadija, doselili se iz Martinića (Bjelopavlići); doseljenici iz Velike ( Gornje Polimlje); Čestinje (Gradac), Pljevlja, došli iz Bosne; Batkovići (Pljevlja) i kao: Mimović kasnije Ćosović, a odseljeni u područni Majdan kao: Kolašinac oni su doseljen ici iz Kolašina, od njih su jedni u Prnjavoru (na Rudniku), Šumadija, kao: Kolašinac; Če lebići (istočna Bosna), ogranak Leovaca iz Leovog Brda sa Ljubišnje, a tamo su grana M andića iz Drobnjaka; Boljevići i Goleša (Pljevlja), od kojih su Ristanović i Bojević; Zamčan j (Podibar) doseljenici iz Bihora (Bijelo Polje); Cetinje; Drenac (Gajtan), južna Srbija, potiču iz Župe Nikšićke; kod Valjeva porijeklom iz Banjana (Nikšić); Grahovo (Nikšić) odnici (od brata) rodonačelnika Perišića iz Cuca (Cetinje); ranije Obrenović, iz Medina (Srbija), došao u Riñane (Nikšić) pa u Donje Polje (Lukavaca) i Zovi Do (Nevesinje), Her cegovina; ogranak Dakovića iz Grahova (Nikšić) pa u Kazance (Gacko) kao: Perović Stevančev ić, u Komarnici (Šavnik), do 1812. god. odselili se u Srbiju Stevendić, kod Nevesinja (Hercegovina), ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić) Stević, Nikšić 253

Stevo Mitrov, predak bratstva Stevovića u Cucama Stevović, Trešnjevo (Cuce), došli iz Riña na, skraj Nikšića, a tamo kao: Ljaković sa Meduna (Kuči). Ima ih još u Malim Cucama (Cetin je), Donjem Trešnjevu, Brveniku i Kobiljem Dolu, od kojih su i kao: Laković - Stevov ić, njihovih Stevovića ima i u: Riñane, Brestice i Trepča (Nikšić), Zeleniki, Herceg-Novi i u Toplici (južna Srbija); Podgora i Ninkovići (Drobnjak), došli sa Stijene Piperske, k asnije Tunguz. Od njih su u Bosni, od 1790. god.: od Stevovića, iz Cuca ima naselj enih u Mačagaj (Čepo), Argentina; Srni Do (Broćanac), Nikšić; Risnu i Cetinju Stevovići, bra tstvo u Cucama Steger, Budva Stegić (Rastegić), Krtole, Radovići i Rošić (Grbalj) u 16. v. potomci Dapca, doseljenika iz Starčeva (Skadarsko jezero) Steziona, Podgorica Ste kić, Sremčica (Beograd) doselili iz Vasojevića Stela, Kotor i Risan Stelja, Vrbica i B abine (Pljevlja) Stenišković, Podgorica u 15.v. Stendl, Kotor Stepani, vidi: Stefani Stepanović, Kotor (14.v.) i Perast; Kostajnik (Valjevo), Srbija, potiču iz Pive, Cr na Gora Stepković, Paštrovići 1625.god. Stepović, Perast (Kotor) Ster, u, Kotor Steriša, Čel a, Herceg-Novi Sterla, Zelenika, Herceg-Novi Stern, vidi: Ster Steručević, Đenovići, Her ceg-Novi Stefan, Bar Stefani = Stepani, u Kotoru Stefanić, Kotor Stefanović, Kotor i Škaljari 1458. god.; Morinj (Risan); Budva potiču iz okoline Skadra (Albanija); Tršić ( Mačva) ranije Karadžić grana Rajević iz Crne Gore; Bastići i Orahovo (Crmnica), ogranak Ba stića, od njih su u Kotoru; Luge (Berane), ranije Šunjević; Podkrš (Bratonožići) ogranak Bal evića Lješnica (Bijelo Polje); Područje Rijeke Crnojevića (17.v.) kasnije: Stevanović, gra na Liješević doseljeni iz Pipera Stešević, Gornji Vasojevići, potiču sa područja Rijeke Crnoj vića; kod Plava: Velika i Veliko Selo (Gornje Polimlje); Zagrad i Vemića Krš, grana Ćora ca Stiepanović (Stijepanović), Ceklin 1582. godine (Rijeka Crnojevića) Stijević, Risan; u Zeti; Salč (Ulcinj) Stijepić (Stijepčić), Kameno i Trebjesin, Herceg-Novi; Rijeka Reževića (Paštrovići), vidi: Stjepčević Stijepo, u Kotor došli iz Dubrovnika Stijepović, Rujeva glav a i susjedna Rijeka Crnojevića u 15.v. i kasnije jedni kao: Riječanin, po predanju p orijeklom u Ceklin iz Drobnjaka; U Paštrovićima 1600. god. kao: Stjepčev, grana Belića j oš kasnije Lukšić; Bajice (Cetinje) ogranak Tomaševića, ranije Martinović; Dujevo (Paštrovići granak Tomića, od njih su u Morači; Dugi Do (Njeguši), Cetinje u Donjoj Morači, ranije T omić (1252. god.), pa preñu jedni u Gornju Moraču (Starče) i kao: Stijepović, odatle jedni preñu u Komarnicu, pa brat Mićo ode u Srbiju, a ostali u Komarnicu (Šavnik), Javorje i Motički Gaj (Žabljak). Od njih su Ćirović u Tušini (Žabljak); Bjelopavlići, ogranak Škerovi d njih u Dugom Dolu (Njeguši), Cetinje; u Risan (1692. god.) došli iz Banjana (Nikšić); Kotor Stijepovići, bratstvo u Bajicama Stijepovići, bratstvo u Dugom Dolu Stijepčić, vid i: Stijepić 254

Stijepčević, Avtovac (Gacko), iz susjednog Samobora, pa jedni u Čelo Brdo (Crmnica) po rijeklom iz Gacka (Hercegovina) i kao njihovi ''saplemenici'' Vujačić i Janjević; Beri slavci i Lajkovići u Zetu došli iz Mrka (Piperi) Stijetić, Rijeka Reževića (Paštrovići) Stijo ić, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića; u Podgorici, ranije Novaković doseljenici iz Dr obnjaka Stiković, Izbičine, Toci i Đuraševići (Pljevlja); Baošići, Herceg-Novi Stiović, što i ov, u Vasojevićima. Pripadaju grupi Mijomanovića (Miomanovića), naselili se u Ratare ( Donje Dragačevo), Srbija, kao i njihovi srodnici u Ivanjici (Srbija) jedni kasnije i kao: Arnaut i Tomović Stipanić, Podgorica Stipanović, vidi: Stjepanović Stipić, HercegNovi Stipković, Paštrovići (1398. god.), porijeklom iz Štitara (Rijeka Crnojevića) Stipćević, Kotor Stirić, Kotor, po nahočetu Stitar, u Paštrovićima porijeklom iz Štitara (Rijeka Crno jevića) Stiti = Štiti, u Kotoru Stitić, Herceg-Novi Stjelović (Vujičić), u Koćima (Kuči), dos li se iz Rovaca (Podgorica) Stjepanov, Banjani (Nikšić) u 16. v. Stjepanović, Njeguši (C etinje), Buljarice (Paštrovići), Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao: Stipanović; kod Nikšića, 1695. god. Stjepančević, i kao: Šćepančević, Brajići (Budva) Stjepin, Salč i Krute (Ulcinj) S pović, u Paštrovićima Stijepović, Banjani (Nikšić) Stjepović, u Bečićima (Budva) ogranak Beči , vidi: Stjepčević Stjepčević, Optočići (Crmnica), pa jedni preñu u Lastvu Grbaljsku, drugi u Rustovo i Čelobrdo (Paštrovići) 1890. god. i kao: Stjepčev; u Gornju i Donju Lastvu (Tiv at) doseljenici iz Hercegovine Stovrag, Bukovice (Kovačevići), Pljevlja Stogrivić, Ogr ade (Dražojević), Lješkopolje, a ranije Draževac Stožinić, ogranak Radulovića iz Kolašina pre 830. god. u Sirovac (Uskoci), Drobnjak, porijeklom iz Komana (Podgorica); u Morači su potomci Bogićevi; Mojkovac Stoinić, u Zetu iz Spuža (Bjelopavlići) Stoišić, u Peraškim na eljima (Boka Kotorska) Stojadinović, Župsko Polje (Vilicka), Prijepolje, ogranak Vuk ovića iz Morače (Kolašin). Ima ih u Podgorici Stojaković, Brajkovac (Šumadijska Kolubara), ogranak Čarapića iz Kuča, od njih su Stojanović, područno Stojanac, Herceg-Novi Stojanović, uz rijeku Bresticu (Piperi); Baći (Piperi), istorodni sa Vukotićima i Mećikukića, označav ani kao: Baći; Nikšić; Cetinje; u Gornjoj Morači srodnici Dragovića; Danilovgrad i Orja Lu ka, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje); Pažići (Bjelopavlići) i kao: Stojanović - Brd ar; a u područnom Zagaraču i kao: Stojanović - Lulaš; Utrg (Crmnica); Gornjacima (Boljev ići), srodnici Lukšića i Jova (Lekića); Orasi (Lješkopolje), Podgorica, srodnici Pejovića i Đ rovića; Limljani (Crmnica), došli iz Cuca, pošli u Ulcinj; u Podgorici, vidi: Kukavčević; Gornje Selo (Sotonići), Crmnica, grana Mitrovića; ogranak Radojevića (Marojevića), grana Vojkovića u Ćeklićima, doseljenika iz Zete. Od Stojanovića ima u Mostaru, Kruševicama (He rceg-Novi), Gornjem Polju (Nikšić), Donjem Podrinju, ''u Gluhom Dolu (Crmnica), kao: Ćeklić''; Bistrica (Zeta); Brajići (Budva) ''iz Stare Crne Gore'', od njih su u Budvi , Ulcinju, Herceg-Novom (od 1892. god.), jedni su 255

odselili kao: Brajić; Čeoča glava (Trešnjevo), Andrijevica, grana Lopoćana; Danilovgrad; D onja Bukovica i Kosorići (Šavnik), ogranak Lijovića, grana Kosorića; Ulcinj 1887. god.; vidi: Stojaković, na Ponarima i Bistrici (Zeta), ogranak su Stanišića sa Njeguša (Cetinj e); Šipačno (Nikšić); Staro Selo (Župa Nikšićka); Srbina, Herceg-Novi; u Vasojevićima ogranak ketića, grana Lopoćana; Ropa (Sopot), Šumadija ranije Nedić iz Crne Gore Stojanovići u Bra jićima Stojanovići - Lulaši, bratstvo u Zagarču "Stojanovići", rod u Zagarču Stojanovići, bra stvo u Orasima Stojanovići, bratstvo u Crmnici Stojanovići, bratstvo u Sotonićima Stoj anovići, staro bratstvo u Limljanima Stojanovići, bratstvo Pričelje - Stijena piperska Stojić, Lipovac (Aranñelovac), porijeklom iz Pješivaca; Podkupić (Pješivci). Od njih su u Danilovgradu, Podgorici, Nikšiću, Glasincu, Srbiji i Orahovinama (Pljevlja); Godlje vo (Kosjerić), ogranak Gagovića iz Pive Stojićević, Mačkovo (Pocerina), Šabac, doseljenici i z Miloševića (Šavnik), jedni kao: Osmajić Stojka, Široke (Krajina), doseljeni iz Zadrmlja (Albanija) Stojkić, Čevo (Cetinje), vidi: Šabanović u Vraki i tu jedni iz Lješanskog područj a; u Podgoricu došli iz Zete Stojkov, starinci u Boki, od njih su u Ljuštici i Mrkov ima (Grbalj); Radojevo (sjeverni Banat), iz Crne Gore Stojković, Martinići (Bjelopav lići), ogranak Ćorojevića pa u Skadar (Albanija); Herceg-Novi, pa (u 16. v.) u Baošiće, Đeno viće, Zabrñe i Ljušticu (Tivat); Risan, područni Morinj; Kotor; Kod Gusinja i toj varoši i Plava došli od Bijelog Polja (Polimlje); grana Lopoćana u Vasojevićima Stojnić, Batkovići (Pljevlja) Stojović, u Bjelopavlićima, ogranak Vukšića; Pelev Brijeg (Bratonožići), od koji h su u Krnjicama (Krajina); u Zetu iz Ceklina (Rijeka Crnojević) drugi u Zetu ogra nak Raičevića Stojovići, bratstvo iz Gostilja, Bjelopavlići Stojčić, Nikšić Stojšin, Komoran ) u 14. v.; Ćeklići i Njeguši (Cetinje) u 16. v. u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore, ranije Arsen (Srsin). Vidi: Markov Stokić, Vagani i Krajčenović (Pljevlja) i kao: Stakić Stokuća, u Podgorici Stolica, Kotor; u Nikšićkim Trepčama i kao: Manojlović, T upan (Banjani), Granice (Bileća), ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić) Stolić, Kotor, Bar St orf, Kotor Stočević, Cetinje (1858. god.) došli iz Stoca (Hercegovina) Stočić, Bobovište uz Skadarsko jezero (Krajina), prešli u Albaniju Stočković, Sjenica, porijeklom iz Kuča, og ranak Ivanovića Stošković, Trojice (Pljevlja) 1761. god. Stošović, Prijevor (Višegrad), ogra nak Bajagića iz Pive Stradić, Kotor, po nahočetu Strainić, Rogami (Piperi), od kojih su u Mačagaj (Čapo), Argentina Straisalić, u Podgorici Straković, Budva Stratiko, Topla, He rceg-Novi Strahinja, Zagoram (Grbalj), starosjedioci; Kotor; Utrg (Podgora), Crm nica; Budva Strahinjić, Malena Banjska (Kosovo) oko 1389. god. potomci Nazrin bana 1389. god.; srodnici Kosovčića u Drobnjacima; Kubasi i Bigovo (Grbalj) u 17. v.; u Bjelopavlićima potomci Bana Strahinjića. Od njih su u Dljinu (Donje Dragačevo), Srbija i kao: Ćebić, Radisavljević, Pantelić 256

(Bujanić), Jovanović i roñaci Rogošić, Gavrilović, Petrović sa ogrankom u Ratarima: Teofilovi Simonović, Nikolić (sa Đovalaković), Jašović (Marinković), Vučećević, Alkeić, Sretenović i Ri ratimirović (vidi: Bogić), u Ulcinju 1391. god.; Kulpin i Zmajevo (Ker), Bačka i kao: Bogić, ranije i kao: Strašimirović - Balšić, Stratimirović a u Herceg-Novom i kao: Stratinov ić, odakle su prešli u Kulpin (Bačka); Srbina i Podi, Herceg-Novi Strašimirović, vidi: Str atimirović Strvinić, Poblaće (Pljevlja) Strevhaska, u Crnogorskom primorju Streit, Her ceg-Novi Strelica (Tomović), iz Golije (Nikšić) pošli u Moraču (Kolašin), pa jedni odu u Srb iju Strehović, u Anamalskom polju (Selišta), Ulcinj Strešić, Igalo, Herceg-Novi Strikić, u Podgoricu došli iz Zete Striković, ranije: Vukićević, u Stubici (Pješivci). Od njih su u Svetozarevu (Srbija); Bijela, Ograde Jovića, Pljevaljsko polje (Meštrovac); Dobrikov o (Bijelo Polje); Kraljevo (Srbija); Bijeloj (Šavnik); Nikšiću; Riñanima (Nikšić) 1901. god. Strikovići, bratstvo u Gornjim Pješivcima "Strikovići", rod u Gornjim Pješivcima Strilić, Podgorica Strinić, Šama, Bjelostavica (Zeta) i Goričanima, ranije Jusić, kasnije Efović i Mandić u Podgorici; Nikšić Stricel, Herceg-Novi Stričević, Đenovići, Herceg-Novi i kao: Strn ić; Peraška naselja došli iz Konavala Strmenović, Prošćenje (Mojkovac) Stroganov, Praskvica (Paštrovići), došao iz Rusije (monah), ostao do kraja života Strosalić, potomci Malonšića i k o: Strisalić u Kosiću (Bjelopavlići) i u Zagaraču (Danilovgrad) Strugalo, u Podgorici St rugar, Strugari, Ulići, Dodoši, Meteruzi, Mraceljima, Dušićima, Rvaši (Rijeka Crnojevića) i Zabjelo (Zeta). Porijeklom iz Pipera, ranije Liješević. Od njih su u Cetinju, Podgor ici, Ulcinju i kod Mojkovca Strugonja, Bar i Kotor Strujić, Pljevlja 1881. god.; M aoče i Prenćani (Pljevlja) Strukanović, Đuraševići (Grablj) i Perast Strukar, prispjeli u Šum diju iz Pipera, koji je nosio struku Strum, Bar Strunjaš, ranije Savić, grana Srblja nović, u Bijeloj (Šavnik), Vranješkoj dolini (Bijelo Polje), kod Mojkovca, Maoče i Potpeće (Pljevlja); Kriva Reka (Čajetina); Starom Vlahu, najranije su se prezivali Tomić St ubličević, Podgorica Stubo, vidi: Sijerić Stubović, Herceg-Novi, po nahočetu Studen, Peraška naselja Studenović, Kotor 1440. god. Stumberger, Baošići, Herceg-Novi porijeklom iz Šma rja, pri Jelašah (Slovenija) Stupa, Orašani od Rijeke Crnojevića prešli u Đinoviće (Kosijeri ), Cetinje Stupar, Cerovo uz Obošticu (Pješivci); Pljevlja (1912. god.) i područna Lev er Tara Stupnikar, Bar Sturin, Cetinje Sturić, Kotor, po nahočetu Stuhec, Kotor Sćepanče vić, Bjelaševina (Cetinje) u 16. v.; u Brajićima (Budva) i kao: Šćepančević, doseljenici iz 257

Stare Crne Gore Sćringer, Budva Sćuit, Budva Suanis, Budva Suarbat, Budva Subašić, Bobov ište (Krajina), iz Kastrata (sjeverna Albanija); Kumbor (Kotor) Subašinović, Bobovište ( Krajina) Subotić, Brčeli (Crmnica), od kojih su u Grblju; Ledenice (Risan) i Grahovu (došli 1650. god.) iz Čeva (Cetinje). Od njih su u: Risnu, Kotoru, Glavatima (Tivat ), Banjanima (Nikšić), HercegNovom, Cetinju, u Obiliću (Kosovo polje) iz Boke Kotorske ; Gornje Ledenice (Risan) Subotići, bratstvo u Brčelima Subotići, bratstvo s Ledenica u Boki - porijeklom iz Vrbe kod Gacka Subraimović, Mali Ostros uz Skadarsko jezero (Krajina) Subrašnović, Bobovište i Mali Ostros (Krajina) Sudar, Pljevlja 1870. god.; Nikšić; Podgorica Sudarević, Nikšić Sudigija, Kosići (Bar) Suduta, u Kotoru 1396. god. Suća, idi: Suña, Kotor Suña, Paštrovići Suñić, ranije: Junković, grana Lovača = Glavača u Paštrović ucović, Paštrovići 1398. god. Suiković, Herceg-Novi Sujić, Pljevlja Sujković, Koće (Kuči) i k Nuculović, zatim: Redžić, Mekulić (Mekulović), Ulić (u Gusinju), Šerkinović, od kojih su kas e u Plavu Sujović, Lješkopolje i Balabani (Zeta); Tuzi Sujovići, muslimani sa Krusa Su ka, Ulcinj; Kotor Sukal, Krute (Ulcinj) Sukalić, Vladimir (Ulcinj) Sukanović, Jasen i Stabna (Piva); Đuraševići (Tivat), vidi: Stukanović Sukar, Kotor Sukić, Pljevlja 1877. g od.; Nikšić 1877. god. Suknović, Orah (Piva), srodnici Ruñića, Božovića i Gagovića. Od njih s Bosni; u Vasojevićima, ranije Rugovac, kod Gusinja, grana Klimenata Suknovići iz Pi ve (Stabna - zasel. Jasen), starosjedioci Suković, Bukovice, Vladanja, Vranj, Tuzi (Zeta), potomci Kajoša iz Dinoša (Grude), Tuzi Suktar (Suktari), Herceg-Novi Sukulić, Vladimir (Ulcinj) Sula (Sulić), Gorani (Ulcinj) iz Kuča Sulagija, u Kosićima (Primors ka krajina) doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija) Sulatić, Herceg Novi Sule ver, Žabice (Hercegovina) ogranak Gaćina, vidi: Gaćinović. Porijeklom od Herceg-Novog Su lejmanaga, Ulcinj Sulejmanović, Bar Suletić, Budva Sulić, vidi: Sula Suličić, Bar Sulmujov ić, Tijana (Primorska krajina) Suloalo (Suljoalo), Ulcinj Sulović, Bušince (Kosovska K amenica), porijeklom iz Kuča; Mide (Ulcinj) 258

Sulja, Ulcinj; u Skadru i Tirani (Albanija), iz Crne Gore Suljević, Nikšić; Gostinja, Kanje i Lozna (Bijelo Polje) Suljevići, selo Kanje kod Bijelog Polja Suljić, Nikšić; kod Novog Pazara, porijeklom iz Kuča Suljković, Berane Suljović, kasnije: Nurković, u Seoštic i (Rožaje), ranije u područnoj Lučici Suma, Paštrovići (u 13. v.) porijeklom iz Sume (Alba nija) Sumović, Mide i Kosići (Primorska krajina) Sunara, Herceg-Novi Sundetić, Kotor S undečić, Risan i Kotor; Golinjevo (Livno), Bosna, doselili se ispod Trebjese (Nikšić), o granak Šundića Sunder, Meljine, Herceg-Novi Supić, Smriječno (Piva), ogranak Varezića iz Žab ljaka (Drobnjak), ranije Njeguš iz Njeguša, Vrbe i Bjelica (Cetinje) Surjan, Podgori ca Surović, Podgorica; Plav (1870. god.) i okolina (1890. god.) ogranak Osmanćevića (Đur ičana) porijeklom od Đuraševića, iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) Suruliz, Pljevlja 1851. go d. Surutka, Dabovići (Crmnica), ogranak Vulića odseljenih u Mrkojeviće (Crnogorsko pri morje); u Podgorici Susić, Joševice (Risan) Suta, u Zeti, Sutorini i Spiču (Primorje) pa u južnu Italiju Sutvarić, Kotor, po nahočetu Suterinić, Herceg-Novi, po nahočetu Sutović, iz Ciknića (Fundine), Kuči u Cikniće (Glavatoviće), Grbalj, ogranak Glavatovića; kod Rožaja , ranije Zejnelagić iz Selaca (sjeverna Albanija) Suton, u Podgorici Sutonić (Sutović) ranije: Ciknić, iz Kuča, kasnije Glavatović; u Zeti, Podgorici, Kučima i drugdje Sutorčić, Herceg-Novi, po nahočetu Suhić, Podgorica Suhor, Kotor Suč, Kotor Sučić, Nikšić Suša, u Nikši z Mostara Sušić, Gornji i Donji Kazanci (Golija), Nikšić, jedno vrijeme u Čarañu. Od njih su u Garevu (Gacko). Od njih su Nikolić (Sušić) u Goliji i Nikšiću; Herceg-Novoi, po nahočetu; Jošanice i Kuti, Herceg-Novi, došli iz Petrovog Dola (Stara Crna Gora) kao: Uljarev ić, oko 1687. god.; Cetinje Sćringer, Budva Sćuit, Budva Sforcan (Svorcan), u Oputnim Rudinama, Nikšić Š Šabake, staro bratstvo u Bajicama (Cetinje) Šaban, ranije Dragoslavljev ić, grana Borojevića, čiji je rodonačelnik iz Donjeg kraja (Cetinje) prešao u Mužoviće (Cekli ), Rijeka Crnojevića. Starinom od Niša. Jedno vrijeme živjeli na Starom Vlahu (Srbija) . Iz Ceklina jedan se odseli 1902. god. u Ulcinj od koga su u susjednom Rječu, dru gi u Nikšić, a neki u Resnik (Bijelo Polje); Buljarice (Paštrovići), 1845. god. Vidi: Iv anišević i Ivanović u Donjem Kraju (Cetinje) Šabani, bratstvo u plemenu Ljubotinju Šabanag ić (Redžepagić - Pašić), iz Grijema (Skadar) naseljenici, kod Gusinja, Plava i Novog 259

Pazara Šabanagović, i kao: Šabanadžović, a u Hercegnovom (1687. god.) kao: Šabanadžović, srod i Gojkovića; Podgorica, Tuzi, Skadru, Sarajevu gdje su prešli iz Zete (Bistrice) 187 9. god. Šabanadžović, vidi: Šabanagović (Ećimović) Šabanin (Šavanin), Briska i Gorana (Ulcinj ović, Seštica (Rožaje) u Škalji ogranak Nukovića iz Meduna (Kuči); Bijelo Polje i područna Bi trica, Vilusi, Nikšić ogranak Nenadovića kod Nevesinja, u drugim mjestima na području Ni kšića, jesu od Nenadovića iz Gacka; Božurov Do (Piva) gdje su došli iz Prekotarja; Grahovo (Nikšić); Cetinje; Bijela, Herceg-Novi; Bar i susjedni Mide; Lješkopolje (Podgorica) i susjedne Buronje, od kojih su u Vraki (Skadar), porijeklom sa Čeva (Cetinje), sr odnici Stojkića; Herceg-Novi; Stabal (Bijelo Polje), srodnici Hodžića u Godijevu i Mušov ićima u Bijelom Polju, doseljenici iz Goduše (Pljevlja) Šabanovići iz Pive (D.Crkvice Božurev Do) porijeklom iz preko Tare (muslimani) Šabanji, Rječ (Ulcinj) Šabac (Šabaci), Reč (Ulcinj) Šabeljić, Nikšić Šabić, u Herceg-Novom Šabo, Mojdež, Herceg-Novi Šabović, u Mojdež k -Novog (u 16. v.) doselili od Gacka (Hercegovina). Od njih su u Toploj i Igalu, Herceg-Novi; Jablanica (Bijelo Polje); iz Kuča prešli u Nikšić, potomci Pervića, pa jedni kasnije kao: Veselić i od njih odseljeni u Drobnjake kao: Kurep, od kojih u Tušini (Ža bljak) kao: Veselići Veselinović, a od Janjuš i Adamović u Selcu (kod manastira Dovolja) , Zatarje. Odatle Janjuši presele u Srbiju, a Adamovići u Grnčare (Prijepolje), gdje s e dosele i neki od Veselića, od njih su Šabović u Potpeću (Pljevlja) potomci Mijajla Šaba Božova Veselića; od tih su u Nikšiću, gdje je došao Panto Đorñijev Šabović; 1878. god. iz Kuč i od Đurñevića preñu kod Plava i Gusinja (1856. god.) gdje su kao: Šabović, te od njih su u Kostićima, Bogaćima i Brestoviku (Bijelo Polje), od kojih su Kalač kod Rožaja i Beganović u Podgrañu (Rožaje); Ibarac (Rožaje) gdje su dobili sadašnje prezime; ogranak Murića u Gor njim Glavicama i Dapcima (Rožaje), doseljenici iz Klimenata (sela Selci), sjeverna Albanija; kod Rožaja potomci Daca Klimenta od Plava; Boljanine, Zaton i Stabna (B ijelo Polje); Plav; u Plavu, ogranak Pljančara iz Škrelja (sjeverna Albanija); u Pla vu i Gusinju, grana Ljuhara iz Zatrijebača (Kuči); Bogajići i Meteh (lijevi i desni), Gusinje; u Vasojevićima ogranak Bakića-Novakovića; Lješkopolje (Podgorica); kod Vladimir a (Ulcinj); Kunje (Ulcinj); Kolomza (Ulcinj); Gorane i Gornji Mikulići (Bar); Bar; Mojdež, HercegNovi Šabovići porijeklom iz plemena Kuč, predak Šabo im se naselio u Plavu i od njega su potomci muslimani. Od Šabovica su ogranci Ferovići, Metovići i Hadžimusovići . Šaboj, Rastiš (Ulcinj) Šabo (Šabor), Topla, Herceg-Novi; Braiša (Ulcinj) Šabotić, iz Rovaca od Vojinovića, ranije Knežević; Šabota, sin Marka Bubane (Prilog: Ranko Bubanja) Šabotić, B ijelo Polje (Polimlje), od njih su u Makedoniji; Dobrodole, Goduše i Ograñeni (Bijel o Polje), prešli iz područnih Bubanja; Nikšić Šabotići iz sela Vrševa (okolina Berana), potič d Bubanja Šaboti'i, iz Rovaca, od Vojinovića, ranije Knežević; Šabota, sin Marka Bubanje; Ša batofović, Kravari (Ulcinj) Šavanin, vidi: Šabanin Šagin, Oblik (Ulcinj) Šagovnović, Baljuše Bileća) i kao: Šagunović, prešli iz Crne Gore Šagovnovići (Šagunovići), rod u selu Baljcima Š ovići, rod u selu Zeljusi Šadović, kod Herceg-Novog i Risna, oko 1693. god. doselili i z Popova (Hercegovina) Šain, u Samoboru (Gacko) iz Crne Gore; Brijeg i Crkvičko polj e (Piva) oni su od Božovića 260

Šainagić, Župa Nikšićka Šainaj, Ckla (Ulcinj) Šainović, kod Gusinja i toj varoši došli iz Bra rpska i Vranjina (Zeta); Vir Pazar i Gluhi Do (Crmnica) i kao: Šajinović ranije Jovo vić; Budva u 15. v.; Sutomore (Bar); Mide (Ulcinj); Brijeg (Božurov Do), Piva, došli i z Žitina 1882. god.; Vraka (Skadar) došli sa oboda Sozine (Bar); u Piperima ogranak Vulikića Šainovići iz Pive (D.Crkvice - Božurev Do), porijeklom od Nevesinja Šaja, vidi: Šob ajić Šajinović, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu Šakabend (Šakabenda), Pljevlja Šakić otomci Šaka Banićevića (Mijajlovića, od Mijajla Vučićeva) i kao opšte, Preobražani iz grupe B ovića u Cucama: područje Trešnjeva, Postude (grahovski kraj), Bojov Do i Dolovi. Od nj ih su u: Kutima, Herceg-Novi i Mostarskom Blatu; kod Risna i Podima, Herceg-Novi u 8. v.; Nikšiću. Od njih su u Dvoru na Uni (Bosna) i na Baniji (Hrvatska), kod Sar ajeva i u Anadoliji (Turska) Šakići, ogranak bratstva Banićevića u Cucama Šakota, Velimlje (Banjani) i kao: Šakotić, Nikšiću, došli iz Hercegovine, porijeklom od Čokorila (Mataruga) iz Cuca (Cetinje) u Zijemlju (Mostar), Dubravama i Kozici a u Crnićima i Trijebnji (Hercegovina) ranije Zlatanić iz Golije (Nikšić); u Gornjim Breznama (Piva) došli od Ni kšića Šakote, rod u Rudini Šaković, Bratonožići Šakorunjić, bratstvo u Stubici (Nikšić) Šakot a Šalapura, Goleša, Mažići i Toci (Pljevlja) i kod Novog Pazara, pa jedni otišli u Srbiju, porijeklom iz Pive, jedno vrijeme kod Kolašina Šaletić, Počioke (Bjelopavlići) ogranak Gr upkovića Šaliprdić, Zvjezd (Pljevlja) Šalipura, vidi: Šalapura, Goleša (Pribojska), Mažići i i (Pljevlja), doseljenici iz Pive, te jedni se presele 1875/6 kod Novog Pazara i u Srbiju; Drobnjaci, preselili u Goleš (Priboj) Šaloun, Budva Šalta, Bar Šaltić, Bar Šalukić u Krivošijama Šalja, Štitarice (Rožaje) i Rožajima iz Šalje (sjeverna Albanija), 1902. god. ; u Podgorici Šaljanin, Brezojevice (Gusinje) i toj varoši sišli iz Šalja (sjeverna Alba nija); u Plavu 1879. god. Šaljević, ogranak Milovića u Kučima Šaljić, Velika i Gračanica (Pla ) Šaljukić, Bršno (Župa Nikšićka) Šaljunović, Plav (Gornje Polimlje) i područni Meteh (1869. , doseljenici iz Šalje (sjeverna Albanija) Šaman, Grnčari (Plav) Šamanin, Prnjavor (Gusi nje) Šamanović, Plav, ogranak Šćepala iz Zatrijebča (Kuči) Šambak, Herceg-Novi, po nahočetu š ljevlja 1855. GOD.; Mašnice (Andrijevica) Šamprdić, Zvjezd (Pljevlja) Šamšal, u 15. v. iz Pješivačkog dola kao: Pejović u Tušinu pa u Pitomine (Žabljak), u Drobnjacima prije presel jenja u Nikšić, gdje su se prozvali Šamšal Šaner, Herceg-Novi Šan (Šani), Bar Šaninović, Zasm olači) iz Kuča, vidi: Šahovac Šanit (Šaniti), Bar 261

Šanić, Kričak (Pljevlja) Šanović, Mrke i Gostilje (Piperi), Gostilje, Berislavce, Lajkoviće i Srpsku (Zeta), te jedni u Vranjinu uz Skadarsko jezero i Vir Pazar, ranije su se prezivali Prlja Šantić, Pješivci (Povija-Krst); Nikšić Šanjević, Podgorica Šaović, u Podgo sišli iz Meduna (Kuča); kod Bijelog Polja Šapaljak, u Ulcinj 1875. god. Šapić, Kričak (Pljev lja) Šapurić, Crkvice (Oputne Rudine), Nikšić Šapstanić, Gusinje došli iz Bratonožića Šaptina ići, 17. v. Šaraba, vidi: Radović - Kisin Šarabaća, u Boku Kotorsku doselili se iz Popova (Hercegovina) Šarabić, Baošići, Herceg-Novi Šaran, Kotor Šaranagić (Redžepagić), u Gusinju i iz Kuča Šaranac (Vlastelinović) i kao: Šarenac, u Planoj (Gacko), Hercegovina. Potomci M ijaila Vlastelinovića. Odatle preñu u Muževice (podnožje Njegoša), Nikšić. Odatle se vrati Mi ailov sin Aleksa (Avdija) u zavičajnu Planu. Od njega su: Avdić u Planoj, Zimonjić u G acku i Mostaru, Babić u Planoj i Trnovica, Žerajić u Miljevcu i Čitluku, Parežanin u Panik u, Šarenac u Davidovićima, Vlahovićima, Fotnici, Stepenu, Ljubinju, Drežnju i Hudbini. S va mjesta u Hercegovini. Zatim u Martiniće (Bjelopavlići), Podgorica.Glavnina Šaranaca odseli se na teren izmeñu Bistrice i Plašnice (pritoka Tare) i imenuju ga u Plana K olašinska i tu se sasvim oformi bratstvo Šaranci. Od ovih što su ostali u Martiniće, po ocu Savu Popoviću, od njih Raspopović i kasnije jedna grana Radović u Martinićima. Od je dnog Anñelića (Miloševića - Šaranca), povratnika su Anñelići u Hercegovini. Na području Plane lašinske razgranaju se (Vlastelinovići) u: Anñelić, Raičević od kojih nastanu: Džaković, Popo Krivaćević, Simićević, Bećković, Zuković, Bojović, Raićević (Raičević) i drugi. Od potomaka Š je se i pleme Šaranci, na području: Bogomolji, Jelinom Dubu, Rudance, Brajkovači, Grad ini, Odrage, Ramovo Ždrijelo, Podima, Paležu, Njegovoñi, Šljivanskom, Alugama, Dobri Nju go, Jezerima, Suvodolu i Kršu. Sve kod rijeke Tare i Žabljaka.Srodnici ostalih Šaranac a Babići izmeñu Bileće i Gacka. U Plani Kolašinskoj i području Šaranaca u istoimenom plemenu nastanu i prezimena (bratstva): Čičić, od njih Pašić; Vuković (Šaranski), od njih Rondović i vović (Šaranski) na Đedovom Polju (Žabljak); Bećkovići preñu u Rovca (Podgorica); od Raičević i Zakić, Džajivuć, jedni iz Šaranaca preñu kod Mojkovca; od Rajićevića jedni kao: Raičević; o tstva Ćosović jedni preñu u Kosanicu (Pljevlja) i od njih su Ćorović u Meñužvalje (Pirlitor), bljak; Nedajno (Piva) od Tufegdžića, od njih su 1889. god. otišli u Srbiju; u Otilovićim a (Pljevlja) su Šarančić, koji su prešli iz Šaranaca (Žabljak); od Simićevića jedni kod Šavni d Šaranaca ima nastanjenih: u Brvenici, Židovićima i Matarugama (Pljevlja) kao: Šarac; n eki kod Grahova (Nikšić); Zukovići su iz Šaranaca prešli u Glibaće (Pljevlja); Knežević, gran anaca i njihov ogranak Radošević nastanjeni su i u srednjem toku Tare, na desnoj oba li i dalje; potomaka Šaranaca ima: kod Foče (Hoče), istočna Bosna, pa u Turskoj i Bugars koj; od Raičevića, od kojih su i Bojović ima naseljenih kod Leskovca, od polovine 18. v. i Bojovića kod Lebana; Leskovac, Kosovska Mitrovica, kao i jednih i drugih u Si jerinskoj Banji, i na desnoj obali Tare u Vaškovu i Prenćanima; u Prenćanima (Pljevlja ) su i Zmajević iz plemena Šaranaca; u Goliji (Nikšić) Šarac ogranak Kresojevića od Bileće Ša ci, pleme u Hercegovini Šaranović, Liješta (Kuči), potomci Šarana Kojina; Nikšić; Mikulići (B ice), Cetinje; Bjelopavlići, ogranak Milekovića (Petrušinovića), od njih su u Cetinju i Meñulužju (Mladenovac) Šaranovici, bratstvo u Mikulićima Šaranagić (Redžepagić), u Gusinju i u iz Kuča Šarančić, Otilovići (Pljevlja), doseljenici iz Šaranaca (Drobnjaka) 262

Šarac, vidi: Šaranac (Šarac) - Vlastelinović, u Kruševice, Herceg-Novi, oko 1692. god. došli iz Korjenića (Trebinje), vidi: Šarić; grana Vlastelinović: u Pivi su i kao: Nedić, srodni ci Radojičića u Risnu (Boka Kotorska); Mataruge, Židovići i Brvenice (Pljevlja); Previš (Šav nik) 1909. god. iz Zatarja kao: Šarac Šarapi, bratstvo u Riječkoj nahiji - Ljubotinj ( Obzovica, Drenovi, Gluvi Do, Boguti) Šarbajić, u Policama (Berane) srodnici Bojića - M ijomanovića Šarbejić, Bar Šarenac, u Nikšić su se doselili (oko 1692. god.) i u Kotor, Kumbo r i kod Risna (Boka Kotorska); Vraćenovići (Nikšić); Gacko (Hercegovina), grana Kneževića iz Lukovice (Gacko), koji su jedno vrijeme živjeli u Cucama (Cetinje), vidi: Šaranac Šar enci, rod u Bilećkim Rudinama Šarenci, rod u Drobnjacima Šarinović, u Trnovu (Sarajevo) iz Plava (Gornje Polimlje) Šarić, u Šekularima (Berane) potomci Vuka Ljevaka, matronom ik po babi Šara; Krstac (Golija), Nikšić, pa nekad i kao: Šarac, potomci Kresojevića, od B ijeće, Berane; Bijela, Herceg-Novi; u Zeti Šarič, vidi: Šarkić Šarkić, Podgorica i Tuzi, ogra ak Ivanovića sa Bezjove (Kuči), jedni i kao: Šarič, vidi: Sujković Šarkinović, u Plavu i podr im Brezojevicama 1820. god. iz Kuča Šarković, Njeguši (Cetinje), u 14. v. Šarov, Bor (Biho rska plana), Bijelo Polje, od kojih su u Peći (Metohija) Šarović, Đurička Rijeka (Plav), o granak Đuričana, potomaka Đuričkovića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), jedno vrijeme u Koćima Kuči); u Plavu su iz Bratonožića; u Vasojevićima, ogranak Vulića - Kovačevića; Nikšić; Golija , Nikšić; Pragi i Orah (Nikšić); Kotor, po majci; Bar; Dubrovsko, Matični Gaj i Komarnici (Drobnjak), ogranak Dobrilovića iz Banjana (Hercegovine) prije Kosovske bitke, dru gi u Drobnjacima ogranak su Abazovića (Novljana); Pržnje i Cerice (Gacko), od njih s u u Osojnom Orahu (Piva) od 1882. god. ranije Vujačić iz Grahova (Nikšić), porijeklom od plemena Riñana; kod Nikšića ogranak Matijaševića; Nikšić i Podgorica (u 19. v.), a kasnije P trović; Osatno (Boreč), Hercegovina iz Pive Šarovović, Plav, Đurička rijeka, Bogajići (Gornje Polimlje); Lagator (Gornji Bihor), Bijelo Polje i toj varoši kao: Ramčilović, od kojih su u Ćitiću (Novi Pazar), porijeklom iz podnožja Kučkih Komova Šaronjić, Bijedići (Bijelo Po je), došli iz Šaronja sa Peštera, srodnici su Pićurice u Zmijancima, Radijelju i Ćosovićima u Sjenici Šarci iz Pive (Nedajno, Stabna - zas.Orah Osojni), porijeklom od Radojičin a iz Stabana Šarčević, Gluhi Do (Crmnica), od njih su u području Bistrice (Bijelo Polje) i Batočine (Srbija); Bistrica (Mojkovac); Ivanje, Pavino Polje, Zaton i Ravna Rij eka (Bijelo Polje); Orlja i Kostenica (Pljevlja); Batočina (Lepenica), Srbija; Bar Šarčević, grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu Šarhomović, Plav Šata, Kotor; Ulcinj Šati nj Šatković, Krtole (Gorji Grbalj) u 16. v. Šatorogo, Zlostup (Golija), Nikšić, doselili i z Koleša (Nevesinje) Šaćević, Podgorica Šaćirović, Derače (Lozna), Bijelo Polje, ogranak Dupl a, odseljenih u Kominu (Novi Pazar) Šaub, Herceg - Novi Šaula, Bar Šaulić, Žabljak i Junča D o, ranije Pešćenski kraj (Drobnjaci), ogranak Jakšića, grana Mileševića Mandića; Nikšić Šauni ine, Herceg-Novi Šafranović, Kotor Šahin, Donji Oblik uz Bojanu, došli iz Gornje Krajine 263

Šahinović, Bar; Gusinje i Pljevlja Šahman, u Beranama i kao: Šahmar; u Nikšiću i Gusinju, ra nije Gruda, od njih su u Lozni i Jagoču (Bijelo Polje) Šahmanović, Zaton (Bijelo Polje ); Završje i Đurička Rijeka (Plav); Bukovice (Kovačevići), Pljevlja Šahmar, Kotor, vidi: Šahm n Šahmatović, u Skiću (Plav) 1861. god.; u Plavu 1895. god Šahovac (Šaninović), Zasmreče (Kal ), Rožaje porijeklom iz Kuča Šahović, Bijelo Polje, područne Lješnice i Bistrica, a u susjed nom Tomaševu i kao: Ljubović; Mrñenovići (Gacko) i Šahović (Rudo Polje) porijeklom iz Herceg -Novog Šačević, muslimanin iz Podgorice Šačnagiš, Nikšić Šašalj, iz Pješivaca prešli u Drobnj k Perunovića Šašikić (Šaškić), u Metehu (Jara), Plav 1903. god. Šaškić, vidi: Šašikić Šašović ojinovića, od njih su u Srbiji Šašovići iz Pive (Vojinovići), od Vojinovića Šašoroga, Zlostup olija), Nikšić, ranije Perović, došli od Nevesinja i Zubaca (Trebinje), porijeklom od Vu kalovića Švamadli, Herceg-Novi Švarc, Meljine, Herceg-Novi; Dobrota (Kotor) Švarcer, Bud va, po majci Švarcapel, Herceg-Novi Švalaj (Švalej), Nikšić Švec, Kotor Šglović, Orahovice (R n) u 15. v. došli iz Golije (Nikšić), kasnije Vuksanović Šebek, područje Bistrice i Zaton (B ijelo Polje); u Podgorici Šebeković, Boljanine (Bijelo Polje), došli iz Berana Šebec, Bi strica, Jablanovo, Zaton, Rasovo i Mostir (Bijelo Polje), ogranak su Cerovića iz T ušine (Žabljak) Šebović, Bijelo Polje Šeboj, Kuči Ševalja, Donji Stoliv (Tivat) Ševaljević, C e; Kotor Ševaljević (Podubličanin), Njeguši (Cetinje) Ševaljevići, bratstvo u Rajićevićima Še vići, rod u Novom Šević (Kiković), Kuči Šegahić, Pljevlja 1867. god. Šegon, Kotor Šegotić, Ko gić, Nikšić Šekarić, Vraćenovići i Pilatovci, ranije u Vranjoj Dubravi (Bilećke Rudine) pa u g (Kalinovnik) kao: Pekara Šekić, Pljevlja 1898. god. Šekujez, i, Ulcinj Šekularac, poto mci Petra Šekularca, iz Šekulara (Berane) i ogranak Rajkovića iz Šekulara prešli u Sandžak; u Gusinju; Gusinje kod Plava, Gusinje (Gornje Polimlje) i Peći (Metohija), Goraždevc u, Crnom Vrhu i Sili (Bijelo Polje), jedni negdje u Metohiji, u Kosovu, Glogovcu (Gnjilane), Hajna, Reka, Mešine, Tirenca, Ojanovica, Rojanovci i Bušnice (Kosovo) i nekim mjestima Srbije, porijeklom iz Šekulara (Vasojevići) Šekularci, iz Šekulara kod A ndrijevice Šelović, u Plavu 264

Šemović, kod Novog Pazara su iz Budimlja (Berane) Šenebek, Herceg-Novi Šenk, u Podgorici Šenker, Kotor Šenkol, Ulcinj Šenković, Zaljutnica (Golija), Nikšić Šenkotić, Nikšić Šenović, ani (Nikšić), vlastela; Plav, Budimlja (Berane) i kod Plava Šeović, Rudo Polje (Plav); B rezojevice (Gusinje) i toj varoši Šepac, Renovac (Užice), doselili od Pljevalja Šepić, Kriča k (Pljevlja) Šeremet, Herceg-Novi Šerović, u peraškim naseljima i Đenoviću došli iz Zalaza (N eguši), Cetinje, ranije Lukrecija; Kotor Šesta, Začir (Ljubotinj) 1494. god.; Rijeka C rnojevića, kasnije: Kolina, Džongaz i Radišić, srodnici Ostojića u Crmnici Šestavić, u Gusinj došli iz Bihora (Bijelo Polje) Šestan, Šestani (Primorska krajina), preci Čukurela iz Škr elja (Albanija); Bar; Salč (Ulcinj); Kotor u 14. v.; Rijeka Crnojevića došli iz Šestana (Primorska krajina); Nikšić Šestić, Duklija (Dukla = Podgorica), Biriziminio (Medun), u Podgorici jedni su i kao: Popović = Stijović iz Lješkopolja Šestović, Podgora (Pljevlja); Kičeva (Bijelo Polje) od kojih su kod Gusinja i toj varoši; Stožer (Bijelo Polje) Šestok ril, u Perast, starinci; Njeguši (Cetinje) Šestokrili, staro bratstvo u Rajičevićima Šesto krili, staro bratstvo u Perastu Šestorkilić, uPerastu (Boka Kotorska) 11. v. Šećerkadić, P ljevlja Šećerković, u Drobnjacima ogranak Lazarevića a ranije Kujundžić, grana Novljana; Cet inje Šećerović, Pljevlja ogranak Kujundžića iz Drobnjaka Šećković, u Drobnjacima, grana Đedov ovljana Šehović, Nikšić, pa prešli u Sutivan (Bihor), Bijelo Polje, porijeklom iz Korjenića (Trebinje); Bijelo Polje; Plav i Gusinje; Bar; Baljci (Bileća); Korjenići i Panjevića Omeñine (Trebinje) došli iz Risna (Boka Kotorska); Podgorica Šehovci, vode porijeklo o d Vujičića iz Grahova (prešli prije 300 god u okolini Sarajeva) Šećković, Šekulari (Berane) i u toj varoši Šešević, Tuzi Šešelj, vidi: Šešlija Šešlija, Bratoč, Podosoje, Kukolju, Sudžumu evesinje), Miruše (Nikšić), ranije Milobratović pod Trebjesom (Nikšić), kao: Papić = Šešelj Š odgorica ogranak Matovića iz Ćeklića (Cetinje) Šian (Šiani), Bar Šibalija (Brašković = Potoli Poviji i Britvić = Brajković u Pješivcima i jedni 1715. god. prešli u Pitomine (Drobnja k) i kao: Šibalić, najranije kao: Potolić u Grudama (Tuzi), potomci vojvode Bogdana Po toljića. U Brajkovićima (Drobnjak) i kao: Britvić, kao što su u susjedstvu Jojići = Kokošar grana Potoljića, od njih u Čačak, Valjevo i Kragujevac; Pljevlja 1879. god. Šibalije, br atstvo u Jezerima drobnjačkim Šibalić, vidi: Šibalija Šibek, u Perast (Boka Kotorska) Šibenča in, Kotor Šivljančanin, Šljivansko (Drobnjak), ranije Grgurević u Zaljuti (Žabljak), ogran ak Zlatnopojasevića, potomci Novljana, od njih su u Bukovici (Šavnik), vidi: Šljivančani n 265

Šigarević, Morinj (Boka Kotorska) Šijak, Gusinje porijeklom iz Srbija Šijaković, Gusinje 1 910. god.; Andrijevica; Ovrhovine (Pljevlja) Šikmanović, Šikmanovići (Podgorica), ograna k Bojanovića u Ponarima (Zeta), od njih su u Balabanima (Zeta) i Ulcinju 1890. god . Šiković (Odović), ogranak Miloševića (Lopoćana) u Vasojevićima Šilić, Herceg-Novi Šilković, jković, u Plavu Šilobad, Slivnica Površ hercegovačka, ogranak Ilića, porijeklom iz Vučjeg Do la (Ćeklići), Cetinje Šilobadi, bratstvo u Slivnici Šilović, Orahovo i Berovo (Kuči); Perast (Boka Kotorska) i kao: Širović Šilojević, Nikšić Šilop, Perast (Boka Kotorska) Šiljak, ogran Klajevića (Šiljaca) u Pljevaljskom polju, Bušnji i Lañanima, a u Pušini, Ritošići i Pablaću i ličkova, pa jedni kao: Ristanović, drugi kao: Šiljci, -ak, a od Kljajevića i kao: Kljeje vić, sve to na području Pljevalja; Bistrica (Bijelo Polje) kao: Cmiljanić, a u područnom Sokolcu i Tomaševu (Pavinom Polju) i kao: Šiljaković; u Podgorici, a u Skadru iz Crne Gore Šiljaković, u Tomaševu i Sokolcu (Bijelo Polje), vidi: Šiljak Šiljanović, i kao: Štilja ović, u Paštrovićima od kojih su u Sremu i Ukrajini Šiljević, Nikšić Šiljegović, Kuti (i kao: lić), Presjeka, Srbina i kod Perasta (Boka Kotorska), porijeklom iz Makovine (Čevo), Cetinje, oko 1687. god.; Rilja (Nevesinje), Hercegovina, doseljenici iz podnožja Trebjese (Nikšić) od njih su u Maloj Hercegovini (Rusiji) Šiljković (Behrović), Plav 1883. god., vidi: Šilković Šimakić, Ulcinj Šimac, Kotor Šimin, Trstenik (Rat), poluostrvo Pelješac došli iz Stare Crne Gore Šimić, Bar Šimković, u Plav došli iz Anadolije (Turska) Šimović, Or vo (Kuči), identično Šilović u Kučima Šimrak, Sasovići u Boku došli (1698. god.) od Nevesinja ercegovina); kod Perasta su iz Bosne Šimun, Mratinje, Brljevo i Mala Crna Gora (Pi va), od njih su u Maoču (Pljevlja); Kubasi (Grbalj) Šimuni iz Pive (Mratinje, Brljev o) porijeklom od Vukovića iz Mratinja Šimunović, Bogdašići (Grbalj) u 13. v. Šindić, u Pašinu du (Drobnjak), došli iz Pljevalja 1873. god. Šinid, Herceg-Novi Šindiš, Žljijeb (Boka Koto rska); Risan od njih Riñanović u Riñanima (Nikšić) pa u Lukavac, Vrenoj Dubravi i Piragiće ( Hercegovina) Šindler, Herceg-Novi Šindolić, Podgorica, od njih su kod Harkova (Rusija) i kao: Vukotić-Ivanović iz Ponara (Zeta) Šinkola, Pistula i Štoj (Ulcinj) Šinožar (Mihajlov ), Kruščice (Donji Banat), sa ograncima: Avramov, Ropotin, Svrkin, potomci Mihajla d oseljenika iz Crne Gore Šinolić, Kosijeri (Cetinje) Šipek, Nikšić Šipilović, Pljevlja Šipić, Šipka, u Pivi, vidi: Šipčić Šipkar (Šipkari), Šalja (Bijelo Polje) Šipovac, Rast (Hercegovin porijeklom iz Drobnjaka Šiptar, u području Bistrice (Bijelo Polje) Šipura, Podgora (P ljevlja) 266

Šipčić, i kao: Šipka, Knez Do (Piva) ranije kao: Mandić došli iz Mrežice podnožja Volujaka gr Maleševaca i neki preñu kao: Šipka = Šipčić u Boričje (Pivska planina), Straševinu, Mrošnicu agovu Luku (Nikšić); Malu Crnu Goru na ušću Sušice u Taru, te su i kao: Tomčić, od njih su u ikšiću i nejgovoj okolini, odseljeni kao: Dubovina u Jabuci - Jahorina; Cetinje Šipčići iz Pive (Crna Gora, Pirni Do), starinom od Kneževa Dola u Rudinama Širibek, Herceg-Nov i Širković, u Cucama (Cetinje) 1566. god. Širnbek, Herceg-Novi Širović, u Perast su još (14. v.) došli iz Hercegovine; Podgorica; Cuce (Cetinje); Cetinje Širovići, staro bratstvo u Cucama Širon (Široni), Meljine (Trešnjevo), Herceg-Novi Širočanin, iz Široke (Primorska k rajina) došli u Rijeku (Rijeka Crnojevića), vidi: tamošnji Vukotić Širć, Sveti Đorñe (Ulcinj) (Šiti), Štoj (Ulcinj) Šitić, Meljine, Herceg-Novi Šifrić, Baričje (Piva) Šiša, Herceg-Novi Ši nak Popovića - Lipovaca, doselili iz Grañana 1796. god. Od njih su: Kopilović u Skadru , odseljeni Š. Blagaj (Hercegovina) i Zlatarevo (Foča), Srbija; Ponori i Bistrica (Z eta) Šišelović, Lješkopolje (Podgorica) Šišić, Herceg-Novi Šišković, Pljevlja Šišlović, Lješn ) Šišmanov, Kotor oko 1371. god., a 1540. god. kao: Šišmanović Šišović, grana Šišojević - Šiš su Lješa koji je došao od Prizrena u Ponare (Donja Zeta), pa jedni preñu kod Rijeke Cr nojevića; u Drobnjacima ogranak Čepića (Lipovaca) iz Morače; u Morači grana Rakočevića Šišoje anjina na Skadarskom jezeru; u Šišojevićima 1493. god. Šišojevići, staro ime plemena Grañana ban, u Kotoru Škaljarin, u Prčnju kao: Veron, a u Škaljarima (Boka Kotorska) kao: Škalja rin Škamičić, Herceg-Novi, po nahočetu Škampra, ogranak Bulajića Škanata, Donja Lastva (Tivat i kao: Škanatić, porijeklom iz Stare Crne Gore; Gornja Lastva (Tivat) porijeklom iz Grčke Škanatić vidi: Kanata Škanatović, u Tivat došli iz Stare Crne Gore Škanović, u Bar pre z Budve Škanjara, Prijevori (Budva) Škarić, Podgorica Škaro, Herceg-Novi Škacat, u Kotoru i Budvi ogranak Kapisoda Škaperin, u Zeti Škatarić, Mikulići (Bjelice), Cetinje, od koji h u Matagužima (Zeta) i Vraki (Skadar) Škerlet, Žljijeb, Herceg-Novi Škerletić, Žljijeb i Pr esjeka, Herceg-Novi Škero, u Kamno i Žljijeb, Herceg-Novi došli iz Klobuka (Trebinje) Šk erović, Njeguši (Cetinje); ogranak Đurovića (Grupkovića) u Bjelopavlićima; Kameno, HercegNov i Škerovići, bratstvo u Dugom Dolu Škerovići, bratstvo u Petrusinovićima Škiljev, iz Pive u Kulu (Glasinac) 267

Škiljević, Piva, od kojih su u Kuli (Glasinac) na Romaniji; Banjani (Nikšić) Škiljevići iz P ive (Pirni Do), porijeklom iz Banjana od Pejovića Škejz, Ulcinj Škobalj, Podgorica; Po di, Herceg-Novi; Konjevići, Prijevor i Škaljari, Herceg-Novi, od njih su u Muslim Ri jeci; Kotor i kod Risna Šković, u Rožaju Škoda, Pljevlja 1879. god. Škodra, Ulcinj Škopelj (Š oplja), Đurmani, Bjelila, Đenñinovići i Sutorina (Bar); u Baru (16. v.) porijeklom iz St are Crne Gore Škordio, Kotor Škoro, Nikšić Škof, u Podgorici Škrapulj, Ljubotinj (Cetinje) Šk apulja, Prekornica (Cetinje) Škrel (Škrelj), Štoj (Ulcinj) Škrelj, vidi: Šrel, u Biserska sela (Bijelo Polje) i kao: Šrijelj došli iz Šrijelja (Rugovska klisura), porijeklom iz Škrelja (Malesija), sjeverna Albanija; Sveti Đorñe i Štoj (Ulcinj) iz Škrelja (sjeverna A lbanija) Škrelja, Rudo Polje (Gornje Polimlje) Škrema (Pkremi), Sveti Đorñe (Ulcinj) Škret ić, Vladimir (Ulcinj) Škretović, Krute (Ulcinj) Škrivanić, Radovanići (Grbalj) Škrijev, vidi: Tutić Škrijel, Kosovica (Rožaje) i Javorje (Berane), vidi: Škrelj Škrijelj, Dašča Rijeka, Jav rje, Murovac i Ćosovice u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), doselili se iz Rugova, a u 18. v. tamo iz Škrijelja (Albanija), od njih su kod Novog Pazara; vidi: Škrelj Škrnj ić, Uskoci (Drobnja) Škroboca, Kotor Škudra, u Kotoru 1585. god. Škukja, Široke (Donja Kra jina), došli iz Brdica Škuletić, Škuletići, Cerovo (Pješivci), od njih su u Jagodini (Šumadij ), Žabljaku (Drobnjak); u Pivi; Bukovici (Pljevlja); Vranjanima (Užička Požega); Cetinje Škuletići, bratstvo u Gornjim Pješivcima Škulj, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) Škuljić, Savin i Žljijeb, Herceg-Novi Škundić, Miločane (Nikšić) Škuntić, Gusinje i Plav, ogranak Novića iz ra Škuper, Ostros uz Skadarsko jezero, od kojih su kod Zadra (Dalmacija) Škupor, Nikšić Šk urić, Bar i Kotor Škurta, Sutomore (Bar) 1876. god. Škutar, Budva Škutić, u 16. v. u Spič (S utomore) doselili iz Zete, od njih su u Baru Šlak (Šlaku), Bar i Ulcinj Šlaković, Bar Šlan g (Šlangu), Bar i Ulcinj Šljakić, Police (Berane); Zagrañe (Andrijevica) Šljaković, Dobre Vo de (Bar) Šljivančanin (Šivljačanin), Zagulj, Šljivansko (Šaranci), Žabljak, ogranak Grgurević Grana Zlatopojasovića (Novljana) i odseljeni u Bosnu, vidi: Šivljačanin sa ograncima V ukićević i Bulić 268

Šljivić, Vrbova (Crljenica) i Crni Vrh (Pljevlja) i Bistrica (Bijelo Polje)Šljivo, Mrčev ice, Bukovice i Gradac (Pljevlja) Šljuka, Babine, Bijela brda, Gradac, Zvijezd, Ja buka, Mataruge, Mostišta, Podgora, Obarda, Otilovina, odavde u Omorine kao: Šljuka = Čočo, porijeklo iz Riñana (Nikšić) Šljuka = Čočo, vidi: Šljuka Šljukar, Nikšić Šljukić, Nikš Gradac (Pljevlja) Šmaković, Dobre Vode (Bar) Šmigović, Pljevlja Šmirak, Sasovići, Herceg-Nov i Šnicar, Herceg-Novi Šnuro, Kotor i susjedni Muo Šnjajder, Podgorica Šobajić, Šobajići (Bjel pavlići), ogranak Kadovića. Porijeklom iz Šapca (Srbija), pa u Nikšić, jedni preñu 1885. god . od njih su Šaja u Osijeku (Visoko), Bosna, neki presele u Pješivce; u Pivi su ogra nak Bajagića Šobić, u Gornjoj Bijeloj (Šavnik) ogranak Vulovića - Novljana Šobotić, Tucani (B jelo Polje), srodnici Bubanja Šobfanac i kao: Šofranac, u Nikšiću Šovran, Pobori (Budva), iz Stare Crne Gore Šojić, u Klancu (Rožaje) i kao: Košuta Šolaga (Šoljaga), u Paštrovićima 17 god., vidi: Šoljaga Šolević, Šole, iz Lijeve Rijeke (Podgorica) u Sekirače (Kuršumlija). Od njih Šolević, Jovanović i Vuksanović, vidi: Dujović Šolović, ogranak Jojića, iz Pješivaca i Bar) prešli u Drobnjake Šoljaga, u Buljarici (Đurovići), Paštrovići došli do 1600. god. kao: aga, pa jedni kasnije i kao: Đurović i Brežanin (Kovaženda); u Sutvaru (Grbalj) došli su i z Paštrovića Šoljanin, Bistrica (Bijelo Polje) Šoljunović, u Plavu i Metehu (Gusinje) 1910 . god. Šomlać, kod Bara Šonja, Bukovice (Kovačevići), Pljevlja Šor, Ulcinj (u 13. v.), vlast ela Šorai (Šoraji), staro bratstvo u Kućištima ćeklićskim Šoraja, Ćeklići (Cetinje) Šoraji (Š aro bratstvo u Kućištima ćeklićskim Šoran, Zalazi (Kotor) Šorbonji, rumunski rod u selu Ždrel Šorović, Ugnji (Cetinje), od kojih su u Tuñemilima (Bar); Crmnica Šorovići, bratstvo u Li mljanima Šorovići, staro bratstvo na Ugnama Šorovići, bratstvo u Tuñemilima Šortan, u Morinj u (Boka Kotorska) Šot, Kotor Šoć, Šoćeva glavica - Kusovača (Dobrska sela), Cetinje, potomci su Vukca iz Šoš gore (Šoši), Skadar. Od njih su u Berislavcima (Zeta), u Orahu (Vir Paz ar), Grilu i Malom Boriču (Vraka), Skadar i kao: Šoćaj; vidi: Šoćević Šoćević od Šoć, u Vraki ; u Ljubotinju, od njih su Miković, spominju se u Povelji kralja Stefana Dečanskog i Dečanskoj Hrisovulji 1330. god.; u Kotoru kasnije i Izat 1435. god. Šoći, bratstvo u plemenu Ljubotinju Šofran, Šišići (Tivat) u 14. v.; Pobori (Budva), vidi: Šofranac Šofranac (od Šofran - Šako Ražnjanov), Rijeka, Rvaši, Bobija i Žabljak (Rijeka Crnojevića), ranije Go rnjak potomci Krstića, sina Leke iz Pipera, najsrodniji Jovićevićima, Pejakovićima, 269

Ražnjatovićima; Podgorica; Bar; Ulcinj 1895. god. Šošanić, u Šekularima (Vasojevići) ogranak ašića Šošić, Bar; u Podgorici Šoškić, u Bratonožićima (1628. god.), srodnici Gilića. Od njih , Kraljima, Ulotini (Gornji Vasojevići); Gusinju i Plavu (1912. god.) i područnom Vo jnom Selu, Meteh i Viševu Šošković, Vojno Selo (Plav) Šoštarko, Kotor Špadijr (Šapadijer), Do Kraj (Cetinje) od naziva: kovač mačeva. Od njih u: Cetinju, Crmnici, Grliću (Bjelopav lići); Kotoru; Budvi; Nikšiću Špadijeri, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Špadijeri, bra tstvo u Brčelima Špadijeri, bratstvo u Limljanima Špadić, Herceg-Novi i okolina Špajak kas nije Drobnja, u Dobrinji (Bijelo Polje), došli iz Strane (Sjenica) Špalek, Cetinje i Herceg-Novi Špan (Španjola), Borkovići (Piva) Špancig, Herceg-Novi Španja od Španja, Lužani tarosrbi, na području rijeke Zete i Morače Španjo, ogranak Dedejića u Đedovom Polju (Žabljak ); Prošćenje i Palež (Žabljak); porijeklom iz Čeva (Cetinje); Cuce (Cetinje); Pješivci Španja , Bobota (Crnogorsko Primorje) Španjević, Dobrilovina i Gojkovići (Mojkovac), od njih u Nikšiću i Podgorici Španjola, vidi: Špan Šparović, u Peraška naselja, Morinj i Kostanice (B ka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore; Risan, Kumbor i Herceg-Novi ogranak Mršića iz Čičeva (Hercegovina); u Morinj, Herceg-Novi jesu iz Nikšića Špeković, Gornji Ulići eka Crnojevića) Špikulj, Nikšić Špilar, u Sasoviće i okolini Perasta (Boka Kotorska) došli su iz Trsta Špirkić, Cetinje Špirović, Cetinje; i kao: Špirto Malta, Igalo i Sutorina, Herceg -Novi u 16. v. došli iz Grčke Špićanović, Vraka (Skadar), Albanija porijeklom iz Zete Špica, Miljevići (Pljevlja); u Pješivcima 1326. god. Špičanin, u Baru prešli iz susjednog Špiča (Sp ), Sutomore Špojak vidi: Drobnjak, u Dobrinji (Bijelo Polje) Šprem, Dobrota (Kotor) Šp uzić, Ulcinj Špužanin, porijeklom iz Spuža, iseljenici Špur, u Podgorici Šramadci, Herceg-No vi Šrović, u Peraška naselja prešli iz Stare Crne Gore Štagaj, u Ckla (Skja), Gornja Kraji na, a u dotičnim Kovačima kao: Kovač Štampić, Kotor Štancing, Herceg-Novi Štanjan, Bobice i M la Lina (Ulcinj), sišli iz Gornje Krajine Štedović, Zvjezd (Pljevlja) Šteković, prezime pr etku glavnih bratstava u Vitasovićima Štern, Kotor Štefanović, Podgorica; u Cetinju iz S ombora Štetibradić, u Podgoricu sišli iz Zlatice (Kuči) Štibić, Podgorica Štikula, Nikšić u 1 270

Štileta, Lješević (Grbalj) 16. v., doselili iz Albanije, a drugi u Grblju iz Stare Crn e Gore Štiljanović, Vitov Do (Bečići), Budva u 15. v. Oko 1498. god. jedni odoše u Šišatovce Srem), drugi u Požar (Bjelopavlići) i Ukrajinu, mijenjano prezime u Paštrovićima kao: St ilanović, Bilanović i Desnica; Boljevići (Crmnica) Štiljanović, bratstvo u Boljevićima Štipar u Vasojevićima ogranak Rabrena iz grupe Mijomanovića Štirkić, Podgorica; u Vraki i Skad ru (Albanija) jesu iz Crne Gore Štirović, Podgorica Štitalj, u Vasojevićima Štitar, Kotor Št jefen (Štjefit), Rječ (Ulcinj), od njih u Skadar Šthefni, Štoj (Ulcinj) Štogić, Bar Štrbac (Š ac), Banjani (Nikšić) 1428. god. Štratiko, Meljine, Herceg-Novi Štrikić, srodni Mrčaricama i z Pipera, pa Žabljak uz Skadarsko jezero, Spuž, Podgorica i Skadar Štrihaljenović, Bolje vići (Crmnica) 1694. god. Štroka ranije Mican, u Kričku (Pljevlja) Štripac (Štibpi), u Štrpc ima (Banjani), odselili Štrul (Štrol), Herceg-Novi Štukanović, Perast (Boka Kotorska) Štuk elja, Štukeljina glavica (Golija) i Pecirepovo Polje u Goliji (Nikšić) Šturanović, Ozrinići (Nikšić) Šutovici iz Prošćenja, opstina Mojkovac Šćekić, kod Plava, Gornja Sela, kod Berana, ojevići, Vemića Krš, Štitari, a u Zatonu (Bijelo Polje) kao: Asanagić, srodnici Ojdanića pa odseljeni kod Donjeg Milanovca i kao: Ojdanić i Petronijević. Neki su prešli kod Valje va, a jedni u Vlah i Rastoke (Bijelo Polje) kao: Šćekić Šćekići iz Kurikuća kod Bijelog Polja al (Šćepala), Zatrijebač (Kuči), jedni i kao: Šamanović, i kod Plava Šćepan Mitrov, predak br tva Bigovića Šćepanica, Milovići (Grbalj) Šćepanov, Bar Šćepanović, Rovca (Podgorica) pa u Do oraču (Kolašin), Buovac (Mojkovac), Mojkovac, Polja (Mojkovac), Kičevo, Bojište i Ravna Rijeka (Bijelo Polje), jedni su prešli u Šćepanovića Rupe (Bjelopavlići), u Bogmiloviće (Pješ vci); potomci Nikšića iz Župe Nikšićke (Gojakovi potomci); Mokro (Šavnik) sredinom 19. v. ka o: Vulić i jedan (od Krsta) u Nikšiću Vulić i Šćepanović; iz Popova (Hercegovina), ogranak Vu ovića Novljana u Banjane pa Lukovo (Nikšić); Drobnjacima (Gornja Bijela - Šavnik) po braći Šćepanu i Đuru; Zagarač (Danilovgrad) i Podgorica, porijeklom iz Bratonožića; Kosijeri (Cet inje); Lješnjani, grana Vukčevića, od njih su u Darzi (Bar); Tudurovići (Budva); u Nikšiću g rana Vulovića Šćepanovići - Zagorčani, bratstvo u Zagorku Šćepanovići iz Rovaca, selo Višnje - Đurići - Radmanovići, bratstvo u Povrpolju Šćepančević, u Brajićima (Budva) i kao: Stjepan Bar; Sutomore (Bar) 1909. god. Šćepičević (Sćepičević), Paštrovići 1741. god. Šćepković, u C e) 1566. god. Šćepović, Rasno i Zalug (Pljevlja); Kržanja (Kuči); pa u Podgorici, Rijeci C rnojevića, Plavnice (prvobitno) u Zeti, Cetinju, Nikšiću, Baru; u Darza (Ulcinj); Podg orica, od kojih su u Rijeci Crnojevića i Šavniku (1903. god.); Zalug (Pljevlja) iz R asnog Šćepčević, Lješansko područje (Podgorica) 1757. god.; u Gluhom Dolu i Podgori (Crmnica ); Cetinje; Boka Kotorska; Njeguši (Cetinje) pa kao: Petrović 271

Šćepčević, bratstvo u selu Ovtočiću Šćepčevići u Herakovićima Šćetbradić, Podgorica Šćetović, su u Podgorici i Nikšiću; Rijeka Crnojevića; Berane; Ilovik, Čitluk Šćut, Selca (Plav) Šubara Kričak (Pljevlja); Kruševice, Herceg-Novi Šubarica, vidi: Šubarić Šubarić, Prenčane i Maoče vlja); Nikšić Šuberić, Morine i Meterizi, Herceg-Novi Šubert, Kotor i Muo Šubić, Đurñevića Ta evlja); Bratonožići Šujak, i kao: Šujac, Piperi, od njih su u Kolašinu, Plavu i područnom Gr ančaru i Budimlju (Vasojevići) Šujac, i kao: Šujica od Šujak, u Piperima a u Gusinju kao: Šu jaci Šujaci su porijeklom iz plemena Piper, doselili u Gusinje 1711 godine, islams ke su vjere. Šujić, u Kotoru oko 1400. god. Šukačević, Zeta Šukić, Nikšić Šukić (Milenković), ućama (Kosaj), Sopot Šuković, Morača ogranak Erakovića, od kojih su u: Kolašinu, Kosovu, San džaku i Americi; Zaton (Bijelo Polje); Čevo (Cetinje), došli iz Šehovića (Niš); Blatica i Šti arice (Mojkovac); Bakovići (Kolašin) i Manastir Donja Morača; Kuči, Grahovo (Nikšić), ograna k Vujačića, od njih su u: Crkvicama (Oputne Rudine), Nikšić i u Kazancima (Golija), Nikšić; Stepen (Gacko) kao: Proroc iz Boke Kotorske Šukurica, Kostići, Zaton, Raklje i Brest ovik (Bijelo Polje) Šulenda, Pješivački Mali Do, Bogdašićima, starinci, kasnije Antonović i Milunović, od njih su u Ulcinju Šulović, Pljevlja 1863. god. Šulmenster (Šulmenšter), Meljin e, Herceg-Novi Šulc, Cetinje 1871. god. Šuljak, Rose, Herceg-Novi; Budva Šuljan, Herce g-Novi Šuma, vidi: Dojčević Šumanović, Bare Šumanovića (Bjelopavlići), potomci Bijelog Pavla, njih su i Marković Mlatišuma, kod Kragujevca Šumar (Dojčević - Dakčević) kasnije Dapčević, u ićima i Poborima (Budva); Budva Šumar, Kulin i Raška (Kraljevo), ogranak Barjaktarevića iz Petnjice (Berane) Šumarac, Okulin, Raška i Šumarice (Kraljevo), ogranak Barjaktarev ića iz Petnjice (Berane) Šumić, ogranak Riñića u Pivi; Podi, Herceg-Novi iz Pipera; Budva Šu mići iz Pive (Stabna - zaselak Jasen), starosjedioci Šumpe, Herceg-Novi Šumtić, Berane Šun dek, Dušanići i Komoran (Pljevlja); Stevanovac (Mojkovac), ogranak Šundića iz Župe Nikšićke Š ić, Manastir Morača; Vasiljevići (Župa Nikšićka) i Nikšić, od njih su u Zavali Piperskoj, San , Vranjini na Skadarskom jezeru i Vranićima (Zeta), poslije 1879. god. oni su od D ipića, grana Trebješana i kao: Bušković Šundra (Šuncuk), kod Risna i Herceg-Novog došli iz He cegovine Šundrak, Herceg-Novi Šuntić, Vrbica i Petnjik (Gornji Bihor), Bijelo Polje, p a jedni sišli u Berane (Vasojevići) Šunjević, ranije: Ćorac, u Vasojevićima, grana Mijomanov ića; Vraka (Skadar), Albanija, ogranak Bečića, porijeklom sa Čeva (Cetinje), pa jedni ka o: Ćorović i Mrgudović. Od svih ima u Peći i okolini (Metohija), Gornjem Milanovcu, Podg orici i Toplici (južna Srbija); Vraka (Skadar) neki 272

kao: Ćorović = Pranvera = i Mrgudović kod Peći i Podgorice, porijeklom sa Čeva (Cetinje) Šup eković (Hajarović), Bobovište uz Skadarsko jezero Šupić, potomci Maleševaca na lijevoj obali Trebišnjice (Vraćenovići i Počekovići), Nikšić, u Goliji kasnije Perišić; ogranak Nikolića i va (Cuce), Cetinje, prešli kao: Knežević i Damjanović u lavsku, Uvjeće i Krelinu (Trebinje ), Hercegovina; u Podgorici Šupkić, Pelino (Bar) Šupljoglav, Cetinje; Herceg-Novi, dos elili iz Cuca (Cetinje) Šupljoglavi, rod u Hercegovini Šurbatović, Župa Nikšićka, došli iz Go njih Pješivaca potomci Bogdanovi; Cetinje Šurbatovići iz sela Brsna kod Nikšića Šurić, Nikšić tični Dragovoljići, a preseljeni u Drobnjake kao: Šućur Šurla, Ulcinj, porijeklom iz Afrik e, jedni kasnije kao: Brašnja Šurović, u Pivi ogranak Stanojevića iz grupe Branilovića Šuste r i Šusterović, u Gluhom Dolu (Crmnica), došli iz Oblika (Primorska Krajina); Herceg-N ovi Šusterović vidi Šuster Šusteri - Dobrilovići, bratstvo u Gluhom Dolu Šusteri, zagranak b ratstva Šustera-Dobrilovića Šutaj, u Oblik (Ulcinj) došli iz Škrelja (sjeverna Albanija) Šut al (Šutalo), Donje Hrasno, Svitovi, Dašnica i Kozarice (Hercegovina), porijeklom iz Riñana (Nikšić); Podgorica Šutalo, u Podgorici, vidi: Putal Šutanović, u Bjelopavlićima jesu granak Pavićevića Šutilović, Kuči Šutinović, u Komanima (Podgorica) Šutić, u Boljanine (Bijel je) doselili se iz Polja (Mojkovac); u Potkubašu (Dabarsko Polje), Hercegovina od Abramovića iz Bjelica (Cetinje) Šutković, Sjenica i Doljani (Kuči), ogranak Ivanovića. Od njih su u Radetini (Rožaj) i kod Novog Pazara Šutović, Prošćenje (Mojkovac); Radetina (Rožaj e) iz Podgorice; Nikšić; Oputne Rudine (Nikšić); Kotor Šutonja, u Mirušama (Nikšić), ogranak nenića Šutulović, Podgorica rod Jovovića iz Kuča Šućur, Lukovo (Nikšić) ranije Savić i u Drag a i kao: Šućurović, ranije Šurić. Od njih u: Žabljaku, Pasji Nugao (Rudinicama), Piva i Crkv ine (Glasinac), Romanija; Kotor Šućuri iz Pive (G.Rudinice), doseljenici; Dragovolja ci (Lukovo) kod Nikšića Šućurović vidi: Šućur Šuša, Donje Dragačevo (Srbija) iz Bijelog Polja lje) Šuše, isto što i Šuša Šušić, u Drobnjacima od Kosovića a drugi od Jovović, su grana Zlat ovića (od Jova Zlatnopojasovića); Prenčane (Pljevlja) i kao: Jovović, prešli iz Šaranaca (Dr obnjak); Donje Dragačevo (Srbija), doseljenici iz Drobnjaka pa jedni i kao: Bjelob rda (Bjelobrković); drugi u Ljesku (na Glasinac) iz Zaljuga; Guča (Kragujevac); Guče ( Kotor) i kod Perasta iz Stare Crne Gore; Mokra Gora (Bijelo Polje) i Donji Kolašić, iz Drobnjaka; Podi, Herceg-Novi iz Ćeklića (Cetinje); Kleuti i Gradina (Gacko), Relj ino Polje (Glasinac) na Romaniji 1820. god. doselio Joksim Jovović, Kreči Kruščice, Trno vice i Veličkoviće (Posavina), iz Petrovijeh Dola (Crna Gora), ranije Uljarević Šuškavčević, granak Musterovića (Dragovića) u Zagaraču; u Zetu: Bukovce, Mataguži, Goričani, Vranj (i k ao: Šuškovčević) isto u Šušunji i Popadići (Srbija) Šušković, Popadići (Šumadija) jesu iz Bje na Gora) Šušnja, Goleša i Rutošići (Pljevlja) Šušnjar, Risan Šušnjara, u Podgorici 273

Šušović, Goduša (Gornji Bihor), Bijelo Polje došli iz Crnaca (Piperi), ogranak Janjića iz gr upe Stanjevića u Piperima T Taba, Vrbovo i Potpeće (Pljevlja) Tabajić, u Pljevljima 18 63. god. i područnim Mačićima Tabajica, Mažići (Pljevlja) Tabaković, Maoče (Pljevlja); Berane Njivice, Herceg-Novi; u Mrežicama i Mirušama (Nikšić), ranije prezime je bilo Barjaktar ović porijeklom sa Čeva (Cetinje) Tabaš, Potpeće i Bobovo (Pljevlja); Podgorica Tabor, B ar Taborski, Zelenika, Herceg-Novi Tavanat, Kotor Taga, Bar Tagaj, Rastiš (Bar) Ta gan (Taganam), Krute (Ulcinj) Taganam, vidi: Tagan Taganović, Krute (Ulcinj) Tagić, Bar i područni Livari Tadić, u Pivi: Smriječno, matično, potomci Tadije Branilovića (od po lovine 16. v.), Magudi, Plužine, Seljani. Od njih su u: Ustikolina (uz Drinu), Vrh u Prače (Podromanija), Vrbnom (Anñelići), Zazvoñu, Đedićima i Dobočanima (Trebinje). Odande j dni u: Nikšić i susjedno Gornje Polje (oko 1840. god.). U Đedićima, od Tadića jesu Đedić i Sp ravalo, Kotoru, Budvi, u Srbiji: od Tadića u Valjevu, Beogradu, Soko Banji, Užicu, D ragocvetu, Beloj Palanci, Kučevu. Oko 1700. god. neki Tadija (od Tadića iz Pive) kas nije kao: Tadić u Azbukovici i Drljačama, uz Drinu, od kojih su u Kelnu (Njemačka), Lj uboviji, Malom Zvorniku, Kostajniku (Krupanj), Šapcu, Skoplju (Makedonija); u Kolj anini kod Vrljike u Cetinjskoj krajini, u gornjem slivu Cetine, porijeklom su iz Hercegovine ili Crne Gore; U Starom gradu Hvar, porijeklom su iz Hercegovine, g ranično Crnoj Gori, došli kao pravoslavci; Krtova kod Lukavice (Bosna), porijeklom o d nekuda iz Crne Gore; Amajlije i Janja kod Bijeljine, odnekuda iz Crne Gore; Po drilje (Vinkovci), kao: Antić doseljenici od Pljevalja Tadići iz Pive (Smriječna, Stab na), starosjedioci Taipović (i kao: Taitović), Katrkol (Ulcinj) Tairagić, Gusinje, dos eljenici iz Šalje (Albanija), srodnici su sa Dizdarevićima i Osmanagićima Taitović, vidi : Taipović Taić, ogranak Mijovića - Vasojevića u Vasojevićima Tajić, grana Kovačevića - Vasoj u Vasojevićima Tajkić, Grude (Tuzi), jedni njihovi preselili u Podgoricu Tajković, Gr ude (Tuzi) i neki su prešli u Podgoricu Tajlović, Podgorica Tajsić, Aleksinac (Srbija) , porijeklom su iz Morače (Kolašin) Talabučić, Gornja Brezna u Pivi Talić, Pljevlja, dosel ili se iz područnih Bermaša (Talića) 1867. god.; Sutomore (Bar) Talamiš, Nikšić Talau, Kotor Talaš, Potpeće (Pljevlja) Talević, Trpezi (Bijelo Polje), srodnici Taranaša u područnoj V rbici Taliafer, Ulcinj u 13. v. Talić, Brce i Šušanj (Bar). Od njih su u Dubrovniku Ta lović, Borkovići i Plužine u Pivi, ogranak Radovića iz Borkovića Boričja i Rudinica (Piva) T alovići iz Pive (Borkovići), od Radovića s Borkovića 274

Taljanović, Tuzi i Podgorica, iz sela Đon Marija (Grude), Tuzi, srodnici Radičevića Tama rić, Zeta i Bar Tanasijević, ogranak Andrića, Vasojevića. Od njih su u Bijelom Polju (Do nje Polimlje); Vitanovcima (Gruža Kragujevačka); Donjem Dragačevu (Srbija); Boljanići i Orahovice (Pljevlja) Tanasković, ogranak Andrića, vasojevićkih. Od njih su u: Bijelom Polju (Donje Polimlje), Vitanovcima (Gruža Kragujevačka) i Donjem Dragačevu (Srbija); Boljanići i Orahovine (Pljevlja) Tangaj, Fraskanjeli (Ulcinj) Tani, Ulcinj 1436. g od., od njih u Prištini (Kosovo); vidi: Tano Tankosić, Bihor (Bijelo Polje) Tano, Ul cinj (u 13. v.) i Kotoru; u Ulcinju (1436. god.) Tani Tanović, Njeguši (Cetinje); Po dostrog (Budva) 1766. god. i Budva. Doseljenici iz Podgorice, od njih su u Stepe nu (Gacko), a u Certice (Gacko) i Ključu (Hercegovina) potomci žene Tanje iz Maina ( Podostrog), Budva; Cetinje; Nikšić. Srodnici su njihovi u Muhalju (Gacko); Ulcinj 18 95. god.; Kotor; Piva; Lepeten (Srbija). Doseljenici iz Bihora (Bijelo Polje) Ta novići, muslimani u Gacku Tanta, Perast (Risan) i Morinj (Boka Kotorska) Tanfani i kao: Tanta, Baošići, Herceg-Novi; Kod Perasta doselili iz Dalmacije Tanhini, Herceg -Novi Tanci, i kao: Tarančević, u Ulcinju Tančer, Kotor Tanjević, Bobovo (Kolijevka), Og rañenica i Slatina, svi kod Pljevalja; Donja Sabanta (Lepenica Kragujevačka). Porije klom su od Kolašina Tapalaj, Štuf i Murići, uz Bojanu. Porijeklom su iz Miridita u Alb aniji Taparčić, Herceg-Novi, po nahočetu Taponi, Kotor Tapušković, ogranak Bulatovića u Rovc ima, od njih su u: Kolašinu, Štitaricama (Mojkovac) i Muslićima (Bijelo Polje). Jedni se, od njih, (1892. god.) odseliše u Toplicu (južna Srbija) i tamo su kao: Puranović, ranije u Bjelopavlićima kao: Bulatović - Šaranović Tarabat, Ulcinj Tarana (Tahrana), Sla no (Trebinje), ogranak Milojevića, doseljenici iz Slanog (Nikšić) Taranin, Donja Sabat na i Knić (Kragujevac). Došli od rijeke Tare, kao: Tomić, a u Borač Brestovački kasnije Ma rić Taraniš, Bihor (Bijelo Polje). Jedni se preselili u Ibarac (Rožaje) Taranović, Čumići i Lepenica (Srbija), doseljenici od rijeke Tare Tarandži = Tarančev, Jasenovac (sjever i Banat), porijeklom iz Crne Gore Tarančević, vidi: Tanci Taraholić, Pričalice (Bihor), Bijelo Polje, srodni tamošnjim Rebronjama Tarac, Herceg-Novi Tare, Kotor Tarićević, Do brotići (Lješnjani), Podgorica Tartun, iznad Duljeva i Kuljača u Paštrovićima (oko 1435. g od.) doseljenici iz Albanije Tarus, Tukovići i Godijevo (Bijelo Polje) Tarhanić, u B ihoru (Bijelo Polje) Tasić, Bijela na Starom Vlahu (Višegrad), ogranak Kujundžića iz Gra hova (Nikšić) Tasovac, ogranak Štekojevića - Štekovića - Bobića (potomci Teša) iz Pješivaca n e naselili u Trebijevo (Trebinje). Od njih su u: Gacku (Hercegovina) jedan odatl e se preseli u Pljevlja, Pivu, kod Nikšića, Mojkovca (u Lepenici evidentirani 1445. god.), u Korjenićima (Trebinje), od kojih su u Repajama (Trebinje), od kojih su u Kutima i Kruševicama, Herceg-Novi, ima ih odseljenih kod Doboja (Bosna) Tatalović, P odgorica Tatar, Lastva Čevska i kao: Tatar (Kešić), ogranak Vukotića; Donji Ceklin, Bobi ja, ranije Radovanović (od Radovana Lješova sina Krstića Lekina) i Žabljak (Rijeka Crnoj evića), od 1880. 275

god., jedni od njih i kao: Lješević, Vodičanin, u Ulcinju i Cetinju Tatari, ili Kesići, rod u Kčevu Tatarinović, Bijelo Polje Tati, Završ i Podgora (Pljevlja) Tatić, Banjani (N ikšić), doseljenici iz Srednje Hercegovine; Tulare (Prokuplje) i Kruševac (Srbija), og ranak Radovića iz Morače (Kolašin); Kolašin; Borač (Gruža Kragujevačka) kao: Ćurčić, porijekl asojevića; Gornja Ljubovoña (Srbija), doseljenici iz Pive (Crna Gora) Tatica, Podgor ica 1416. god. Tatković, Kotor Tauzović, Kotor; Kod Herceg-Novog doselili se 1692. g od. iz Hercegovine Taunhini, Herceg-Novi Taušan, ogranak Vračara u Pivi, od njih su u Žabljaku i područnim Jezerima u Kokorišu (Gacko) Taušani iz Pive (Bezuje), od Vračara Ta ušanović, Žabljak na Durmitoru Taušević, Kotor; Nikšić Taf, a, Kravari (Ulcinj); Podgorica Ta ili, Tuzi Tafilović, Plav Tafiljević, kod Plava, vidi Tafić Tafić, Bar; Ulcinj i Plav, p orijeklom iz Bratonožića od Čañenovića Tafica, Ulcinj i područni Vladimir; Bar Tafović, Bobov e (Primorska krajina), Bar i u Ulcinju Tahirbegović, Pljevlja Tahirović, Đerñek (Kuči), od njih su neki u Crnokrpama i Ćosovićima (Rožaje); Klanac (Rožaje) od područnih Murića; Vladi mir (Ulcinj) Tahmaz, Bukovice (Pljevlja) Tahmazović, Pljevlja Tahrana, vidi: Taran a Tacovac, Tupan (Banjani), pa prešli u Gacko (Hercegovina) su iz Velestova (Cetin je); Jedno vrijeme u Pješivcima kao: Spasojević Tacović, Kolašin Tacanović, Pljevlja 1911. god. Taševski, Nikšić Tašaković, ogranak Banjevića u Kosoru (Kuči) Tašović (Džukelić - Vulje 889. god.), odatle su jedni odselili u Kuršumliju (Srbija) Tašutović, Gornji Stoliv (K otor) Tvica, Bukovice i Boljanići (Pljevlja) Tvrdić, Riñani (Nikšić) u 16. v.; Herceg-Novi , po nahočetu Tvjedarčević, Nikšić u 15. v. Tvrdišić, Žiljak, Rasova i Bistrica (Bijelo Polje porijeklom iz Kuča; Pljevlja, porijeklom iz Kuča Tvrdović, kod Nikšića u 15. v. Tvrdonić, Riñ ne (Nikšić) Tvrtko, Herceg-Novi Tegaj, Rastiš i Donji Oblik (Ulcinj) Težak, Kotor Tekla, u Baru 1247. god. a u Kotoru 1330. god. Teklić (Ivanović), Ledenice (Risan) Teklić il i Ćeklić, prezime Tekličovci, rod u selu Radičevcima u Zaglavku Tekol, i, Bar Tekušić, Balab ani (Zeta) Tel, Bar 276

Tela, Animalsko polje (Sukobin), Ulcinj Telaj, Rastiš i Oblik (Ulcinj) Telać, Pljevl ja Telaćević, Pljevlja Telačević, u Pljevljima Telešević, Zatrijebač (Kuči) Telić, Rastiš (Ul elč, Kotor Tema, Kravari (Ulcinj) Temak, Kotor Temal, Sutomore (Bar), porijeklom i z Skadra (Albanija) Temalit (Temal), Bar Temač, i, Bar Teminović, Zvjezd (Pljevlja) Temović, Berane Temporić, Kotor Tenal, i, Bar Tenić, Trnače (Mlava), Srbija, ranije: Ivk ović, iz Crne Gore Teodorides, Cetinje Teodoro, Bar; vidi: Tuero Teodorović, Podgori ca i područni Piperi Teodosić, Mrčajevci (Čačak), ogranak Mrčajića iz Bjelopavlića Teofilović ceg-Novi Tepavac, Orahovo (Kuči), od njih su u Šumadiji; u Podgorici 1561. god.; u K otoru 1561. god. Tepavčević, Oborište (Meka Gruda), Bileća, ogranak Baćevića, iz Donjih Banj ana (Nikšić). Od ovih su Zečević u Nevesinju (Hercegovina); Viš, Mijokusovići i Martinići (Bj lopavlići). Od njih su jedni u Vratkovićima (Gacko), pa odatle, neki u Bobutovo Grob lje (Golija), Nikšić; u Trajni do (Gacko) prešli iz Čeraña (Golija), Nikšić; Velimlje (Nikšić ana Orlovića Tepavčevići u Čarañu Tepavčić, u Kotoru Tepić, Ulcinj, po nahočetu Tepla, Kuči T edak Tepavčevića u Čarañu Tereta, Prčanj (Boka Kotorska) Terzija, Paštrovići; kod Herceg-Novo Terzić, Trnovica (Bileća), matično. Odatle u Bodežište (Gacko), od tih jedni u Zetu: Beri slavcima, Golubovcima, Srpska i Matagužima, od njih su u Vranjini na Skadarskom je zeru, Goliji (Krstac), Nikšić; potiču iz Srbije. Njihovi su Vitorovići i Mivić (Mikić) u Dup ljama (Kolubara); ogranak Miljanića iz iljanića prešli kod Bileće, u Koleško (Nevesinje); pa u Bodežište (Gacko) i jedan u Podravsku Slatinu; Podkom (Dabarsko Polje), došli iz Golije (Nikšić); Nikšić; Podgorica, iz područne Zete; područje Bistrice (Bijelo Polje); Milj evići; Zabrñe iz Bušnje i Krća (Pljevaljsko područje), posebni u Boljenićima; Rječ (Ulcinj); Boki Kotorskoj; ogranak Danilovića (u 16. v.) iz Zubaca (Trebinje) preselili se u Mokrine, Dobrotu i Herceg-Novi (Boka Kotorska); Mokrine, Herceg-Novi doselili s e (oko 1892. god.) iz Dabra (Hercegovina); Pridvorice, Terzića prodo (zaseok Javor ja) u Jezerima (Žabljak), oni su ogranak tamošnjih Mandića, spominju se 1405. god.; Do nji Dobrić (Loznica), porijeklom su iz Drobnjaka; Požegina Kičava (Bijelo Polje); Botu rići (Bijelo Polje), doseljenici od Lijeve Rijeke (Podgorica); Radovići (Tivat), pot omci Dapca, doseljenika (u 16. v.) iz Starčeva uz Skadarsko jezero; u Podgoricu iz Zete Terzović, Mateševo (Kolašin) Terić, Muževine (Banjani), ogranak Komnenovića iz Donjih Banjana (Nikšić), od njih su u: Presjeci (Nikšić), Breznima (Piva), Drobnjacima odatle u Moraču (Kolašin), Potarju i Polja (Mojkovac). Najprije su se preselili na Brezna (P iva), pa prebjegnu u Drobnjake i navedena mjesta. 277

Jedni su iz Drobnjaka odselili u Nove Zamke (Ugar), Mañarska, drugi u Polja (Kolašin ) pa u Prijepolje, Strumicu i Beograd Tercet, a, Zita (Ulcinj) Tesla, ogranak Dr aganića iz Banjana (Nikšić) Tesolato, Kumbor (Boka Kotorska) Testa, Kotor Tetovac, Dub rave u Bihoru (Bijelo Polje), doseljenici iz Tetova (Makedonija) Tefil, u Ulcinj u Tešanović, Tupan (Banjani), Nikšić. Grana Banovića. Oko 1840. god. odsele u Meku Grudu ( Bileća) i jedni kasnije kod Trebinja, srodni su Tomovićima (Bojovićima) iz okoline Bil eće Tešić, Zatrijebač (područje Kuča), Podgorica, ogranak Pešića iz Bjelopavlića; Reska (Šuma preseljeni u Srpski Kostur (sjeverni Banat), kasnije naznačeni kao: Jajagin, pori jeklom iz Crne Gore Tešović, Godijelji (Žabljak). Ogranak Jovanovića. Najbliži Pedovićima Novljanima. Od njih su u Nikšiću; Ogranak Vilarega u Pivi, od njih su u Ograñenici, Bo bovo, Višnjica, Premćani i Slatina (Pljevlja) Tešukić, Balabani (Zeta) Tivar, Ulcinj Tig anj, Godijevo i Vrbica (Rožaje) Tidler, Herceg-Novi Tijana, uz obalu Skadarskog je zera i sišli u područno Zaganje (Bar) Tijanić, Stabna (Piva), od njih su na Kovrenu (V išegrad), Maloj Crnoj Gori (Piva) kao: Dakić kod Nevesinja kao: Tunguz. Od odseljeni h u Kolašin jedni su prešli u: Zakute, Gledić (Čestin) i Grbavac (Kragujevac); Beran Sel o (Berane); Rastoder i Skakavac (Bijelo Polje); Kosanička Rača i Podujevo (južna Srbij a), porijeklom iz Vinića (Bjelopavlići) Tijanići iz Pive (Stabna, Kovači -zas. Stabna, S tubica), starosjedioci Tikvica, Perast (Boka Kotorska) Tilović, Orahovo (Kuči) Tinau er, Herceg-Novi Tin, e, Tičevine (Dobrilovina) uz rijeku Taru Tine, vidi: Tin Tint ar, Podgorica Tiovi, Herceg-Novi Tiodorović, Piperi i Fiba u Mahali (Zeta) 1888. g od. njihov ogranak jesu Vušković u Zeti, ogranak Radetića - Petrovića iz grupe Lutovaca, Bratonožića, od njih su u Mahali (Zeta); Nikšić Tipa, Cetinje Tiptikov, Bar 1431. god. Tirlić, Herceg-Novi Tironi, Kotor Tisinović, Risan (Boka Kotorska) Tisulić, Herceg-Nov i Titze, Meljine, Herceg-Novi Titić, Podgorica Titović, Palež (Uskoci), Žabljak 1882. go d., oni su iz Završi (Foča) Titotić, Radovanići (Grbalj) i područnom Tiću (Mrkovi), starosje dioci Tihobratić, Kotor oko 1440. god. Tihodar, Mašnica (Berane) 1485. god. Tihoja, Kotor Tihomir, Dinoša (Tuzi), od njih su u Orahovu (Kuči) Tica, Prekornica i Ljuboti nj (Cetinje); Tičevina (Dobrilovići), Pljevlja; Konjsko (Župci), Trebinje, ogranak Raiče vića (i kao: Trećac) doseljenici iz Grahova (Kuči); Podgorica, vidi: Tičić Ticak, Crljenic e (Pljevlja) 278

Tičević = Tičoje, Bar Tičić, ranije Tica, iz Nikšića preseljeni u Tivat, Glavatina i Bigovu ( rispuli), Grbalj u 14. v. Tičoj, e, Kotor, vidi: Tičević Tidžević, Bijelo Polje Tišica, Lješa sko područje u 14. v. Tišioe, Bar u 13. v. Tjur, Igalo, Herceg-Novi Tjuta, Odesa (Uk rajina), potomci Trebješana iz Nikšića a pošli iz Morače (Kolašin), gdje su jedni 1802. god. Tlav (Tlavi), Herceg-Novi Tlozenino, Herceg-Novi Tmušić, Bare Sirovačke, Prošćenje i Siro vac (Šavnik), pa jedni preñu u Paljež (Pljevlja), drugi u Nikšić, porijeklom su od Popovića - Drekalovića, Kuča; Podgorica; Nikšić; Raspori i Skakavac (Berane) i Gornja Sela (Vasoj evići) i u Lazama (Gusinje) i u Gusinju; Prenčane na Maoču (Pljevlja) Tmušići, bratstvo u Skakavcima, Berane Tovetić, Kuti, Herceg-Novi Tovijanić, Podgorica Tović, Pljevlja Tog a, Bar Togić (Toganj), Livati (Bar) Togner, Kotor Todić, Raće (Kuči) i Bar, ogranak Bula tovića, iz Rovaca; Piperi, ogranak Vukanovića; Podgorica Todorić, Tuli (Trebinje), ogr anak Vukovića iz Riñana (Nikšić), od njih su u Grahovu. Jedni kasnije kao: Kuraica; Ceti nje u 16. v. i Ulići (Rijeka Crnojevića) Todorica, Buljarica (Paštrovići), ogranak Midžora Todorov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) od Tominih, porijeklom iz Crne Gore T odorović, Bjelice (Cetinje), ogranak Milića; Žari (Mojkovac); Nikšićko Prekovoñe, ogranak Ba novića iz Banjana, od njih su u Gornjoj Morači; Zaljuge (Grahovo), Nikšić, odatle su jed ni prešli u Bijelu (Boka Kotorska) oko 1694. god., i odatle jedni u Igalo i Sasoviće , Herceg-Novi; peraška naselja, porijeklom iz Stare Crne Gore; Gornji Zagarač (Danil ovgrad); Nikšić; jedni u Jasenovo Polje i Šipačno (Nikšić), srodnici Durutovića. Porijekom su iz Markovine (Cetinje); Od njih su u Uskocima (Žabljak); Vir, Orah, Preseka i Tisa (Nikšić) iz Mačve; posebni jesu u Rastovcu (Nikšić); kod Nevesinja, Konjica (Hercegovina) , Dobrelja (Gacko) i Rogača (Nevesinje), potomci popa Todora Bulajića iz Grahova (Ni kšić); Podgorina (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Pive; Rženi Do i Grepca (Cuce), C etinje i kao: Drceta = Trčeta; Morinj (Risan), sišli iz Cuca (Cetinje); Paštrovići, kasn ije kao: Režević; Gledići i Stragari (Gruža Kragujevačka); ranije Rajić iz Pipera (Crna Gora ); Bioče (Kuči); Sotonići (Crmnica); Lipovo, Orah i Liverovići (Nikšić), porijeklom iz Pješiv ca; Boljesestra (Bratonožići); ogranak Vlahovića iz Rovaca, jedni preñoše u Dobrinje (Požare vac); Bujačići (Valjevo), porijeklom iz Bjelopavlića; Kod Svete Trojice (Pljevlja) 176 5. god. i u područnom Tomaševu Dolu; Brezojevice (Plav); Mojstorovići (Bijelo Polje), od njih su u Dragušnici i Ratarcu (Kragujevac); Lipovska Bistrica (Kolašin); Trnovic a (Pljevlja) kao: Todorović (Zečević), potiču od Zečevića iz Vasojevića, gdje se jedni iskazu u i kao: Nenadović; Perast i Lepetane (Boka Kotorska); Cuce (Krug), Cetinje Todoro vići, rod u Bjelicama Todorovići, bratstvo u Zagarču Todorovići, bratstvo u Sotonićima Tod orovići (Trcete ili Drčete), bratstvo u Krugu veljecuckom Todorovići iz Pive (D.Brezna ) , potiču iz Šipačna kod Nikšića Tozluk, iz Sutorine, Herceg-Novi, kasnije Draganić, po pre danju porijeklom iz Raške Tojerdačević, Riñani (Nikšić) 1435. god. Tojožić, na Baljcima (Bile rodnici Komnenića iz Oputnih Rudina (Nikšić) Tojici, staro bratstvo u Kobiljem Dolu 279

Tokin, Herceg-Novi i područna Bijela Tojić, Cuce (Tojička greda i Kobilji Do), Cetinje Tokić, Ubalac (Kuči), od njih su u Baru Tokmanović, Pljevlja 1864. god. Toković, i kao: Tocković, u Budvi (1650. god.), porijeklom su od Smedereva; Srñevac (Bijelo Polje), od njih su u Zajčićima (Sjenica), oni od Kolašina, srodnici su Grgovićima u Beranama; P ljevlja Tol, Podgora, Zores i Ograde (Pljevlja) i kao: Toli u Podgaru (Pljevlja) , vidi: Toljić Toli, vidi: Tol Tolarin, Cetinje Tolija (Talija), Sutomore (Bar) To linger, Cetinje Tolić (Toljić), Gornje Polje (Nikšić), porijeklom sa Čeva (Cetinje); Kčevo ( Ozrinići), Boan pri Pješivcima 1335. god., vidi: Toljić, Baculjel, Tol i Turuntaš Tolović, Bar Tologa, Mrčevo (Pljevlja) Tolj, Podgorica, vidi: Toljić Tolja, vidi: Turuntaš Tol janović, Podgorica Toljević, Drobnjak (iznad Polja Radovića pri planini Kravici); iz S omine (Nikšić) u Korita (Bilećke Rudine), vidi: Tolj Toljić, Čevo (Kčevo 1335. god.), kasnij e kao: Tolić (Toljić) u Rastovcu i Gornjem Polju (Nikšić); Mokrome (Šavnik) kasnije Radoje vić (Babić); Stubica (Gornji Pješivci); Podi, Đenovići i Lepetane (od Cetinja), a u Peraškim naseljima iz Zubaca (Trebinje), vidi: Tol, Tolj Toma, Štoj (Ulcinj) Toma Markov, otac vladike Petra II Tomaj, kod Bara Toman, predak bratstva Tomanovića u Cucama T omanović, iz Kuča, prešli u Cuce (Cetinje). Od njih su u Rastovcu (Nikšić), od 1837. god.; Jedno vrijeme živjeli u Riñanima (Nikšić); Trnjine (Rovine) kao: Tomanović - Perišić, od nji su u: Krivošijama; Domaševo (Trebinje), od njih su kod Nevesinja; Konjsko (Zupci), Trebinje, od njih su područni Mihović; u Bilećkim Rudinama kao: Cuca; u Mirušama, lijeva obala Trebišnjice kao: Inić; Riñane, Lukovo i Štedim (Nikšić); Cuce (Cetinje); Cetinju i po dručnim Ćeklićima; Na Žabljaku (od 1860. god.). Oni su Jabučani sa Cetinja; Duboka (Užička Cr a Gora); Dobričevo (Berilja), Srbija; Morinj (Risan); Kostanjica, Podi i Lepetane (Boka Kotorska); Njeguši (Cetinje); Donja Lastva (Tivat); Kotor; Krnjače iz Ograde ( Pljevlja); Baru, od njih u Mačagaj (Čako), Argentina i Njujorku (SAD); u Bogdašiće i Dom aševo (Hercegovina), došli iz Rovina (Cuce), Crna Gora; u Dodoš Tomanovići, bratstvo u C ucama Tomanovići u Boki Tomanovići U Domaševu Tomanovići u Kostanjici u Boki Tomanovići u Dubokom u Užičkoj Crnoj Gori Tomanovići u Rudinama, "u Nikšiće", na Lukovu, Boki, Cetinju, Hercegovini, Baru, Srbiji i Americi Tomanovići, rod u Bajicama Tomanovići (Crnogorc i) u Sarajevskom Polju Tomanovići (Prosedoljci), bratstvo u Prosenom Dolu Tomanovići , grana bratstva Kaluñerovica u Kućištima ćeklićskim Tomanovići, bratstvo u Brčelima Tomanovi bratstvo u Gluhom Dolu Tomanovići (Prosedoljci) u Baru, u Rudinama, u Srbiji i u Boki 280

Tomas, Kotor Tomasin, Herceg-Novi; Risan Tomaš, Kotor Tomašević, iz Kosovske klisure, kao: Tomaš, pa u Čarañe (Golija), Nikšić, a odatle kao: Tomaševići u Donji Kraj (Čevo), Cetin i jedni u područni Proseni Do i Lipu (Cuce) te područnom Ržanom Dolu. Od njih su u: Po d Lješnicom u Nikšićkim Rudinama, Baru, Risnu, Perastu, Loznici (Mačva); u Vrutcima i Luža nima u Sarajevskom Polju i kao: Crnogorac, porijeklom iz Kobiljeg Dola (Cuce), C etinje; u Ćeklićima (Cetinje) 1443. god.; Gluhi Do (Radače) i Gornje Brčele (Srednja Mah ala), Crmnica; Bajice (Cetinje) ogranak Martinovića; u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Kal uñerovića (od Tomaša Đorñina); kod Herceg-Novog iz Cuca; Raćesi (Kuči) ogranak Bulatovića; He g-Novi 1715. god. Cetinje, iz Kuča u Baru i kao: Radulović, potomci Bulatovića; u Bjel opavlićima; u Banjanima (Nikšić) su potomci Tomaša, vidi: Klenčanin, porijeklom sa Kosova; Nikšić; Komani, ogranak Radulovića; u Kotoru; Štitarice i Žari (Mojkovac); Lužac (Berane), iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), vidi: Popović u Lušcu; Gornji Brčeli i Bukovik (Crmnica) ; Luto (Bratonožići), ogranak Mirkovića; Buljarica (Paštrovići) 1834. god.; Zaluge (i kao: Crnković i Kolović), Mataruge, Babino, Žitnik, Strmećica i Kamena Gora (Pljevaljsko pod ručje); Ljubovo, Podi (Sretnje), Ćurioc i Kosovi Lug (Bjelopavlići), 17. v.; Ljubomir (Trebinje); Ubli (Orahovac), Sasovići, Savina i Herceg-Novi (Boka Kotorska), porij eklom su iz Zubaca (Trebinje), jedni kao: Kokić ili Kokoča; Dobrinja (Bijelo Polje) iz Tomaševa (Pavino Polje), Bijelo Polje, vidi: Tomaši Tomaševići iz sela Banjane opština Nikšić Tomaši, u Srem (Klenak) došli sa Kosova, pa kod Visokog (centralna Bosna) i kao: Avlijaš, a odatle u Banjane (Nikšić) i naselje nazovu Klenak pa jedno vrijeme kao: Kle nčanin (Tomaši) i Avlijaš. Jedni preñu u Podbožur, Sominu, Miljaniće (Nikšić). Razgranati kao ulina pa Antović (od njih u Srbiji), Baćović, Lučić, Gligović, Đurković (od njih u Srbiji), O vić, Tomašević (od njih u Srbiji) i drugi; vidi: Tomašević Tombar, Kunje (Ulcinj) Tombarev ić, Kunje (Ulcinj) Tomboj, Kunje (Ulcinj) Tomilović, Njeguši (Cetinje) Tomin, Kotor 13 26. god.; Budva 1650. god.; Paštrovići 1685. god.; Začir u Ljubotinju; Srpska Crnja (s jeverni Banat), porijeklom iz Crne Gore, prvo u Žombolj, pa u susjednu Crnu Gredu, kasnije Srpsku Crnju. Prezivali su se Čojić ili Tomin; vidi: Čojić; u Kotoru u 14. v. T ominić, Budva Tomić, Paštrovići (7-8. v.), od njih su u Kotoru (oko 1423. god.) vidi: Ar menko (Rmenko); Kotor, po nahočetu; Dobrota (Kotor); Crmnica, 16. v.; Podgorica; P odbišće, Lepenac i Štitarice (Mojkovac); pa u Velike Krčmare (Lepenica), Srbija; Bovan ( Višegrad), ranije Mrvić, kasnije Tomić, iz Korita (Crna Gora); Nikšićka Župa, potomci došljak Toma; u Kotoru 1397. god.; Čevo (Cetinje) u 14. v.; Gornja Morača (Donja Morača) 12. v., od njih su Marić u Jezerima (Žabljak) i Đedović u Sirovcu (Žabljak), iz Jezera (Žabljak) , jedni su odselili u Novi Pazar (Raška), pripadaju plemenu Trebješana Nikšićkih, od nji h su u Kragujevcu (Srbija) Davidović; iz Bjelica (Cetinje) u Dajbabe i Lješkopolje p a u Podgoricu; Herceg-Novi; Gornja Lastva (Tivat) i Perast (Boka Kotorska) iz Gl ogovca (Stara Crna Gora); kod Valjeva (Srbija) došli iz Pive (Crna Gora); Previš, Go rnja Bukovica i Šavnik u Drobnjacima, potomci Balotića iz grupe Novljana, od njih su u Risnu, kod Valjeva, Nove Varoši, kod Šibenika (Dalmacija); Podbišće i Lepenac (Mojkov ac); Timar (Žabljak), ogranak Srbljanovića tamošnjih od prije 1389. god.; Kuči, ogranak Bulatovića iz Rovaca, od njih su u Baru; Bobovo, Bobani i Mataruge (Pljevlja) iz D robnjaka; Kričak (Pljevlja); Laće i Grlić (Bjelopavlići); Kotor; kod Plava, ogranak Pupo vića, ranije: Pešić iz Bjelopavlića; Cetinje; u Petrovićima (Banjani), potomci Tome Vukašino va, sina Ilina; Vojno Selo (Plav) i kao: KučTomović; Kuči, ogranak Drekalovića; Polja (M ojkovac), ogranak Popovića-Drekalovića iz Kuča; Štitarice (Mojkovac), ogranak područnih Ba kovića. Zaton (Bijelo Polje) doseljenici od Mojkovca; Đurñevića Tara, ogranak područnih Đurñe ića. Od nih su u Gornjem Milanovcu (Srbija); Bijelo Polje i područno Pavino Polje (T omaševo) i Grnčarevo; Kostanje (Primorska Krajina); Višnjića Do 281

u Goliji (Nikšić). Od njih su u Bosni kao: Tomović - Krdža; Malinskoj (Srbija) kao: Stre lica; Ubao, Kućište, Krajištani u Ćeklićima (Cetinje) i kao: Kraljina; Grahovo i Krivošije; Jedni u Boki Kotorskoj su iz Hercegovine; Kotor; Donja Komarnica (Šavnik). Pripada ju grupi Novljana. Od njih su u Rovcima (Šekulari); Sutomore (Bar) iz Lijeve Rijek e (Vasojevići); Nikšić Tomići, bratstvo u Drobnjacima Tominčić, Cetinje Tomicić, u Nikšiću i (Berane) jesu iz Drobnjaka Tomičić, Gornja i Donja Lastva i Radovanići (Tivat); Žiljevo i Šurić (Hercegovina) porijeklom iz Bjelica (Cetinje); Kakmuža (Pljevlja) i Mala Crna Gora na ušću Sušice u Taru, ogranak Mandića Šipčića iz Šipačna (Nikšić) Tomković, Jastreb, Os (Bjelopavlići); Kotor Tomljenović, Kotor Tomnić, Brezojevice (Plav) Tomov, Bar Tomović, Velika (Plav), grana Đuraškovića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Vojno Selo (Plav); Lije va Rijeka (Podgorica) , ogranak Miloševića vasojevićkih. Od njih su u Zagradu (Bijelo Polje), a kod Plava i kao: Ćeković; Murino (Plav); Spalevići, Radmuževići i Laze (Šekulari), oni su potomci Vuka Ljevaka (ogranak Babića), od njih su u Murini (Plav), Beranam a, Rovcima (Podgorica), Beogradu i Kragujevcu; Komarnica (Šavnik); Veluñe (Berane), ogranak Milikića iz grupe Novakovića, od njih su u: Lijevoj Rijeci (Podgorica) i Don jem Necu (Đakovica), Kragujevcu, Beogradu; Dobri Do (Ivanjica), pa u Ratare (Donje Dragačevo) i kao: Tomović - Arnaut, oni su od Stiovića iz Vasojevića; ogranak Miličića - No vljana; Granice (Bileća) iz Banjana i kao: Bojović, Višnjića Do (Golija), Nikšić istorodni s a Višnjićima; Vojno Selo (Plav) i kao: Kuč - Tomović; Kuči, ogranak Drekalovića; Polja (Mojk ovac), ogranak Popovića-Drekalovića iz Kuča; Štitarice (Mojkovac) ogranak područnih Bakovića ; Zaton (Bijelo Polje) doseljenici od Mojkovca; Polja (Mojkovac) potomci Toma iz Kuča od Drekalovića, kao isti u Lipovu (Kolašin); Mojkovac i područni Lepenac i Podbišće; Đu vića Tara, ogranak područnih Đurñevića, od njih su u Gornjem Milanovcu (Srbija); Bijelo Po lje i područno: Pavino Polje (Tomaševo) i Grnčarevo; Kostanje (Primorska krajina); Višnj ića Do (Golija), Nikšić, od njih su u Bosni kao: Tomović - Krdža i Malinskoj (Srbija) kao: Strelica; Ubao, Kućište, Krajištani u Ćeklićima (Cetinje) i kao: Kraljina; Grahovo i Kriv ošije; Jedni u Boki Kotorskoj su iz Hercegovine; Kotor; Donja Komarnica (Šavnik), pr ipadaju grupi Novljana, od njih su u Rovcima (Šekulari); Sutomore (Bar) iz Lijeve Rijeke; Vasojevići; Nikšić "Tomović", bratstvo u selu Ovtočićima Tomovići, rod u Ćeklićima To ili Kraljine ("Krajištani"), staro bratstvo u Kućištima cuckim Tompsa, Kotor Tomuk, Ko tor Tomušić, Kumbor, Herceg-Novi Tomčić, Kakmuža (Pljevlja); Nikšić Tomčići iz Pive (Crna Gor d Adžića iz Lisine Tomštić, Kumbor, Herceg-Novi Ton, i kao: Tonagić, u Briskoj Gori, Sveto m Đorñu i Štoju (Ulcinj); Bar Ton agi, Briska Gora, Sveti Đorñe i Štoj - Ulcinj, vidi: Ton T onagić, vidi: Ton Tone, Herceg-Novi Tonkić, Vojno Selo (Plav) Tonković, Ros, Herceg-No vi, od njih su u Kninu (Kninska Krajina); Podgorica Tonsain, Kotor Tončić, Mala Crna Gora, na ušću Sušice u Taru, ogranak Adžića; Nikšić; Grnčarevo (Bijelo Polje) Topa, Bar Topa klići (Kućišta), Cetinje 282

Topali, Herceg-Novi Topali (Topalji), staro bratstvo u Kućištima ćeklićskim Topalović, Piv a, grana Branilovića (Đukanovića), od njih su u: Bukovici, Krće, Strajilovićima, Bušnju i Zv jezd (Pljevlja); u Rožaje porijeklom iz Kuča, ranije kao: Bećiragić; Nikšić iz Pive; Kolašin z Pive, pa u Donjem Dragačevu i nekim mjestima Srbije; iz Pive u Barajevo (Šumadija) kao: Topalović i Vasiljević (Blagojević) i u Glumačkom brdu i Draženovcu, a kao: Davidović i Markovac u Nenadovcu; Borač Kragujevački i kao: Vesović. Oko 1804. god. doselili se od rijeke Tare; Nešigor (Donje Dragačevo), Srbija i dalje, doseljenici od Kolašina; Ve lje Selo (Bar); Turment (Trebinje), doseljenici iz Crne Gore; Kunje (Ulcinj); St rajilovići (Pljevlja); u Ljeroši (Pljevlja), ogranak Jakića grana Miloševića iz Bijele (Šavn ik). Vidi: Milošević; Bušnje i Zvjezd (Pljevlja) Topalovići iz Pive (Plužine), starosjedio ci Topisir, Čadinje i Straševac (Pljevlja) Topović, kod Mojkovca, ogranak Medojevića Top oli, Herceg-Novi Topalić, Herceg-Novi Topuz, Murina (Plav), pa u Rožaje i područne Baće, i kao: Topuzović, predak Murića, porijeklom od Murinja (Skadar); u Pivi ogranak Jov ovića, iz grupe Branilovića Topuzović, Plav, vidi: Topuz; Kanje (Bijelo Polje) Topčić, Her ceg-Novi, po nahočetu Topdžijić, Gubovac (Bijelo Polje) Torina, Nikšić 1787. god. Torić, Kruš i Gornja Polja (Mojkovac) Torjelica, Kotor Torlak, Pljevlja i područna Bukovica To roba, Pljevlja, iz Livna (Bosna) oko 1884. god. Torobić, Lepetane (Boka Kotorska) Toroman, Njeguši (Cetinje); Srednje Polimlje; Poblaće i Borak (Pljevlja), od njih u Bjelušinama (Rudo) Toromani, grana bratstva Popovića u Njegušima Toromani u Srednjem P olimlju Tortić, Kotor Tosan, Kotor Toska, Podgorica u 16. v.; Ulcinj Toskano, Koto r Toskić, Grnčari (Gusinje) i Bar Toso, Lepetane (Boka Kotorska) Tosković, vidi: Tokov ić Totić, kod Plava i kod Peći (Metohija), od Pešića Bjelopavlićkih. Od njih su u Bačinama (V rvarin), Sićevac; Prijedor (Višegrad), ogranak Bajčetića Tofalo, Kotor Tofohodžić, Pljevlja Tofula, Velji Zaljev (Bar) Toholjev, 1477. god. u Bijeloj (Šavnik) Tohslov, Čevo (Ce tinje) u 14. v. Tocilj, Herceg-Novi i Budva Toš, a, Kravari (Ulcinj) Tošević, Nikšić Tošić, U koci i okolina (Žabljak), ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić); Ninkovići (Žabljak), doseli li se od Čajniča, početkom 20. v.; Prnjavor (Plav) ogranak Pešića iz Bjelopavlića; Rastiš (Bi elo Polje) i kao: Kremić, porijeklom su iz Kuča; Herceg-Novi i područni Podi, porijekl om iz Banjana, navodno; Kolašin; Babino brdo, Boljanići, Bukova šuma, Strajilovići i Rit ošić, Gotovuša i drugi u Židovićima; Bušnja i Kakmuža (Pljevlja); Mrčajevci (Čačak), porijekl z Vinića 283

(Bjelopavlići) Toškić, Brskut (Bratonožići), ogranak Čañenovića, od njih su kod Plava Toško, Đorñe (Ulcinj) Tošković, Stijena Piperska, prešli na Pelev Brijeg i Brskut (Bratonožići); Po gorica 1889. god.; Morača, ogranak Janketića Tošović, Đurašići, Ljeskovac i Retoševine (Pljev ) Tošojević, Grahovo (Nikšić) 1459. god. Tošutović, Stoliv i Prčanj (Boka Kotorska), porijekl m su iz Hercegovine u 16. v. Travagini, Budva Travaja, Bar Travilo, Ulcinj Travi nja, Podgorica Travirka, Prčanj (Boka Kotorska) Traživuk, Bakoš (Đenovići) i Igalo (Herceg -Novi); Kotor, porijeklom iz Knina (Kninska Krajina); Risan; Budva Trajanović, Zab rñe i Đenovići (Herceg-Novi) Trajković, Kosijeri (Cetinje); Kod Plava i Bijelo Polje Tra jkovski, Podgorica Trak, Nikšić Traković, Pljevlja 1856. god. Tramantani, Kotor Tramožić, Ulcinj Tramontana, Budva Trampuš, Podgorica Tranjan, Zaton (Bijelo Polje) Traparić, Nikšić, porijeklo iz Hercegovine Trapović, Presjeka, Herceg-Novi Trbović, Podgorica i Ni kšić Trvković, Paštrovići; Nikšić; Presjeka (Herceg-Novi) Trgovčić, kod Trnova (Bosna) ograna lica iz Bjelica (Cetinje) Trebješanin, ogranak Gavrilovića iz plemena Nikšić i kao: Dipić u Ljevištima (Trebješan = Popović) a u Strugu (Šavnik) kao: Jokanović (Lopušina) i Vujačić, u Nikšićkoj Šundić i Đoković. Od grane Trebješanin jesu Lazarević, Balić, Kljajić, Raspop, Sim ojvodić, Ninković, Dipić, Đoković i Šundić. Porijeklom su iz Grblja; od njih su u: Ljevišta ( nja Morača), Strug (Žabljak), i u Nova Serbaja (Ukrajina). Odseljeni kao: Stepanovič D ragićević Trevisani, Kotor Treie, Kotor Treka, Risan Treke, Herceg-Novi Treković, Podg orica Tren, Podgorica Trepoli, Kotor Trepčanin, iseljenici (u 16. v.) srodnici Nov ljana iz Nikšićkih Trepača u Tepca (Žabljak), Meñužvale, Kozile i Mokro (Šavnik), pa u 17. v. (u prvoj polovini) razgranati na više od 40 novih bratstava Treti, Kotor Trećac, Gra hovo (Nikšić), ranije Raičević Treck, Kotor Treče, Budva Trehelji u Komanima Trib, Sutorin a, Herceg-Novi Trigori, Herceg-Novi 284

Tries, Budva Trimpežić, Kotor 1482. god. Trimuntić, Donje Crkvičko Polje (Piva) i odatle u Bosnu Trindel, Herceg-Novi, po nahočetu Trinić, Kotor; Peraška naselja i Grbalj, do seljenici iz Konavala Tripense = Tripence, Kotor Tripinović, Rošići (Tivat) u 14. v. T ripkov, Trebesene, Herceg-Novi, porijeklom iz Hercegovine Tripković, Risan u 16. v .; Baošići, Kuti, Orahovice, Podi, Dobrota (Kotor), i Budva, doseljenici iz Konavla; Srbina, Perast, Prevlaka u 14. v. i Kameno (Boka Kotorska) u 15. v.; Piva, gran a Ćirilovića; Iz Donje Morače, kasnije kao: Bijelić i Laketić u Dermenu (Kosanica), Pljevl ja; Turjača (Nikšić) kao: Janjušević; Cetinje; Paštrovići; Glušice, Buljarica (Paštrovići) i ripkovići iz Pive (Pišče, Orah Prisojni), starosjedioci, matica Plužine Tripović, Baošići, He ceg-Novi i Tivat iz Dalmacije; Tivat, jedni iz Hercegovine; Kavač u Grblju su iz S tare Crne Gore; Nikšić; Morača, došli iz Čeva (Cetinje), jedni odselili u Sjenicu; Pišće (Piv ), ogranak Branilovića; Dobrota (Kotor); Golubovići (Buljarica), Paštrovići; Pope (Bijel o Polje) Tripunović, Mataguži i Golubovci (Zeta) i Doboj (sjeverna Bosna), ogranak B oškovića, sa Orje Luke (Danilovgrad), oko 1800. god. Tripčević, Boka i Grbalj u 15. v. T risko, Budva 1650. god. Tristin, Štoj (Ulcinj) Tritoć, Brce (Spič), Bar Trifunović, Zagr ade i Tmušići (Berane), potomci Srbljaka; Vojno Selo (Plav), ranije Turković; Zabrñe (An drijevica) i Tvrdiševo (Novi Pazar), ranije Trivunović i Komatina; Lozna, Bijelo Pol je; Sveti Stefan (Paštrovići), kao: Vasojević, Voloić i Volojević Tricinović, 15. v. i kao T ripinović, kod Tivta Trklja, kod Bileće, ogranak Vučkovića, porijeklom iz Banjana (Nikšić) T rkonjić, Nikšić u 15. v. Trle, u Pljevljima Trnović, Spuž (Bjelopavlići) Trnović, muslimanin z Spuža Trnopoljac, Drlupe (Gruža Kragujevačka) Trnut, Cetinje Trnčić, Kuči, ogranak Prelević Trnjar, Bijelo Polje i područno Ivanje, ogranak Zajimovića, skraj Rožaja Trović, Herceg -Novi, po nahočetu Troglić, Podgorica Trojan, Perast (Boka Kotorska) Trojanović, Zabrñe, Herceg-Novi, po majci; Zabrñe i Porto Rose (Herceg-Novi), iz Grčke (5. v.), od njih su u područnim Đenovićima Tron, u Kotoru 1520. god. Tropović, Kuti (Risan), Vrtoglav (B oka Kotorska) i Tivtu iz Čičeva (Hercegovina) Trohober, Mitrovići (Paštrovići) Trošević, Bršn Nikšićka Župa) 1557. god. Trošić, Kotor Trošović, Bršno i Rastovac (Nikšićka Župa), ogranak J Gornjeg Polja (Nikšić) Trošojević, Banjani (Nikšić) u 15. v. Trpanov, ogranak Ivinih u Srpsk oj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov Trubačević, Paštrovići Trublja, Nikšić Trubljan, Loz na i Trubin u Bihoru (Bijelo Polje), ogranak Guberinića, vidi: Trubljanin Trudić, Gl asinac na Romaniji, porijeklom su iz Pive 285

Trukulo, Kotor u 14. v. Truljić, Završ i Podgora (Pljevlja) Truma, Ulcinj Trumić, Koto r u 14. v. Trupica, Zaljevo (Bar) i Ostros uz Skadarsko jezero Trusma, Ulcinj Tr usta, Ulcinj Truta, Bobine, Pljevlja Trutanić, Kotor Trutić, Otilovići (Pljevlja) Tručal o, Kotor Trhalj, Grañani (Rijeka Crnojevića), od njih su u Boki Kotorskoj Trhulj, Pl jevlja, porijeklom iz Foče, sa Drine Trceta (Trcetić), Bar i Ulcinj, porijeklom iz C uca (Cetinje) Trčić, u Kotoru Trčete ili Drčete (Todorovići), bratstvo u Krugu veljecuckom Tugešić, Podgorica; u Kotoru 1437. god. Tudorović, Paštrovići, prešli (oko 1423. god.) u Ko tor, Ljuštica (Tivat) Tuñemila, Tuñemili i Dobra Voda (Bar) Tužaljka, Štitarice i Polja (K olašin) Tuz, i, (kao Tuzi), u 13. v. Zeta Tuzi, Gusinje, došli od Tuzi Tuzić, Gusinje iz Kuča Tuzlančić, Bar Tuzlić, Herceg-Novi, po nahočetu Tuzović, ranije Skorać, Tuzović u Pod ici, Nikšiću i Tuzima, porijeklom iz područnih Gruda; porijeklo iz Konje (Izmira), Tur ska Tujković, Sutvara i Nalježići (Tivat); Kotor; Njeguši (Cetinje) u 16. v., od njih su Miranović u Donjim Kokotima (Zeta). Porijeklom su sa Kosova; Đurašići (Grbalj); Cetinje Tujović, Samobor (Gacko), porijeklom iz Pive Tuk, a, Bar Tukić, Batrovići (Trebinje); Stolac (Hercegovina); Lika; Podgorica; Skadar (Albanija) i Inñija (Srijem), porij eklom su iz Kuča Tuković, 1599. god. u Paštrovićima Tula, Rastiš (Ulcinj) Tularević, Pljevlj a u 15 - 16 v. Tuleo = Tedoro, Bar Tulić, Kričak (Pljevlja), Ulcinj iz Afrike. Od nj ih jesu Babaidriz u Ulcinju Tulišim, Ulcinj Tulišimi, Ulcinj Tulović, Vladimir (Ulcinj ); Herceg-Novi Tulja, Ulcinj Tunguz, Stabna (Piva); Kovren (Višegrad); Površi i Sliv lje Nevesinjsko, ogranak Rasojevića, pivljana; Nikšić; u Drobnjaku su ogranak Stevovića; Rudinice i Crljenice (Pljevlja) Tunja, Nikšić Tuović, Plužine i Goransko (Piva); Orahov ac (Ubalac), Kotor; Lozna (Bijelo Polje) i kao: Tuhović Tupanac, Vraćenovići (Nikšić) Tupa nja, Podgorica i Cetinje Tupanjanin, iseljenici iz Tupana (Banjani) u Nikšić, Pivu i desnoj obali Trebišnjice Tupanjac, Nikšić; u Trebinju iz Tupana (Banjani), Nikšić Tupačić, C mnica; u Crmnici 1434. god. Tupčević, Paštrovići, porijeklom iz Niša 286

Tupša, Kotor Turjaga, zapadni dio Paštrovića u 17. v. Turanović, Biševo (Gusinje) iz Podgo rice u 18. v. Turin, Kotor Turić, Budva 1650. god. Turihešić (Šoljaga), Paštrovići Turk, Don ja Lastva (Tivat) Turkalo, Podgorica Turković, Podgorica, iz Gruda (Tuzi); Orašnica (Brodarevo); potomci Vujaša (Vuka) sina Lala Drekalovića iz Bezjove (Kuči); Gusinje i Andrijevica i Vojno Selo (Plav), potomci Drekalovića iz Kuča; Tuzi; Kotor Turkovići og ranak Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u Plavu. Tur lan, Paštrovići (oko 1599. god.), od njih su u: Herceg-Novom; Puli (Istra); Napulju (Italija) Turnić, u Kotoru 1397. god. Turović, Struga (Žabljak); 1) ogranak Gavrilovića - Nikšića; 2) ogranak Vujačića, od kojih su u Gajtanu (1879. god.), južna Srbija; Ogranak Erakovića iz Banjana (Nikšić) i Nikšiću; Ogranak Štiljanovića (Stiljanovića) u Frutku (Bjelop ići); Bar; u Vasojevićima ogranak Mijomanovića Turudija, Mratinje (Piva), ogranak Ognj enovića Turukalo, Podgorica Turusković, Tuzi Turucković, ranije: Dinarić, iz Dukaćana i Tu zi i Carigrad, od 1879. god. Turuntaš (Tolja), Trnovice (Vrbica), Nikšić Turuš, Bar Turu sumović, Pljevlja Turčinov, Kuljače (Paštrovići) 1867. god. Turčinović, u Kčevu (Ozrinići), C e grana Orlovića; Brajići (Uglješići), Budva; jedni kao: Gardašević na Čevu (Cetinje); Ograna Perovića (Preobražana) u Cucama (Cetinje) Turčinovići, grana bratstva Perovića - Preobrežan a u Cucama Tuskić, Plav, doseljenici iz Kuča Tusnić, Kotor Tutarak, Podgorica Tutić (Škrij ev), iz Tutića u: Pod Lepenac, Bjelojeviće i Pržišta (Mojkovac); Donji Kolašin i Buljanine (Bijelo Polje) Tutomić, Ljuštica (Grbalj) Tutormić, Rošići i Krtolska naselja i Polja (Gr balj) Tutundžić, Pljevlja (1869. god.) područni Boljanići i Bukovica Tufanjor, Ulcinj i područno Zagonje Tufegdžić, Stabna (Piva) i Nikšić, ogranak njihov jesu Mutap u Srbiji Tuf egčići iz Pive (Stabna), starosjedioci Tuhović, vidi: Tuović Tucović, Pljevlja 1854. god.; Crljenice (Pljevlja) Tučević, vidi: Tupčević, Kotor Tuček, Budva Tudž, i, Ulcinj Tušejp, Met rizi, Herceg-Novi Tušan, Kotor Tušilac, Piva; Velje Selo (Plav) Tušiljan, Bar Tušup, Svrče , Herceg-Novi. Od njih su u Svrčugama (Kruševac) i Morinjama i Podima, HercegNovi; N ikšić pa u Loznu (Bijeljina) U 287

Ubiparip, u Podgorici Ugarak, Podgorica Ugljanin, Bar Uglješić, Uglješići (Brajići), Budva vlastela 1489. god.; Grbalj 1434. god. Ugnjanin, Budva Ugodoniko, u Kotoru (139 8. god.) iz Bolonje (Italija) Ugolin (Golini), Dobrota (Kotor) i Risan (u 16. v. ) porijeklom iz Mletaka Ugrenović, starinci (Lužani) na području Onogošta (Nikšić) još iz sre njeg vijeka i kao: Riñan; kao: Ugrenović - Ćorović, prešli od Nikšića u Brani Do (Bilećke Rud ). Pored nikšićkog vojvodstva, posjedovali su naselja u Banjanima i Zagradskoj Župi (Žup i Nikšićkoj); Njeguši (Cetinje), vidi: Ugrin; kod Risna i kao: Ugrinović; Gračanica (Gornj e Polimlje), ranije Raketić, Vasojevići Ugrenovići - Ćorovići, bratstvo u Branom Dolu Ugri n, kod Nikšića (1411. god.), a kod Risna identično Ugrinovićima; Podgorica Ugrinović, u Ri snu (1692. god.) doselili iz Nikšića, vidi: Ugrin Ugrilić, kod Herceg-Novog Ugursuz, M okro (Gradac), Šavnik do 1719. god. Udovčić, Očinići (Cetinje) Udovičić, Šehovići (Zvornik), dovica Lazić (Blagojević) iz Pive i od njihovih sinova: Aleksić, Alimpić i Udovičić Udovičići taro bratstvo u Očinićima Uzdanović, Donja Lastva (Tivat) iz Stare Crne Gore Uzelac, B ijela, Herceg-Novi; Dobrota (Kotor); Tivat; Budva Uzonović, Pljevlja 1857. god. Uj anović, Vignjević (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića Ujašević, Bar Ujašković (Vujašković), Šišići 16. v. došli iz Stare Crne Gore Ujez, Nikšić Ujkga, Bar Ujkaj, Cijevna (Zatrijebač), Kuči , gdje su i kao: Ujkić; Tuzi Ujka (Ujk), Donji Oblik uz rijeku Bojanu, prešli iz Pos trobe (Skadar); Zagonja i Riječ (Ulcinj) Ujkaš, Sukobin (Bar) Ujkašević, Mikulići (Bar); u Podgorici, Tuzima, Sarajevu i Skadru, oni su Ledinjani - Kuči; i kao: Ivanoj po I vanu Crnojeviću Ujkić (Marković), Benkanje i Gornja Cijevna (Zatrijebač), Kuči (vidi: Ujka j), došli iz Stare Crne Gore Ujković, Rožaje; Gostilj (Zeta) Ukaš (Ukašo = Ukašagić), Ulcinj kašević, Gañi i Dujeva (Rijeka Crnojevića), od njih su u Podgorici, Vranjini na Skadarsk om jezeru i Crmnici Ukaševići, bratstvo u Grañanima Ukmanović, bratstvo u Gluhi Do (Crmn ica) iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), ogranak Vukmirovića. Od njih su u Đurmanima (Spič), Bar i u Lici; Bar; Kotor; Herceg-Novi Ukmirović vidi: Vukmirović, označeni kao: Donja ci u Donjem Ceklinu (Rijeka Crnojevića) Uković, Rožaje Ukomuza, Ulcinj Ukropina, Kumbo r 1692. god. Kuti i Igalo, Herceg-Novi, iz Ukropaca (Hercegovina); u Podgorici U ksanić, Budva, po nahočetu Uksanović (Vuksanović), u Sutomoru (Brce), Bar, iz Crmnice; B udva Ukršanović, Boljevci (Crmnica); Podgorica Uksanović, u Ulićima (Rijeka Crnojevića) u 16. v.; Kotor iz Gornjih Ulića (Rijeka Crnojevića); 288

Nikšić; Boljevići (Crmnica), od njih su u: Glatunji (Skadar); Podgorici; Spužu (Bjelopav lići) i Ulcinju Uksanovići, bratstvo u Boljevićima Ukčević, Kotor i Cetinje u Crmnice kasn ije Vukčević Ulam, Crmnica, doselili iz Bora Ulame, bratstvo u Sotonićima Ulanj, u Crm nicu doselili iz Stare Srbije Ulianović, Prčanj (Kotor) Ulić, Ulići (Rijeka Crnojevića); i z Mrkojevića (Bar), a tamo iz Pipera, od njih u Zeti, Podgorici, od tri brata: Ulić, Sekulić i Batrićević; Kotor; Budva; Plav, ogranak Nuculovića iz Kuča, vidi: Sujković; Ulić i Ulića u Derignjate (Skadar), pa Trabojan (Tuzi) i Vranjini i Gostilju (Zeta). Kao : Kaluñerović i Očinić - Kaluñerović (1694. god.) od njihovih potomaka: Skobaljević, Markinov i Prenkić Ulićević, Brijege (Crmnica) pa u Zetu i kao: Vulićević doseljeni u Gluhi Do (Crm nica) iz Azanje kod Smedereva; Dupilo (Crmnica) i kao: Vulićević (Ulićević); Dabovići i So tonići (Crmnica), od kojih su jedni odselili u Goričane (Zeta) i Vranjinu uz Skadars ko jezero; Bar Ulićevići, bratstvo u Brčelima Ulišević, Potkupić i Cerovo (Pješivci) Ulnikovi Dobrota (Kotor) Urlih, Herceg-Novi Ulcigradi, Kotor Ulcinjanin, u Italiju prešao i z Ulcinja Uljaj, Tuzi Uljanović, Kotor Uljarević, Petrov Do (Ćeklići), Cetinje (i 1687. god.) prešli u Šušiće (Grbalj), pa Pode (a 1672. god.) u Morinj, Risan od Cetinja; njiho vi srodnici su u Peraškim naseljima i Oputnoj Rudini (Nikšić); u Podima, Herceg-Novi j edni se označavaju i kao: Uljarević - Šušić; Bogdašići (Bileća), Broćancu (Banjani), Nikšić, jeme u Trnjinama (Cuce); Cetinje potomci su Riñana, skraj Nikšića Uljarevići, bratstvo u Boki Uljević, Gusinje Umci, bratstvo (vidi: Humci i Milosevici) Unanjević, Kotor Un ić, u Kotor došli iz Šibenika (Dalmacija) Uničić, Ugnji (Cetinje) 1334. god. Unkašević, Drače a (Donji Šestani), Krajina. Ogranak Pecića - Lukića, doseljenika iz Škrelja (sjeverna Al banija) Unković, Crljenice i Crni Vrh (Pljevlja); Mojdež, Herceg-Novi Upala, Nikšić Upor nica (Opornica = Uporničić), 1399. god. i kasnije u Staroj Zeti Upravić, Kotor, po nah očetu Uraković, Topočelo (Lepenica) Urban, Podgorica; Kotor (1459. god.); Budva Uremov ić, u Podgorici su rod Latića; Trpezi i Lagatori (Bijelo Polje), doseljenici sa Pele va Brijega (Bratonožići); Herceg-Novi Urdešić, ranije: Burdešić, u Mrkovima, Zabrñu i Radovan vićima (Grbalj) i područna Ljuštica Urman, Herceg-Novi i područni Blagojevići; Sutomore (B ar) Urošević, grana Ugrenovića, u srednjem vijeku kod Nikšića; Grede (Nikšićko Prekovoñe); Ko i Vraćenovići (Nikšić); Radulovići (Bihor), Bijelo Polje; Lučani (Donje Dragačevo), Srbija, o ranak Ostojića, doseljenika iz Crne Gore, vidi: Ostojić Uručić, Ulcinj Uršić, Kotor 289

Usanović, Lastva (Tivat) iz Hercegovine; Tivat (Grbalj) iz Stare Crne Gore, vidi: Vuksanović u Sutomoru Usančević, Goričani (Zeta) i Dabovići (Crmnica) Usančić, u Crmnici ogra ak Vuksanovića. Od njih su u Goričanima (Zeta) Useagić, Podgorica Usezić, Ravni i Dobre Vode (Bar) Useinović, Berislavci (Zeta); Podgorica; Spuž (Bjelopavlići); Ulcinj i u po dručnim Krvarima Usenagić, u Zetu došli iz Podgorice, a onñe iz Bajica (Cetinje), srodni Adžagićima u Goričanima (Zeta) Usenović, Berislavci (Zeta); od njih su u Podgorici a u Kunje (Ulcinj) ogranak Vučkovića Usić, Sijerača uz Skadarsko jezero Usković, Korneta i Baošić , Herceg-Novi, porijeklom iz Podgorice Uskok, Herceg-Novi Uskoković, Pješivački Do (se lo Ćurčić), Pješivci; iz Pješivačkog Dola, Bogeta se doseli u Riñane (Nikšić), pa su se njego novi preselili (oko 1874. god.) u Šavnik (Drobnjak); Pješivački Uskokovići sebe smatraju srodnicima Vukčevića iz Draževine (Lješkopolje), Podgorica pa jedni u Donje Kokote (Zet a) od 1879. god.. Porijeklom su od Vučitrna (Kosovo), a jedno vrijeme su živjeli izm eñu Medove i Lješa u Albaniji. Od njih su u: Rijeci Crnojevića; Baru; Ćurčićima (Pješivci) i niku; Cetinju; Podgorici; Vraki (Skadar) i jedni preko Hasa prešli u Metohiju; Plj evlja; Visokoj (Užice); Ulcinju i Plandišu (Valjevo) Uskokovići, bratstvo u Lješanskoj N ahiji Uskokovići, bratstvo u Dolu u Pješivcima Usmiani, Kotor Usović, Slatina (Drobnja k), ogranak Strunjaša iz grane Srbljanovića-Novljana; Gačevac i Koljenica (Rožaje), iz K uča; Bojka, Kosići i Mide (Ulcinj); Podgorica; Berane; Herceg-Novi; Bukovice (Kovačevići ), Pljevlja; Kolašin Usojev, Kotor Ustaberić, Ulcinj Ustahalil, Ulcinj Ustić, Ulcinj; Tomaševo (Bijelo Polje) Utešenović, u Kotoru Utešinović, Nikšić, u 15. v., kasnije kao: Utješ vić Utić, Utići (Ckla), Donja Krajina Utica, Široke (Primorska krajina), došli iz Koplika (Donja Krajina) Utješinović (Utešinović), Rusina (Turija), Tivat i Kotor, vidi: Utepinov ić Utnić, Prošćenje (Mojkovac) Ućelin, u Kotor doselili se iz Šipana (Dubrovnik) Ucović, Last a (Tivat) u 16. v., došli iz Hercegovine; Kuti, Herceg-Novi, porijeklom iz Vitonji ne (Konavli); Herceg-Novi; Gornji Stoliv (Kotor) Učićević (Vukićević), Šišići (Tivat) došli i cegovine Ušić (Ušič), Ulcinj Ušanović, Crmnica, vidi: Ukšanović; Ušanovići (Pećarska) i Sipan ), Bijelo Polje, vidi: Sijarić Ušianović, Bar Uštović, Meljak i Podgradac (Pljevlja) Uštreko vić, u Ljubotinju, ogranak Mašanovića Ušćumlić, ogranak Adžića u Pivu, od kojih su kod Šavnik kšića; Stepojevcu (Prokuplje), odakle su prešli u Pančevo, Beograd i Bačko Dobro Polje i B ijeli Potok (Beograd) Uščumlići iz Pive (G.Unac, Nedajno, D.Crkvice - Brijeg); porijek lom od Adžića V 290

Vabić, Baošići, Herceg-Novi; u Nikšiću Vavis, Podgorica Vavić, u Kruševicama, Herceg-Novi; u ikšiću Vaga, Herceg-Novi Vagas, i, Kotor 1350. god. Vagner, Herceg-Novi Vadić, HercegNovi, po nahočetu Vadotić, Podgorica Vajat, Nikšić Vajdić, Herceg-Novi Vajzović, Pljevlja 18 54. god. Vajmeš, u Šekularima (Vasojevići) Vajner, Kotor Vakleš, u Kotoru Vaknituki, Kot or Vala, Herceg-Novi Valac Gornjevuk, predak bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu Valengino, Herceg-Novi Valentin, Ulcinj Valentinović, Kotor 1534. god. Valentinčić, K otor Valenčić, Kotor Valeri, Budva Valetić, Herceg-Novi Vales, Kotor Valijero, Kotor V alosenjori, u Šasu (Ulcinj) Valčić, Kotor; Budva Valšić, Kotor Valjato, u Baošićima, Herceg-N vi Valjari, rod u selu Bioskoj u Užičkoj Crnoj Gori Vamović, Bes, uz Skadarsko jezero, porijeklom su iz Bratonožića Vanacek, Kotor Vandup, kod Mojkovca Vanñević, u Kotoru iz Crne Gore Vanid, Herceg-Novi Vanis, vidi: Vano Vano = Vanis, Bar Vancek, Kotor V aporić, Kotor Varaga, u Potarju (Mojkovac), potomci su saskih rudara iz 13. v. Var agić = Verović, iz limske doline preselili se oko 1700. god. u Krivak (Dragačevo) u Sr biji; Podgorica; Nikšić; iz Pitomine (Žabljak), u: Lekovine (Bijelo Polje), Arilje (Užic e), Kragujevac i Beograd, svi u Srbiji Varajić, Nikšić Varajići, nekada su živjeli u Čevo ko d Cetinja a poslije osloboñenja Nikšića od Turaka prešli su u Ozriniće (Turjača). Žive u grad Nikšiću, tri porodice u Beogradu i jedna u Novom Sadu. Varvarić, Herceg-Novi, po nahoče tu Varezi iz Pive (Smriječno), doselili se na miraz izgleda iz Drobnjaka Varezić, na Njeguše (Cetinje), i kao: Njeguš, preselili se u Drobnjak, odatle jedni u Smriječno ( Piva), drugi u Žabljak (Drobnjak), u Vrbi i Čemernom (Gacko), kao: Supić; u Beogradu i drugim 291

mjestima Varošković, Herceg-Novi, po majci Vasa, u Pistulama (Ulcinj); u Sutomoru ko d Bara porijeklom su iz Albanije Vasga, i kao: Voka, Bar Vasekić, Mojkovac Vasel, Kotor Vaser, Kotor Vasiljević, Koleško i Crgovo (Nevesinjsko polje), iz Banjana (Nikšić) , Njeguši (Cetinje) u 14. v., ogranak Ivaniševića iz Njeguša (Cetinje), preselili su se u Petroviće (Nikšić), oko 1600. god. u Viluse, od njih: Nikšić, Srbiju, Beograd; Kotor (13 99. god.) i odatle jedni su se preselili u Dubrovnik, rodonačelnik im je Vasili iz Kotora; Brskovo (Mojkovac); Bjelopavlići u 16. v.; Kotor (1299. god.) prvo kao: B asila, pa 1399. god. kao: Blašlević i kasnije: Vasiljević; Morinj i Ubla (Risan); Dani lovgrad; Podi, Srbina i Jošica, Herceg-Novi; Risan; iz Pive su se preselili jedni u valjevski kraj (južna Srbija), drugi u Stepen (Gacko); Berane 1871. god.; Jošice ( Kamenari), Risan posebno lokalno prezime, drugi su se doselili iz Ubala i Đenovića, Herceg-Novi (u 17. v.) pa jedni preñu u Kotor; Stepen (Gacko), ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić); Oko 1879. god. iz Rovaca su se jedni preselili u Gajtan (južna Srbij a); Markovina (Cetinje) i Zagarač (Danilovgrad); ogranak Čalambaba, iseljenih iz Vas ojevića u Šaronje, pod Golijom; Bjelopavlići 1549. god.; Riječani (Nikšić); Jablanovo Polje, Jablanica u južnoj Srbiji, porijeklom iz Kuča; Barajevo (Lipovica i Glumčevo brdo), Šum adija i kao: Topalović, porijeklom od Nikšića (Crna Gora); Baroševac (Šumadija) iz Crne Go re, bliži Petrovićima (Karañorñevićima) u Topoli i Mihailovićima u Zeokama (Lazarevac) Vasil jevići (Zagorčani), bratstvo u Markovini Vasiljevići, bratstvo u Musterovićima Vasiljevići - Samardžići, bratstvo u Krivošijama Vasiljić, Kotor Vasić, Gorana (Ulcinj); Bar; ogranak Adžića iz Pive preseljeni u Lukavicu i Moćevine (Sarajevo); Bistrica (Mojkovac), pori jeklom su iz Bajica (Cetinje). Odatle su se jedni preselili u Užičku Požegu; Ropočevo (Šum adija), ranije: Živković, porijeklom od Kolašina (Crna Gora) Vasići, rod u Užičkoj Požezi Vas ović, Kostić i Lončanik (Valjevo), oni su ogranak Inñića iz Kuča; Bjelice (Oputna Rudina) Va slikov, Cetinje Vaslić, ih, Ulcinj 1869. god. Vasović, Prijevor (Grbalj), 9-14.v sta rosjedioci; Iseljenici iz Velike i Gornjih Sela (Vasojevići), u Ropočevo i Popoviće (k osmajski kraj), kasnije kao: Arsenijević, Marković, Stevanović, Jeremić i Ranković; grana Laketića u Vasojevićima; Budva; grana Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić). Od njih su u Štir nom (Piva), pa jedni dalje u Zarožju, Sokolac (Srbija), a u Gacku i kao: Zvizdić, u Nedžarićima (Sarajevo), vidi: Gagović; Paštrovići; Medun (Kuči); iz Ostroga (Bjelopavlići) od elili su se u Vučjak (Novi Pazar); Podgorica; Polja i Žari (Mojkovac); potomci Novlj ana, iz Banjana, odselili su se: jedni oko 1800. god. iz Petrovića (Banjani) u Pol ja (Mojkovac), a drugi u Drobnjake, najbliži su im područni Đurići i Vukojevići; Vijenac, Ranče i Rudinice (Pljevlja), porijeklom su iz Vasojevića; iz Vasojevića odseljeni u Gr ab (Donje Dragačevo), Srbija; u Lijevoj Rijeci (Podgorica) Vasovići iz Pive (Budanj, Brljevo), potiču iz Banjana iz s. Petrović Vasojević, Kotor 1475. god.; ogranak iz Lo pata (Podgorica), odseljeni u Boljevac (Beograd) i Novi Sad; Gornje Polimlje, ka snije plemenski naziv. Od njih su u Sandžaku; Gornji Bihor (Bijelo Polje). Odatle su se jedni naselili u okolinu Peći (Metohija); Ulcinj 1892. god.; Baošići, Herceg-Nov i Vasos, ogranak Brajovića, iz Bjelopavlića preseljni u Grčku i kao: Brajović - Mavrovyn itos Vasta, i kao Voka, kod Ulcinja Vata, Štoj (Ulcinj) Vatić, Tuzi; Kotor, po nahočet u Vaton, Kotor; Zatrijebač (Kuči) rod Ljušñurovića iz Gruda Vatrić, Herceg-Novi, po nahočetu 292

Vatrićević, Bjelopavlići Vaćelik, Kotor Vaca, Kotor Vaška, Herceg-Novi, po nahočetu Veber, H erceg-Novi; Kotor Vegerer, Tivat Vegović, Kotor, po nahočetu Vezirović, Nikšićka i Busak ( Nikšić) Veiner, Paštrovići Veinkof, Kotor Veja, Mratinje (Piva) Vejan, Njeguši (Cetinje) V ejnilagić, Herceg-Novi, doselili se iz Berana 1896. god. Vejsilović, Bijelo Polje Ve jsović, Andrijevica 1900. god. Veković, Frutak (Danilovgrad), srodnici Staljenovića; L užac (Berane), ogranak Đuraševića, označeni i kao: Đurñevac. Porijeklom su iz Rovaca (Podgori a); Seoca (Andrijevica), ogranak Folića Vela, Budva Velagić, Podi, Herceg-Novi Velaj , Štoj (Ulcinj) Velaš, Herceg-Novi Velašević, grana Mitrovića na Granici (Bjelopavlići); Pod gorica Velević, Cetinje Veliagić, Ulcinj 1884. god. Velija, Podgorica 1523. god. Vel ijević, u Medaniće (Gacko) došli iz Nikšića (Crna Gora) Veliman, iz Krajine sišli u Muriće, u Skadarsko jezero; Dragačevo (Srbija) i kao: Arnaut i Arnautović, porijeklom su iz V elike (gornji Vasojevići) Velimirović, Seošice (Bratonožići), pa odatle u Zagarač (Danilovgr ad). Oni su potomci Radmana iz Bratonožića; Danilovgrad; Vir (Bjelopavlići), ogranak Đur ovića, grana Matiješevića iz grupe Pavkovića (Bubića); Podgorica; Cetinje; Pritot (Srbija) i kao: Popović - Velimirović, u Sibiru i Medisonu (Sjedinjene Američke Države) Velimiro vići (Đurići, Radmanovići), bratstvo u Podnopolju Velić, Orahovica (Risan), najstariji nas eljenici; Kotor; Mide (Ulcinj), vidi: Veljić Veličanin, ogranak Petrovića u Velici (Pl av) u 19. v., odatle su se preselili u Suvi Do (Novi Pazar) Veličković, Nikšić; Njegnjev o, Oluje, Jablanovo i Prenćane (Bjelice i ''Vrh iz Brda'') - bjelopoljsko područje; Rasova (Bijelo Polje) Velidžiknić, ogranak Raketića (Lopoćana) u Vasojevićima Velišević, Onog (Nikšić) 1458. god.; Iz Čeva (Cetinje), jedni su u Petrovom Selu, na Miroč planini Veli kan, Kotor 1200. god. Velović, Crmnica u selima Boljevići i Godinje i kao: Veljović; o granak Vujovića u Ćeklićima (Cetinje); Kotor; Bes i Gorana (Ulcinj); Tuñemili (Bar), dos elili su se iz Limljana (Crmnica); Bar Velovići, muslimani u selu Karuču Velovići (Vuj ovići), bratstvo u selu Ublu Velovići, bratstvo u Boljevićima Velojević, Pješivci u 15. v. Velčić, Kotor; Dobra Reka (Plav) Veljević, Piva, iz Bosne, drugi na Mojci Veljekrajci (Veljokrajani, Veljekrajani), bratstvo u selu Veljem Kraju Veljić, Babino i Dolac (Berane), porijeklom su od Bukmira (Bratonožići), srodni susjednim 293

Vujovićima, Latićima i Uremovićima Veljić, lić, područje Bistrice (Bijelo Polje); Vladimir ( Ulcinj) Veljković, ogranak Bulatovića, iz Rovaca odseljeni u Kišicu, Bihor, i Biševo, Gr ižicu i Bijelu Crkvu (Rožaj), kao: Bulatović; Bar; vidi: Veljović Veljović, Ćeklići (Cetinje) ogranak Bulatovića, vidi: Veljković. Od njih su i u Crnokrpama i Bašči (Rožaje), a jedni i u Rastovnici (južna Srbija); Pelev Brijeg i Boljesestra (Bratonožići). Od njih su u Podgorici; ogranak Makojevića. Od Nikšića su se preselili u Guberevo (Nova Varoš); Bolje vići (Crmnica) i kao: Veljović; Bes (Ulcinj), porijeklom iz Gruda (Tuzi); Podbišće i Pol ja (Mojkovac), porijeklom sa Kosora (Kuči); Polja (Kolašin); Velika (Plav), porijekl om sa Kosora (Kuči); Plužine (Piva), porijeklom su iz Bosne Veljovići, iz Grizića kod Roža ja Veljokrajac, vidi: Vemić Veljčaj, pa i Memčaj i Memčević, Zatrijebač (Kuči) Vemić, Bukovic Zaljug i drugdje u Drobnjacima, pojedini su se odselili na Glasinac (Romanija), ogranak Žugića, iz grupe Milanovića (Novljana), doseljenih iz Banjana (Nikšić); Velji kraj u Njegušima (Cetinje), označeni i kao: Veljokrajci Venedeti, Budva Vendramio, Paštrov ići Veni, Kotor Venier, Paštrovići Venerio, u Kotoru 1488. god. Vencel, Kotor Venturin a, Kotor Veragić, Bliškovo (Bijelo Polje) Verban, Kotor Vergović, Borkovići (Piva) ogran ak Delića, od njih su bili na Cetinju Veresija, Ćebalije (Pljevlja) Vergo, da, xta, Kotor Vergovići iz Pive (Liječevina-Brijeg), od Delića iz Borkovića Verizović, Nikšić i Župa a. Jedni su se preselili u Skadar Vernac, a, i, Budva; Herceg-Novi Vernoza, Koto r Veron, Škaljari (Boka Kotorska), ogranak Škaljorina iz grupe Grgurovića, vidi: Veron i Verona, Prevlaka i Prčanj (Kotor) 1167. god.; Budva i kao: Ferona; Meljine, Herc eg-Novi; Mratinje - Piva; vidi: Veroni Veronez, i, Bar; Cetinje 1871. god. Veron es, i, Bar Veroni, Gornja Lastva (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska) i kao: Verona, po rijeklom su iz Italije; Kotor; Herceg-Novi Verstavčević, Lješevići (Grbalj) 9 - 14. v. V ertović, Piva, grana Delića Verun, Mratinje (Piva) Verusi i kao: Veruh, u Izbučnje, Za lut, Dušmanići i Čadinje (Pljevlja) Verusi iz Pive (Mratinje) doselili od Prijepolja V eruh, vidi: Verusi Vesel, Kotor Veseliković, Mažići (Pljevlja), doseljenici iz Drobnja ka; kod Mojkovca Veselinović, Piperi, jedni su se doselili iz Kuča, odakle su se dru gi preselili u Novi Pazar; Mojkovac, ogranak Tmušića i odatle su se jedni odselili u Brodarevo i Tmušiće, kod Prijepolja; Kotor Veselić, Herceg-Novi, starinci, vidi: Šabović; Tušina (Šavnik), pa u Soleš kod manastira Dovolje uz rijeku Taru i otišli u Potpeće (Plje vlja) i u Nikšić, kao: Šabović i kod Prijepolja kao: Veselić 294

Veseličić, Mažići (Pljevlja) doseljenici iz Drobnjaka Veselković, u Podgorici 1399. god. V eselović, Kotor, po nahočetu Vesković i kao: Đurñevac i Božović, u Vasojevićima. Ogranak Đura z Rovaca; Zabrñe i Slatina (Andrijevica), oni su Srbljaci iz Gusinja; Berane, dose ljenici iz Kostića, sa Bihora; Zagrade (Bijelo Polje), ogranak Božovića iz Kuča, od njih ovih roñaka u Srñevicu (Bihor), Bijelo Polje, jesu i oni u Lušcu (Berane); Berane 1888 . god.; Podgorica; Cetinje; Vrbica (Oputne Rudine), Nikšić Vesentini, u Kotoru Vesen cini, u Kotoru Vesović, Seoca (Budva); Kusovac (Gruža Kragujevačka), doselili su se iz Boara, sa Bihora (Bijelo Polje); Borač, Gruža Kragujevačka, doseljeni iz Bjelopavlića, kasnije kao: Dimitrijević, Đoković, Lukić, Milosavljević, Milošević i Topalović Vesnić, Bulja (Paštrovići); Batkovići, Odžak i Potpeće (Pljevlja), porijeklom iz Nikšića, od njih su kod No og Pazara; Lješnjani, ranije: Vukčević u Vraku (Skadar) i Ponare (Zeta) Vetica, Pljevl ja 1868. god. Vetula, ranije: Vuković i Podgoričanin, u Podgorici, a zatim prešli u Pašt roviće i odande u Italiju kao: Podgoričanin i njihovi potomci: Vechia Vehnić, Njeguši 15 95. i 1601. god. Vechia, i kao: Vetula, vidi: Vetula i Vuković (Podgoričanin) Veckov ići, bratstvo u Bjelopavlićima Večeković, Slatina (Bjelopavlići) i područni Danilovgrad; ogr anak Krivokapića iz Cuca, odseljeni u Skadar kao: Cucić Večerić, Herceg-Novi; Luštica (Bok a Kotorska); Mrkovi (Grbalj) u 15. v. doselili su se iz Hercegovine Večerović, Previši (Kamenjača Kujundžića) na Ivici (Večerović njive), Drobnjak Večković, ogranak Krivokapića, i uca. Od njih su i oni u Kosovom Lugu, Madežu i Danilovgradu (Bjelopavlići), pa odatl e jedni preseljeni na Konjarnik (Beograd) i u Soko Banju Vešković, Kisjelica (Braton ožići); Zagarač (Danilovgrad) Vešović, ogranak Raketića iz grupe Lopoćana u Vasojevićima, pa ao: Vuković, na Crnom Vrhu (Berane), na Cetinju i u Zagonji (Ulcinj), ovi su jedno vrijeme živjeli u Kučima Vivad, Kotor; Risan i kao: Vivat Vivaneli, Herceg-Novi Viv at, vidi: Vivad Vial, i, Kaljaj (kod Štoja), Ulcinj Vivian, Herceg-Novi Vid, Kotor Vida, Kotor i područni Trebjesin Vidaković, Ćeklići (Cetinje), iselili se u Momišiće i Tološ (Podgorica); Trnjine (Cuce), starosjedioci, jedni su se 1687. god. odselili u P odi, Meljine, Toplu, Srbinu i Trebjesinu, HercegNovi. Neki se spominju 1285. god . u Rudinama (Banjska visoravan), kasnije kao: Banjanin iz Drobnjaka; Štitarice, D obrilovina, Lepenac i Prošćenje (Mojkovac), grana su Spajića iz plemena Nikšići, doselili su se iz Prekotarja; Drobnjaci, u Uskocima polovinom 19. v., nepoznato porijeklo ; Budimlije (Višegrad), ogranak Knjaževića od Kolašina; kod Donjeg Kolašina (u Sandžak) dose lili su se iz Ržanice (Vasojevići); Zagonje (Ulcinj), porijeklom iz Kuča; Kotor i koto rska naselja 1687. god.; Strip (Risan) Vidakovići (Crnogorci), bratstvo u selu Dan ićima Vidakovići, bratstvo iseljeno iz Trnjina u Boku i u Hercegovinu Vidakovići, brat stvo u bokeškim selima: Trebesinu, Savini, Podima i Srbini Vidanović, Herceg-Novi Vi dijaš, Kotor Vidinić, Markovina (Cetinje) i Zagarač (Danilovgrad), srodni su im: Mandići , Mitrovići i Pavlićevići 295

Vidić, Vilac (Bratonožići). Od njih su u Andrijevici, Podgorici i Nikšiću; Herceg-Novi, do selili su se iz južne Hercegovine u 17. v.; Budva, po nahočetu; Curovo (Pljevlja) Vi dmar, Kotor; Nikšić Vidnići (Mandići, Mitrovići, Pavličevići), bratstvo u selu Markovini Vido ić, Banjani (Nikšić) 15. v.; Grahovo (Nikšić); Ledenice (Risan); Ubla, Ljuta i Kuti (Krivoši je); okolina Nikšića; područje Herceg-Novog; Perast i Risan (Boka Kotorska); Tivat, po dručna Lastva i Stoliv; Đenovići, Herceg-Novi; Kotor, 14. v.; Kotor 1195. god., naziv na zadnjim vratima crkve Svetog Luke; iz Banjana su se preselili u zapadnu Bosnu i područje izmeñu Pečuja i Arkanja (Mañarska), pa jedni i kao: Bošnjak Vidojević, Banjani, 15. v., jedni su se preselili u Gacko i okolinu, kasnije kao: Manjak i u Risnu; drugi u Prošćenje i Bjelojevicu (Mojkovac) i Tijanu (Pljevlja); iz Vasojevića odseljen i u Drenovu (Prijepolje) Vidosalić, Banjani 1469. god. Vizatili, Kotor Vizeale, i, Kotor Vizemano, i kao: Mikieli, Paštrovići Vizentini, Kotor Vizin, Prčanj (Boka Kotor ska) i Lastva (Tivat), porijaklom su iz Istre, u 15. v. Vizomino, Paštrovići Vićarević, Limski Gradac 1402. god. Vijedra, Risan Vik, Kotor Viksaović, Herceg-Novi Viktorov ić, Bistrica (Mojkovac); kolašinsko područje, porijaklom su iz Bosne Vikur, Kotor 1435 . god. Viktura, Kotor Vilaret, i, Bobovo, Višnjica i Prenćane (Pljevlja). Srodnici s u im Kitići, Nikitovići i Tešovići u područnom Zabrdju i Batkovićima Vilać, Dobrota (Kotor) V liman, Ulcinj Vilić, iz okoline Pljevalja preselili se u Kablar (Užice); Brajićevi (Ga cko), odeseljeni u Malinsko i Strug (Žabljak); Bezuje (Piva) Vilov, i, iz Korjenića (Trebinje) sišli u hercegnovsko područje Vilović (Virović), Budva i Kotor; Herceg-Novi; Murići (Donja Krajina) Vilotijević, ogranak Abazovića, Bezuje (Piva); Drobnjaci i Nikšić V ilotić, Nikšić. Kod Pljevalja: Bobovo, Višnjica, Zabrdje i Vitkovići i Prenćani, kao: Kruškon a i Stanković Viljri, Staro Selo (Župa Nikšićka) Vimer, Cetinje Vinarić, Boljanići (Pljevlja ) Vinela, Kotor Vinzetić, Sutomore (Bar) 1903. god. Vinis, vidi: Vino Vinić, Bjelopa vlići Vinkašević, Nikšić Vinkler, Kotor Vino = Vinis, u Baru Vinom, Mojdež, Herceg-Novi Vink ović, Nikšić Vincek, Podgorica Vinčenica, Herceg-Novi, po nahočetu Viole, a, Lepetane i Ko tor (Boka Kotorska) 296

Virdakov, Nikšić Virñilio, Paštrovići Virijević, iz plemena Kuča, koji danas žive u Srbiji, a ji su porijeklom iz Vir Pazara. Prema nekim podacima, neprovjerenim, vode porije klo od Mrnjavčevića preko Drekalovića i ono što je sigurno, nastanjeni su bili u Zečevićima u blizini Ibarskog Kolašina. Trenutno su nastanjeni na prostorima Kosova i Metohij e i krajevima oko Aleksinca. Virt, Herceg-Novi Visenti, ni, cini, Kotor Visin, P rčanj (Boka Kotorska); Perast i Kotor, starosjedioci Visković, Pošćenje (Viskovina i Vis kovića Gaj), davno su se odselili (Žabljak); Boka Kotorska 1799. god. Visoković, Cetin je Viscini, vidi: Visenti Vita, Kotor 1335. god. Vitaić, Kotor Vitali, Kotor Vitan , i, Piperi Vitani, vidi: Vitan Vitanović, Police (Risan) Vitarel, i, Bar Vite, vi di: Viti Vitez, Njivice, Herceg-Novi u 15. v. Vitezović, Piva, porijeklom sa Kosov a. Iz Pive su se jedni naselili u Vitezoviće, Kosjeri Vitek, Kotor i Herceg-Novi V iti = Vito = Vite, Kotor Vitić, i kao: Vatuša, Perast (Boka Kotorska) oko 1440. god. ; Kufin (Bijela Smokva) - Paštrovići, vlastela oko 1500. god. Šušanj (Bar); Sutomore (Ba r) 1850. god. Vitko, vojvoda, predak Selištana i Zagorčana Vitković, kod Herceg-Novog (u 17. v.) doselili su se iz Hercegovine; Trebinjsko polje, starosjedioci, od nj ih su u Andjelićima (Bileća) i Mirušama (Nikšić). Srodnici su Mucovića i Kebeljića Vito, vidi Viti = Vite, Kotor Vitojević, Cuce (15. v.) i kao: Vlatković Vitomir = Jović, Ridjane (Nikšić) i Budva (u 17. v.) a u susjednim Mainama; Herceg-Novi kao: Lombardić iz Bosn e Vitomirov, kasnije: Vitomir, iselili su se iz Budve u Lopud (Dubrovnik) 1614 1667. god. Vitomirović, Nikšić Vitorović, Ridjane (Nikšić); Podgorica; Kotor i područna Rati ina Vićentijević, Lever Tara (Pljevlja). Od njih su u Barzilovici (Šumadijska Kolubara ), rodjaci Tomaša, Ivančevića i Dimitrijevića Vićković, Budva Vićović, vidi: Muzuguz Vic = Vi = Vicio, u Nikšiću Vicin, Budva Vicić, Budva Vick, Kotor Vicković, Zupci (Bar), starosje dioci; Budva; Zuganjci (Ulcinj); Cetinje; Herceg-Novi; Dobrota, Zabrdje, Lepetan e, Kotor i Perast (Boka Kotorska), i Klinci (Grbalj); Vučji Do (Nikšić), a u Ćeklićima (Ce tinje), i kao: Vučedoljanin ogranak Subotića, kasnije u Ledenicama (Risan) i na Ceti nju; Bar Vickovići (Vučedoljani), bratstvo u Vučjem Dolu Vickovići, dio bratstva Vickovića u Vučjem Dolu 297

Vicović, Cetinje Vicanović, Herceg-Novi Vičević, Kotor i Risan Višeslavić, Zeta (Zahumski kn ez do 931. god.) i dalje jedni njegovi u krajini (Prečista) i u primorju Višković, Viško vići u Mainama (Budva); Muo (Kotor) Višni, Prčanj (Boka Kotorska) Višnić, Herceg-Novi, po nahočetu Višnja, Pobrisijević (Mojkovac) Višnjevac, Krstac (Golija) porijeklom su iz Višnj eva Višnjići, bratstvo u Hercegovinip Višević (Zahumski), vlastela i na području Risanovića (Banjana) u Crnoj Gori Višnjić, grana Ninkovića, iz Drobnjačkih jezera (tamo iz Donjih B anjana); Ninko i Petko Ninković sa sestrom Višnjom uteknu u Banjane (Nikšić), pa predju u susjedne Viluse i Grahovo. Višnjin sin Jovan sa majkom predje u Goliju (Nikšić). Od Jovana su svi Višnjići (od prije 1651. god.). Od Višnjića jesu: Golijanin u Nevesinju i Bosni; Regoj na Zagorju, Savić u Nevesinju i Mrdak = Mrdaković; vidi: Mrdak. U Rasov o (oko 1875. god.) doselili se iz Trešnjice (Zatarje). Od njih su u Nikšiću; Kuči, matro nimik od Višnje. Ima ih u Kotoru kao: Bjeladinović; Crnuša u Gornjem Bihoru (Bijelo Po lje), starinci i u Potkrajcima i Lozni (Bijelo Polje), iseljeni iz Rovaca u Braj kovac i Avruze (Kragujevac) kao: Višnjić, Petrović i Maksimović; grana Banovića iz Banjana (Nikšić) Vjekonić (Vitković), u Kotoru Vjeladinović, vidi: Višnjić Vjerda, Kotor Vjerla, Ulc nj Vjetrnak, vidi: Ivanac Vjetrović, Trešnjevo (Cuce) Vjetrošići, negdašnje bratstvo u sel u Tospudama Vladav, Nikšić Vlade, i kao: Vulčinjo, u Ulcinju Vladečić, u Kotor su se dosel ili iz Venecije Vladimir, vidi: Predimirović Vladičić, Kotor Vladisavljević, Piperi. Ods eljeni u Bujačiće (Boječiće), Valjevo, srodnici Savića; Jasenik (Gacko) 1388. god. Od njih su se 1699. god. jedni preselili u Boku Kotorsku Vladislav, sin Ivana Borojevića, predak bratstva Lajislajića - Ivanovića Vladislavić i Vlaislavić, Ostrog (Bjelopavlići) i kod Herceg-Novog. Porijeklom su iz Gacka (Hercegovina), u Banjanima (Nikšić) kao: V ladislavić - Dučić Vldaica, Paštrovići Vladnić, Zabrdje i Luštica (Boka Kotorska), starosjedi ci; ima ih i kao: Vladović; Herceg-Novi Vlado, Kotor 14. i 15. v. Vladović, Boka Kot orska, vidi: Vladnić, Nikšić; Donji Manastir, Kosjeradići, Velji Do i Zanugline u Bjelop avlićima 1666. god.; Paštrovići Vladojević, Grahovo (Nikšić) 1399. god. vidi: Vujčić; iz Banj su se preselili u Drobnjake, kasnije Rakaetić u Dobrim Selima (Šavnik) i u Nikšiću; Nikšić 1276. god.; Ozrinići (Čevo), Cetinje u 15. v., Njeguši (Cetinje) 1445. god. Vladopijić, u Kotoru Vlaislavić, vidi: Vladislavić Vlaišić, Kotor, po majci Vlaćević, cetinjsko područje lajković, Bukovik (Arandjelovac), kao: Ivović, ranije Crnogorac, krajem 18. v. dosel ili su se iz Bjelopavlića Vlaović, Rudinice i Polja (Mojkovac), porijeklom su od Vla hovića iz Rovaca; Štitarice (Mojkovac), porijeklom su od Dulovića iz Gornje Morače; Majs torovine (Bijelo Polje); Sutorina, Prijevor i 298

Mojdež, Herceg-Novi, porijeklom iz Hercegovine; Kotor, doselili su se iz Dubrovnik a Vlas, i, kao prezime srijeće se u poveljama srednjeg vijeka, Nikšić i Cetinje Vlasi, staro romansko stanovništvo po Crnoj Gori Vlasočev, Štrpce i Lipljan (Kosovo), porije klom su iz Bjelopavlića Vlastelinović, Plana (Bileća), jedni su prešli u Muževice na obron cima Njegoša, kao: Šaranac = Šarenac, a u Bjelopavliće kao: Raspopović = Popović = Radović, o išli u Planu (Kolašin), razgranali se i preselili u Drobnjake; na lijevoj i desnoj o bali Tare i od njih je pleme Šaranci. Razgranalo se u niz prezimena na širim prostor ima; okolina Nikšića oko 1690. god. od kojih su u Perastu (Boka Kotorska); kod Cetin ja u 17. i 18. v.; uz rijeku Taru, kod Kolašina; Risan, potiču iz Trebinja; Kotor; P revlaka (Djuraševići), Tivat; Vrela (Cetinje); Risan Vlastelinovići, staro bratstvo na cetinjskim Vrelima Vlastelinovići, negdasnje bratstvo u Risnu "Vlasteličići" (Vasteli novići), iz Risna Vlatko, Herceg-Novi Vlatković, potomci Malonšića u Bjelopavlićima 1492. god.; Cuce u 15. v.; Trebinje (Hercegovina), ranije: Milojević, iz grupe Ratkovića, iz Trešnjeva (Cuce); Šišići (Grbalj), starosjedioci; u Banjanima (Nikšić) 1379. god.; Ulcinj , 1896. god. doselili su se iz Djenovića, Herceg-Novi Vlaćević, Miruše i Viluse (Nikšić) Vla h, Cetinje i Herceg-Novi; Buljarice (Paštrovići) kao: Vlahović, 1685 - 1704. god. Vlah ić, Herceg-Novi Vlaho, Herceg-Novi Vlahović, potomci plemena Nikšići u Župi Nikšićkoj, grana rebješana (Nikšić), od njih su u Trmanju i drugim naseljima Rovaca i okolini Mojkovca, Bijelog Polja i Berana i kao: Vlh i Vlaović; u Balčaku i Konjarniku u Šumadiji; u južno j Srbiji, Paragovu (Novi Sad) i Bačkoj, gdje i kao: Vlaović; Ulotina (Andrijevica). Jedni su se odselili u Boliviju (Južna Amerika); Konjuhe (Konjusi), Andrijevicu, o granak Kastratovića; Vojno Selo (Plav) 1906. god.; Herceg-Novi; vidi: Vlah; ograna k Smolovića u Drobnjacima, doseljenici, preko Tare, jedni sišli u Moraču; u Višu (Bjelop avlići), ogranak Djurovića, Lješnica (Bijelo Polje); u Kotoru; Sopoćani (Crmnica) i kao: Laović; Bar; u Podgorici iz Rovaca, Vraneši (Bijelo Polje), ogranak Bulatovića; Peć (Me tohija); kao: Vlh u Buljarici (Paštrovići); vidi: Vlah Vlahović ('Laović), bratstvo u So tonićima Vlahovljak, Boljanići (Pljevlja) Vlačić, Police (Tvrdoš), Huli u Hercegovini, gra na Polaka, porijeklom iz Ridjana (Nikšić), iz grupe Kolaka, ima ih u drugim djelovim a Crne Gore i u Podgorici; vidi: Popovac Vlašić, Kotor i područna Dobrota Vlašković, Buron je, starinom iz Metohije Vlh, vidi: Vlahović Voglić, Ulcinj Vognato, Petrovac na Mor u Vogner, Kotor Vodali, i kao: Vodalović Vodalije (Vodale, Vodalovići), dio bratstva Punoševića u Njegušima Vodalovići (Odalovići), bratstvo u selu Glibavcu kod Nikšića Vodalovi prvobitno prezime bratstva Odalovića Vodić, Herceg-Novi, po nahočetu Vodovar, Šobajići (B jelopavlići). Od njih su u Dobrim Vodama (Bar); Zvečevo (Krivošije) potomci Vujičića, pa u Peraškim naseljima i Herceg-Novom Vodovari, bratstvo u Krivošijama(Boka) Vodomija, ogranak Punoševića u Njegušima (Cetinje) Vodopija, Kotor 1332. god. i kao: Vodopić; u Nj egušima (Cetinje) Vodopić, ogranak Ivezića u Podgorici, porijeklom su iz Gruda - Tuzi; vidi: Vodopija u Kotoru; Tuzi; Podgorica i Skadar, svojataju se sa : Ibričevićima i Abdovićima (Hadrovićima) 299

Vozarević, i kao: Gvozdenović, u Kotoru Voivodić, Djenovići, Herceg-Novi Voinić, i kao: Vo jinić, Lokanje Brdo (Budva); vidi: Vojnić i Vojinić Voinović, Bar; Herceg-Novi Voisavlje vić, vladaoci Duklje, kralj Mihailo u 11. v.; Pješivci 15. v. Voisalić, Kameno, Herceg -Novi (1692. god.) i ranije u Banjanima (Nikšić) Vojašević, u Dinoše (Tuzi) jesu iz Sume ( Skadarska Malesija) i od njih su u Skadru Vojvodić, Budva, potomci vojvode Jaše; i V ojvodić u Radomiru i Gradjanima (Rijeka Crnojevića). Doseljeni oko 1550. god. iz Vel je Luke (Vučitrn), Kosovo. Od njih su se iz Krša iznad Dupila preselili u Gluhi Do ( Crmnica); kod Gruža (Dubrovnik) oko 1813. god., kod Pule (Istra), u Ulcinj; u Pivi grana Trebješana; u Morači ogranak Radovića iz Pipera; u Baru; u Buljaricu (Paštrovići) t akodje u 18. v. pa u Krstac (Donje Dragačevo), Srbija, kasnije kao: Bogićević, Karić, Mi lovančević i Tijanić; Herceg-Novi i područni: Sutorina, Kumbor, Morinj, doselili su se ( oko 1687. god.) iz Brda; Kotor; ogranak Kastratovića kao: Lakićević iz grupe Kovačevića, u Vasojevićima; Voak, Herceg-Novi; Morača, ogranak Radovića; Nikšić; peraška naselja, doselje nici iz Crne Gore; Djenovići, Herceg-Novi; Viš (Bjelopavlići), ogranak Djurovića, grana Matijaševića i Bibića, potomci vojvode Ćurana; potomci Trebješana iz Župe Nikšićke preselili u Vojvodiće (Piva), srodni Nikovićima; Bojište (Bijelo Polje); Sutomore (Bar); u Morači (potomci vojvode Mine). Od njih su u Raškoj, Peći, Prokuplju, Beogradu, Zagrebu, Bačko j i Americi; u Morinju (Risan); u Ulcinju kao: Voje Vojvodići, bratstvo u Grañanima Vojvodići iz Pive (G.Crkvica), doselili iz Trebješana Vojvodići, grana bratstva Kumpre sa u Gluhom Dolu Vojinin, u Kotoru 1397. god. Vojinić, i kao: Vojnić i Voinić, Lukanje Brdo i Podličak (Budva); Liješnja (Lješkopolje), jedni su odatle odseljeni u Vojniće (Čev o), pa od njih potom u Liješnje i Brezu (Rovca) 16. v. Vojinović, u 14. v. vlastela u Crnoj Gori; Vrbica (Njeguši), Cetinje i kao: Vojinović = Punošević (u 15. v.), i u Lju botinju (Rijeka Crnojevića), potomci Vuja (praunuka Strahinje); porijeklom su iz V učitrna (Kosovo); ogranak Maslovara u Šekularima (Gornji Vasojevići), porijeklom su iz Hercegovine; kod Risna (u 17. v.) doselili su se iz Popova (Hercegovina); Pošćenje (Šavnik); Uskoci (Melinsko) - Žabljak; Ćeklići (Cetinje); Berane i Vraneš, istorodni, Trepča (Berane); Dučica (Župa Nikšićka), potomci Duke Šćepanovića iz Rovaca; iz Prenćana (Pljevlja) bljak i susjedno Rozvršje i Malinsko; potomci Adama Abazovića, od kojih jesu: Bašović, R adulović, Duković i Simunović; Berane 1877. god.; Trepča (Andrijevica); ogranak Maslovar a u Šekularima i Beranama, porijeklom su sa Kosova, jedni su otišli u Vraneš (Bijelo P olje), od njih su: Šošović; Piva, ogranak Branilovića, a u područnim Vojinovićima su posebni ; Bijelo Polje i područni Vraneši, porijeklom su iz Pive; Rovca, doseljeni iz Pljeva lja;Mratinja (Piva), od njih: Glasinac na Romaniji, ogranak Djokovića, a dalje u B osni kao: Šošović i Bošković. U Drobnjacima su potomci Novljana; Šoćeva glavica (Ljubotinj), idi: Vujović od Vojinovića; vidi: (Pero Jokov) Martinović u Bajicama; Bobovo, Višnjica, Ži dovići, Podgorje i Kulušići (Pljevlja), srodnici su im u Kotoru. Potomci su Nikše (pretk a plemena Nikšići), porijeklom iz Mletička Nikšićkog. Od njih su i oni u Ravnoj Rijeci (Bi jelo Polje) i Podibru; Nikšićko Prekovodje; Župa Nikšićka, kasnije: Đilas, po babi Đisni; oko ina Risna (u 17. v.) porijeklom iz Popova (Hercegovina) Vojinović Bogdan Punošev, pr edak bratstva Bogdanovića Vojinovići iz Pive (Vojinovići), starosjedioci, matica Plužine Vojinovići (Vukčevići), bratstvo u selu Pod Stranom Vojinovići (Tomasevici), dio bratst va Martinovića u Bajicama Vojinovići, s Kosova Vojinovići, dio bratstva Vickovića u Vučjem Dolu Vojinčević, Paštrovići i Budva i kao: Vojnović Vojisavljević, narodna vlastela u staro j Zeti i Primorju i Humu; a u 15. v. u katunskom području i Ceklinu kao: Vojislavl jević 300

Vojihna, Kotor 1394. god. Vojičić, Nikšićko Prekovoñe i područni Srni Do, jedni su se presel ili kod Kosovske Mitrovice Vojkić, i kao: Bojkić, Lukanje Brdo (Paštrovići), Budva Vojko vić, Kotor; Ćeklići, grana Marojevića iz Zete; Boka Kotorska. Porijeklom su iz Zubaca i Bobana (Hercegovina); vidi: Bojković Vojkovići Zećani, preci bratstva Marojevića Vojkovići , bratstvo koje je živjelo u selu Vojkovićima Vojner, Kotor Vojnić, i kao: Vonić i Voinić, Paštrovići i Budva, porijeklom su iz Stare Srbije Vojnović, u hercegnovsko područje dos elili su se u 17. v. iz Zubaca (Trebinje), a drugi iz Bobana (Popovo Polje), u H erceg-Novi, i srodni su onima u Zupcima. Iz Boke Kotorske su se neki odselili u Dubrovnik. U Herceg-Novom jedni se spominju 1362. god.; Gradište (Paštrovići), i kao: Vojinčević Vojović, Žabljak na Skadarskom jezeru Vojsalić, u hercegnovsko područje doselili su se iz Hercegovine Vojsković, Herceg-Novi, po nahočetu Vojtović, Herceg-Novi Voka, v idi: Vasra Voknicki, Kotor Vokša, i, grana Drekalovića, uže Beriša, u Kučima, oni što su se preselili u Vokšu (Đakovica) Volgel, i, Kotor u 15. v. Volk, Podgorica Volović, Paštrovići Volojević, Podgorica i Paštrovići u 15. v. Volfram, Kotor Voličino, u Ulcinju 1278 - 12 82. god. Voljalo, Dobrota (Kotor) Vones, Herceg-Novi Vonehcki, Kotor Vonić, vidi: Vojnić Vorka, Herceg-Novi Vorko, Herceg-Novi Vorotović, ogranak Terića u Glibavcu (Nikšić) Vorfa, Širike (Donja krajina), porijeklo iz Malesije (Albanija) Vosila, Herceg-No vi Votruba, Kotor Vrabec, Kotor Vragić, Rožaje, ranije: Nokić Vražegrmac, iz Vražegrmaca ( Bjelopavlići), preselili se u Zatrijebač (Kuči), i drugdje, potom u Podgoricu iz Kuča Vr ak, ić, Bar Vrakija, Prčanj (Boka Kotorska) Vrakić, vidi: Vrak Vrakjen (Vrakljen), Kot or 1396. god.; Paštrovići Vramšton, Ledenice i Krivošije (Risan), doseljenici iz Banjana (Nikšić) Vran, Paštrovići Vrana, Pljevlja Vraneta, i kao: Lapčić, u Lapčićima (Budva), porij om su Francuzi Vraneš, i kao: Vranješ, Vranješi (Bijelo Polje). Iseljeni u Židoviće, i dru gi koji slave sv. Nikolu, Jugovo, Krnjaču, Potpeć i Poćetkoviće (Pljevlja), Liku u Hrvat skoj, račacki Donji Lapac (Korenica). Od njih su i oni Starom Đurñevu (Bačka), ima ih u drugim mjestima, odseljeni su i u Bosnu, prvo kod Sarajeva i kao: Vranješ; jedni s u iy Vranješa i kao: Popović u Kotoru Vranešević, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Vrh Bosne 301

Vraneščić, Izbičine (Pljevlja) Vranić, Sinjac i Vranići, lješansko područje. Od njih su i oni Podgorici, drugi ogranak Ajdarkučevića; Piperi, ogranak Tomaševića; Piva, ogranak Savovića (Papića) iz Komarnice (Šavnik); Mojstir (Bijelo Polje), ogranak Sokolovića Vranići iz P ive (Zeićno - D.Crkv.; Polje - D.Crkv.), doselili izDrobnjaka Vranići, iseljeno brat stvo iz Bajica Vranicki, Bar; Kotor i Tivat Vranković, Perast (Kotor); Herceg-Novi i područni Đenovići, porijeklom su iz Dalmacije Vranović, Branovići (Grbalj) Vranski, Her ceg-Novi Vrančić = Vranjčić, kasnije i kao: Đuraš, pa Đurašević po Đurñu Iliću iz Zete, vitez a 1331. god.; Klinci (Grbalj) u 14. v., vidi: Vranjčić Vranja, Bukovice (Pljevlja) V ranješ, vidi: Vraneš, Risan; Kotor, pa iseljeni i kao: Popović; Rijeka Štrbačka (Višegrad) i kao: Popović iz Vranješa (Bijelo Polje) Vranješević, Podgorica, doseljeni iz Vranješa (Bi jelo Polje), odakle su i u Budimlijama (Višegrad) Vranjinski, u Vranjini na Skadar skom jezeru 1420. god. Vranjić, Ivanje (Dobrinje) - Bijelo Polje Vranjčić, u Vranjini na Skadarskom jezeru 1270. god.; od njih su: Đurašević u Zeti, oko 1300. god. i dalje, Ilići 1326. god. u Zeti, Crnojević 1351. god. i dalje: Đurašević = Crnojević 1413. god. i Đu ašević - Gojčinović 1540. god., pa i: Skenderbeg 1513. god. u Zeti i Albaniji Vratnica, Stanisalići u Ćeklićima, Cetinje. Odatel su se jedni preselili u Tološe i Donju Goricu ( Podgorica), pa odatle neki u Mačagaj (Čapo) u Argentini Vračar, iz Pive, ogranak Đurñića, Bo jovića i Taušane, srodnici Gagovića, odselili se u Sokolac (Romanija) Vračari iz Pive (B ezuje, Brezna, g.Crkvica-Sarići), potiču od Gagovića Vračarić, Piva, od njih su i u Kremni ma (Užice) Vračken, Kotor Vraš, Jugovo (Pljevlja) Vrbanić, Meljine, Herceg-Novi Vrbarac, Piva i odatle jedni produžili u Primčiće na Romaniji Vrbićan, Vrbica (Bijelo Polje), od atle su jedni naseljeni u Kamenici (Podibar) Vrbica, Vrba (Vravac) u Njegušima (18 75. god.) - Cetinje, patronimik od Vicko, porijeklom su iz Hercegovine. Srodni s u Vučkovićima u Goliji (Nikšić), u Podgorici, u Veljem Selu (Bar), u Ulcinju i Nikšiću; Melj ine, Herceg-Novi i Kotor Vrbice, bratstvo u naselju Vrbi Vrdoljak, Dobrota (Risa n) i Prčanj (Boka Kotorska) Vreva, Zaton (Bijelo Polje) Vrević, Pešića Polje (p>Bijelo P olje), porijeklom su od Foče (Bosna) Vregančić, Zupci (Bar) Vreta, u Kotoru 1553. god. Vretenčić, Zupci (Bar) Vrijež, Pobrñe (Grbalj) Vrmuž, u Podgorici 1551. god. Vrpoč, u Grblj u 1335. god. Vrpčić, Boljanići (Pljevlja) Vrpčević, Podgora (Pljevlja) Vrtar, Ulcinj; Herc eg-Novi i područni Đenovići Vruć, i, Arbanaš (Đenčić) - Debela krajina uz Skadarsko jezero Vr Kotor, po nahočetu Vručević, Veliko Selo (Bar). Odatle su odseljeni u Budvu i Risan V rcan, Ulcinj 302

Vrčar, Osojni Orah (Piva) Vrčac, Gola Glavica (Trebinje). Ranije: Ratković u Konjskom (Trebinje), porijeklom su iz Čeva (Cetinje), 1811. god.; Budva, doselili se iz Ris na; Kotor 1799. god. Vrčevčović, Risan (Cetinje) i Nikšić Vrška, Bar Vugdelić, Cetinje; Grana Lopoćana u Vasojevićima; Gornje Polimlje kao: Jelić, Vukanić, Perović i Ugrenović, a u Zaton u (Bijelo Polje), kao: Vukdelić Vužas, Kosijeri (Cetinje) Vuzdrag, predak bratstva G radinjana Vuinović, Trepča (Andrijevica). Od njih su i oni u Pešterima (Raška). Porijekl om su iz Trepče, od Vučitrna (Kosovo) Vuić, Lepetane i Bijela, Herceg-Novi; Gusinje; u Krivošijama i kao: Diñanin iz Diñana Vuica, Nikšić Vuičević, Kosovi Lug (Bjelopavlići) Vuiči Cetinje). Od njih su: Simović u Lipiku (Gacko), u Kaliforniji, pod Jahorinom i na Palama i u Miljevini i Brusni (Foča); Grahovu (Nikšić); u Bijeloj i Baošićima, Herceg-Novi Vujadinović, Piperi iz stabla Stanjevića; Cetinje; Podgorica; Bratešić (Grbalj); Bjelic e, iz stabla Milića i kao: Vukčević; Cuce (Cetinje). Od njih su u Grahovu (Nikšić); jedni su u Grblju iz Stare Crne Gore; Ratešić (Grbalj). U 15. v. su doselili iz Zagarača (Da nilovgrad); Tupan u Banjanima (Nikšić), kao Jokanović preselili su se u Pivu, pa u Zla ticu i Zatrijebač (Kuči), i Zatarje; Krnja Jela kod Grahova (Nikšić). Preselili se u Gra nice (Bileća); u Komani (Podgorica), jesu od Nikodoljaca Radulovića; Andrijevica; Mo mče (Kuči), ogranak Vujoševića. Jedni su se odselili u Lješnicu i Jošanicu u Bihoru (Bijelo Polje), neki kasnije kao: Ćorović; jedni su se 1879. god. iz Kuča odselili u: Borlovac , Vasiljevo, Mirovac i Lješnicu (Podujevo), pa jedni i kao: Petrović; Podvraće (Bjelop avlići). Od njih su u Bijelom Polju i Peći (Metohija) i kod Užica; Nikšić i područna Rubeča i Grahovo; Podgorica iz Kuča; Bar: Kod Rijeke Crnojevića su kao: Vujanović i Korać; u Bije le Rudine (Bileće) doseljenici iz Krnje Jele (Grahovo) - Nikšić; Istok (Mahala Bajrama j) - Metohija, iz Bjelopavlića Vujadinovići, bratstvo u Cucama Vujadinovići, bratstvo u Cucama Vujadinovići ili Martinovići (Milići), bratstvo u Resni Vujadinovići, u Nikšiću Vuj adinovići, u Krivošijama (na Dragalju) Vujadinovići, u Petrovu Selu u Srbiji Vujak, Pašt rovići Vujaković, Paštrovići Vujanić, Zabrñe (Piva) Vujanović, Boguta i Donja Sela (Rijeka Cr ojevića). Potomci Sarapa; vidi: Sarap i Vukićević. Potomci Sarapa (Sarapovića), porijekl om iz Sarapovića (Sarajevo); u područje Rijeke Crnojevića, Dodošima, Drušićima i Vukmirovićim (Žabljak) na Skadarskom jezeru, Jankovići, Orijišta, a neki u Rijeci Crnojevića i kao: Donjak, porijeklom su iz Pipera, potomci Liješa (pretka Liješevića), jedni su Vujanović i kao: Mašanović, Petričević i Kovač u Ceklinu, odseljeni u Makedoniju kao: Marković. Iselje nih Vujanovića ima u Podgorici, Cetinju, Crmnici, Ulcinju i Berislavcima (Zeta), u Puli (Istra); i u Solunu (Grčka); Čevo (Cetinje); Nikšić; Boljanići (Pljevlja); Grahovo i Rubeža (Nikšić); Podgorica iz Šaranaca (Žabljak) i kao: Kretović Vujatić, Kuči Vujačić, ogra sanlekića, potomaka Hota, razgranati (vidi: Hot). Ovi Vujačići nastanjeni su u: Golubo vcima (Gošići) - Zeta, Ovtočić (Crmnica), Vraki (Fraki), Skadar; Ovtočić (Optoćić), Crmnica; in Do u selu Utrgu (crmnička Podgora); u Strugu drobnjačkom ogranak Gavrilovića iz gru pe Nikšić, ispod Trebjese (Nikšić), odakle je Stevan Vujačić (1789. god.) u Brda (Bjelopavlić ), poslije u Rovca, pa u Donju Moraču (Kolašin), zatim u Gornju Moraču (1792. god.) u selo Ljevišta. Njegovi sinovi (sa majkom Janjom) predju (1797. god.) u Strug. Od n jih su jedni u 303

Gajtanu i Leskovcu (južna Srbija) kao: Turović; kod Nikšića, grana Trebješana; od njih u S trugu (Žabljak) i u Rusiju, kod Kijeva (Ukrajina) i kao: Vujačić (Kutlača); Nikšićko Prekovo dje; Ulcinj 1689. i 1890. god.; Sutomore - Bar 1911. god.; Risan; Nikšić (varoš) potiču od Vuka, srodnika Vukalovića iz Bogojevog sela (Trebinje); Rokoče (Sladojev Do) - Cu ce i kao: Vujačić - Sladojević. Odatle jedni predju (1748. god.) u Grahovo (Nikšić) i srod nici iz područnih Ridjana (potomci Dragoša, unuka Panta Mrnjačevića, doseljenika iz Kuča) razmnože se na područje Grahova, u susjedne: Viluse, Dubočane, Ubla (Oputne Rudine), G oliju, na Vilusima: Subotić; Prijescima, Kamenom i Kutima, Herceg - Novi, u Kolašinu kao: Vujačić, Maočići i Ridjani, u Cucama kao: Stevović, Cvijetić (u Dobrom Polju) i Bijelić u Trnjinama (Cuce), u Nudolu (Grahovo): Antunović, Dragojević, u Grahovu i Banjanima : Daković, u Risnu: Popović, u Žljijebu (Boka Kotorska): Subotić i Vilusima, u Vrelima ( Priština), kod Nevesinja (Hercegovina): Cvijetić, Sladojević i Radović, u Zeti (Dragojev i potomci) i od njih u Vraki (Skadar), jedni u Grahovu (od 1830. god.): Jakšić, Ulog (Gacko) došli iz Nudola (Grahovo), a od Vujačića su u Kijevu (Ukrajina): Stevanović, u Rusiji: Miloradović, u Rudinama nikšićkim: Delibašić i Aćimović; u Ulog (Kalinovik) iz Nudola (Grahovo), Nikšić i u Selinu (Krstac golijski), Nikšić Vujačići, po najstarijem predanju su iz Hota. Iz Hota u Kuče a iz Kuča u Pipere. Tu su se razdvojili. Jedna grupa je pošla u Riñane kod Nikšića (Riñanski Vujačići). Od njih su neki živjeli u Trebjesu, a poslije u Usk cima i Morači. Svi ovi i sada drže staro prezime. Od njih je jedan dio pošao na Grahov o. Od njih su grahovski Dakovići, Bulajići, Vučetići, Jakšići i Cvijetići i golijski Luburići Perišići i banjski Delibašići i Čolakovići, gotački Stevanovići i nevesinjski Radovići. Od ov pe su Vujačići u Vrbici kod Bileće i Vujačići kod Konjica. Druga grupa je pošla u Crmnicu u selo Ovtočići - Podgor. Od njih su tamošnji Vujačići a od njih Šćepčevići - danas Stjepčevići ići. Od ovih crmničanskijeh Vujačića su Vujačići u Grblju i u Lješanskoj nahiji: Vukićevići, novići i Bojanići. Od ovijeh Sikmanovići u Ponorima i Aligrudići u Balabanima. Vujačića ima u Zeti, Golubovcima i Tošićima i od njih su Krstovici i Marasi. U njihovom susjedstv u živi albansko-arnautsko bratstvo Otovići-muslimani. Oni se svoje-roñakaju. Vujačići su s vi oduvijek slavili slavu Sv. Nikolu. Neki su iz raznih nužda promijenili slavu i prezime, ali svi znaju svoje staro prezime i slavu. Vujačića, koji se još tako preziva ju ima u: Nikšiću, Uskocima, Morači, Grahovu, Vrbici, Konjicu, Zeti, Grblju i Crmnici. Ima ih dosta raseljenih po Bosni i po Srbiji. Ima ih i u Baru i Ulcinju. Vujačići, bratstvo u Grahovu Vujaš, Cetinje Vujaši (Vujoševići), bratstvo u selu Mircu Vujašević, Dugi Do u Njegušima (Cetinje), ogranak Marićevića (Punoševića), pa se preselili na Mirac (Ceti nje), neki kao: Miraš; Cetinje; Fundina (Kuči), grana Drekalovića; Godijelji (Žabljak); Mataruge i Zvijezd (Pljevlja), starosjedioci Vujašković, Donja Kržanja (Kuči), ogranak N ikića; Mišići (Grbalj) u 16. v. doselili se kao: Ujašković iz Crmnice Vujin, Paštrovići Vujin vić, Herceg-Novi i područni Kuti, Djenovići, Lepetane i Kumbor; ranije i kao: Vojinović (Humski) vlastela i na području Banjana (Nikšić); Vujo Raičev poptomka Brajanova iz 1450 . god. (1580. god. i 1610. god. kao: Spahija) iz Vučitrna (Kosovo) i Ljubotinj (Ce tinje). Od sinova Vuja Vojinovića jesu: Lekić i Lalić u Komarnom i Trnovu (Crmnica); B rijeg u Rudinicama i Zabrdje (ranije Guja) - Piva. Oni su iz Foče. Jedni su se pre selili u Tudjinu (Valjevska Kolubara); Žlijeb (Boka Kotorska) 1) iz Konavala; 2) i z Korjenića (Trebinje), a tamo su iz Župe Nikšićke. Oni su ogranak Draškovića, ranije u Velj em Dubokom (Rovca). Potiču od plemena Nikšići Vujisić, potomci Bogićevi (od Vuja Dobrijeva Bogićeva) u Morači. Odatle su u Štitarici (Mojkovac), Vasojevićima i drugim mjestima; J asenica (Kuči) Vujić, Baošići, Herceg-Novi, 1690. god., porijeklom iz Stare Crne Gore, i u Meljinama, HercegNovi, i Orahovicama (Risan); Risan po majci; ogranak Grupkov ića u Bjelopavlićima Vujići (Mileševići), bratstvo u Didama Vujičić, Ninkovići (Žabljak), ogr tkovića, porijeklom iz Čeva (Cetinje). Od njih su se (1887. 304

god.) odselili u Dobrilovinu, Gojkoviće, Stevanovac, Prenćane (Mojkovac); Vraneši (Bij elo Polje), doselili se iz Kolašinskih Polja; Glavat (Grbalj) u 17. v.; Nikšić; Herceg -Novi; Rovca (Podgorica); Cetinje; iseljenici iz Pive u Tudjinu (Šumadijska Koluba ra); u Dolove (Grahovo), prispio Vujica iz Zaslapa (Dobra Bara), Cuce, a ondje i z Zagarača (Danilovgrad), a tamo iz Šobajića (Bjelopavlići). Od njih su u Grnčarevu (Trebi nje). Od nji su Zvicer nastanjeni pod Zvizdom (Cuce), od Vukala su Vujčina brata: Vukalović u Zupcima (Trebinje), a od Vučura: Vučurović u Zupcima (Trebinje), a od brata Ilije: Ilić u Krivošijama, od Miloša: Milošević u Dobroti i Riocu (Boka Kotorska), od njih ovih srodnika i: Vodovar navodno u Krivošijama; Zabrdje (Brijeg), Piva, došli iz Foče Vujica, Nikšić Vujko, predak bratstva Vujkovića - Dejana Vujković, Njeguši (Cetinje) u 16. v. doselili su se iz Gacka i kao: Dejan; Mataruge, Pljevlja, doselili se preko Tare; Lukovo (Nikšić); Berane; Deljani (Zatrijebač); Danilovgrad; Paštrovići Vujkovići (Deja ni), bratstvo u Vrbi Vujmanović, Nikšić Vujmen, Cetinje Vujmilović, Biskupić (Mojkovac), k asnije: Baletić Vujnović, ogranak Ucovića (u 17. v.) iz Konavala (Dubrovnik) naselili se u područje HercegNovog i u peraška naselja Vujović, ogranak Kaludjerovića i potomci G ojakovića, grana Mitrovića - Petrušinovića u Bjelopavlićima, a u Ublima Ćeklićkim (Cetinje) j su: Buronjić iz Buronja (Bjelopavlići); Pelinovo (Grbalj) iz Lješanskog područja; iz Nikšića odseljeni u Prerace (Bileća), pa jedni dalje po Hercegovini. Nesrodni sa ostalim Vujovićima na tom području. Jedni kasnije kao: Dokić i Prerad; Mojdež, Herceg-Novi, pori jeklom su od Bileće; Prčanj (Kotor); Bijela, Herceg-Novi, oni su iz Ćeklića (Cetinje), s rodni Petrovićima iz Bjelopavlića; Ćeklići (Cetinje), ranije Kumburović. Od njih su u Miku lićima (Cetinje) i Grbavcima (Zeta); Budva; ogranak Orlovića; Kotor, jedni su iz Pod gorice; Herceg-Novi; Dobra Voda (Bar); u Vraćenovićima (Nikšić) jesu iz Čeva (Cetinje) i S mijevljanima, Todorićima, po Hercegovini i dalje kao: Stevović i više drugih ogranaka; Gornja Dobrota (Kotor); hercegnovsko područje, porijeklom su iz Hercegovine; Nikšić i područne Kočane; ogranak Rsojevića, potomci Vuja Rsojeva (Bjelopavlića). Od njih su i o ni u Grand Čapu (Argentina); Matilni Gaj (Žabljak); Orja Luka i Slatina (Bjelopavlići) , potomci Djera Gojkova iz grupe Petruševića. Od njih su u Danilovgradu; Kopilje (Pi peri); Dobrska Župa (Cetinje), i kao: Dobrski ogranak Dobrilovića, doseljeni od Peći ( Metohija); Područje Rijeke Crnojevića; dolja sela ljubotinjska, Dodoši i Mužovići, zvani: Ljubotinjanin, porijeklom su od Vučitrna (Kosovo); Područje Nikšića, grana Trebješana; Luk ovića njive i kao: Tomić. Od njih su u Komarnu, Dupiu, Gluhom Dolu (Crmnica), a u po dručnim Limljanima i kao: Lalić, isto i u susjednim Tomićima, i oni su od Vučitrna, srod nici su sa Lekićima na Komarnom, kao i sa Vujovićima u Dodošima; Mojdež (Boka Kotorska) u 15. v. iz Banjana (Nikšić); Mikulići (Bjelice) - Cetinje. Od njih su na Cetinju; Jez era Ćeklićka, pa jedni su se preselili u područna Ubla i pripadaju tamošnjim Petrovićima; Lipa (Ljubotinj) - Rijeka Crnojevića, potomci Vuja Radojeva, ranije Dobrilović, pori jeklom su od Peći; Štitari (Podgorica) iz Kuča; iseljeni iz Drobnjaka u Glumač (Užička Požega . Vidi: Vukićević iz Drobnjaka u Glumač; Jablan i Pelev Brijeg (Bratonožići), srodni Veljići ma, Latinima i Removićima u Beranama, Ulotini i Andrijevici (Vasojevići); Vinicka (B erane); Vraćenovići, Kapavica, Vrbica (Nikšić), drugi, srodnici Kokotovića iz područnih Banj ana; Nikšić i okolina; u Kotoru u Zatrijebaču (Kuči) kao: Vukaj; Donji i Gornji Stoliv ( Kotor); ogranak Vojinovića, potomci Brajana koji (1450. god.) iz Vučitrna (Kosovo), stiže u Bratonožiće, pa od njega Vujo (1480. god.) sin Raičev (od Raičevog sina Djura jesu u Trnovu - Crmnica) u Šoćevu glavicu (Ljubotinj) - Rijeka Crnojevića, od ovih Vujovića su: Lalić u Limljanima - Crmnica i: Lekić u Komarnu (Crmnica); Zagarač (Danilovgrad) V ujovići, spahije iz bratstva Vujovića u Crmnici i u Riječkoj Nahiji Vujovići, bratstvo u Crmnici i u Riječkoj Nahiji Vujovići, negdašnji muslimani u Bjelicama Vujovići (Lalici) u Limaljanima, dio bratstva Vujovića 305

Vujovići (Petrovići), bratstvo na Ublu Vujovići (Tomovići), bratstvo u Aluzi na Ublu Vuj ovići, bratstvo u seocu Jovanovu Guvnu na Ublu Vujovići, bratstvo u Mikulićima Vujovići, bratstvo u Ožegovicama Vujovići, bratstvo u Markovini Vujovići (Radmanovići, Dubravljan i), bratstvo u Povrpolju Vujovići, bratstvo u Štitarima Vujovići, bratstvo na Danilovu Gradu Vujovići (Ubljani), na Cetinju Vujovići, bratstvo u Bjelopavlićima Vujovići (Popo vici), bratstvo u selu Lipi Vujotić, Duga (Bratonožići); u Piperima i kao: Dužan Vujošević, Ubli Ćeklićki (Cetinje) od Buronjića iz Buronja (Bjelopavlići); Jezera Ćeklićka i kao: Petro vić = Petropoljac. Od njih su u Cetinju, Prčanju i Savini (Boka Kotorska); Bjelice ( Cetinje); Cetinje, ogranak Drekalovića iz Kuča, od kojih su u Lješnici (Gornji Bihor), jedni u Piperima i Zeti; Kočane (Nikšić), a u Podgorici sa Momča (Kuči); Bar (1361. god.) preselili se u Grbalj; Budva; Buljarica (Paštrovići) 1836. god.; Kopilje (Piperi), ogranak Đurkovića iz grane Ljumovića; Momče (Kuči), ranije Otašević, od njih su u Gusinju; Gu inje (u 17. v.) i Gornja Ržanica porijeklom su iz Kuča kao i oni u Podgrad, Orahovo (Kuči) i Dajbabe (Zeta), jedni ogranak Đurñevića iz grupe Mrnjavčića; Ubli; Premići, Zagrad, omče, Kosor, Doljani, Fundina (Kuči), ogranak Drekalovića, od njih su u Rasovi, Zatonu i Grnčarevu (Bijelo Polje); iz Kuča u Istok (Guraj Mahala) - Metohija; Zagrad (uzeo ženino prezime) - Bijelo Polje; Darza (Ulcinj), jedni su iz Bjelopavlića, a drugi i z Kuča; Jošice, Herceg-Novi; Kotor, po majci; Berane; Podgorica; Bar; Njeguši (Cetinje ); Prčanj, Muo i Savina (Boka Kotorska), porijeklom su iz Ćeklića (Cetinje) Vujoševići, br atstvo u Malošinom Dolu Vujoševići (Petrovići), bratstvo na Ublu Vujoševići, bratstvo u Star im Kućištima Vujoševići (Ubljani), na Cetinju Vujoševići, ranije prezime bratstva Gazivoda V ujoševići, bratstvo u Malošinom Dolu Vujoševići (Petrovići), bratstvo na Ublu Vujoševići, bra vo u Starim Kućištima Vujoševići (Ubljani), na Cetinju Vujoševići, ranije prezime bratstva G azivoda Vujčić, Baošići, Herceg-Novi; Čevo (Cetinje) i u Godijeljima (Žabljak) Vujoševića Ozi e, vidi: Vladojević Vuk, Kotor Vuk (Vuko) Jovanov Bjeloš (ević), predak bratstva Jovan ovića - Bjeloševića Vukadinović, Dragomi Do u Ćeklićima (Cetinje), ranije: Stanišić (Aćimović : Dragomiljan u Kotoru; Cetinje; Podgorica; Danilovgrad; Zavala (Budva); jedni s u u Grblju iz Stare Crne Gore; Ledenice i Herceg-Novi; Komani (Podgorica), i kao : Bandić. Od njih su u Kosijerima (Cetinje), a drugi kod Mojkovca, neki u Kotoru, Cetinju, Nikšiću i Metohiji; Kurilo, Bistrica i Ponari (Zeta). Srodnici područnih Back ovića; Vasojevići iz grupe Novakovića; Brajovići i Kolašinovići (Bjelopavlići), doselili se i Dobretića, lješansko područje; kod Žabljaka, pod Durmitorom, potiču od Dedejića iz Čeva (Cet nje). Od njih su i kod Mojkovca Vukadinovići (Bandići), bratstvo u predjelu Bandićima Vukadinovići, staro bratstvo u Dragomi-dolu Vukazić, Bar i područno Sutomore i kao: Vu kezić (u 16. v.) doselili su se iz Zete Vukaj = Vujović, u Zatrijebaču (Kuči) Vukajlović, Riñani (Nikšić), porijeklom su iz Bjelopavlića, od njih su u Mirušima, uz Trebišnjicu i Bezñe (Nevesinje); Podi, Herceg-Novi. Doseljeni su iz Popova (Hercegovina), oko 1694. god., vidi: Vujičić; ogranak Lutovaca (Rovaca), naseljeni u Dapsiće (Berane); Azanja u Bihoru (Bijelo 306

Polje) Vukalić, Petrići i Šobajići (Bjelopavlići) 1740. god. Vukalović, Zupci (Trebinje) iz Š bajića (Bjelopavlići), potomci Vuka Brñanina. Porijeklom su iz Cuca (Cetinje). Od njih su u Riñanima (Nikšić); u Grahovu (Nikšić) kao: Milovići; u područnom Grahovu i Zubcima (Tre inje) potomci Vukole brata Vujice; u Nikšiću su od 1878. god., potomci vojvode Tripk a iz Zubaca (Trebinje); njihovi su srodnici u Potkomu (Dabarsko polje); iz Brsku ta (Bratonožići), predak Vuko, jedan od četiri brata, naselio se u Zagarač (Danilovgrad) . Njegovi potomci su se preselili u Krivošije 1800. god., gdje su se jedni prozval i Ilić. Od njih su u Bogutovom Selu (Zupcima), Trebinje, vidi: Vujičić; Đenovići kod Herce g-Novog Vukalovići, bratstvo u Zupcima u Hercegovini Vukam, Dolja (Gusinje) Vukanić, Vasojevići, grana Jolića, iz grupe Raketića (Lopoćana); Brce u Sutomoru (Bar) Vukanović, Kolašinović (Bjelopavlići); Piperi i u Zeti; Optočić (Ovtočić) - Crmnica i Momišići (Lješkopo lcinj 1890. god.; Cetinje Vukanović, preseljeni u područje Rijeke Crnojevića, jedni ka o: Vukmirović. Od njih su i u Podgoru, Utrgu (Crmnica), Baru i Doljanima (Otočac), n eki kao: Pešković; Dračevica i Kuti (Podgorica); Kotor; Ulcinj 1890. god. Vukanovići, br atstvo u Piperima Vukanović (Petanović), bratstvo i dio sela u Ovtočiću Vukas, Bukovice i Kukavice (Pljevlja) Vukasović, Cuce (Cetinje); Budva, doseljeni iz Lipca; Vranov ići (Grbalj), ovi su iz Stare Crne Gore; Orahovica (Risan) u 15. v. doselili se iz Golije (Nikšić), ranije: Šulović; Ljuta, Rastov Do (Orahovac) i Stepen (Kotor); Žljijeb, Herceg-Novi (oko 1695. god.) doselili se iz Popova (Hercegovina); Perast (Boka K otorska), prešli iz Ubala (Risan) u Herceg-Novi; porijeklom su iz Stare Crne Gore; Orahovice (Kotor) potomci Žlobića iz Golije (Nikšić); hercegnovsko područje: Topla, Herce g-Novi i Đenovići, Kruševice, Baošići, Orahovica i Bijela; u Morači (Kolašin) ogranak Rakočev ukasovići, bratstvo u Cucama Vukašević, Perast i okolina, starosjedioci; Herceg-Novi i područne Kruševice; Orahovica (Risan), odatle su jedni prešli u Vranovo (Grbalj); Gañi (Rijeka Crnojevića); Vranjina i Pranjani, uz Skadarsko jezero i susjedno Dujevo; P odgorica; Mali Borič (Vraka) - Skadar i kao: Maljaj Vukašinović, u Njegušima (1593.god.) i kao: Dobrijević u Čevu (1690. god.) - Cetinje, a u Cuce 1549. god.; Muo (Kotor), iz Cuca (Cetinje); Ljuta (Kotor); Orahovica (Risan) u 16. v. doselili se iz Kuča; Kotor, Mul (Grbalj), svi su iz Stare Crne Gore; Lepetane (Tivat); Bjelice (Cetin je). Od njih su u Dobroti (Kotor), vidi: Lučić - Vukašević; Podgorica; Paštrovići; Bijelo Po lje (grad) 1470. god.; Mrke (Piperi). Od njih su u Lajkovićima (Zeta); ogranak Rak etića = Rajevića, ogranak Bakića, grana Novakovića - Vasojevića; Kosovi Lug (Bjelopavlići). Od njih su odseljeni i u Krstac (Donje Dragačevo) - Srbija; iseljeni iz Vraneši (Bij elo Polje) u Srbiji; Mataruge, Zvijezd, Kričak i Orahovica (Pljevlja); Velje Selo i Ljuta (Orahovica), Kotor; Komani, grana Radulovića; Sopot (Šumadija), iz Crne Gore Vukašinović, rod u Mulu (Boka) Vukašić, Kotor, po nahočetu Vukac Popović, predak bratstva P opovića - Kašćelana Vukac Strainjić, predak bratstva Kustudija i Božovića Vukdelić, ranije Jo ić = Đurišić, Berane (1893. god.) srodni: Vukanić, Ugrenić i Martinović u Vasojevićima Vukela usinje, sišli iz Klimenata Vukelić, Herceg-Novi u 16. v.; Bjelopavlići, iselili se Vuk ezić, vidi: Vukazić Vukelj, kod Rožaja, postupno se doseljavali iz Vuklji (Albanija) V ukeljić, na Glavi Zete (Bjelopavlići), ogranak Đuretića, grana Brajovića, od njih su i kod Čačka (Srbija) 307

Vuki, Srna Gora, kod Štoja (Ulcinj) Vukin, a, Ulcinj Vukić, Vorsko Selo, Dobrska Župa i Popratnica (Rijeka Crnojevića), grana Dobrilovića, koji su se doselili od Peći (Meto hija); Krnjice (Primorska Krajina), potomci Vuka oko 1750. god.; Igalo, Herceg-N ovi, po nahočetu; Ubla i Kuti, Herceg-Novi; Stažilko (Piva); Karuč (Crmnica) 1521. god .; Cetinje; Budimlja (Berane) 1485. god. ogranak Račića (Novakovića). Od njih su u Krn jicama, Krutama i Leskovcu (Ulcinj); Mojkovac i područna Polja, ogranak Dabetića iz Sutivana (Bijelo Polje); Orahovica (Bijelo Polje); Nikšić Vukić selo Krnjice u Crmnici Vukićević, Cerovo - Pješivci, matično, Bogdanovi potomci. Od njih su neki odseljeni u D ragotine (Pula), drugi u Straševinu (Nikšić), a u Uble (Krivošije) 1680. god. i odatle j edni u Krupinac, Sasoviće i Baošiće (Boka Kotorska) oko 1760. god. u Svetiće - Kragujeva c i druga mjesta; Budva i kao: Vukičević; peraška naselja (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Dobro Selo (Cetinje); Ubli, Herceg-Novi. Oni su od Sasovića nevesinjskih, doselili su se oko 1692. god., srodnici Ivovića i Vukovića; Perast i Herceg-Novi; Perast (Boka Kotorska); Šćepetići (Lješkopolje), srodni Vuksanovićima i Vujačići a u Crmnici; iz Crne Gore odseljeni u Oparić (Šumadija), područje Gledećkih planina; Krš i Šljivansko (Žabljak), ranije: Šljivančanin, iz grupe Novljana, grana Zlatnopojasevića. Od njih su neki prešli u Otanju i Glumač (Užička Požega) i kao: Vukićević i drugi, zvani Drobnj k; Drugi su iseljeni polovinom 18. v. iz Bjelopavlića i nastanjeni u Guberevci, Do njoj Jarušici, Lukanju i Svetliću (Šumadija); u Andrijevici (Vasojevići); neki su iselje ni iz Kolašina i nastanjeni u Alugama (Gruža Kragujevačka); Ubli (Risan); Vasojevići: 1) grana Raketića - Lopoćana; 2) grana Mijanovića; u Vranjini na Skadarskom jezeru; Bogu tu i Prekornici, područje Cetinja, i u Budvi, pripadaju Sarapima, doseljenim iz Sa rapovića (Sarajevo); Duboki Do u Đinovićima, sa Kosijera (Cetinje); jedni su se presel ili u Lastvu (Tivat) Vukićevići, bratstvo u Cerovu Vukićevići (Pravilovići), bratstvo u Ub licama Vukićevići, bratstvo u Šćepetićima Vukićevići iz Ljubotinja - Riječka Nahija, selo Bog ; nekada su nosili prezime Sarap Vukičević, Kotor; u Budvi i kao: Vukićević Vukla, i, u okolini Rožaja, doseljenici iz Vukli, sjeverna Albanija Vukmanovići, bratstvo u selu Utrgu Vukmarković, Gornji Šestani (Dedići) i Pinčići (Primorska krajina) Vukmilović, Kulizić (Mojkovac) Vukmirović, Paštrovići 1592. god.; u području Rijeke Crnojevića i od njih u Ze ti iseljeni, kao: Vukmirović = Dragojević; Vukmirović, Kraljević i Ukmanović (odseljeni u Liku i kao: Vukmirović); Doljani (Otočac) - Lika, predak Liješevića iz Pipera, doselio s e u Bobiju, pa se od njega namnožili Vukmirovići i drugi, kao Donjaci u riječkom kraju (Ceklin); Nikšić; Crkvice (Nikšić) ogranak Popovića sa Kuta (Kučevo) - Cetinje; u Drobnjaci ma Vuko Bandić, predak Bandića Vukobrat, Mojkovac Vukov, Paštrovići; Boka Kotorska dosel jeni su iz Hercegovine; Nikšić Vuković, Vasojevići: Vuković = Vešović (šire: Popović - Raketi ević), Vuković = Babović; Vuković = Pečenjac, Vuković = Mijomanović, Vuković = Stojanović; u ima, doseljenici sa Biora (Bihora) - Bijelo Polje; u Velici i kao: Manjić koji su iz grupe Novakovića; u Banjanima (Nikšić) 1465. god. i kao: Vuković = Banjanin; u Podgor ici su kao: Vuković = Podgoričanin, ranije: Đurić, potom u Rijeci Crnojevića, Cetinju i u Italiji, kasnije kao: Vechie ili Vetula; jedni su još u 12. v. sišli u Krstac i Čelni Do (Paštrovići). Još nije istraženo kako se i gdje razgranala ova izuzetno značajna porodi ca u razvoju kulture naših naroda; Cuce (Cetinje) u 1537. god., ogranak Radulovića. Od njih su neki odseljeni u Riñane (Nikšić), pa jedni (1904. god.) u Pasjače (Toplica), a odatle neki u Ratkovo (Bačka), a iz Riñana u Vrbas (Bačka). Jedni u Cucama su ograna k Krivokapića; Njeguši, Cetinje u 16. v.; Cetinje; Buljarica (Paštrovići), i Petrovac na Moru; ogranak Bulatovića, jedni su se naselili u okolinu Prijepolja i područnog Bro dareva, a drugi u Konjarnik (južna Srbija); Veliko 308

Duboko (Rovca); Nikšićko Prekovoñe; ogranak Baćovića iz Banjana (Nikšić), preselili se u Meku Grudu (Bileća); Podgorica 1465. god.; u Kotoru 1594. god. i u Njegušima (Cetinje); C eklin (Rijeka Crnojevića), ranije Vuličević; u Zetu prešli iz Lješkopolja; u Pivu došao je p redak iz Čeva (Cetinje), od kojih su Miletić u Bosni, Pivljanin u Pljevljima, Neimar ević u Hercegovini, Šimun u Mratinju (Piva), Pantović u Brijegu, Mratinju i Crkvicama (Piva); od Nikšića u Štedimu (Nikšić) kao: Lazarević i Vuković, od kojih su kod Valjeva (Srbi a); pod Ranjevom glavicom (Pelin Do) Broćenac nikšićki; Breze (Liješnja) - Rovca, i kao: Vuković - Jovanović, doseljenici iz Liješnja (Lješnjani) u 16. v. preselili se u Vojniće na Čevu (Cetinje); ogranak Andrića = Kankaraša u Predišima (Bjelice); u Bjelopavlićima i k ao: Kaluñerović; Ogranak Dedića u Šestanima (Primorska krajina), porijeklom iz Škrelja (Al banija); Deljani u Zatrijebaču (Kuči); Dobrilovina, Polja i Štitarice (Mojkovac), jedn i su potomci popa Vuka, a drugi od nekog drugog Vuka; iz Banjana, srodnici Ivovića , sišli u Boku i kao: Vukićević; Gluhi Do (Crmnica); Gradjani (Rijeka Crnojevića), i kao : Lipovac, porijeklom su od Prizrena; grana Lazarevića i kao: Djurović u Piperima, p orijeklom su iz Lutova (Bratonožići); iz Pješivaca (1840. god.) odselili su se u Ulcin j; Kotor; Strp (Risan); Petrušinovići (Bjelopavlići), oni su ogranak Radmanovića iz Grab a (Zagarač); Pažići (Bjelopavlići), grana Petrušinovića, potomci kaludjera Gojka; ogranak Jo vanovića, iz grupe Pavkovića. Oni su u Slatini, Vučici, Tarašu, Glavici Pavkovića u Bjelop avlićima, Umčarima Gročanskim i Kančarima (Šumadija); Bistrica (Bijelo Polje); izmedju Zat ona i Crnče (Bijelo Polje) iz Liješnje (Rovca); Bijela, Žljeb, Kuti i Ubli (Boka Kotor ska), porijeklom su od Nevesinja, srodni sa Ivovićima; iz Zlatnog skupa (Kolašin), o dselili su se u Bajčetine - Gruža Kragujevačka; Nikšić, iz Šobajića (Bjelopavlići); Kubasi (G lj); Zaostrog (Berane), doseljenici iz Bratonožića, označavani i kao: Bisminac; iz Gra djana (Rijeka Crnojevića), preselili se u Lisinju (brdo), pa u Dobru Vodu (Vukovići) i Kostanje (Bar); iz Biora (Bihora), Bijelo Polje preselili se u Peovce (Andrij evica); potomci Šarenaca (Vlastelinovića), jedno vrijeme u Morači, pa nastavili u Kolaši nska Polja i Boljaniće, Jugovo, Bušnje, Potpeć, Gotovuše, Đule, Meštrovac i Maoče, pljevaljsk područje; iz Pive su se preselili u Borovac (Žabljak); Malinska (Žabljak), iz Pive; o granak Grbovića, grana Novljana; grana Maleševića u Drobnjacima; u Pivi, jedni su ogra nak Blečića, a drugi porijeklom iz Čeva (Cetinje), i po doseljeniku nose prezime; iz p odručja rijeke Tare preselili su se u Gružu Kragujevačku, pa su jedni Radovanović; Trešnje vik u Lepenici (Šumadija), doselili su se iz Crne Gore 1878. god.; Bijela (Šavnik), iz Rovaca (Podgorica), a u područnoj Bukovici su grana Milutinovića, potomaka Novlja na, vidi: Hranić - Kosača; u Matičnom Gaju (Žabljak) sa nadimkom Morika oni su od Vuka M ilutinovića, polovinom 17.v.; Borovac (Žabljak), oni su iz Pive; Morača, i kao: Moljev ić, iz Drobnjaka; Morača, doseljenici iz Podgorice; Marulji, Dobra Sela (Žabljak) star osjedioci, a u područnom Matičnom Gaju su ogranak Dobrilovića; Liješnje i Velje Duboko ( Rovca); Pljevlja 1859. god.; Bijelo Polje i područno Pavino Polje i Tomaševo; iz Rov aca preselili se u Crnču (Bijelo Polje); Ivanje u Bihoru (Bijelo Polje); Štitarice ( Mojkovac), a u područna Gornja Polja ogranak Dedejića, porijeklom iz Čeva (Cetinje), r anije: Raosavljević; Bušnja i Stožer (Pljevlja). Oni su iz Morače doseljenici, jedni su Ljubenković, drugi Lapović i treći Đaković; Zukve (Šavnik), porijeklom su iz Pive; Brazilovi na (Šumadijska Kolubara), doselili su se iz Pive; Gradina (Kuči); drugi odoše u Radulj e i kao: Milošević, a treći Vuković = Vukević; Zaostro (Berane), potiču iz Kuča; Rogače (Neve je) došli iz Broćanca (Nikšić), a tamo iz Broćanca grahovskog; kao: Malonšić u Podgorici 1492 god.; u Cucama (Cetinje) grana Bajkovića; Kotur (Paštrovići), ogranak Riježevića (Reževića), starinci; Ulcinj; Dobrota (Kotor); u Morači iz Hercegovine; Kotor, porijeklom su i z Šapca, naseljeni iz Stare Crne Gore; Bijela (Boka Kotorska) 1693. god., doselili su se iz Korjenića (Trebinje); iz Gacka (Hercegovina) 1693. god. doselili su se u Sasoviće, HercegNovi, pa odatle u područnu Savinu i Kruševice; Muo (Kotor) iz Stare C rne Gore; Ubli, HercegNovi, i odatle u područne Kuti i Žljijeb; grana Bojanića iz Kriv ošija, sišli u Bijelu, Herceg-Novi; Baošići, Lepetane i Trebesin (Boka Kotorska), doseli li se iz Ubala (Gacko), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Kameno, Herceg-Novi; M ul (Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore; Naležići (Grbalj) 1614. god.; Kameno, He rceg-Novi (1692. god.) doselili se iz Podgorice; Muo (Kotor); Muo; Sutomore (Bar ) 1900. god.; u durmitorskom području su: Šaranac, ranije: Vlastelinović, od njih su j edni: Vuković=Šarenac, Šaranac i Bojović u Šarancima; u području Drobnjaka; Hercegovačka 309

vlastela i sa teritorije Banjana i Pive; U Dobrim Selima (Drobnjak) doseljenici iz Bijele (Boka Kotorska); Vuković=Podgoričanin, ranije u Gorici (Starčevo) uz Skadars ko blato, vidi: Vuković, ranije Đurić. Vukovići, bratstvo u Bjelopavlićima Vukovići, rod u D robnjacima Vukovići, grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu Vukovići (Andrici), bratst vo u selu Andrićima Vukovići (Krivokapici), bratstvo u CucamaVukovići u Reževicima, Paštro vići Vukovići iz Pive (Mratinje, Pišče, Zagrañe, Papratište, Šćepan Polje), doselili sa Čeva ne Gore, matica Mratinje Vukojević, kod Mojkovca. Doselili su se iz Tušine (Žabljak), a porijeklom su iz Banjana (Nikšić). Najbliži su područnim Đurišićima; u Ljuškopolju (Podgori Vukojičić, Lješkopolje 1526. god.; Kotor; Priboj, Prijepolje i Trešnjevak (Lepenac) u S rbiji, doselili su se iz Crne Gore; Riñani (Nikšić). Od njih su neki u područnom Grahovu , pa u Kisini u Tulima (Trebinje), i područnim Kurajicama, ovi kao: Todović; Židovići, Z amršten, Krnjača, Grevo, Milunići i odatle produžili u jugovo_pljevaljski kraj, pa jedni u sjenički kraj, a drugi na Glasinac (Romanija), dok su u susjednom Sokolcu od Ko lašina Vukomirović, Riñani (Nikšić) 1438. god.; Kod Rijeke Crnojevića, srodni su im područni raljevići; Paštrović u Bečićima Vukorepović, i kao: Biljurić, Kuči i susjedne Kupusine i Brsk Vukosavić, Ježevići i peraška naselja (Boka Kotorska) Vukosavljević, Kuči, grana Drekalovića; Seljani (Piva), ogranak Blečića, grana Branilovića; Kuti i Žljijeb, Herceg-Novi 1687. go d.; Grahovo (Nikšić); Iz Tmušića (Mojkovac), srodnici Veselinovića, preselili se u Tmušiće (M leševa), ogranak Tmušića; Bijelo Polje Vukosavljevići iz Pive (Seljani), starosjedioci V ukosavović, Bajice (Cetinje); Limljani (Crmnica), ogranak Đurovića, porijeklom iz Pipe ra; u područnim Sotonićima i Potpratnici su posebni Vukosavovići, bratstvo u Limljanim a Vukosavovići (Mitrovići), bratstvo u Sotonićima Vukosavovići (Proročice), bratstvo u Vuc em Dolu Vukosavovići (Tomaševići), dio bratstva Martinovića u bajičkom Donjem Selu Vukosal ić, Cuce i Gornji Mirac (Cetinje); Dapsići i Mačeta (Mašte), Berane i kao: Vukosaljić 1485 . god.; u Paniku (Banjani), Nikšić 1543. god. Vukosanović, Krnja Jela u Gornjoj Morači ( Kolašin) Vukoslavić, i kao: Drekalović, Kuči Vukoslavčević, iz Ceklina preseljeni u Dupilo i Papratnicu (Crmnica) Vukoslavčevići, bratstvo u Papratnici Vukota, Perast (Boka Kot orska), doselili se iz Stare Crne Gore; Budva 1777. god.; Pañtrovići Vukotić, u Piperi ma: 1) srodnici Lazarevića, 2) potomci Baće, 3) doseljenici iz Lutova (Bratonožići), gra na Mandića; Ćeklići (Cetinje), ogranak Proročića; Komani, grana Mandića; Kotor u 15. v.; Kru se (Lješkopolje) 1494. god.; Rijeka Crnojevića i kao: Vukotić - Širočanin, porijeklom iz Šir oke (Primorska Krajina); Ravni Šušlijac (Gatačka sela), iz Crne Gore, kasnije kao: Heb ib; Medanići (Gacko) iz Cernice i kao: Hebić, porijeklom iz Kčeva (Čeva), Cetinje; u Paštr ovićima 1488. god.; Kruse (Podgorica) 1494. god.; Piper (Kotor) 1442. god.; Čevo (Ce tinje), označeni kao: Tatar i Kešić, od njih su u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); Čevo i kao: Čobanović. Od njih su u Gostilju (Zeta), a od ovih u Dodošima (Podgorica); Prijevor ( Budva); Maine (Budva) i Novoselje (Paštrovići), od Jovanovića iz Bjeloša (Cetinje) i kao : Šoljaga; Paštrovići, doseljeni iz Čeva (Cetinje); Petrovac na Moru iz Novoselje i kao: Šoljaga (Paštrović), jedni su ogranak Milića (Bjelice) iz Bjelica (Cetinje); kod Nikšića; K ošljun (Budva); Ljuta (Donja Orahovica), Kljavić (Gornja Orahovica), Kotor, starinom iz Čeva (Cetinje); Grbovići (Tivat), i odatle u Kotor, porijeklom su iz Stare Crne Gore; Njeguši (Cetinje), i kao: Vučetić preselili se u Lastvu Grbaljsku; u Pivi ograna k Blagojevića; Sutvara (Tivat), jesu iz Čeva (Cetinje); Cetinje; Ratešić (Grbalj) u 15. v. 310

iz Zagarača (Danilovgrad); vidi: Aleksić u Raškovićima; Prijevor (Grbalj), iz Njeguša (Cet inje); Ljuta (Kotor); Zupci (Bar); Krnjice (Primorska krajina), porijeklom iz Pe leva Brijega (Bratonožići); Grahovo (Nikšić), oni su iz Boke Kotorske. Od njih su u Rubeži ma (Nikšić); Bezjova (Kuči), ranije Drakulović, od kojih su kod Gusinja i u Gornjoj Ržanic i (Andrijevica); Rovca (Podgorica), prešli u susjedno Lutovo; iz Grahova (Nikšić) u 15 . v. preselili se u Drobnjake; iseljeni iz Podgorice u Rusiju kao: Ivanović; Raklj e (Bijelo Polje), ranije Ćosa (Ćorac) iz Zatona (Bijelo Polje); kod Gusinja ogranak Drakulovića; vidi: Bečić Vukotić, rod u Paštrovićima (Boka) Vukotići (Bandici), bratstvo u pr djelu Bandicima Vukotići, bratstvo u Dodošima, Ceklin, Riječka Nahija (Cetinje) Vukotići , bratstvo u Kčevu Vukotići, bratstvo u Boki Vukotići ogranak Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u Plavu. Predak im je Vukota. Vukosavić, Kot or i područne Orahovice i Kostanjica Vukosavljević, Berane 1870. god.; Herceg-Novi; Herceg-Novi, po nahočetu Vukosavović, Bioče (Kuči), ogranak Ilikovića - Drekalovića. Od njih su u Podgorici Vuksageljić, Grude (Tuzi), preci nekih bratstava u Grudima Vukosal ević, Lastva (Tivat) Vukosalić, Banjani (Nikšić) i Njeguši (Cetinje) u 16. v.; Bogdašić (Grba j) 1547. god. Vukotin, Paštrovići Vukočević, u Njegušima (Cetinje) 1599. god. Vukoš, Kotor, po majci Vukošić, krtolska naselja u 16. v.; Podgorica; Vojno Selo (Plav) Vuksalekić, Zeta (u 17. v.) iz Hota, kasnije: Vujačić, Gošić = Krstović, Mojanović i Maraš Vuksaletović, anak Hota kod Tuzi Vuksaljević, Kotor i kao: Kuksaljović Vuksan, Herceg-Novi Vuksan, nov, Njeguši (Cetinje) u 16. v.; Cetinje, ovi su iz Like; Herceg-Novi; Kuti, Herc eg-Novi, ogranak Kraljevića iz Lovreča (Klobuk); Paštrovići; Štoj (Ulcinj) Vuksanović, Rateši (Tivat) 16. v.; ogranak Maraša iz Mirca (Cetinje); Bratešić (Tivat); Donja Lastva (Tiv at); Kotor i područni Zalaz; Tivat; Risan; Herceg-Novi, po majci; Herceg-Novi; Kut i, Herceg-Novi, jedni su iz Tvrdoša (Hercegovina), ranije kao: Cuović; u Kučima: 1) Ko sor, grana Drekalovića i u Bioču i kao: Vukoslavić; 2) Donje Stravče, Ubla i Veruša, ogran ak Lazovića; 3) ogranak Ilikovića - Drekalovića. Jedni su se preselili (1888. god.) u Ulcinj; iz Morače odseljeni u Vranješe (Bijelo Polje) i neki dalje u Metohiju; Donja Morača, od njih su: Milutinović u Jugovićima (Župa Nikšićka); Rovca; Nikšić (u 16. v.) i u p učnoj Pragi; u Drobnjacima; Lepenac (Mojkovac); Andrijevica; Paštrovići, ranije: Buksa nović; Sutomore (Bar) u 16. v. prešli iz Crmnice, ranije Ukanović; iz Bjelopavlića su se odselili (1878. god.) u Badnjevac (Lepenica), od Brajovića kasnije: Tomičić; u Bjelop avlićima: 1) ogranak Brajovića 2) Glavica Spasojevića, ogranak Djuričkovića iz Zagarača 3) s elo Mrdjani, ranije Odžić. Od njih su se odselili u Samokov (Rusija); Zaton (Bijelo Polje) u Ćeklićima (Cetinje) grana Radojevića iz grupe Marojevića; Nikšić 1554. god.; Gornja Jela, Kolašin, ogranak Rakočevića, u Trebinje (Cetinje) i kao: Usanović, preci iz Piper a (Crna Gora); Rijeka Crnojevića područni Ulići i Markov Do, porijeklom su iz Pipera. Od njih su u Vraki (Skadar) i Zeti kao: Lajković; Bajice (Cetinje), porijeklom su iz Čaradja (Gacko); Lješansko područje, srodni su područnim Bojanićima i Vukićevićima; Podgor ca; Bar; u Vasojevićima: grana Kovačevića i ogranak Prokića iz grupe Dabetića; Zagarač (Dani lovgrad) Vuksanovići, bratstvo u Bjelicama Vuksanovići sa Jovetićima, bratstvo u Vojko vićima Vuksanovići, bratstvo sa Bioča Vuksanovići, bratstvo u Ćepetićima Vuksanovići, bratstv u Trnovu 311

Vuksanovići, grana bratstva Vuletića u Gluhom Dolu Vuksanovići (Đuričkovići), bratstvo u Đuri vićima Vuksanovići (Đukanovići), bratstvo u Ceklinu Vuksetić, Mandići (Bjelopavlići), oni su d Lužana. Odatle su se iselili 1730. god. Vukčev, Šumer (Kolarovgrad) - Bugarska i kao : Banić, pripadaju grupi Vukčevića iz Lješanskog područja Vukčević, Draškovina (Draževina), L i, porijeklom su iz Vučitrna. Jedno vrijeme u Lješu (Albanija), pa (sredinom 15. v.) doselili se u Lješkopolje (Podgorica). Od njih su u Boriču Starom (Vrak), Zeti i Po dgorici. U okviru bratstva pojedini su potpisivali i imenom uži ogranak, pripisujući ga uz glavno prezime. Iseljenih Vukčevića ima u Šumeru (Kolarovgrad), Bugarska, kao: Vukčev, ranije: Banić, vidi: Vukčev. Rekaš - oblast Temišvara; kod Trstenika (Srbija); kod Dervente (Bosna); u Lici (Hrvatska); Uskoci i Senj (Dalmacija); Njegušima (Cetinj e) 1443. god.; Bjelice (Mikulići) - Cetinje, grana Milića; Zalazi u Njegušima (Cetinje ), ranije: Hrsović 1437. god.; Gluhi Do (Crmnica), ogranak Ukčevića; Piperi; Lješnjani V ukčevići su se nastanili u i Grbavcima, pa u Mataguču (Zeta); Podgorica; Žabljak na Skad arskom jezeru; Ulcinj i odatle otišli u Djakovicu; Dečani (Metohija); Beograd i Zemu n, odatle u Rusiji; Vrak (Skadar) i kao: Vrsnić, Mali Borič i kao: Malaj, a u Boriču s tarom kao: Maljaj; Budva kao: Buronja = Vukčević; Dubrava i Golubovci (Zeta); Dobra Voda i Darza (Bar); Kosijeri (Cetinje); Vojinovići (Grbalj); Kotor i područni Zalaz; u Kotoru iz Zete Vukčevići, bratstvo u Veljem Zalazu Vukčevići, bratstvo u Lješanskoj Nah iji Vukčevići, bratstvo u Lješkopolju Vukčevići, bratstvo u Mikulićima Vukčevići, ogranak bra va Milića u Resni Vukčevići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Vukčić, srpska vlastela (u 15. v.) sa sjedištem u Pivi i kao: Kosača i Novom (Boka); Drobnjak 1451. god.; Ba r (1442. god.) i iz Primorske krajine dalje u Nikšić; u Zeti 1441. god. Vučković, u Grba lj su se doselili iz Stare Crne Gore Vukšarović, Peluzice (Kotor) Vukšin, lješansko podr učje u 15. v. Vukšić, Sutvara (9 - 14. v.) i Nalježići (Grbalj), u Zeti vlastela; Tivtu; R iječani (Banjani) - Nikšić (1423. god.) iselili se u Drobnjake i kao: Ridjanin; Sutomo re i Sušanj (Bar); Bjelopavlići, grana Bubića; Kotor i područne Dračevice; Paštrovići; Škalja (Kotor) Vukšorović, Kotor Vukšurović, Cetinje Vulaj, srodnici Beriša i Vuksagelića u Grudima (Tuzi) Vulanić, u Gornjem Mircu (Cetinje) Vulanović, u Bjelopavlićima, ogranak Lalevića iz Zagarača, a u Vinićima iz Crmnice; Nikšić i područni Izrinići i jedni odatle odlaze na D onji Busak u Nikšićkim Trepčama, porijeklom iz Čeva (Cetinje) i kao: Marković; Zagorak (Do nji Pješivci), potomci Vukosava Bogdanova Vulanovići, bratstvo u Zagorju Vulaš, i, i k ao: Mitarac Čevo (Kčevo), Cetinje Vulaši, bratstvo u seocu Prvetama Vulašević, Paštrovići Vul Kotor iz Crne Gore Vulević, Burtovi i Lajkovci (Zeta). Potiču iz Mrka (Piperi), a u područnim Grudama su iz Grude (Stara Crna Gora). Od njih su u Skadru, srodnici Dj akovića, Stanovića i Čulića; Vasojevići, grana Rajevića (Laketića) i kao: Stojaković; Ogranak kelića u Lazaricama (Kuči). Od njih su u Gusinju 1913. god.; u Drazi (Ulcinj), 1878. god.; grana Dučića iz Kuča, jedni su se preselili u Ilok, uz Dunav i u Madjarsku; Pod gorica; Krtole (Grbalj) Vulezić, Sustaši (Bar) 16. v. iz Kuča. Od njih su u Carigradu; u Darzi (Bar), porijeklom su iz Stare Crne Gore 312

Vuleković, Boljevići (Crmnica), od njih su u Mačagaju (Grand Čako) u Argentini Vulekovići, bratstvo u Boljevićima Vuleta, Piva, doselili su se iz Tuzle, preko Zatarja; Nikšić V uletin, Paštrovići Vuletić, ogranak Jovanovića, iz Pješivaca, prešli u Kujavu (Bjelopavlići). Od njih su: Ivanović u južnoj Srbiji; Nikšić; Pobori (Budva), iz Stare Crne Gore; iz Her ceg-Novog odseljeni u Mijoniće (Trebinje); Cetinje; Paštrovići; a tamo iz Kešeljeva (Gru de), Tuzi; Baošići, Herceg-Novi; Podgorica, doselili su se iz Zete; Bare (Baruštica) Kragujevačka, iz Baruštice sa područja Pipera; Piperi, grana Ljumovića - Djurovića. Jedni su se preselili u Golubovce i Ponare (Zeta), i od njih su u Žabljaku (Skadarsko j ezero), gdje su jedni i iz Mataguža; Burgović, Golubovci i Mataguži (Zeta). Doselili s u se iz Prifti Grida (Skadar), porijeklom su iz Perkova Dola (Velestovo), Cetinj e; Komani, grana Radulovića; Limljani, Mudžnja i Gluhi Do (Crmnica), porijeklom su i z Zete; Dupilo (Crmnica), porijeklom su iz Vasojevića; Grab u Cucama (Cetinje), zv ani: Grabljanin. Oni su potomci Miždraga, ka, srodnici Bajkovića. Od njih su u Oraho vici (Risan), a drugi su se preselili u toplički kraj (južna Srbija); ogranak Vulovića , od Cetinja, preselili se u Pavino Polje (Bijelo Polje), pa u Novi Pazar; Kuliz ići (Mojkovac); Gornje Polimlje; Laćan kod Veljeg Ostosa (Primorska krajina) Vuletići, bratstvo u Gluhom Dolu Vuletići, bratstvo u Dupilu Vuletići, bratstvo u Limljanima Vuletići (Grabljani), bratstvo u Veljim Cucama Vuletići, rod u Orahovcu, u Boki Vule tići, rod u Srbiji Vuletići (Jovanovići), u Bjelicama Vulešević, Paštrovići Vulikić, i kao: V ogranak Djurovića u Piperima; u Vasojevićima grana Dabetića Vulikići iz Rijeke Piperske Vulin, ranije: Vulinović, Kuti, Herceg-Novi (1692. god.) i područni Baošići, gdje su se doselili iz Korjenića (Trebinje); Buljarica (Paštrovići) u 17. v. Vulinić , Vasojevići, o granak Dabetića Vulinović, vidi: Vulić Vulić, Nova Župa, Jugovići i Vinići (Bjelopavlići) u 1 v. porijeklom su iz Crmnice. Od njih su u Jugovićima (Župa Nikšićka), na Cetinju, u Kuja vi, Danilovgrad, i kao: Djurić; u Pipere doseljeni iz Pješivaca; Nikšić; Bratonožići; Kolašin Berane 1897. god.; Vasojevići, zvani Katanić, iz grupe Kovačevića; Kuči, iseljeni u Ulcin j 1890. god.; Dabezići (Bar); jedni u Nikšiću su iz Popova polja ( Hercegovina ), drug i kao: Šćepanović - Vulić iz Mokrog (Šavnik) Vulićević, Lješansko područje; Gornji Ceklin, po Krstića Ljiješevića; Limljani (Crmnica), odakle su se jedni odselili u Ulcinj i područn u Braticu; a iz Dupila u Gluhog Dola prešli su u Djuroviće (Buljarica) - Paštrovići i Prča nj; Kotor Vulićevići, bratstvo u Ćepetićima Vulićevići (Ulićevići), bratstvo u Brčelima Vulić ićevići), bratstvo u Dupilu Vuličević, Kosovi Lug (Bjelopavlići), ogranak Grupkovića; Ceklin (Rijeka Crnojevića), kasnije: Vuković i Ražnjatović, porijeklom su ispod Klime u Klimen tima (Albanija), pripadaju grupi Gornjaka; Kotor Vulman, Cetinje Vulov, Nikšić; Mard ari (Tivat), porijeklom su iz Konavala Vulović, u Banjanima (Rusinovićima - Rusenovići ma), Nikšić 1252. god., razgranati; Žanjev Do u Njegušima (Cetinje); Banjani 1262. god. (Nikšić); Budva i područni Brajići; Perast i područna Kostanjica, doselili su se iz Herceg ovine u 17. v.; Prčanj, Zalaz, Perast i Dobrota (Boka Kotorska), Herceg-Novi; Sutv ara i Pobrdje (Grbalj), iz Stare Crne Gore, u Perastu (Kotor) iz Ženjevog dola (Nj eguši) - Cetinje; Okolina Nikšića; Morinj (Risan) 1850. god.; Jugovići (Župa Nikšićka), oni s iz Crmnice; ogranak Brajovića (Bjelopavlići); Drobnjaci (1463. god.) srodni su Koso rićima i 313

Cerovićima; Kričak (Pljevlja); od Kolašina su se odselili u Oplanić (Gruža Kragujevačka); Bi jela (Šavnik), kasnije jedni kao: Zorić i Šćepanović; od Bijelog Polja odselili su se u Ma le Krčmare (Lepenica), Srbija; Jošanica i Lepetane (Boka Kotorska) 1799. god.; peraška naselja, nastanjeni iz Hercegovine; krtolska naselja (Grbalj), potomci su Dapka (Dapca) koji se (u 16. v.) doselio od Skadra (Albanija); Ropočevo (Šumadija), ranij e: Stanković iz Crne Gore Vulovići, bratstvo u Veljem Kraju Vulovići, bratstvo u Žanjevu Dolu Vulovići, rod u Drobnjacima Vulovići, na Pobrñu (Boka) Vulčinjo, vidi: Vlade Vulja j, Tuzi Vurdak, Kotor Vrudešić, kasnije: Urdešić, Mrkovi (Grbalj) Vurt, Herceg-Novi Vuru na, Nikšić Vusanović, Tivat; Prčanj i Dobrota (Boka Kotorska) Vusanj, iz Vukli (sjeverna Albanija), doselili se u Djuričku Rijeku (Plav), odatle u Vusanje (Gusinje) i dru ga mjesta, kao: Vusanj, Djonbalić i Zosović Vusanjin, kod Plava preko Hota Vusić, Koto r Vutic, Nikšić Vućinović, Lepetane (Boka Kotorska) Vućić, Vražegrmci i Šobajići (Bjelopavlić robnjacima; grana Trebješana (Nikšić) Vućićević, Kurki i Kanjoši (Buljarica), Paštrovići, siš rmnice Vuca, Paštrovići; Goslić (Golija) - Nikšić, ogranak Tepavčevića Vucok, potomci Beriša rudama (Tuzi) Vučević, ogranak Obradovića u Vasojevićima; Plav (Gusinjsko područje); ogran ak Perovića iz Seoca (Crmnica), koji su se preselili u Pinčiće (Primorska krajina), po rijeklom su iz Selaca (sjeverna Albanija); Podgorica; u Vasojevićima ogranak Kovačev ića Vučedabić, Donji Šestani (Primorska krajina), porijeklom iz Škrelja (sjeverna Albanija ) Vučedoljani, bratstvo u Vučjem Dolu Vučeković, Medjice i Danilovgrad (Bjelopavlići) Vure lić, Tihodol (gornje Polimlje) 1485. god.; Vojno Selo (Plav) i kao: Vučeljić; Murino i Gračanica (gornje Polimlje), porijeklom iz Kuča; grana Mijomanovića u Vasojevićima; Klo pot i Brskut (Bratonožići), od njih su u Ulcinju i područnoj Zagonji 1888. god.; Podgo rica; Cetinje Vučeljić, Buče (Berane); Plav i kao: Vučelić; Zagonje (Ulcinj), doseljeni iz Brskuta (Bratonožići); Cetinje; u Rovcima ogranak Bulatovića Vučendreković, Šestani (Primor ska krajina) i Krnjice (Bar), jedni kao: Djonović Vučeraković, Krnjice (Bar), porijekl om iz Krnjičke Kamenice (Lješnjani), Podgorica. Iseljeni su u Skadar oko 1630. god. i kao: Poroba; Cetinje Vučerić, Paštrovići Vučerković, Podgorica Vučeta, pop, predak bratstav Žutkovica, Stanišića i Radovića Vučeta, sin Rajićev, predak bratstva Penda Vučetin, Herceg-N vi Vučetin, Raslav Krivokapa, predak Krivokapića Vučetić, Njeguši (Cetinje) 1537. god. i 1 545. god., jedni kasnije: Vukotić u Pivi ogranak Blagojevića; Kovači (Boka Kotorska), doselili se iz Ćeklića (Cetinje); Bogetići (Pješivci), zvani Bucatović; Nikšić; Budva, Baošić eraška naselja, potiču od doseljenika iz Albanije; Trnjine (Cuce); iz Kuča doseljeni u područje Grahova (Nikšić), ogranak Vujačića u Grahovcu, Vilusima, od ovih u Ulog (Kalinov nik) i Paradju (Golija), Nikšić, Zaslepu, Nudolu, Radešinom koritu, Osječenici, svi na p odručju Grahova (Nikšić). Od njih su u Čaradju (Golija), Nikšiću, Oputnoj 314

Rudini (Kovači i Vrbica); Lastva (Trebinje); Čapo (Saez Penji), Argentina; Golija (N ikšić), doseljenici iz Bajica (Cetinje); Lastva (Grbalj), jedni iz Hercegovine, a dr ugi iz Stare Crne Gore; Sasovići (Boka Kotorska), oni su ogranak Draškićevića, doseljeni h (1692. god. iz Grahova (Nikšić); Herceg-Novi; Paštrovići; iz Češmara (Ceklin) preselili se u Goričane (Zeta), i kasnije jedni kao: Mirović, drugi u Ulcinj; na području Rijeke C rnojevića su starinci, ranije Sokolović; Brvenice i Pliješevine (Pljevlja); srodnici u područnim Baricama kao: Bošković od kojih su: Kukan. Ovi Vučetići su od Boškovića iz Kolašin h polja; Štitarice (Mojkovac). Ranije: Ruljković, od njih su Kršikapa, kod Vlasenice u Bosni; Stojnik (Jasenice) u Srbiji, doselili se od Bijelog Polja (Crna Gora); G rahovo (Nikšić) plemićka porodica, iz područnih Ridjana. Ogranak Boškovića iz Polja Kolašinsk h i njihovih rodjaka u Baricama (Pljevlja) i okoline; Velika i Vojno Selo (Plav) ; Mali Mikulići i Sustaši (Primorska krajina); Pistule, Ulcinj, iz Mrkojevića (Bar); G ornji Šestani (Primorska krajina), ogranak područnih Lukića; Kotor; Bijelo Polje; Ulog (Kalinovik), iz Vilusa (Nikšić); Beždjedje (Biograd) iz Zovina i Dolja (Trusina), Nev esinje, Hercegovina, porijeklom iz Grahova (Nikšić) Vučetići, bratstvo u Cerovu Vučetići, ne gdašnje bratstvo u Trnjinama Vučetići, u Kavacu, u Boki Vučetići, u Lastvi u Boki Vučetović, idi: Vusanj, u Gusinju; u Kotoru prije 1500. god. Vurina, potomci Beriša u Grudama (Hoti), Tuzi. Njihovih ima kod Nikšića Vučinić, Poprati (Paprati), Pješivci i kao: Papraćan in, oni su od Bogdanovih potomaka; Piperi 1) u Rogamama su iz Peleva Brijega (Br atonožići), 2) ogranak područnih Janjića, iz Vranjskih Njiva, jedni su se preselili u Sk adar (Albanija) i tamo su: Vučinjić; u Dinjošu, Podgorici i susjednimGoričanima, srodni Vučinama i njihovim ograncima: Mustagrudić i Aligrudić; Rubeža (Nikšić), grana Mrvaljevića; K ti i Orahovo (Kuči), grana Drekalovića; Podgorica; Nikšić; Žari i Gojakovići (Mojkovac), ogr anak Boškovića, a u područnoj Bistrici srodnici Fuštića i Rajkovića; Cetinje; Bar 1912. god. ; Paštrovići; Gonjevo i Mosko, pa Orao i Panik (Trebinje), doseljeni iz Zadubja (Crn a Gora), ranije prezime Radjen; Vrsnja Dubrava (Bileća), ogranak Ridjana iz Zadubj a (Crna Gora); Dobra Voda (Bar); iz Šestana (Primorska krajina), preselili se u za darsko područje; ogranak Djuričkovića u Zagaraču (Danilovgrad), od njih su u Bijelom Pol ju; Dupilo (Crmnica); Jabuke (Čevo), Cetinje, ogranak Stanojevića; Kotor, doseljenic i iz Skadra (Albanija), Muo (Kotor); Kočani i Ljeskova Dola (Nikšić) iz Pješivaca; Donja Bijela (Šavnik) ogranak Maleševića, od njih su kod Pljevalja i Danilovgrada, drugi u Orahu i Paniku (Bileća) i Nevesinje, a odatle u Sarajevo Vučinići (Papraćani), bratstvo u Cerovu Vučinići, bratstvo u Piperima Vučinići (Đuričkovići), bratstvo u Đuričkovićima Vučin evići), bratstvo u Jabukama Vučinjić, vidi: Vučinić Vučić, Šobajići (Bjelopavlići), starosjed ajice (Cetinje), od njih su u Šestanima, Dračevici i Maloj Gorani (Primorska krajina ) i u Vraki (Skadar) i Metohiji. Od Virpazara (Crmnica), odselili su se u Vraku (Skadar) oko 1820. god., porijeklom su iz Vučebabića (Vučići), Livari (Primorska krajina ); Zalaz (Kotor) i Kotor; Delići (Primorska krajina), doselili su se iz Podgorice; Kiruševa (Gornje Polimlje) 1485. god.; Nikšićke Rudine; u Omari i kao: Jugu, a u Vrak i (Skadar) i kao: Nikaj, iz Crne Gore Vučić, predak bratstva Preobrežana Vučići, katolici u selu Dračevici, u Crnogorskoj Krajini, a iseljeni iz Bajica Vučićević, Njeguši (Cetinje) u 16. v.; Gornji Pješivci, ranije Perović - Striković; Paštrović iz Crne Gore; Gluhi Do ( Crmnica) i jedni sišli u Buljaricu, pa na Paštrovsku goru (1860. god.), ranije kao: Novaković, drugi u Čačak (Srbija); Zagora i Šišić (Grbalj), oni i isti u Zeti, kao i tamošnji Vujić, Marović i Vojvodić u Gluhom Dolu; Sasovići, Herceg-Novi; Lukare (Novi Pazar) iz Vasojevića; Mala Pčelica u Lepenici (Srbija), porijeklom su iz Bijelog Polja (Crna G ora); Borač (Kragujevac), 315

od rijeke Tare, kao: Ranin; Donje Dragačevo (Srbija), ogranak Nikolića, porijeklom s u iz Vasojevića; Gotovuša (Pljevlja); Grbalj, porijeklom su iz Stare Crne Gore; Suto more (Bar) 1869. god.; Bar; u Podgoricu su došli iz područnog Lješkopolja Vučićevići ili Str ikovići (Perovići), bratstvo u Stubici Vučićevići, grana bratstva Kumpresa u Gluhom Dolu V učica, Kotor Vučkalić, Medjice (Bjelopavlići) Vučkačić, i kao: Bobičić, u Miokusićima (Bjelop ogranak Radonjića - grana Petrušinovića, iz grupe Mitrovića. Od njih su u Podgorici i na Cetinju Vučko, predak bratstva Vučkovica i Vrbica Vučko, Igalo, Herceg-Novi Vučković, Nje guši (Kopito), Cetinje (u 16. v.) srodni su Vrbicama, porijeklom su iz Lješanskog po dručja; Vrbice (Oputne Rudine) - Nikšić, došli sa Bogdašića, porijeklom sa Čeva (Cetinje); Lj botinj (Cetinje), od njih su u Skadru; Grahovo (Kotor), srodnici onima u Korjenići ma; peraška naselja, porijeklom su iz Stare Crne Gore; Bogdašići (Vučkovići), Bileća, porije klom su iz Ozrinića (Čevo), Cetinje. Od njih su u Grahovu (Nikšić) i Korjenićima (Trebinje ), kao: Baraković, Stijačić, a u Lisavi (Bileća), i Komarnu (Trebinje) i kao: Janičić u Broća cu (Banjani), a u Ljubomiru (Hercegovina) kao: Mateljević; Budva, ranije: Vuklikov ić, vidi: Vušković, sa Brača; Velika (Gornji Vasojevići), porijeklom su iz Ceklinske župe (R ijeka Crnojevića); Prekornica (Cetinje), ranije: Sarap, porijeklo od Sarajeva; u M atagužima, Mahali i Bogutu (Zeta), Skadru, Ulcinju, Budvi i Istri, od njih su u Go lubovcima, srodnici Barjamovića, Božovića, Kolovića, Muslića, Petričevića i Radovića, svi u r om području; Žlijeb (Kotor); Sasovići, Herceg-Novi; Podi, Herceg-Novi; Popovići (Stari B ar); Tudjemili i Dobra Voda (Bar), porijeklom su iz Ljubotinja (Cetinje); Kunje (Ulcinj); Škaljari (Boka Kotorska) iz Budve; Prijeradu (Grbalj) i Nalješići (Grbalj) 1 6. v., porijeklom su iz Mikulića i tamo imaju srodnike u Veljem Selu (Bar), i Gora nima (Ulcinj); Donja Orahovica (Kotor); Budva, sišli su iz Markovine (Cetinje); Ni kšić; u Podgoricu došli iz Paštrovića, a tamo iz Pipera; u Skadar (Albanija) došli iz Stare Crne Gore Vučkovići, bratstvo u Nelježiću,u Boki Vučkovići, bratstvo u Vrbi Vučkovići, izumrl ratstvo u Kopitu Vučkovići, iz Ljubotinja dio bratstva ili nekad zvanog plemena Sara pa Vučkovića iz Ljubotinja ( Vučurovići, bratstvo u Krivošijama Vučna, Bar Vučur, vidi: Vučur Vučurević, iz Dobre Gore (Crna Gora), srodnici Vukalovića, odseljeni u Bogojevo Selo, Ublu i Zupce (Trebinjske); u Ograde u Orahovici Korjenićkoj; u Ive, Prašnje Njive i Zapresjeku, pa u Orah Šume Trebinjske, svi u Hercegovini; Vučurović, Vučur i Vukajlović Vuču rović, Šobajići (Bjelopavlići), potomci Vučura Brdjanina (brata Vujice, pretka Vujičića). Ods lili su se u Korjeniće, pa u Zupce (Trebinje) i neka mjesta Hercegovine i dalje ka o: Vučurević. Srodnici Vukalovića u Dabarskom Polju i drugdje. Imaju srodnike kod Gack a u više mjesta; Krivošije (Risan), od njih u Zlostup (Golija), Nikšić; Nikšić, porijeklom s u iz Zubaca - Trebinje; hercegnovsko područje, porijeklom su iz Hercegovine; Vilus i (Grahovo), Nikšić; peraška naselja, porijeklom su iz Stare Crne Gore; vidi: Vučurević, k ao: Vučur; vidi: Vujičić Vušanović, Bršno (Župa Nikšićka), porijeklom su iz Vasojevića Vuškov kasnije: Vučković. Doselili su se iz Supetra (ostrvo), Brač, kao: Vukliković, a porijekl om su iz Duvna (Bosna), vidi: Vučković u Budvi; Gornji Rsojevići (Bjelopavlići), ogranak Rsojevića, starosjedilaca, ranije Rsoja. Od njih su i Vujović u Vujovićima, Kućištima (Da nilovgrad); Piperi; Danilovgrad; Kurilo, Dubrave (Donja Zeta) i Vranjina uz Skad arsko jezero, porijeklom su iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) Vušović, Velika (Gornje Pol imlje), porijeklom su iz Skadra (Albanija), od njih su jedni u Srbiji, a drugi u Ćulićima (Andrijevica); Bršno (Župa Nikšićka), ranije kao: Potolić; Gornje Polje (Nikšić), o h su (u 19. v.) u Šaronjama (Novi Pazar); Kolašinovići (Bjelopavlići); Kralje (Grančići), 316

Andrijevica i kao: Garančić Vušur (Usur), treći sin Ivana Borojevića, predak bratstava Vušur ovića i Ivanovića Vušurović, kod Cetinja, doselili se iz Starog Vlaha, grana Borojevića. S rodnici su područnim Ivaniševićima, Ivanovićima i Šabanima (Dragoslavljevićima), Cetinje; Te rići u Bjelicama (Cetinje); Mužovići u Ceklinu (Cetinje); u Podgoricu prešli iz Dajbaba (Zeta) Vušurovići, bratstvo u Tomićima Z Zabrek, Škaljari, (Kotor) Zabukošek, Kotor; Herce g-Novi Zabutović, u Paštrovićima Zavišić, Bijelo Polje Zaganjar, Bar Zaganjor, Ulcinj 1862 . god. Zagarač (Zagarače), pleme u Katunskoj Nahiji Zagarčani (Vasiljevići), bratstvo u Markovini Zagarčanin, iseljenici iz Zagarača (Danilovgrad), jedni u Vraku kod Skadra (Albanija); Nikšić Zagus, u Kotoru 1435. god. Zagić, Kotor Zago, Kravari (Debela Kraj ina) Zagović, Rastiš (Ulcinj) Zagonar, Bar Zagora, Grañani i Braćeni (Crmnica). Od njih su u: Zagora, Lastva (Mrkojevići), Reč, Ulcinj, Primorska krajina i Veliki Mikulići (B ar), Paštrovići 1763. god.; Paštrovići; Prčanj (Kotor) Zagoranin, Paštrović Zagorac, Risan Za orčani, bratstvo u Zagorku Zagorčanin, Zagorak (Pješivci) Zagradić, i kao: Zgradić, Zagrad u Spiču (Bar), porijeklom su iz Crmnice Zagrañanin, Nikšić Zagrandić, Herceg-Novi, po nah očetu Zagura, Petrovac na Moru u 19. v.; vidi: Zaguri Zagurac, vidi: Zaguri Zaguri , i Čaguri i kao: Zagura, Kotor (u 10. v.), kasnije Zagurović i Zagurac = Sagura, u Baru (u 13. v.) i Zagurović i u Kotoru, koji su prešli u Veneciju Zagurović, vidi: Agu ri, Kotor 1568. god. ranije Crnojević Zadranin, Grbalj; U Kotoru Zadrima, Cetinje i kao: Zadrimac; Sustjel (Ulcinj); Kotor Zadrimac, vidi: Zadrima Zadrinac, Sveti Đorñe (Ulcinj) Zadrin, i, Sustjel (Ulcinj) Zaimović, Mojkovac; Bijelo Polje i područna Bistrica; Rožaje; Velja Gorana i Mrkojevići (Bar); Maoče i Prenćane (Pljevlja) Zait, Her ceg-Novi Zajević, Bršno, Župa Nikšićka. Ogranak Janjuševića iz Ozrinića (Nikšić). Porijeklo o vica, Banjani Zajimović, Akovo (Bijelo Polje), porijeklom su iz Turske Zajmović, Bij elo Polje Zajnović, Bar Zajović, Zagulja (Drobnjak); Bršno (Župa Nikšićka), ogranak Janjuševi iz Ozrinića (Nikšić), grana su Koprivica iz Banjana 317

Zakarija, Kotor i područna Dobrota Zakeljić, Nikšić Zakin (Flinter), ogranak Glišinih u Sr pskoj Crnji (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore, vidi: Markov Zakićljumov ić, Piperi Zalbret, Budva Zaljevčanin, Bar Zambata, Kotor i područni Škaljari Zambelić, Ra dovanići, Grbalj, porijeklom sa Krfa Zambela, ić, Lupovik i Ljuštica (Boka Kotorska), ogranak Ražnatovića. Odselili u Kaliforniju 1885. god., vidi: Zambelić Zambelić, i kao: Zambečić, Radovanići (Boka Kotorska). U 16. v. doselili se iz Grčke, od njih su u Budvi i Herceg-Novom Zambečić, vidi: Zambelić Zambon, Kotor Zamiš, Herceg-Novi Zamohjev, vidi: Aomohojev Zampier = Zampiere = Zampieri, Kotor Zanata, Kotor Zanatine, Kotor Za nelikoj, Anamali (Ulcinj), porijeklom iz Drampša Zanetović, Herceg-Novi Zaninović, Mor inj (Risan) Zanitia, Kotor i Herceg-Novi Zanka, Kotor Zankovići, Zankovići u Sutomor u (Bar), stari spičani Paštrovići Zanov, ranije Ćuda, Paštrovići Zanović, Buljarice i Kaluñer (Paštrovići) jedni u Budvu i kao: Canović i drugi u Istru i Carigradu; u Žabljaku uz Ska darsko jezero; Herceg-Novi, po majci Zanotoni, Budva Zanutini, Kotor Zanutović, Le petane, Herceg-Novi Zancai, Herceg-Novi Zapalorgo, Kotor i područna Dobrota Zarati n, u Kotoru Zaratović, Perast i okolina, došli iz Hercegovine Zarbarini, Kotor Zarev ić, Budva Zarzi, Paštrović Zarin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), porijeklom su iz C rne Gore, sa Čarnojevićima; srodni sa: Đukičin, Savin (Krčunov), Rankov i Krčunov Zarić, u Sr skoj Crnji (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore, vidi: Arsen i Miljanić; L elići, Valjevo, porijeklom iz Pješivaca; Knić i Rača (Kragujevac), porijeklom od Kolašina Zarlija, Zagora, Zarline (Rijeka Crnojevića), potomci Leke Klimenćanina, doseljenika iz Pipera Zaruba, Kotor Zarubica, Previš, Godijelji i Gornja Bukovica (Drobnjak), ogranak Balotića (Kaluñerovića), potomci Novljana iz Banjana Zarčić, i kao: Žarčić, Risan Za nić, Herceg-Novi, po nahočetu Zastera, Risan Zatanjor, Ulcinj Zatarac, Nikšić 318

Zateri, Kotor Zat, i, Ulcinj Zatović, Ulcinj 1874. god. Zatrepčanin, Zatrijebač (Kuči) Z atutović, Lepetane, Herceg-Novi, prešli iz Grblja Zaulović, Bar 1431. god. Zatei, Koto r Začiranin, vidi: Marković u Začiru Zvanić, Herceg-Novi, po nahočetu Zvekanović, Budva, po nahočetu Zverotić, Nikšić Zvertović, Tomani u Ljubiću (Srbija), porijeklom iz Crne Gore Zviz danović, Podgorica Zvizdić, Krstac, Golija iz susjednog Gacka, ogranak Banovića (od Đura Zvizde) iz Donjih Banjana (Nikšić), porijeklom iz Petropolja (Kosovo); Nikšić; kod Čačka, d oselili se iz Bihora (Bijelo Polje); Vrševo (Skopje) i Ljubički kraj, Srbija, doselj enici sa Meduna (Kuči); Štirno (Piva), srodnici Vasovića; Kirčak (Pljevlja) Zvicer, Zalj ut, Bata, Čelina, Trešnjevo (Cuce), porijeklom sa Meduna (Kuči), jedno vrijeme u Šobajićim a (Bjelopavlići) pod Zagarač, kao: Vujičić, onda u Dobru Goru (pod brdom Zvizda - otud p rezime), Cuce. Najbliži su im srodnici u Krivošijama (Zupcima) i Grnčarevu i Riocima ( Trebinje), rahovu, sve kao: Vujičić - Zvicer, Grblju, Zeti, Primorskoj Krajini, Zvic era ima u Nikšiću, područnom Lukovu, Rudinama, Velimlju i Srbiji kao: Đukanović i navodno u Batkovićima (Hercegovina) kao: Zvicor; u Krivošijama; Nikšićko Prekovoñe; Od njih su u M ačagaj Čapo (Argentina), vidi: Đukanović; u Kusidama (Nikšić) 1913. god. Zvicor, rod u selu Batkovićima u Hercegovini Zvicor, vidi Zvicer Zvonar, Herceg-Novi Zvonic, Kotor 13 98. god. Zvrka, Zvrkine Njive i Rudinice, Piva Zvrketa, Negrišak i Donje Dragačevo ( Srbija) i kao: Topalović, porijeklom od Kolašina Zvrko, Negobretine i Rastoke (Bijel o Polje) i jedni Zvrko u Podgorici Zvrca, Sipanja u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje ) Zgodinja, Bar Zgradić, i kao: Zagradić, Zagrade (Haj Nehaj), Bar, porijeklom su iz Crmnice, Šušanja (Bar) Zgurević, Za sela (Užička Crna Gora), porijeklom su iz Pive, potom ci Uskoka, srodnici Đolića Zdaržil, Kotor Zdenović, u Podgorici 1909. god. Zdjelar, Koto r Zdravković, u Ropočevu (Sopot), Šumadija, ranije Stanković, porijeklom iz Morače (Crne G ore) Zego, Rastiš (Ulcinj) Zejak, ac, Vrbovo i Maoče (ranije Dedejić) iz Prošćenja (Žabljak) , Pljevlja; Bijelo Polje i područna Vraneška Dolina; Smoljani (Žabljak), Lepenac, Prošćenj e i Stričevine (Mojkovac), potomci Dedejića iz Čeva (Cetinje). Od njih su u Gajtanu (j užna Srbija), od 1879. god. Zejnegović, Lizica (Bijelo Polje) Zejnelaga, Ulcinj 1864 . god., Rožaje Zejnelagić, kod Rožaja doselili se iz Selaca (sjeverna Albanija). Od nj ih su kod Sjenice; Donja Lovnica i Ibarac (Rožaje), jedno vrijeme u Rugovu (Peć). On i su Nikče iz sjeverne Albanije 1698. god. Srodnici su im Ramovići Zejnelović, kod Rožaj a doselili se iz Klimenata (Albanija); Lozice i Sipanja (Bijelo Polje) Zejnilović, Vrbica i Lozice (Bijelo Polje). Od njih su u Haremima (Berane); Trebinje (odsel ili se 1880. god.) i Toploj, Herceg-Novi Zekavica, Erčeg na Goliji (Srbija), dosel ili se iz Morače u 19. v. 319

Zakaj, Zaganje (Donja Krajina) Zekvić, Kotor. Od njih u Kaliforniji Zekić, Grahovo ( Rožaje), grana područnih Murića; Radeva Mala (Rožaje), došli iz Berana; Brnjica (Sjenica), ogranak Obadovića, iz grane Kovačevića, iz Božića i Konjuha (Andrijevica), vidi: Babačić Zek jević, Bigovo i Glavatičićk (Grbalj) u vremenu 10 - 14. v. Zeko, Lisinja (Ulcinj) Zeko vić, Nikšić, doselili iz Uskoka (Žabljak). Porijeklom od Bostančića u Kučima, odakle su odsel li 1710. god. Od njih su u Nikšiću Ljuvar, Šljivansko na Sinjajevini i Stančane (Kosanic a) i Pavino Polje (Bijelo Polje) kao: Zeković; Kanje (Bijelo Polje); Zaostro, Kovač i Varine, Stančani, Pižuri i Prenćani (Pljevlja); Vasojevići, grana Novakovića; Crnča (Rožaje , ranije Hanizeković; u Podgorici 1910. god. Zelenbać, kod Risna i u Mojdežu doñli iz He rcegovine oko 1926. god. Zelenikaj, Balos i Darza (Ulcinj) Zelenović, ogranak Cero vića (Novljana) iz Tušine (Žabljak), jedni se preselili kod Gacka Zelenčić, Budva Zel, i, Bar Zendović, Polja (Mojkovac) Zenegaj, uz Skadarsko jezero i Bojanu Zened, i, Nikšić Zenelović, Kosići i Kravica (Ulcinj) Zenkić, Ulcinj 1890. god. Zenković, Herceg-Novi Zen o, u Kotoru 1505. god. Zenović, Krstac, Prateš i Reževići (Paštrovići) u 7. v., doselili iz Stare Srbije. Od njih su u Podostrogu (Budva), Kaliforniji (1886. god.), Žabljaku na Skadarskom jezeru, Budvi Zenuni, Kravari, Gornja Krajina Zenunović, Lahol (Bije lo Polje), potomci Bektaša, Vladimir (Ulcinj) Zencelić, Pljevlja 1887. god. Zer, e, u Baru 1291. god. Zerin, i kao: Zefin, Kolomza (Ulcinj) Zećanin, vidi: Dapčević i Popo vić, u Vignjevićima, Rijeka Crnojevića i na ostrvu Korčuli, u Baru (pot. Dukljanki) i ra nom dobu Zećirović, Vladimir (Ulcinj), Lozna (Bijelo Polje) Zef, Klezna (Ulcinj) i B ar Zef, i, Bar Zefin, vidi: Zerin Zefina, Bratica i Kolomza (Ulcinj) Zef, it, Reče (Ulcinj) Zefpep, Bar Zec, Šćepan Njive (Spuž), Bjelopavlići. Odatle jedni u Pobore (Bud va). Od njih su u Donjem Kraju (Cetinje) kao: Zečev i Zec; Gluhi Do (Crmnica) i St oč (Bar); Ulcinj; Cetinje i Nikšić; Kotor i Donji Stoliv; Pelinovo i Šišići (Grbalj); Slatin a (Drobnjak). Od njih u Zatarju i Bosni kao: Zec, Zečev i Zečević; Zečev, Gaj, Kukorović i Sočice (Pljevlja); Donji kraj (Cetinje) i kao: Zec, došli iz Pobora (Budva). Porije klom iz Šćepan Njive (Spuž); Trnovo (Crmnica) i kao: Zečević; Slatina (Drobnjak), vidi: Ze c "Zec", bratstvo u Gluhom Dolu "Zečevi" (Zečevići), bratstvo u plemenu Dupilu Zečevi (u jednini: Zec), bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Zečević, Slatina (Drobnjak), vidi : Zec; u Bosni kao: Zec i Zečev; Meljak (Pljevlja), porijeklom su iz Morače; Kolašin i Meljak (Pljevlja); vidi: Adžić; Vasojevići, ogranak Mijomanovića. Od njih su u Drpama ( Donji Banjani) i Klenku; kod Tuzle, Župi Nikšićkoj, Nikšiću, Anñelićima (Bileća); u 320

Polimlju kao: Fatić, Aranñelovac, u Podgorici 1900. god.; iz Drpa (Banjani) na Glavi ci (Nikšić) jesu u: Sjedinjenim Američkim Državama, Vrbici u Oputnoj Rudini (Nikšić), Dubočan ma na desnoj obali Trebišnjice, kod Nevesinja i Tuzle; kod Nevesinja, jedni ograna k Baćevića (Baćovića) iz Banjana (Nikšić), srodnici su: Vukovićima u Mekoj Grudi (Bileća), Te vićima kod Gacka; Završ i Trnovice (Pljevlja) i kao: Todorović; Meljak (Pljevlja), por ijeklom od Morače; Zlatica (Kuči), od njih u Podgorici i Baru; u Migovcu (Šumadija) iz Drobnjaka Zečevići (Zečevi), bratstvo u plemenu Dupilu Zizer, Paštrovići; Kuti, Herceg-No vi Zika, kod Rožaja Zigler, Kotor Zilić, Potpeće (Pljevlja) Zilkić, Plav i Područno Vojno Selo, ogranak Čañenovića iz Bratonožića; Podrinje (Tutin), ogranak Drekalovića iz Kuča Zilkov u Vojno Selo (Plav), Gornje Polimlje Zimić, Herceg -Novi Zimonja, Podgorica Zimon je (Zimonjići), rod u Gruži, u Sjevernoj Srbiji Zimonjić, Plana (Bileća), Gacko, ogranak Krivokapića; Garevo (Gatačko Polje), Grahovo (Nikšić), i iz Nikšića u Čarañe (Golija), Šipač , potomci Šarenaca (Vlastelinovića) pa u Šarancima, od njih jedni u Duvno (Bosna); Gra hovo (Nikšić), doseljenici iz Plane (Bileća); Cetinje Zimonjić (Zimonje), rod u Gruži, u S jevernoj Srbiji Zimonjići, bratstvo u Gacku, u Hercegovini Zinar, Gornja Lastva (T ivat) Zinasović, u Podgorici 1910. god. Zinda, Zvijezd, Obarda i Maguži (Pljevlja), porijeklom su iz Plane (Bileća); Bukovica (Morača); Štitarice (Mojkovac), porijeklom s u sa Čeva (Cetinje); Okladi (Bijelo Polje); Nikšić; Bar Zindovići, Drobnjaci 1789. god.; Lepenice i Štitarice (Mojkovac); Okladi (Bijelo Polje) Zinhasović, u Podgorici 1907 . god. Zipančić, Kotor i područni Mojdež, Kotor, po majci Zirojević, Nikšić, doseljeni iz Nev sinja (Hercegovina) Zitončić, Mojdež (Boka Kotorska), porijeklom iz Ljubomira (Hercego vina) Zić, Budva i kao: Zizič Zizič, vidi: Zić Zifra, Kotor 1396. god., područni Škaljari i Perast; Gornja Lastva (Tivat) Zifran, Tivat i područne Lepetane Zih, Herceg -Novi Zlaić, Zaton (Bijelo Polje) Zlajić, Zaton i Ravna Rijeka (Bijelo Polje), porijeklom su iz Morače, srodnici Ćetkovića Zlaković, Cetinje Zlatanić, Herceg -Novi, po nahočetu Zlata nov, Podgorica Zlatanović, Nikšić Zlatar, Nikšić Zlatarević, Cetinje ranije Lažeta, prešli u grad (Hercegovina) Zlatarić, Pljevlja 15 - 16. v. Zlatarov, Cetinje Zlatinić, Cetinj e, Kotor Zlatičanin, iseljenici iz Zlatice (Donji Kuči) u Podgoricu, Lužane (Lješkopolje ), Gostilje (Zeta), Gotilje, Gril i Dobrič u Vraki (Skadar), kasnije kao: Krstoja i Taticaj, Cetinje i Kotor Zlatnopojasović, Drobnjaci iz grupe Novljana, prešli u Dr obnjake (Zagulje kod Mljetička, Šavnik). Od njih su: Jovović, odseljeni u Bosnu i Srbi ju, ogranak ovih su: Šišić u Zagulji, Donjoj i Gornjoj Bijeloj i Mletičku (Šavnik) i na Gl asincu (Romanija). Zatim od Zlatnopojasevića jesu i Grgurević 321

(Zmajević), od kojih su: Keker, Šljivančanin (njihovi ogranci Vukićević i Bulić), Zmajević (u Nikšiću) i Đerić Zlatović, Bar Zlatoruv, kod Užica, doselili se iz Morače Zlaha, Kotor Zloveč a, u Gornji Stoliv (Tivat), došli iz Konavala; Prčanj (Boka Kotorska) Zlojutrović, Zl atica (Kuči). Od njih su u Podgorici; Dušmanići (Pljevlja); Cuce (Cetinje), ogranak Pe rovića Zlokov, vidi: Zloković Zloković, Kuti, Herceg -Novi kao: Zlokov (1695. god.) og ranak Boškovića, preselili u Bijelu, Herceg -Novi (1718. god.) kasnije kao: Zloković. Od njih su u Kaliforniji, od 1904. god.; Herceg Novi; Kotor i područni Škaljari, Kum bor (Marina) Zlopaša, Nikšić Zlotvor, Paštrovići, ogranak Srzentića. Od njih su u Smokvicama (Rijeka Crnojevića) i kao: Račević Zlotvori (Raičevići), bratstvo u Ljubotinju Zmajević, og ranak Grgurevića, ranije Šljivančanin, (vidi: Zlatnopojasović), Zlatnopojasovići i Bulić pa u Zaljuga i Šaranci (Drobnjak), Lug i Premćanima i Kosanici (Pljevlja), Šljivansko (Žabl jak), Anovi Zmajevića u Rubežima (Nikšić), iz grupe Novljana, koja se u Drobnjake doseli la iz Banjana (Nikšić) i jedni Zmajevići u okolinu Užica (Srbija); Vrba (1593. god.) u N jegušima (Cetinje), pa na: Marlatovo (Perast), Bar, Budva, Zadar i Rim. Od njih su u Kotoru i Perast (Kotor), Albaniji, Baru i Rusiji; Goričani (Zeta) Zmajevići, star o bratstvo u selu Vrbi Zmijanović, Đuričići (Pješivci), srodnici Martinovića; Cetinje; Kotor ; Goričani (Zeta) Zmijanovići, bratstvo u Cerovu Zmijica, predak bratstva Lipovača Zoa nči, Kumbor, Herceg-Novi Zog, vidi: Zogović Zogović, Šekulari, Krivače, Gornje Polimlje i Gusinje i kao: Zor, porijeklom su iz Bajica (Cetinje). Sa područnimKrdžićima rod su od dva brata (Dmitra Martinova); Piperi, Crnci; Đinovići u Kosijerima (Cetinje), zabil ježeni su i kao: Ceklinjanin; Arbanai (Zeta), doselili se iz Dobrskog Sela (Cetinj e) Zogovići, bratstvo u selu Masnici u Vasojevićima Zolović, Pljevlja 1901. god. Zomoh ojev (Zamohjev), Bistrica (Bijelo Polje) Zonara, Ostrog (Bjelopavlići) 1693. god. Zonata, Kotor Zonić, Nikšić; vidi: Zonjić u Kučima Zonc, i, Kotor Zonjić, Krivi Do (Kuči), gr na Mrnjavčevića; Oblo Brdo, Košutići, Đulićii Kralje (Gornje Polimlje), ogranak Vulinića iz g upe Dabetića; Bearne; Bar Zoran, u Dubu (Tivat) Zorani, staro bratstvo u selu Mirc u Zoranović, Dubrovsko (Drobnjak) oko 1780. god. Od njih su u Bosni; Dobrsko Selo (Cetinje) Zoraša, Škaljari (Kotor) Zordija, Herceg -Novi Zore, Cetinje, u 19. v. Zor ec, Kotor, Bijelo Polje Zorić, Gornja Bijela (Šavnik), ogranak Vulovića, grana Novljan a, od njih su u: Glasinac (Romanija), Srbiji i područje Pljevalja; Ozrinići (Nikšić) i u Retkoceru (Kuršumlija), kao: Radovanović; Nikšić; Cetinje; Čeoče (Bijelo Polje); Grude (Tuz i), pa u Herceg -Novi i područni Mojdež, jedni odatle u Kaliforniju 1900. god.; kod Drvara (Bosna) 322

Zorica, Prčanj (Kotor) Zorlina, Kotor Zorkot, Kotor Zorović, Pelinovo Gornji Grbalj) u 9 - 14. v.; Herceg -Novi Zoronija, Dobrota (Kotor) i Topla, Herceg -Novi Zoro nić, Riñane (Nikšić) u 15. v.; Bistrica, Vlah, Žiljak, Ukanovići u Pećarskoj (Bijelo Polje) Z rčić, Riñani (Nikšić) 1438. god. Zoti, Kotor Zotić, Kotor Zotović, Spuž (Bjelopavlići) u 18. odgorica, pa Domaševo i Viduša (Trebinje) i kod Ljubinja (Hercegovina). Od njih su u Boki Kotorskoj Zohar, Kotor Zrndović, kod Nikšića Zrnović, kod Risna i Herceg-Novog dos elili se iz Popova (Hercegovina) Zrnojević, u Velici (Plav), starosjedioci Zub, Ga jtan (južna Srbija) kao: Zub - Milutinović, porijeklom su iz Rovaca (Kolašin), oko 187 9. god. Zubak, Braiša kod Vladimira (Primorska krajina); Kotor Zubač, u Cucama (Ceti nje), 1535. god. i jedni preñu u Škaljare (Boka Kotorska) Zubac, Đenovići, Herceg-Novi, u 17. v. doselili iz Zubaca (Trebinje); Paštrovići; Cetinje; Vilusi (Nikšić); vidi: Zupa c Zubek, Braiša (Ulcinj); u Kotoru Zubeković, u Njegušima (Cetinje) Zuber, Vrela i Ugn i u Očinićima (Cetinje). Od njih su: Novaković u Ulcinju Zuberi, bratstvo na Ugnima Zu za, Paštrovići Zuzić, vidi: Hajduković Zujić i kao: Marković, Bobovo i Meljak (Pljevlja) Zuj ović, Vasojevići, grana Novakovića Zukanović, Aluge (Uskoci), Žabljak; Donja Lovnica (Rožaje ) i kao: Tuza, porijeklom iz Grude (Tuzi) Zukanovići iz Pive (Božurev Do - D.Crkvice ), porijeklom iza Tare Zuković, Peovac (Bijelo Polje), ogranak Karadžića (Lopoćana) iz N ašice (Lijeve Rijeke), Podgorica; U Šarencima (Žabljak), ogranak Raičevića Zukovići (Ivanović ), bratstvo u Podaždrijelu Zukorlić, Gusinje, iz Kuča, od njih su u Orlji (Tutin) Zule vić, ogranak Luketića iz grane Lopoća; Bonjići (Andrijevica); Lozna, Bijelo Polje; Podgo rica Zuo, Paštrovići Zupan, Nikšić Zupac, porijeklom iz Zubaca (Trebinje), ogranak Ratko vića iz područnih Zubaca, porijeklom su iz Čeva (Cetinje); Zupci (Bar), porijeklom iz Subaca (Trebinje). U Boku Kotorsku došli iz Bobana i Popova (Hercegovina) Zupčević, Ni kšić Zurovac, Nikšić Zurović, porijeklom iz Hercegovine Zus, i, Ulcinj Ž Žaba, vidi: Žabić Ža ri, iselili se u Glumač (Užička Požega) i kao: Žaba i Nikolić. Od njih su Ž. u Minesoti (USA) Bogaljice (Grocka) i kao: Stanković, kod Travnika (Bosna) i kod Slavonskog Broda kao: 323

Stojković Žabljak, na Žabljaku uz Skadarsko jezero Žak, Budva Žalović, Herceg-Novi, po majci Žanin, Boka Kotorska Žanj, u Kotoru; Žanjev Do (Lozica), u Njegušima, Cetinje Žanjul, Bar 1440. god. Žapić, Kotor Žaranin, kod Mojkovca Žare, vidi: Žarković Žaren, ogranak Kaljića u jem Kolašinu Žaretić, Bar 13. v. Žarin, u Zeti, 1527. god. Žarić, ranije: Vojinović, iz Čeva tinje) porijeklom iz Metohije, preselili se u: Babulje, Martiniće i Spuž (Bjelopavlići ), Maine (Budva), Kotor i odatle jedni u Rusiju. Iz Martinića u: Skadar (oko 1770. god.) a roñak njihov Risto u Vraku (Skadar); Oko 1804. god. jedni Ž. pošli su u Srbij u (Posavina), drugi u Sarne (Sijeroš), Podrinje, Podrim (Peć), Metohuja, Instanbul ( Turska), Peć (Metohija), Gusinje, Nikšić; U Podgorici 1909. god.; njihovi su u Sankpet erburgu i Sjedinjenim Američkim Državama Žarković, Babne i Đurašići (Pljevlja); Ropočevo (Sop , Šumadija iz Crne Gore; Herceg-Novi i područna Srbina i kao: Žare, porijeklom iz Srñevc a (Gatačko polje); Riñane (Nikšić), ranije: Rajković. Odatle se preselili u Miriloviće (Bileć ) i dalje na područje Boke Kotorske, iz Bobana i Popova (Hercegovina); Nedajno i I vovac (Piva), došli iz Gatačkog polja. Jedni 1889. god. odselili u Srbiju. Oni su og ranak Denda u Mirilovićima (Bileća); podnožje planine Žaba (kod Neuma), Hercegovina. Jed no vrijeme su živjeli u Petrovićima (donji Banjani) i kao: Orlović, kasnije: Rajković, p a Žarković, porijeklom su od Dečana (Metohija) Žarkovići iz Pive (Nedajno), starosjedioci, po nekima potiču iz Gacka Žarčić, vidi: Zarčić Žbutega, Sutomore (Bar) 1898. god. Žglobić, i ije (Nikšić) u Orahovice (Kotor) kao: Vukasović Ždrale, u Banjanima (Nikšić) 1597. god. od n jih su u Baljcima (Bileća) i Vučjem Dolu (Nikšić) Ždralević i kao: Ždraljević, Risan (1692. g ) porijeklom iz Korjenića (Trebinje); u Krivišijama; Nikšić Ždraljević, vidi: Ždralević Ždrev (Bjelopavlići) Žeželić, Tivat i Prčanj Žegarac, Kotor Želalić, Herceg-Novi (u 15. v.) i podru ijela Ženišek, u Prčanju (Boka Kotorska) Žeravica, Banjani (Nikšić) u 17. v. U Mlinima (Dubr ovačka župa) ogranak Martinovića iz Crne Gore; Čerañe u Goliji (Nikšić) Žerajić, Miljevac i Č Hercegovina), ogranak Krivokapića iz Cuca Žefarović, Đuraševići i Kovači (Tivat) Živalević, V Selo (Plav) Živalj, gornje Polimlje, vidi: Živaljević Živaljević, Velika, Mašnica, Gornja Rža ica i Meteh (Plav). Ranije Živalj. Doselili su se iz Pipera (u 14. v.). Od njih su kod Peći (Metohija) i u Srbiji; Prisoje (Donji Zagarač), Danilovgrad, ogranak Đuričkovića ; U Karuči (Crmnica); Bjelopavlići, ogranak Pavkovića, od njih su u Budvi; Kotor, pori jeklom iz Stare Crne Gore Živanić, Loznica (Mačva) početkom 19. v. doselili su se iz Mar tinića (Bjelopavlići); Konjevići (Ljubić), Srbija, došli iz Vasojevića Živanov, Bar; Srpska C nja (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore 324

Živanović, Kotor (oko 1400. god.); Boljevići (Crmnica) ranije i: Mačić (Mačević - Andrušković ajići (Budva) iz Stare Crne Gore; Dobrsko Selo (Cetinje) u 18. v., ogranak Dobrilo vića, porijeklom su iz Peći (Metohija); Goričani i Šušunja (Zeta); Budva; Ulcinj 1890. god .; Barsko polje, Zupci i Šušanj (Bar), doseljenici iz Zubaca (Trebinje) i jedni kasn ije kao: Božović - Ćorbožović. Srodnici su im: Đurović i Šompać; Srbija, Herceg-Novi. Od njih odselili 1888. god.) u Kaliforniju (SAD); U Šumadijskoj Kolubari ogranak Ćosića, porij eklom iz Bihora (Bijelo Polje); Velika (Plav) i izvorište Lima; Božidarevac (Šumadijsk a Kolubara), porijeklom iz Vasojevića; Barzilovice (Lazarevac), Šumadija, srodni tam ošnjim Miloševićima, Nikolićima i Pantelićima, porijeklom od Kolašina; Donja Sabanta (Lepeni ca), Srbija, porijeklom iz Morače (Kolašina); u Podgoricu iz Gruda (Tuzi) Živac, Tivat i Gornja grbaljska Lastva Živgić, Polja (Mojkovac) Živkićević, Seča (Sopot), Kosmaj, ograna k Životić, porijeklom iz Crne Gore Živkov, Srpska Crnja (sjeverni Banat) oko 1791. god . došli iz Crne Gore Živković, Bušnje pa u: Ovrhovine, Prijovočka Glavna i Skenderovina (P ljevlja); Gotovuša i Kovač (Pljevlja); Paštrovići; u Podgoricu iz Kuča; Mataruge (Zeta); u Šarancima (Žabljak), grana Šarenaca = Vlastelinovića; Rañevina (Valjevo) iz Pive; U Lajko vcu (Šumadijska Kolubara) došli iz Vasojevića; Njeguši (Cetinje) 1489. god., ogranak Pir ovića, koji su od Petra Vučete Negojeva; Cetinje; iz Čeva (Cetinje) u Miločane (Nikšić); u C uce (Zaljuti), Ržani Do i Trešnjevo, oni su iz grupe Bajkovića, doseljenika iz Čaraña (Gac ko). Od njih su u Grahovu, Nikšićkim Trepčima, Cetinju, Župi Nikšićkoj, Bijeloj, Herceg-Novo m, Srbiji, Orahovici, Kotor (1689. god.); Kotor i područni Stoliv; Radače u Bukoviku (Crmnica); Stubica (Pješivci), ogranak Nikčevića; Cerovo (Pješivci), Straševina (Nikšić), iz Pješivaca; Karaš (Gajtan), južna Srbija, od njih područni Krstić; peraška naselja, starinom iz Stare Crne Gore; Lastva (Tivat); Budva i područne Maine; Kruševice, Herceg-Novi, odatle su se jedni odselili (1888. god.) u Kaliforniju, porijeklom iz Hercegovin e; ogranak Erakovića u Banjanima; ogranak Pervića u Tušini (Žabljak) i Pivi, odakle su s e jedni odselili u Kostajnik (Valjevo), njihovi ogranci: Likići, Gaševići, Živkovići, kasn ije: Jerenić, a odseljeni u Srem: Ćetković, Milutinović i Milanović; Slatina (Drobnjak) 14 89. god., vlastela; Prošćenje i Stevanovac (Mojkovac), ogranak Bulatovića iz Rovaca. O d njih jedni Živkovići odselili 1862. god. u Drobnjake; Nikšić; Ubla (Kuči), od njih su Živk ovići u Matagužima (Zeta), kao: Žiković i Crnči (Bijelo Polje), Sipanja (Gornji Bihor), po dručje Bijelog Polja, u Ulcinju i Srbiji; Orah i Jašovići (u Šekularima), Gornji Vasojev ići, oni su potomci Vuka Ljevaka; Podgorica; Bar; Reževići (Paštrovići); Đurovići i Sopot (Pa ovići), iz Kuča (1900. god.) doselili; Pavino Polje (Bijelo Polje), ogranak Joksimov ića, koji su doselili od Vučitrna (oko 1690. god.), Kosovo; Lozna (Bijelo Polje); Sa banta (Lepenica), doselili od Kolašina; Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Rovaca (Podgorica); Ropočevo (Sopot), Šumadija, Živković od Kolašina (Crna Gora), kasnije Vasić u S eči i Ropočevu (Venac kosmajski) ogranak Životića; u Grahovu, vidi: Ivanović; u Krivošijama Ž vkovići iz zaseoka Živkovici na Ublima - Kuči Živkovići, bratstvo u Cucama Živkovići (Nikčevi bratstvo u Stubici Živkovići, bratstvo u Cerovu, u Pješivcima Živkovići, bratstvo u Gluhom Dolu Živkovići, bratstvo u Bijeloj u Boki Živkovići, grana bratstva Perovića-Preobrežana u Cucama Živkovići, bratstvo u Orahovcu i u Kotoru, u Boki Živkovići u Grahovu, u Župi Nikšićsk j (u selu Cerini), Nikšiću, Trepcima, Srbiji i u Boki Živkovići iz Pive (G.Crkvice, D.Cr kvice, Zagrañe) porijeklom iz Drobnjaka iz Tušine Živović, u Podgorici iz Zete, ogranak Terzića Živojnov, i kao: Živojnović, ranije: Tomin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), porij eklom su iz Crne Gore Živojnović, vidi: Živojnov Živonja, Kotor 325

Životić, Ropočevo (Venac) i Seča (Kosmaj), doseljenici iz Crne Gore, od njih su: Milosav ljević i Živković i Živkićević u Ropočevu i Seči (Kosmaj) Žiga, Gornji Grad, Podgora i Bukovi ovačevići), Pljevlja, porijeklom su od Nikšića; ornji Stoliv (Kotor) Židović, pljevaljsko po dručje 1851. god. Žižić, iz Dubokog (Rovca), Kolašin, prešli u Miloševiće pa: Čardak Aleksića ku (Šavnik), Strug, pa jedni u Polja kolašinska iŽarima (Mojkovac); Pavino Polje (Bije lo Polje), došli iz Struge (Žabljak) Žiko, i, i kao: Cicko, Prčanj (Boka Kotorska) Žiković, i, kao: Živković, Ubli (Kuči), od njih u Ulcinju i Srbiji, Baru, Golubovcima i Matagužim a (Zeta). Pripadaju grupi Mrnjačevića. Vidi: Živković u Ublima (Kuči) Žilko, Dobrota (Kotor) Žingilica, Paštrovići Žitilica, Paštrovići, grana Tomića Žitković, Glizna (Bjelopavlići) Žit c, Podgorića Žišković, Pljevlja Žljeković, Herceg-Novi, po majci Žmajo, Dobrota (Kotor) Žmiki otina (Gornje Polimlje), porijeklom iz Bratonožića Žmukić, Krivošije (1695. god.) doselili iz Grahova (Nikšić); Nikšićko Prekovoñe; kod Risna i Herceg -Novog, porijeklom iz Hercego vine Žoja, u Kotoru 12. v. Žoli, Cetinje, rodom iz Taraskone (južna Francuska) Žomen, u Baru 1459. god. Žuvić, Herceg-Novi Žudovići iz Pive (Stubica), starosjedioci Žugić, ranije: Janković, ogranak Vulovića, grana Novljana. Od njih su u: Drobnjacima, Pošćenju (Žabljak), Orahovici (Risan), južnoj Srbiji, Sarke (Gornja Morača); Mletičak (Drobnjak) ogranak Draškovića (Kneževića), ranije: Milošević; Šušanj (Bar) Žugići, selo Novakovići pod Durmitoro jaci vode porijeklo od Vulovića Žuñel, ić, Ulcinj i područna Komina i Bratica; Dvogrlice (Đa lci), Rijeka Crnojevića Žuñelović, Pečurice i Komina (Primorska krajina). Od njih su u Bra tici (Ulcinj) i kao: Pelinković Žujević, Dobrota (Kotor); Ropočevo (Sopot), Šumadija i kao : Žujović, Vrbica, Korećica, Rajkovac i Šišine iz Korita (Bijelog Polja) Žujić, Meljak (Pljev ja) i kao: Marković, doselili se iz Bezoja, sa lijeve obale Tare Žujović, iz Rovaca (K olašin) preselili kod Mladenovca (Šumadija) vidi: Žujević (Ropočevo), Šumadija, porijeklom i z Pipera; Lijeske (Bijelo Polje); Ježevo i Gruža (Kragujevac), porieklom iz Vasojevića ; Korita (Rožaje). Od njih su u području Kosmaja i kao: Žujević Žula, Kotor Žulović, Stubice Piva), od njih su u Bosni Žuljević, Mojkovac, porijeklom iz Dalmacije; Morinj (Risan ); Njeguši (Cetinje), ogranak Radonjića, grana Herakovića; Kotor; Herceg-Novi Žumurjak, Paštrovići u 17. v. Žunac, vidi: Žunić Žunić, Boka i Neuzina, Klarija i Radojevo (sjeverni Ba at), doselili se od Potkupe (Sisak), a tamo od Durmitora, kao: Durmiter. Došli su sa srodnicima: Lukinić, Filković, Žunac (Žunić), Matanović (ostali u Potkupu) i Ilijević (oko 1594. god.), a drugi su prešli u: Keče (Rumunija) i to: Berković, Novaković Žunjić, Bjelopav lići, ogranak Đurovića, grana Grupkovića; Pošćenje (Žabljak), doselili iz Srbije Žunjović, Pi 326

Žup, a, Kotor Župianin, Herceg-Novi Župić, Podgorica Župljanin, Jasenik (1878. god.), Užička ožega Župnić, kod Ivanjice (Srbija), doselili iz Župe Nikšićke Žurić, Kolašinska Polja i Bjel ce (Mojkovac), ogranak Dabetića, prešli iz Kami (Lijeva Rijeka), Vasojevići Žuti, u Šumadi ji iz Crne Gore Žutić, Dobrota (Kotor) Žutkić, Kotor i područni Škaljari, porijeklom su iz V elestova (Cetinje) "Žutko" (Nikola "Žuti"), predak bratstva Žutkovića Žutkovići, manje brats tvo Radonjića - Rajičevića u Njegušima Žutkovići (Popovići), bratstvo u selu Lipi Žutkovići, tvo u selima Džinovom Dolu i Vlahovićima, u Hercegovini ! Ovaj prezimenik je napravljen (i još uvijek se dopunjava) prema svim dostupnim dok umentima u kojima se navode prezimena iz Crne Gore. 327