10 CNC Glodanje - Osnovni Seminar Sinumerik 840

I. tehnička škola TESLA, Zagreb, Klaićeva 7

CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

CNC glodanje Osnovni seminar EMCO PC MILL 105 sa EMCO WINNC SINUMERIK 840D MILL Dipl. ing. Ivo Slade

Zagreb, prosinac 2003.

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

SARDŽAJ Oznaka

Naslov

Stranica

0.

POKRETANJE PROGRAMA

4

1.

Osnovni prozor Sinumerik 840D

6

2.

Radni prozor Sinumerik 840D

8

3.

Tipkovnica NC stroja

9

4.

Referentne točke NC stroja

14

5.

PC tipkovnica NC stroja

17

6.

Rad u programu Sinumerik

18

6.1 6.1.1 6.1.2 6.1.3

Radno područje Machine JOG način rada MDA način rada AUTO način rada

19 19 20 21

6.2 6.2.1 6.2.1.1 6.2.2 6.2.3 6.2.4

Radno područje Parameter Podaci o alatu Tool offset Mjerenje i korekcija alata R parametri R parameter – aritmetički parametri Postavljanje podataka Setting dana Postavljanje parametara rada troja work offset

22 22 24 26 27 29

7. 7.1 7.2 7.3 7.4 7.5 7.6

Radno područje Program Direktorij radnih programa Workpieces Radni programi Part programs Pod programi Subprograms Standardni ciklusi Standard cycles Korisnički ciklusi User cycles Clipboards

33 34 37 37 38 38 39

8. Programiranje NC stroja

40

8.1 8.1.1 8.1.2 8.1.3 8.1.4 8.1.5 8.1.6 8.1.7

40 40 41 41 42 43 44 45

Vježba 1 Revolverska glava Strojni škripac: Standardni alati Sistem montaže alata u držač alata te u revolversku glavu Određivanje nul točke Kompenzacija alata Planiranje i priprema

-2-

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE 8.2 Vježba 2 8.2.1 Standard NC programiranja 8.2.2 Osnovna pravila kod pisanja NC komandi 8.2.2.1 Kakvo je kodiranje dozvoljeno 8.2.2.2 Pravila pisanja – SINTAKSA 8.2.3 Struktura programa Sinumerik 840D 8.2.4 Pisanje programa 8.2.4.1 Naredba G0 8.2.4.1 Naredba G1 8.1.8 Rješena vježba

51 51 51 51 52 52 53 53 54 56

8.3 Vježba 3 8.3.1 G02/G03 s početnom, krajnjom točkom i radijusom 8.3.2 G02/G03 s početnom, krajnjom točkom i centrom 8.3.3 G02/G03 s početnom, krajnjom točkom, centrom i kružnim lukom 8.3.4 CIP s početnom točkom, među-točkom, krajnjom točkom 8.3.5 Spiralna interpolacija 8.3.6 Pisanje programa

61 61 62 62 63 63 64

8.4 Vježba 4 8.4.1 G17/G18/G19 naredbe za izbor radne površine 8.4.2 Apsolutni koordinatni sustav 8.4.3 Inkrementni koordinatni sustav 8.4.4 Odabir posmaka 8.4.5 Pisanje programa

67 67 67 68 68 69

9. Simulacija programa 9.1 Vertikalne funkcijske tipke 9.1.1 Pogled simulacije – View 9.1.2 Postavljanje parametara simulacije – Parameter 9.1.2.1 Škripac – Clamping 9.1.2.2 Simulacija alata – Tool presentation 9.1.2.3 Rezolucija – Resolution 9.1.2.4 Opći parametri – General 9.1.3 Izbor ili brisanje radne površine - Set / Clear section 9.1.4 Definiranje obratka – Workpiece 9.1.5 Definiranje alata - Tools

71 72 72 72 72 72 73 73 73 74 74

9.2 9.2.1 9.2.2 9.2.3 9.2.4

Horizontalne funkcijske tipke Uređivanje NC programa – View Pokretanje simulacije NC programa – Start Poništavanje simulacija NC programa – Reset Blok po blok prikazivanje NC programa – Single

75 75 75 75 75

10. 10.1 10.2 10.3

Naredbe G – naredbe M – naredbe Dopunske naredbe, kratice

76 76 77 78

-3-

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

EMCO PC MILL 105 sa EMCO WINNC SINUMERIK 840D MILL 0. POKRETANJE PROGRAMA Pokretanje EMCO WIN NC software paketa iz Windowsa moguće je (slika 0.1) preko ikone WinNC32 ili korištenjem Task bara i Start menu-a izborom START(1), Programs(2), EMCO(3), WinNC32(4)

3

4

2

1

Pokretanjem programa otvara se prozor (slika 0.2)

-4-

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Te odmah zatim i prozor koji omogućuje biranje između programa : Sinumerik 840D Mill glodanja ili Sinumerik 840D Turn tokarenja (slika 0.3)

Izborom Sinumerik 840D Mill otvara se osnovni prozor za glodanje (slika 0.4)

Ovim prozorom i njegovim funkcijama moguće je upravljati EMCO i svim drugim strojevima sa Sinumerik 840D upravljačkim jedinicama

-5-

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

EMCO PC MILL 105 sa EMCO WINNC SINUMERIK 840D MILL 1. Osnovni prozor Sinumerik 840D Osnovni prozor Sinumerik 840D Mill (slika 1.1.) 1

2

3

4

5 7

6 8

9

10 11

1 10

10 10 10

12

podijeljen je u nekoliko cjelina: 1- Prikaz aktivnog radnog područja

2- Prikaz aktivnog kanala 3- Prikaz načina rada

-6-

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE 4- Ime i putokaz odabranog programa

5- Status kanala

6-Poruke kanala

7-Status programa

8- Display statusa kanala 9-Alarm sa kodom poruke

10-Radni prozori

11-Vertikalne funkcijske tipke

12-Horizontalne funkcijske tipke

-7-

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

EMCO PC MILL 105 sa EMCO WINNC SINUMERIK 840D MILL 2. Radni prozor Sinumerik 840D Radni prozor je podijeljen u više cjelina i ovisi o načinu rada u kojem se trenutno nalazi. Postoje tri načina rada JOG, MDA i AUTO. JOG – upotrebljava se za ručne operacije, kod set-up postavljanja NC stroja MDA – (Manual Data Automatic) poluautomatski način rada u kom se programira i radi blok po blok. AUTO – automatski način rada u kojem se odabiru gotovi programi, pokreću, korigiraju i zaustavljaju. Ovi načini rada mogu se birati pomoću miša, tipkovnice, funkcijskih tipki ili preklopnika načina rada.

-8-

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

EMCO PC MILL 105 sa EMCO WINNC SINUMERIK 840D MILL 3. Tipkovnica NC stroja

Tipkovnica NC stroja podijeljena je u više funkcionalnih cjelina. (slika 3.1) Osnovna podjela je na:

adresno-numeričku tipkovnicu (slika 3.2),

strojno-upravljačku tipkovnicu (slika 3.3) i na vertikalne (na adresno-numeričkoj tipkovnici) i horizontalne (na strojnoupravljačkoj tipkovnici) funkcijske tipke koje mogu aktivirati trenutno ponuđeni zadatak sa ekrana. Adresno-numerička tipkovnica i horizontalna funkcijska tipkovnica se mogu mijenjati i ovise o upravljačkoj jedinici NC stroja (Emco, Siemens, Fanuc ili Heidenhann)

-9-

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

Adresno-numerička tipkovnica (slika 3.4)

Sastoji se od alfa numeričkih znakova. Veći karakter na tipki se unosi direktno, dok se manji unosi koristeći tipku SHIFT.

Potvrda alarma – kada se pojavi poruka alarma u liniji alarma na osnovnom prozoru. Prikaz informacija o trenutnom načinu rada Izbor prozora (kada je više radnih prozora na ekranu) Vertikalno pomicanje kursora Horizontalno pomicanje kursora List naprijed –natrag

Brisanje unatrag Backcpace

Tipka izbora – (aktiviraj – deaktiviraj) Izbor vrijednosti u tablicama ili poljima koji su već unaprijed definirani.

Skok na kraj reda ili liste Edit

Tipka za uređivanje

Tipka za unos Input Preuzima novu vrijednost, otvara i zatvara direktorij, otvara datoteku

- 10 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

Strojno-upravljačka tipkovnica (slika 3.5)

Sastoji se od više podgrupa upravljačkih funkcija.

SKIP – preskočeni blok se neće izvršiti DRY RUN – ispitivanje programa (test) OPT STOP – zaustavljanje programa kod naredbe M01 1x – EMCO tipka

RESET Rad stroja blok po blok STOP / START Zaustavljanje / izvršavanje programa

Ručno pokretanje alata po osima -4 i +4 EMCO tipke

FEED STOP / START Zaustavljanje / pokretanje posmaka - 11 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Rotacija glavnog radnog vretena smanjivanje / 100% / povećavanje SPINDELFEED STOP / START Zaustavljanje / pokretanje glavnog radnog vretena

Tipke koje su aktivne sa napravama koje se mogu pridodati NC stroju. Tipka za pomak revolverske glave glodalice za jedno mjesto. Tipka za uključivanje rashladne tekućine.

/

isključivanje

Preklopnik načina rada

Regulator brzine posmaka od 0 – 120 %.

- 12 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

Horizontalna funkcijska tipkovnica (slika 3.6)

Direktni skok u radno područje stroja. Povratak u meni Proširenje funkcijskih tipki Poziv glavnog izbornika (menu-a)

- 13 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

EMCO PC MILL 105 sa EMCO WINNC SINUMERIK 840D MILL 4. Referentne točke NC stroja

(Slika 4.1)

N R

W

M

M – strojna nul točka (Machine zero point) Pozicija ove točke se ne može mijenjati. Određena je od strane proizvođača NC stroja. Ona je ishodište koordinatnog sustava. W – Nul točka obratka (Workpiece zero point) Točka vezana za obradak. Slobodno se mijenja prema potrebama konstrukcije ili izrade. N – Referentna točka alata (Tool mount reference point) Početna točka od koje se mjere svi alati. Leži na osi držača alata. Određena je od strane proizvođača i ne može se mijenjati. R – Referentna točka (Reference point) Točka u radnom području stroja koja je determinirana sa krajnjim prekidačima. Pozicija se prijavljuje kontrolnom uređaju čim se klizači približe točki R - 14 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

Nulti koordinatni sustav Kod EMCO glodalice strojna nul točka (M) leži na lijevom prednjem kraju radnog stola stroja (slika 4.2). Kako ova točka nije pogodna kao početna točka rada, koordinatni sistem je moguće promijeniti i postaviti ga na drugu povoljnu točku u radnom prostoru NC stroja. Kada se, u registru, odredi novi koordinatni sustav, ta će se vrijednost pridodati novoj nul točki pozivom naredbe G54 te se nul točka promijeni iz pozicije M (strojne nul točke) u W (nul točku obratka).

Koordinatni sustavi Pravilo desne ruke: (slika 4.3) Određivanje pozitivnog pravca koordinatnog sistema slijedi položaj prstiju desne ruke, odnosno: Palac pokazuje u pozitivnom smjeru os X, kažiprst u pozitivnom smjeru osi Y, dok srednji prst pokazuje pozitivni smjer osi Z. Koordinatni sustav kod EMCO glodalice je za os: X – paralelan sa prednjim rubom radnog stola Y – paralelan sa bočnim rubom radnog stola Z – okomit na radni stol Na slici 4.4 prikazani su apsolutni koordinatni sustav koji je vezan za fiksnu točku na stroju i inkrementni koordinatni sustav koji je vezan za referentnu točku alata.

- 15 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

Baza podataka alata - podaci o alatu Svrha podataka o alatu je mogućnost pozicioniranja alata tako da se kod programiranja može koristiti čelo alata ili os rotacije alata. Svaki alat koji se koristi na stroju mora biti izmjeren (slika4.5) i najvažnija je udaljenost L1 od čela alata do referentne točke alata (N). U bazi podataka alata spremaju se podaci o alatu i to duljina L1 i promjer alata D1 ili radijus R1. Korištenje podataka o radijusu/promjeru bitno je kod aktiviranja komande za kompenzaciju alata G41 ili G42 po XY površini (G17). Za ostale površine (G18 - XZ i G19 - YZ) kompenzacija alata se ne koristi (EMCO PC 105 glodalica).

- 16 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

EMCO PC MILL 105 sa EMCO WINNC SINUMERIK 840D MILL 5. PC tipkovnica NC stroja Osim tipkovnice EMCO NC stroja moguće je korištenje standardne tipkovnice za osobno računalo. Raspored tipki prikazan je na slici 5.1.

Miš Ta vrijeme rada WIN NC 32 software-a moguće je i korištenje miša. Po pozicioniranju miša jednostrukim ili dvostrukim «klikom» lijeve tipke pozove se potrebna naredba. 1 * klik lijevom tipkom znači: - prozor u izborniku je aktivan - postavljane kursora na odabrano polje - promjena direktorija - pritisak na horizontalne ili vertikalne funkcijske tipke - otvaranje odabrane liste - aktiviranje / deaktiviranje prekidača 2 * klik lijevom tipkom znači: - otvaranje direktorija - izbor lista - unos vrijednosti Klik desnom tipkom znači: - prikaz radnih područja

- 17 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

EMCO PC MILL 105 sa EMCO WINNC SINUMERIK 840D MILL 6. Rad u programu Sinumerik Rad na Sinumerik 810D / 840D je organiziran kroz 5 podizbornika (menu-a) osnovnog izbornika koji se nazivaju radna područja: - Machine - Parameter - Program - Services - Diagnosis Ovih pet radnih područja se prikazuju u osnovnom izborniku u horizontalnoj liniji funkcijskih tipki (slika1.1-12). Radno područje Machine Parameter Program Services Diagnosis

Izvršne funkcije Ručno upravljanje strojem Izvršenje programa na obratku Uređivanje podataka za programiranje i podataka o alatima Pisanje i uređivanje programa Učitavanje programa i podataka Prikaz alarma i poruka

Osnovni izbornik Pritiskom na tipku u osnovnom prozoru će se pojaviti osnovni izbornik. Tom tipkom osnovni prozor može biti pozvan iz bilo kojeg izbornika. Ponovnim pritiskom tipke vraćamo se u prethodno korišteni izbornik. Osnovni izbornik: Horizontalne funkcijske tipke Machine Parameter Program Services Diagnosis Vertikalne funkcijske tipke vezane su za prvi podizbornik Machine AUTO MDA JOG REF Single block - 18 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

6.1 Radno područje

Machine

Ovo područje prikazuje sve funkcije i utjecajne faktore koji djeluju na alatni stroj i njihovo stanje. Postoje tri radna područja:

6.1.1

JOG način rada upotrebljava se za ručne operacije. Moguće ga je aktivirati preklopnikom načina rada i izborom pozicija sa slike 6.1.

Određivanje nul-točke Preklopnik je u poziciji sa slike i korištenjem tipki za pomicanje potrebno je polagano doći do nul-točke.

Određivanje inkrementa posmaka Postavljanjem preklopnika u položaj sa slike moguće je pomicanje alata u svim pravcima korištenjem tipki za pomicanje (ili Alt F1 sa tipkovnice). Brzina pomicanja određena je položajem regulatora posmaka. Ako je potrebno gibanje u brzom hodu potrebno je dva puta brzo kliknuti tipku.

Određivanje inkrementa posmaka Zbog što točnijeg pozicioniranja alata veličina posmaka se može mijenjati korištenjem preklopnika načina rada. 1 1/1000 mm 10 1/100 mm 100 1/10 mm 1.000 1 mm 10.000 10 mm

pritiskom na tipku pritiskom na tipku pritiskom na tipku pritiskom na tipku pritiskom na tipku

Promjena se može napraviti i s tipkovnice računala kombinacijom tipki: Alt 0 .. 100 = 1, Alt 1 .. 101 = 10, Alt 2 .. 102 = 100, Alt 3 .. 103 = 1000,…. - 19 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Popis izbornika Machine JOG Izbornici su vezani za horizontalne i vertikalne funkcijske tipke: Vertikalne funkcijske tipke Transformation / G function Auxiliary function Spindles vretena Axis feedrate Zoom actual value Actual value MCS WCS Horizontalne funkcijske tipke Increment Abort OK



G naredbe pomoćne funkcije brzina okretanja



posmak povećanje trenutna vrijednost



povećanje(od0.001 do 10 mm)

6.1.2 MDA način rada (Manual Data Automatic) upotrebljava se za pisanje programa i testiranje programa blok po blok (slika 6.2).

Njime prebacujemo željena gibanja preko tipkovnice kao pojedine blokove programa u kontrolnu jedinicu. Kontrolna jedinica obrađuje blok nakon pritiska na tipku Za pokretanje programa u MDA načinu rada potrebni su isti preduvjeti kao i kod automatskog načina rada. Popis izbornika Machine MDA Vertikalne funkcijske tipke Transformation / G function Auxiliary function Spindles Axis feedrate Actual value MCS WCS Delete MDI Program Horizontalne funkcijske tipke Save MDI Program Abort OK Program Control OK





brisanje programa spremanje programa



kontrola programa

- 20 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

6.1.3 AUTO način rada u kojem se programi izvršavaju potpuno automatski (slika 6.3).

Preduvjeti za izvođenje programa su: - program je učitan u kontrolnu jedinicu - referentna točka je postavljena - potrebne korekcije su napravljene (postavljanje nul točke, korekcija alata,…) - aktivirane su sigurnosne mjere (zatvorena su vrata,…) Popis izbornika Machine AUTO Vertikalne funkcijske tipke Transformation / G function Auxiliary function Spindles Axis feedrate Program sequence block Zoom actual value Actual value Machine Work Program level / Actual block Horizontalne funkcijske tipke Program Control OK Blok search Calculate contour Calculate blk endpt Program level + Program level – Without calculat. Search position Search pointer Correct program

kontrola programa traženje bloka



Program overview Execution from ext Alter enable Program selection Work pieces Part programs Sub programs Standard cycles User cycles Clipboard - 21 -

ispravljanje programa pregled programa

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

6.2 Radno područje Parameter U radnom području Parameter moguće je upisivati i uređivati podatke koji su potrebni za program te izvršiti korekciju alata. Četiri horizontalne funkcijske tipke vezane za podizbornik Parameter su: Tool offset R variables Setting dana Work offset

6.2.1 Podaci o alatu Tool offset Postavljanje alata se obavlja pritiskom na vertikalnu funkcijsku tipku New za izbor novog alata. U prozoru se pojavljuju dvije opcije: New tool edge nova oštrica alata New tool novi alat Izborom jedne od opcija otvara se slijedeći prozor (slika 6.4) koji nudi postojeće alate: T number – broj alata u revolverskoj glavi Tool type – tip alata tipovi alata su ponuđeni u listi Tipovi alata: Milling tools – alati za glodanje Drilling tools – alati za bušenje Grinding tools – alati za brušenje Turning tools – alati za tokarenje Special tools – specijalni alati Izbor broja alata (T number) kreće se na glodalici EMCO PC MILL 105 od 1 do 10 Svaki tip alata (Tool type) nudi svoj novi prozor s određenim alatima 1xx Milling tools - alati za glodanje (slika 6.5) 100 Alat za glodanje CLDATA 110 Glodalo s okruglom glavom 120 Vršno glodalo (bez kutnog zaobljenja) za poravnavanje 121 Vršno glodalo(bez kutnog zaobljenja) za poravnavanje 130 Kutno glodalo (bez kutnog zaobljenja) - 22 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE 131 Kutno glodalo (sa kutnim zaobljenjem) 140 Čeono glodalo 145 Navojno (narezno) glodalo 150 Obodno glodalo Po odabiru glodala (npr. T1 120 – glodalo za poravnavanje površine) otvara se novi prozor u kojem se daju svi parametri alata (slika 6.6)

T number – Broj alata tj. pozicije u koju će biti smješten u revolverskoj glavi D number – Broj korekcije. Alat može imati više korekcijskih brojeva No. of c.edges – broj D-number za alat Tool type – tip alata Tool name – ime alata (može sa dati bilo kakav naziv alata) Tool length comp. – kompenzacija duljine alata Geometry – dimenzije radnog dijela alata Wear – devijacija od geometrijske vrijednosti Base – dimenzije držala alata Zbroj vrijednosti geometry, wear i base je ukupna vrijednost korekcije Radius compensation – kompenzacija polumjera alata Radius – polumjer alata

Vertikalne funkcijske tipke (Slika 6.7) T no. + i T no.- - prebacuju se na slijedeći veći ili manji broj alata D no. + i D no.- - prebacuju se na slijedeću veću ili manju korekciju alata Delite – brisanje Go to - skok na alat broj (otvara se mali prozorčić koji omogućuje taj skok) Overview - Pregled svih alata u bazi New - upis novog alata

- 23 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Po upisu novog alata moguće je odmah odrediti kompenzaciju alata na stroju uključivanjem vertikalne funkcijske tipke Determine compensa. Otvara se novi prozorčić (slika 6.8) u kojemu se upisuje referentna vrijednost kompenzacije za os Z.

6.2.1.1 Mjerenje i korekcija alata Programiranje alata T – broj alata u revolverskoj glavi D – korektivni broj alata Svaki broj alata T može imati do 9 korektivnih brojeva Upravljanje Sinumerik 810D/840D daje korekciju alata D kao rub, ali to ne znači rub pojedinog zuba glodala, nego korektivni podatak koji je pridodan tom alatu. Alat može imati nekoliko korektivnih bojeva D, jer se isti alat može koristiti za različita glodanje i tada se upotrebljava u programu T1 D1 ili T1 D2. Komanda T..D.. poziva korekciju alata iz registra alata (duljina alata, polumjer alata,…), ali se alat još nije promijenio. Moguće kombinacije brojeva alata su: T1-32000 D1-9 Promjena alata M6 – naredba za promjenu alata Komanda M6 radi automatski sva gibanja potrebna za promjenu alata. Da bi se izbjegle kolizije alat se mora prije podignuti. Primjer: G0 X200 Y120 Z80 ; gibanje alata do mjesta promjene T4 D1 ; poziv novog alata sa korektivnim brojem M6 ; promjena alata

- 24 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Korekcija duljine alata i pravac korekcije Korekcija duljine alata (slika 6.9) je duljina L1 okomita na radnu površinu (G17 površina XY, G18 površina XZ, G19 površina YZ). Glavna primjena korekcije duljine alata kod vertikalnih glodalica je u ravnini XY – G17, odnosno korekcija po osi Z. Korekcije duljine alata mijenja nul točku alata sa referentne točke alata N na vrh alata. Time su sve pozicije postavljene u odnos sa vrhom alata. Na većini glodalica referentna nul točka alata je u osi rotacije na čelu alata. Svi parametri alata se upisuju u tablicu sa slike 6.6. Potrebne korekcije vrijednosti kod alata za glodanje i bušenje Kod glodala moraju se zadati duljina Length 1 i polumjer Radius alata. Kod svrdla Radius alata mora biti 0, jer svrdlo ne reže po obodu. Također se mora upisati 0 u polja Length 2 i Length 3. Postupak mjerenja alata 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Postaviti alat Izabrati JOG način rada Alat dovesti do površine obratka Pozvati Tool offset - podatke o alatu Pritisnuti Determine compensa Odabrati u prozoru os Z U polju Ref. Value referentna vrijednost upisati razliku nul točke i nove referentne točke

- 25 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

6.2.2 R parametri R parameter – aritmetički parametri R parametri su varijable koje se mogu upotrijebiti kao proračunski parametri u programima. Oni se ručno upisuju u tablicu (slika 6.10)

Primjer: treba napraviti 250 obradaka Postavlja se nominalni broj obradaka R91=250. Brojač odbrojava od 250 do 0 i tada daje poruku «Nominal workpiece number reached» - nominalni broj obradaka je dosegnut Postavlja se nominalni broj obradaka R91=0. Postavlja se aktualni broj obradaka R90=0. Brojač odbrojava od 0 do 250 i ne daje nikakvu poruku. Kod upravljanja Sinumerik-om 840D na raspolaganju se 100 varijabli R parametra. Varijable od 0 do 89 su slobodne za korisnika dok su od 90 do 99 rezervirane za EMCO. Brojač obradaka R90, R91. R90 - aktualni broj obradaka R91 - nominalni broj obradaka Funkcija: - ako se postavi aktualni broj obradaka R91 parametar R90 počinje odbrojavanje prema nuli. - ako se postavi aktualni broj obradaka R91 i aktualni broj obradaka R90 na 0 počinje brojenje od nule. Programiranje: Pozivanje brojača u programu se provodi prije naredbe M30 (M30-kraj programa) sa L700 P1 (L-poziv podrutine, P-ponovi program).

- 26 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Vrijeme obrade R98, R99. R98 - aktualni vrijeme strojne obrade R99 – mjerenje vremena operacija ( to je vrijeme trajanja obrede jednog zahvata npr. poravnavanje obratka)

znači

M73 – početak mjerenja operacije M74 – kraj mjerenja operacije Izmjereno vrijeme će biti u parametru R99 u formatu 6347.378 što 63 min., 47 s, 387 ms

6.2.3 Postavljanje podataka Setting data U prozoru Setting data aktivne su samo vertikalne funkcijske tipke (slika 6.11) Working area limitation ograničenje radnog prostora omogućava postavljanje granica unutar kojih će se kretati alat.

Po upisivanju vrijednosti u predviđena polja aktiviranje se obavlja tipkom Napomena: U MDA i Auto načinu rada u NC programu ograničenje radnog prostora postaje aktivno tek nakon komande WALIMON (Working area limitation ON)

- 27 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

JOG data

JOG podaci

JOG vrijednost posmaka – posmak kod ručnog upravljanja u JOG načinu rada.

Spindle data

podaci o vrtnji glavnog radnog vretena

Ograničenje broja okretaja glavnog radnog vretena Max / Min .Vrtnja je dozvoljena samo unutar odabranih vrijednosti. Ograničenje okretanja vretena pomoću naredbe G96 omogućuje konstantnu brzinu rezanja. Feedrate DRY



prazni hod Ovaj posmak se uzima kod praznog hoda umjesto programiranog posmaka.

Starting angle



početni kut kod narezivanja navoja Kod rezanja navoja početna pozicija vretena se daje kao početni kut.

- 28 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

6.2.4 Postavljanje nul točaka stroja work offset Postavljanje nul točaka obavlja se naredbama G54 – G57. Grubo podešavanje Kod većine alatnih strojeva ova neautoriziranih promjena s ključem.

veličina je osigurana protiv

Fino podešavanje Upotrebljava se za fine korekcije (npr. kod korekcije zbog trošenja alata) i nije posebno osigurano protiv promjena. Ulazna veličina finog podešavanja je limitirana s ±1mm Krajnje podešavanje nul točke je suma grubog i finog podešavanja.

Slika 6.12 prikazuje prozor za podešavanje nul točaka $P_UIFR je sistemska varijabla – postavni oblik za naredbe G54.

Vertikalne funkcijske tipke : WO+ i WO- G54 – G57.

odabiru traženu nul točku

Selected WO aktivira odabranu nul točku u MDA ili Auto načinu rada. Accept position u polju za unos.

omogućuje upisivanje pozicije po osi Reject poništava i Save memorira nove vrijednosti

Determine WO određivanje nul točke otvara novi prozor (slika 6.13) za os koja je označena ( na slici 6.12 označena je os X). - 29 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

Prozor za određivanje nul točke daje podatke o korištenom alatu: T no. – broj alata, tj. pozicije D no. – broj korekcije alata T type – tip alata Length – duljina alata Radius 1 – polumjer alata Offset - postavljanje

Korištenjem tipke selektora odabiru se -

ili korištenjem miša i tipke

relevantni parametri duljine alata (1,2,3) i smjer (+,-,none) uključenje i smjer polumjera alata (+,-,none) uključenje i smjer slobodno definiranog postavljanja nul točke (+,,none)

Overview 6.14)

otvara novi prozor s novim funkcijama (slika

.

- 30 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Osnovni prozor daje pregled naredbi G54 – G57 Settable WO prethodni prozor (slika

postavljanje nul točke vraća program u 6.12)

Active sett. WO aktivna nul točka koja se postavlja daje podatke o trenutno aktivnoj nul točki. Prikazuje se prozor sa aktualnim podacima (slika 6.15). $P_IFRAME je sistemska varijabla – postavni oblik za aktivnu nul točku koja se postavlja.

Active progr. WO aktivna nul točka koja se programira daje podatke o trenutno aktivnoj nul točki. Prikazuje se prozor sa aktualnim podacima (slika 6.16). $P_PFRAME je sistemska varijabla – postavni oblik za aktivnu nul točku koja se programira Sum active WO zbroj aktivnih nul točaka daje podatke o trenutno aktivnoj nul točki. Prikazuje se prozor sa aktualnim podacima.

$P_ACTFRAME je sistemska varijabla – postavni oblik za zbroj aktivnih nul točaka

- 31 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

External WO prikazuje koordinate eksterne nul točke.

Base WO otvara podešavanje osnovne nul točke.

prozor

- 32 -

u

kojem

je

moguće

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

EMCO PC MILL 105 sa EMCO WINNC SINUMERIK 840D MILL 7. Radno područje

Program

U radnom području Program pišu se programi, ispravljaju se i njima se upravlja. Aktiviranjem horizontalne funkcijske tipke Program otvara se prozor na slici 7.1.

Tipovi programa su: Workpieces – izradak u ovom kontekstu se smatra direktorijem (folderom) koji uključuje programe ili podatke Partprogram – glavni program je slijed naredbi za obradu izratka. Subprogram – potprogram je program koji može biti više puta pozvan iz glavnog programa. Ciklusi su vrsta potprograma. Standard cycles – standardni ciklusi su potprogrami koji se ne mogu mijenjati. Oni se izvršavaju ponavljanjem koristeći strojne korake. User cycles – korisnički ciklusi koje korisnik sam može pisati prema svojim potrebama Clipboard -

- 33 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Tipovi file-ova i direktorija su: ime.MPF glavni program ime.SPF podprogram ime.TOA podaci o alatu ime.UFR postavljanje nul točke / okviri ime.INI fajl za inicijalizaciju ime.COM komentar ime.DEF definicija korisničkih podataka i makroi ime.DIR zajednički direktorij koji sadrži programe ime.WPD direktorij izratka koji sadrži programe i podatke koji pripadaju izratku ime.CLP KLIPBOARD direktorij MOŽE sadržavati sve tipove spisa i direktorija

7.1 Workpieces – direktorij izratka otvara prozor koji omogućuje: New - otvaranje novog direktorija otvara prozor u kom treba upisati ime novog direktorija i potvrditi ili odustati . Automatski mu se pridružuje ekstenzija WPD.

Copy - kopiranje direktorija – pojavljuje se poruka: Copied data can be inserted with SK «Paste» Kopirani podaci se mogu umetnuti pomoću funkcijske tipke Paste

Paste - umetanje direktorija – pojavljuje se prozor u kojem se treba upisati ime novog direktorija i potvrditi ili odustati

Delete - brisanje direktorija – pojavljuje se prozor u kojem se treba potvrditi brisanje odabranog direktorija ili odustati .

Rename - preimenovanje direktorija – pojavljuje se prozor u kojem se treba upisati novo ime direktorija i potvrditi ili odustati

- 34 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Alter enable - omogućiti mijenjanje oznakom «X». Ako je oznaka X u koloni Enable tada se može raditi u tom direktoriju i mijenjati sve prema potrebi. Workpeace selection - omogućiti mijenjanje direktorija obratka. Po upisu imena direktorija otvara se novi prozor (slika 7.2) u koji je novom direktoriju uključeno ime.WPD.

Pritiskom na INPUT tipku ili dvostrukim klikom miša po nazivu direktorija otvara se prozor u kojem je pisati moguće programe ime.MPF (slika 7.3)

Korištenjem vertikalnih funkcijskih tipki moguće je pisati novi program New , kopirati Copy , umetati Paste , brisati Delite , preimenovati Rename , dozvoliti ili zabraniti mijenjanje Alter enable , birati programe Program selection , ili se vratiti u prijašnji prozor Back . Po otvaranju novog programa (New ) upisuje se njegovo ime.MPF i otvara se slijedeći prozor (slika 7.4)

- 35 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE Pisanje komandi novog programa moguće je u označenom redu

(slika 7.4).

Horizontalnim funkcijskim tipkama moguće je umetati Paste , označavati blok Mark block , umetati blok Paste , prenumerirati Renumber , zatvoriti Close , dok horizontalne funkcijske tipke omogućuju uređivanje Edit , skok na Go to , nađi i zamijeni Find/Replace , podrška Support , te 3D ili 2D simulaciju izvršavanja programa 3D-View ili Simulation .

Support tema naprednog seminara Pritiskom na horizontalnu funkcijsku tipku otvara se novi prozor koji omogućuje rad s ciklusima. 3D-View i Simulation tema poglavlja 9 Pritiskom na horizontalnu funkcijsku tipku ili otvara se novi prozor koji omogućuje simulaciju u 3D ili 2D.

- 36 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

7.2 Part programs – prozor za pisanje pojedinih programa:

Sve naredbe koje vrijede u modu Workpieces vrijede u ovom modu (slika 7.5).

7.3 Subprograms – prozor za korištenje postojećih podprograma te za pisanje novih podprograma:

Sve naredbe koje vrijede u modu Workpieces vrijede u ovom modu (slika 7.6).

- 37 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

7.4 Standard cycles – prozor za korištenje i pisanje standardnih ciklusa:

Sve naredbe koje vrijede u modu Workpieces vrijede u ovom modu (slika 7.7).

7.5 User cycles – prozor za korištenje i pisanje specijalnih osobnih ciklusa često potrebnih u radu:

Sve naredbe koje vrijede u modu Workpieces vrijede u ovom modu (slika 7.8).

- 38 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

7.6 Clipboard – prozor za privremeno spremanje pojedinih programa:

Sve naredbe koje vrijede u modu Workpieces vrijede u ovom modu (slika 7.9).

- 39 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE

EMCO PC MILL 105 sa EMCO WINNC SINUMERIK 840D MILL 8. Programiranje NC stroja 8.1 Vježba 1 Upoznavanje sa strojem Emco PC MILL 105 je numerički upravljana glodalica (slika 8.1.1). Osnovna gibanja ostvaruje po osima X i Y radni stol sa škripcem dok gibanje po osi Z ostvaruje revolverska glava sa 10 mjesta za alat. Posmak 0 – 4000 mm /min Finoća pomaka 0.00125 mm Z os X os Y os

8.1.1 Revolverska glava: Brzina okretanja glavnog vratila (u bubnju) 150 – 1500 okr/min Snaga na glavnom radnom vratilu 0.64 – 0.70 kW Broj pozicija u bubnju (broj alata) 10 Način pričvršćenja alata u bubnju SK30, vijak, tvornički standard Radno područje X * Y * Z 200 * 150 * 150 mm Slika 8.1.2

- 40 -

I. tehnička škola TESLA, Zagreb - CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE 8.1.2 Strojni škripac: Razmak čeljusti / duljina čeljusti 60 * 60 mm Slika 8.1.3

8.1.3 Standardni alati: Glodalo za poravnavanje Ø 40 x 20 mm Utorno glodalo (čeono glodalo) Ø 3 – Ø 10 mm

Čeono T glodalo Ø 12.5 x 6 mm Ø 16 x 8 mm

Kutno glodalo