04_50517 Brze Vise Jace 4

Vladimir Findak — Sanja BoæiÊ - Sanja Reπetar

BRÆE, VI©E, JA»E 4 priruËnik tjelesne i zdravstvene kulture za uËitelje / uËiteljice 4. razreda osnovne πkole

Urednica Slavenka HalaËev Recenzenti dr. sc. Kreπimir Delija Sanja Canjek-AndroiÊ GrafiËko-likovni urednik GrafiËko-likovni Æeljko BrnetiÊ GrafiËko oblikovanje Vladimir ©agadin Oprema naslovne stranice Frano Petruπa Lektorica Kata ZaloviÊ-Fiπter Korektorica Branka Mesing - Nakarada Ÿ ©kolska knjiga, d.d., Zagreb, 2005. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoæavati, fotokopirati ni na bilo koji naËin reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuπtenja. Uporabu ovog priruËnika za predmet tjelesna i zdravstvena kultura u 4. razredu osnovne πkole odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske rjeπenjem klasa UP/I°-602-09/04-01 UP/I°-602-09/04-01/140, /140, ur. broj 533-12/05-01 u oæujku 2005. CIP dostupan u Nacionalnoj Nacionalnoj i sveuËiliπnoj knjiænici, Zagreb, 45052511 4505251111 ISBN 953-0-50517-5

Tisak GrafiËki zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb

Urednica Slavenka HalaËev Recenzenti dr. sc. Kreπimir Delija Sanja Canjek-AndroiÊ GrafiËko-likovni urednik GrafiËko-likovni Æeljko BrnetiÊ GrafiËko oblikovanje Vladimir ©agadin Oprema naslovne stranice Frano Petruπa Lektorica Kata ZaloviÊ-Fiπter Korektorica Branka Mesing - Nakarada Ÿ ©kolska knjiga, d.d., Zagreb, 2005. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoæavati, fotokopirati ni na bilo koji naËin reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuπtenja. Uporabu ovog priruËnika za predmet tjelesna i zdravstvena kultura u 4. razredu osnovne πkole odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske rjeπenjem klasa UP/I°-602-09/04-01 UP/I°-602-09/04-01/140, /140, ur. broj 533-12/05-01 u oæujku 2005. CIP dostupan u Nacionalnoj Nacionalnoj i sveuËiliπnoj knjiænici, Zagreb, 45052511 4505251111 ISBN 953-0-50517-5

Tisak GrafiËki zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb

Vladimir Findak — Sanja BoæiÊ — Sanja Reπetar

Bræe, viπe, jaËe 4   priruËnik tjelesne i zdravstvene  kulture za uËitelje / uËiteljice 4. razreda osnovne πkole 

Zagreb, 2005.

Predgovor  Vrijeme u kojemu æivimo karakteriziraju ne samo pozitivni utjecaji, nego i raznovrsni negativni utjecaji na Ëovjekov antropoloπki status zato πto je, uz ostalo, sve manje kretanja, a sve viπe vremena flgutaju« tzv. nemiπiÊne aktivnosti. Posljedice tih negativnih utjecaja nisu malene, naprotiv, nije ugroæeno samo zdravlje ljudi, veÊ i njihove osobine i sposobnosti, Ëega, dakako, nisu poπteena ni djeca, odnosno uËenici. U takvim situacijama primjereno tjelesno vjeæbanje za uËenike znaËi sastavni i nuæni dio njihove svakodnevnice, πtoviπe, nezaobilazan dio integralnog sustava njihova odgoja i obrazovanja, a time i njihove pripreme za æivot i rad u suvremenom druπtvu. Da bi se komparativne prednosti tjelesnog vjeæbanja u uæem smislu, odnosno tjelesne i zdravstvene kulture u πirem smislu iskoristile πto potpunije, odluËili smo napisati udæbenik tjelesne i zdravstvene kulture za uËenike Ëetvrtog razreda osnovne πkole  Bræe, viπe, jaËe 4. Udæbenik je ponajprije namijenjen uËenicima, a potom njihovim uËiteljima i roditeljima; uËenicima da πto prije postanu i ostanu ovisnici o svakodnevnom tjelesnom vjeæbanju kao sastavnom dijelu kulture æivljenja, a uËiteljima, da im pomogne u svakodnevnom radu, poglavito u dijelu koji se odnosi na realizaciju plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture. Roditeljima Êe pomoÊi da joπ uspjeπnije surauju sa svojom djecom ne samo u obavljanju njihovih obveza vezanih za πkolu, nego i u zadovoljavanju njihovih svakodnevnih potreba, interesa i æelja, poglavito onih koje proizlaze iz njihove bioloπke potrebe za kretanjem. Sukladno navedenim ciljevima, udæbenik je podijeljen na tri tematske cjeline. Prvi dio udæbenika s naslovom Vjeæbanjem do zdravlja sadræava informacije (teorijske i praktiËne) uz pomoÊ kojih se uËenici na izravan ili neizravan naËin upuÊuju na brojne moguÊnosti i sadræaje uz pomoÊ kojih se tjelesnim vjeæbanjem moæe utjecati na Ëuvanje i unapreivanje zdravlja. Drugi dio udæbenika ili, toËnije, Sportska poËetnica odnosi se na upoznavanje uËenika sa sportom u svim njegovim pojavnim oblicima i s plemenitim idejama i porukama olimpizma.

TreÊi dio udæbenika flrezerviran« je za  Bræe, viπe, jaËe, a upuÊuje uËenike u razliËite naËine praÊenja i vrednovanja njihova rada i napretka u podruËju tjelesne i zdravstvene kulture. Dræimo, πtoviπe sigurni smo, da Êe tako koncipiran udæbenik biti od koristi svima, a ponajviπe uËenicima. HoÊemo li, meutim, u toj namjeri uspjeti, odnosno koliko Êemo uspjeti, uglavnom ovisi o uËiteljima. Zaπto? Zato πto smo uvjereni da ni najbolji uvjeti rada, planovi i programi, kao ni drugi relevantni Ëimbenici o kojima ovisi uspjeh u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, ukljuËujuÊi i udæbenik  Bræe, viπe, jaËe 4 ne pomaæe ako uËitelj ima teπkoÊa u radu. Upravo radi izbjegavanja tih teπkoÊa, bar πto se tiËe uporabe udæbenika  Bræe, viπe,  jaËe 4 odluËili smo napisati ovaj priruËnik za uËitelje. PriruËnik je potpuno konzistentan sa sadræajem udæbenika Bræe, viπe, jaËe 4. Vjerno prati svaku tematsku cjelinu ne samo njezinom interpretacijom, nego i metodiËkom obradom. Gdje god je bilo moguÊe i potrebno, u priruËniku je flrezerviran« prostor za korelaciju tjelesne i zdravstvene kulture s drugim predmetima. PreporuËujemo vam da pozorno proËitate i dio priruËnika u kojemu vas informiramo o moguÊemu i potrebnom doprinosu tjelesnog vjeæbanja zdravlju uËenika, upuÊivanju uËenika u razliËite izvannastavne i izvanπkolske aktivnosti te u naËin samokontrole i samoocjenjivanja njihova rada. Takoer vam preporuËujemo da se praktiËno uvjerite u vri jednost pojedinih vjeæbi i pojedinih metodiËkih rjeπenja. Æeljeli smo, dakle, ne samo da vam uz pomoÊ ovog priruËnika olakπamo uporabu udæbenika  Bræe, viπe, jaËe 4 da vam pomognemo u realizaciji programa tjelesne i zdravstvene kulture, da joπ viπe unaprijedite svoj rad u ovom predmetu, nego i vaπ rad u cjelini, na zadovoljstvo vaπih uËenika i vas osobno. Ako vam ovaj priruËnik u tome bar malo pomogne, onda je njegova namjena ispunjena i naπa æelja ostvarena da smo u toj namjeri uspjeli.  AUTORI 

5

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

PRAVILNA PREHRANA SAVEZNIK DOBROGA ZDRAVLJA I USPJE©NOG VJEÆBANJA

udæbenik, str. 3.

NASTAVNA JEDINICA: Inicijalno provjeravanje MJESTO RADA:

sportska dvorana.

CILJ SATA:

stvaranje odgojno-obrazovnih uvjeta za rad, provjeravanje antropometrijskih znaËajki radi dobivanja orijentacijskih vrijednosti za programiranje.

ZADA∆E:

OBRAZOVNA: • upoznati postupke provoenja provjeravanja antropometrijskih znaËajki i upisivanje u tablicu • spoznati vaænost pravilne prehrane • uoËiti vezu pravilne prehrane i tjelesnog vjeæbanja ODGOJNA: • razvijanje svijesti o pozitivnom utjecaju tjelesnog vjeæbanja na unapreivanje zdravlja i skladan razvoj antropometrijskih znaËajki • poticati suradnju • razvijati naviku pravilne prehrane • poticati naviku svakodnevnog tjelesnog vjeæbanja FUNKCIONALNA: • razvijanje pamÊenja, paænje i poπtivanja pravila ponaπanja.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: • • • • •

udæbenik  Bræe, viπe, jaËe 4 vaga, visomjer, metalna mjerna traka, kaliper strunjaËe juriπni mostiÊ stalci i konop.

METODE RADA: • metoda usmenog izlaganja • metoda razgovora • metoda demonstracije.

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA: • frontalni • individualni.

TIP SATA:

inicijalno provjeravanje.

7

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

PRIJEDLOG STRUKTURE SATA:

• Uvodni dio • Inicijalno provjeravanje • Zavrπni dio sata.

MOGU∆I TIJEK SATA • UVODNI DIO SATA  Uporaba udæbenika 

Nastavni sat zapoËet Êemo u uËionici upoznavanjem uËenika s planom i programom tjelesne i zdravstvene kulture u Ëetvrtom razredu listajuÊi udæbenik  Bræe, viπe, jaËe 4. Najavit Êemo uËenicima sadræaj nastavnog sata, mjerenje antropometrijskih znaËajki: tjelesne visine, tjelesne teæine, opsega podlaktice i koænog nabora nadlaktice, te motoriËkih sposobnosti: taping rukom i skok udalj. UËenici Êe promotriti tablice u udæbeniku  Bræe, viπe, jaËe 4 u koje Êe upisivati rezultate mjerenja u dvorani.

• GLAVNI DIO SATA  Uporaba udæbenika 

U dvorani organiziramo mjerna mjesta, demonstriramo uËenicima naËin mjerenja i zapisivanja rezultata. UËenike podijelimo u πest skupina koje se izmjenjuju na mjernim mjestima. UËenici jedni drugima pomaæu pri mjerenju i upisivanju rezultata u udæbenik. Mjerenje antropometrijskih znaËajki: 1. Tjelesna visina • pri mjerenju se koristimo visomjerom ili centimetarskom trakom. 2. Tjelesna teæina • pri mjerenju upotrebljavamo medicinsku ili sobnu vagu. 3. Opseg podlaktice • pri mjerenju se koristimo centimetarskom trakom (mjerimo lijevu podlakticu na mjestu gdje je najπira). 4. Koæni nabor nadlaktice • pri mjerenju upotrebljavamo kaliper.

MotoriËke sposobnosti: 5. Taping rukom Na ploËu klupe zalijepe se dva kartonska kruga promjera 20 cm. Udaljenost srediπta krugova  je 81 cm. UËenik sjedne na stolac, „slabiju” ruku poloæi izmeu krugova, a drugu prekriæi preko nje tako da mu je dlan u krugu. NaizmjeniËno dodiruje krugove. Mjeri se 15 sekundi, svaki naizmjeniËni dodir broji se kao jedan. 6. Skok udalj • uËenik se sunoæno odrazi s kraja obrnuto postavljenog juriπnog mostiÊa • skaËe tri puta πto dalje na strunjaËu • upisuje se najbolji rezultat.

8

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

• ZAVR©NI DIO SATA  Uporaba udæbenika 

UpuÊujemo uËenike da otvore 3. stranicu udæbenika  Bræe, viπe, jaËe 4, te da promotre slike. Glasno Ëitamo tekst i razgovaramo o prehrani i tjelesnom vjeæbanju. O pravilnoj prehrani uËenici su uËili u treÊem razredu, stoga je vaæno njihovo znanje proπiriti spoznajama o utjecaju pravilne prehrane na tjelesni rast i razvoj i naËinom prehrane prije i poslije tjelesnog vjeæbanja. Usmjerenim razgovorom potiËemo uËenike na zakljuËivanje i povezivanje novih spoznaja s njihovim predznanjem i iskustvom. »itajuÊi savjete o prehrani i tjelesnom vjeæbanju u udæbeniku, ponavljamo steËeno znanje.

9

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

MINUTE ZA ZDRAVLJE

udæbenik, str. 4. i 5.

NASTAVNA JEDINICA: Preskakanje kratke i duge vijaËe sunoænim odrazom Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju CikliËna kretanja razliËitim tempom do 3 minute MJESTO RADA:

okolica πkole, prirodna zelena povrπina.

NASTAVNE CJELINE: Skakanje Bacanje, hvatanje, gaanje Hodanje i trËanje

NASTAVNE TEME: Preskoci kratke i duge vijaËe sunoænim odrazom Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju CikliËna kretanja razliËitim tempom do 3 minute

STRUKTURA SATA:

1. Uvodni dio sata: Elementarna igra Najbolji koËijaπ  2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe u paru 3. Glavni dio sata Glavni A dio sata: Preskakanje kratke vijaËe prema æelji  Dodavanje udvoje u polaganom trËanju TrËanje izmeu prirodnih prepreka Glavni B dio sata: ©tafetna igra Skakanje s loptom izmeu nogu 4. Zavrπni dio sata: Razgovor o satu.

CILJ SATA: uputiti uËenike na samostalnu primjenu tjelesnih aktivnosti u svakodnevnom æivotu poglavito iz prirodnih oblika trËanja i skakanja.

ZADA∆E:

ANTROPOLO©KA: a) Antropometrijske znaËajke: pozitivno utjecati na skladan rast u visinu i πirinu, pokretljivost zglobova b) MotoriËke sposobnosti: utjecati na razvoj opÊe motorike, poglavito na eksplozivnu snagu ruku i koordinaciju c) Funkcionalne sposobnosti: pozitivno utjecati na diπni i krvoæilni sustav. OBRAZOVNA: • usavrπavanje nauËenih motoriËkih znanja o usvojenim gibanjima skakanja, bacanja, hvatanja, hodanja i trËanja • usvajanje teorijskih znanja o znaËaju svakodnevnog tjelesnog vjeæbanja

10

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

ODGOJNA: • poticati motivaciju za tjelesno vjeæbanje • razvijati navike svakodnevnog vjeæbanja • poticati suradnju, disciplinu i poπtivanje pravila igre.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

• lopte • kratke vijaËe • udæbenik Bræe, viπe, jaËe 4.

METODE RADA: • • • • •

usmeno izlaganje demonstracija postavljanje i rjeπavanje motoriËkih zadataka standardno-ponavljajuÊa metoda vjeæbanja sintetiËka metoda uËenja.

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA:

• izmjeniËno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA:

sat ponavljanja.

MOGU∆I TIJEK SATA • UVODNI DIO SATA 

Elementarna igra  Najbolji koËijaπ  UËenike podijelimo u parove, pazeÊi pritom da su pribliæno iste visine i teæine. Jedan uËenik ima vijaËu koju prebaci svome paru oko struka. TrËe pazeÊi da se ne sudare s ostalim parovima. Na uËiteljev znak uËenici u paru mijenjaju uloge.

• PRIPREMNI DIO SATA • OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE U PARU  Formacija je slobodna, a ritam odreujemo pljeskanjem 1. Kompleksna vjeæba • uËenici su u uspravnom poloæaju, licem okrenuti jedan prema drugome i dræe se za ruke, prvi prelazi u ËuËanj, a drugi ostaje u uspravnom poloæaju. Izmjenjuju uloge. 2.  Ruke i rameni pojas • stav spojeni, okrenuti su leima jedan drugome, priruËiti. Podizanjem ruku pljesnuti iznad glave, pogled za rukama. PoËetni poloæaj. 3.  Ruke i rameni pojas • stav raskoraËni, okrenuti se licem jedan drugomu, dræati se za ruke u predruËenju. IzmjeniËnim povlaËenjem i opruæanjem ruku oponaπati piljenje drva. 4. Trup • stav spojeni, okrenuti se leima jedan drugomu, dræe se za ruke u uzruËenju, izvoditi otklon ulijevo i udesno, pogledom slijediti ruke. 5. Trup • stav raskoraËni, okrenuti se leima jedan drugomu, priruËiti. Izvoditi pretklon trupa i gledati se izmeu nogu. PoËetni poloæaj. 6.  ZdjeliËni pojas i noge • stav spojeni, okrenuti se licem jedan drugomu, dræati se za ruke u predruËenju, prelaziti u ËuËanj i vraÊati se u poËetni poloæaj. 7.  ZdjeliËni pojas i noge • stav spojeni, stajat boËno jedan uz drugoga dræeÊi se za ruke. Izvoditi poskoke izmjeniËno naprijed-natrag.

11

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

• GLAVNI DIO SATA  • GLAVNI A DIO SATA 

IzmjeniËno odjeljenjskim oblikom rada (3 odjeljenja) s poluodjeljenjem koristimo se u drugoj nastavnoj temi. Preskakanje kratke vijaËe prema æelji Svaki uËenik preskaËe kratku vijaËu, najprije sunoænim odrazom, a zatim prema æelji, jednim od nauËenih naËina. Dodavanje udvoje u polaganom trËanju UËenici su podijeljeni u 2 kolone. DodajuÊi loptu udvoje u polaganom trËanju prelaze na drugu stranu prostora za vjeæbanje gdje opet oblikuju kolone. TrËanje izmeu prirodnih prepreka UËenici trËe u koloni. Na Ëelu su neπto slabiji uËenici kako bi se tempo trËanja odredio prema njima. Obilaze πto viπe razliËitih prirodnih prepreka: drveÊe, grmlje, jame…

• GLAVNI B DIO SATA 

©tafetna igra Skakanje s loptom izmeu nogu UËenici su podijeljeni u nekoliko kolona. Prvi u koloni stavlja loptu izmeu nogu u visini kol jena i tako skakuÊe do odreenog mjesta. VraÊa se u kolonu trËeÊi, i noseÊi loptu. Predaje ju sljedeÊem uËeniku. Kolona u kojoj su se uËenici prvi izredali pobjeuje u igri.

ZAVR©NI DIO SATA  Uporaba udæbenika 

Razgovor o satu RazgovarajuÊi o nastavnom satu, uËenici zakljuËuju da su se tjelesne aktivnosti izvodili na prirodnom terenu, te da se razliËiti oblici hodanja, trËanja i skakanja mogu provoditi u prirodi tijekom svih godiπnjih doba. PromatrajuÊi slike u udæbeniku  Bræe, viπe, jaËe 4 na str. 4. i 5., uËenici uoËavaju da za hodanje i trËanje u prirodi treba odabrati odjeÊu i obuÊu primjerenu vremenskim prilikama te pripremiti organizam. Nakon nekoliko minuta laganog trËanja treba izvesti nekoliko opÊe pripremnih vjeæbi, kao πto smo ih i mi izveli na satu tjelesne i zdravstvene kulture. Ako tijekom kretanja osjetimo umor, trebamo se zaustaviti i odmoriti se. Za vrijeme odmora nije preporuËljivo sjediti, veÊ se treba lagano kretati u mjestu. UËenike moramo podsjetiti da neposredno prije i nakon trËanja ne jedu, te da se nakon bavljenja tjelesnom aktivnoπÊu trebaju toplije odjenuti, a kod kuÊe otuπirati. Time smo ponovili i steËene zdravstveno-higijenske navike. ZakljuËak razgovora ujedno je i cilj sata: NauËili smo kako samostalno primijeniti tjelesne aktivnosti u svakodnevnom æivotu.

12

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje  unutarpredmetnih i meupredmetnih veza  Uporaba udæbenika 

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Potrebno je πto je ËeπÊe moguÊe nastavu tjelesne i zdravstvene kulture odræavati na svjeæem zraku, na πkolskom igraliπtu. Tada Êemo se koristiti prirodnim oblicima kretanja, hodanja, trËanja, skakanja, igre, te kompleksima opÊe pripremnih vjeæbi kako bismo uËenike uputili u korisnost svakodnevnog bavljenja tjelesnim aktivnostima.

Uporaba udæbenika 

©KOLA U PRIRODI Nezaobilazan su sadræaj πkole u prirodi sportsko-rekreativni sadræaji, pri Ëemu Êemo se i u prijepodnevnim i poslijepodnevnim aktivnostima koristiti jutarnjom tjelovjeæbom, aktivnostima vezanim za hodanje i trËanje, bacanje, hvatanje i gaanje te igre.

Uporaba udæbenika 

PRIRODA I DRU©TVO SteËene tjelesne aktivnosti obogatit Êe izvanuËioniËku nastavu, poludnevne i cjelodnevne izlete

Uporaba udæbenika 

SURADNJA S RODITELJIMA Prije svakog izleta, πkole u prirodi, roditelje Êemo uputiti u to kako se uËenici trebaju odjenuti i obuti za izlet, te koje rekvizite mogu ponijeti.

Uporaba udæbenika 

SAT RAZREDNIKA Upotrijebit Êemo udæbenik  Bræe, viπe, jaËe 4 kako bismo ponovili pravila o odijevanju, zagri javanju tijela prije bavljenja tjelesnom aktivnoπÊu te savjete o hodanju i trËanju u prirodi.

13

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

»UVANJE I POMAGANJE Objaπnjenje: Od prvog razreda uËenike upuÊujemo  na mjere osiguranja nastave tjelesne i  zdravstvene kulture. U Ëetvrtom razredu veÊu   pozornost posveÊujemo Ëuvanju i pomaganju, kako  bi se uËenike saËuvalo od pada ili im se pomoglo u  izvoenju neke vjeæbe ili motoriËkog gibanja. BuduÊi da uËitelj pri Ëuvanju i pomaganju moæe 

udæbenik, str. 6. i 7. biti prisutan samo na jednom radnom mjestu, u to  treba ukljuËiti i uËenike. U poËetku one uËenike  koji su spremniji, odgovorniji i pouzdaniji, a zatim  i sve ostale. UkljuËivanje uËenika u Ëuvanje i   pomaganje pozitivno utjeËe na njihov odnos  uËenika prema vjeæbanju, te ih potiËe na  aktivnost, odgovornost i suradnju.

Uporaba udæbenika 

»UVANJE I POMAGANJE PRI IZVO–ENJU VAGE ZANOÆENJEM I NASKOKA NA ©VEDSKI SANDUK

NASTAVNA JEDINICA: Vaga zanoæenjem Naskok na kozliÊ i sanduk u upor kleËeÊi, ËuËeÊi i saskok Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaæenje s njih MJESTO RADA:

sportska dvorana.

NASTAVNE CJELINE:

Kotrljanje i kolutanje Preskoci Penjanje, puzanje i provlaËenje

NASTAVNE TEME:

Vaga zanoæenjem Naskok na kozliÊ i sanduk u upor kleËeÊi, ËuËeÊi i saskok Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaæenje s njih

STRUKTURA SATA:

1. Uvodni dio sata: Elementarna igra Hvatanje mlatiÊem 2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe bez sprava 3. Glavni dio sata: Glavni A dio sata: Visoko zanoæenje  Naskok na πvedski sanduk u upor ËuËeÊi iz zaleta, saskok iz uspravnog stava Penjanje na mornarske ljestve i silaæenje s njih Glavni B dio sata: ©tafeta prenoπenjem okvira sanduka 4. Zavrπni dio sata: Elementarna igra Udari prvoga zdesna.

14

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

CILJ SATA:

osposobiti uËenika za samostalno Ëuvanje i pomaganje tijekom tjelesnog vjeæbanja.

ZADA∆E:

ANTROPOLO©KA: a) Antropometrijske znaËajke: utjecati na razvoj lokomotornog sustava u svrhu poticanja skladnog rasta i razvoja uËenika b) MotoriËke sposobnosti: utjecati na razvoj opÊe motorike osobito na koordinaciju, fleksibilnost i eksplozivnu snagu nogu c) Funkcionalne sposobnosti: utjecati na pojaËani rad diπnog i krvoæilnog sustava OBRAZOVNA: • usavrπiti usvojena motoriËka znanja izvoenjem vage, naskoka i penjanja • steÊi teorijsko znanje o naËinu i vaænosti Ëuvanja suvjeæbaËa i pomaganja ODGOJNA: • poticati motivaciju za tjelesno vjeæbanje • razvijati navike svakodnevnog vjeæbanja • poticati suradnju uËenika pri vjeæbanju te poπtivanje pravila igre.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: • • • • • •

mlatiÊi πvedski sanduk juriπni mostiÊ strunjaËe mornarske ljestve udæbenik Bræe, viπe, jaËe 4.

METODE RADA: • • • • •

usmeno izlaganje demonstracija postavljanje i rjeπavanje motoriËkih zadataka standardno-ponavljajuÊa metoda vjeæbanja sintetiËka metoda uËenja.

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA:

• izmjeniËno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA:

sat ponavljanja.

MOGU∆I TIJEK SATA • UVODNI DIO SATA 

Elementarna igra  Hvatanje mlatiÊem UËenici slobodno trËe prostorom za vjeæbanje. Jedan od njih hvata mlatiÊem, nastojeÊi njime uËenike dodirnuti po nogama. Koga dodirne, taj lovi. Poæeljno je u igru ubaciti viπe lovaca mlatiÊem.

15

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

• PRIPREMNI DIO SATA • OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE BEZ SPRAVA  UËenici se razbroje po troje i formiraju tri vrste. Ritam odreujemo pljeskom. 1. Kompleksna vjeæba • stav spojeni, uzruËiti i istegnuti se na prste, pa u ËuËanj. Glava prati pokret. 2. Vrat i vratni dio kraljeænice • stav spetni, priruËiti. Spustiti glavu na prsa, a podizati je rukom. 3.  Ruke i rameni pojas • stav spojeni, jednom rukom uzruËiti, a drugom priruËiti. Zamahom mijenjati poloæaj ruku. 4.  Ruke i rameni pojas • upor kleËeÊi, spustiti glavu na prsa i pogrËiti ruke, poËetni poloæaj. 5. Trup • upor kleËeÊi, klizati rukama po podu daleko naprijed i privlaËiti ih natrag. 6. Trup • stav sjedeÊi raznoæno, priruËiti. Iz sjeda prelaziti u leæanje na leima, vratiti se u sjed. 7. Korektivna vjeæba • upor kleËeÊi, savinuti lea i bradu prisloniti na prsa • istegnuti lea, glava gleda strop. 8.  ZdjeliËni pojas i noge • u turskom sjedu priruËiti. PodiÊi se do uspravnog poloæaja bez pomoÊi ruku. 9.  ZdjeliËni pojas i noge • stav spojeni, priruËiti. Sunoæni poskoci na mjestu, na pljesak raznoæiti.

• GLAVNI DIO SATA  • GLAVNI A DIO SATA 

IzmjeniËno odjeljenski oblik rada, tri odjeljenja

Uporaba udæbenika 

Kada uËenici postave radna mjesta, uËitelj demonstrira zadatak, a nakon njega i uËenik. Pri uËenikovoj demonstraciji uËitelj demonstrira Ëuvanje i pomaganje te opisuje naËin pomaganja. UËenici promatraju crteæ u udæbeniku  Bræe, viπe, jaËe 4 na str. 7. i opisuju naËin Ëuvanja i pomaganja, te zakljuËuju zaπto su potrebni pri izvoenju vjeæbe. Nakon razgovora uËenik demonstrira Ëuvanje i pomaganje. Visoko zanoæenje Jedan uËenik izvodi vagu zanoæenjem lijevom ili desnom nogom, a koji Ëuva ili pomaæe stoji sa strane i pomaæe tako da se uËenik koji izvodi vagu oslanja gornjim dijelom tijela na njegove ispruæene ruke.

Naskok na πvedski sanduk u upor ËuËeÊi iz zaleta, saskok iz uspravnog stava UËenici izvode naskok na sanduk nakon sunoænog odraza iz zaleta u upor ËuËeÊi (ruke su razmaknute za πirinu ramena, dlanovi oslonjeni na sanduk, prsti usmjereni naprijed). Saskok izvode iz uspravnog stava. UËenike koji skoËu Ëuvaju uËitelj i uËenik, stojeÊi svaki s  jedne strane sanduka i dræeÊi uËenika koji izvodi zadatak za nadlakticu. Penjanje na mornarske ljestve i silaæenje s njih Pri penjanju i silaæenju uËenici se usklaeno koriste rukama i nogama. Penju se na odreenu visinu, npr. 2 m, a nakon toga silaze.

• GLAVNI B DIO SATA 

©tafetna igra Prenoπenje okvira sanduka UËenici su podijeljeni u nekoliko kolona, a u svakoj koloni na parove. Prvi par na uËiteljev znak uzima okvir sanduka, nosi ga na odreeno mjesto i odlaæe. DræeÊi se za ruke uËenici u parovima trËe na zaËelje svoje kolone. SljedeÊi par odlazi po okvir i vraÊa ga u svoju kolonu. Pobjeuje kolona Ëiji se parovi prvi izredaju.

16

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

• ZAVR©NI DIO SATA 

Elementarna igra Udari prvoga zdesna UËenici su u formaciji kruga, ruke dræe na leima. Oko kruga hoda uËenik s mlatiÊem, neprimjetno ga daje u ruke jednom uËeniku u krugu. Taj mora udariti prvog uËenika zdesna, a ovaj se spaπava trËanjem oko kruga i ponovnim dolaskom na svoje mjesto.

Uporaba udæbenika 

»UVANJE I POMAGANJE PRI IZVO–ENJU KOLUTA NAPRIJED NA POVI©ENJU I PENJANJA NA KONOPAC I SILAÆENJA

NASTAVNA JEDINICA: Kolut naprijed na poviπenju Penjanje na konopac, motku uz pomoÊ ruku i nogu, silaæenje preko prirodnih i umjetnih prepreka (do 2 m visine) Plesna struktura Trokorak, galop strance MJESTO RADA:

sportska dvorana.

NASTAVNE CJELINE:

Kotrljanje i kolutanje Penjanje, puzanje, provlaËenje Plesne strukture

NASTAVNE TEME:

Kolut naprijed na poviπenju Penjanje na konopac, motku uz pomoÊ ruku i nogu, silaæenje preko prirodnih i umjetnih prepreka (do 2 m visine) Plesna struktura Trokorak, galop strance

STRUKTURA SATA:

1. Uvodni dio sata: Elementarna igra Graditelji i buldoæeri 2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe uz glazbu 3. Glavni dio sata: Glavni A dio sata: Kolut naprijed na sanduku s mjesta Penjanje na konopac-motku i silaæenje preko kozliÊa Plesna struktura Galop u paru, trojkama Glavni B dio sata: ©tafetna igra Kretanje s knjigom na glavi 4. Zavrπni dio sata: Elementarna igra Kapa.

CILJ SATA:

usvajanjem novoga motoriËkog gibanja i usavrπavanjem veÊ nauËenih utjecati na transformaciju antropoloπkih obiljeæja uËenika.

17

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

ZADA∆E:

ANTROPOLO©KA: a) Antropometrijske znaËajke: pozitivno utjecati na skladan rast i razvoj uËenika b) MotoriËke sposobnosti: utjecati na razvoj opÊe motorike poglavito na koordinaciju i repetitivnu snagu ruku i nogu c) Funkcionalne sposobnosti: poticanjem funkcije rada srca i sautava disanja utjecati na poboljπanje aerobnih sposobnosti OBRAZOVNA: • stjecanje novog motoriËkog znanja izvoenjem koluta naprijed na poviπenju • usavrπavanje svladanih motoriËkih gibanja • stjecanje teorijskog znanja o naËinima Ëuvanja i pomaganja ODGOJNA: • poticati motivaciju za tjelesno vjeæbanje • razvijati radne navike • razvijati upornost, odluËnost i samopouzdanje.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: • • • • • • • • • •

πvedski sanduk strunjaËe konop-motka kozliÊ kasetofon kaseta (CD) knjige kapa (πilt) Ëunjevi udæbenik Bræe, viπe, jaËe 4.

METODE RADA: • • • • •

usmeno izlaganje demonstracija postavljanje i rjeπavanje motoriËkih zadataka standardno-ponavljajuÊa metoda vjeæbanja sintetiËka metoda uËenja.

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA:

• izmjeniËno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA:

sat uËenja novoga motoriËkoga gibanja.

MOGU∆I TIJEK SATA Uporaba udæbenika 

UËenicima najavljujemo sadræaj rada. PromatrajuÊi sliku u udæbeniku  Bræe, viπe, jaËe 4 na str. 6. uËenicima objaπnjavamo naËin Ëuvanja i pomaganja pri izvoenju koluta naprijed na poviπenju.

18

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

• UVODNI DIO SATA 

Elementarna igra Graditelji i buldoæeri UËenici se razbroje i formiraju tri odjeljenja. U svakom odjeljenju jedan je uËenik „graditelj” koji postavlja Ëunjeve oko sebe. Ostali su „buldoæeri” koji trËe i rukom ruπe Ëunjeve. „Graditelj” ih ponovo postavlja i brani. Na uËiteljev znak, ulogu „graditelja” preuzima uËenik koji je bio najuspjeπniji u ruπenju Ëunjeva.

• PRIPREMNI DIO SATA • OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE UZ GLAZBU 

Glazba brzog ritma Formacija u tri vrste Prije poËetka izvoenja vjeæbi nekoliko puta udahnuti-izdahnuti, pri Ëemu ruke idu iz priruËenja u uzruËenje (udah) i natrag (izdah). 1. Kompleksna vjeæba • stav spojeni, priruËenje. Istegnuti se na prste, uzruËiti, prijeÊi u ËuËanj, ruke u priruËenju do tla. Glava prati pokret. 2. Vrat i vratni dio kraljeænice • lagano stupati u ritmu. Uhom do ramena ulijevo i udesno, bradom na prsa, glavu zabaciti natrag. 3.  Rameni pojas i ruke • lagano stupamo, ruke u odruËenju pogrËene u laktu. PrivlaËimo ih u predruËenje, ispruæimo snaæno stiπÊuÊi πake, opet pogrËimo i vraÊamo u odruËenje. 4.  Rameni pojas i ruke • lagano trËanje. Desnom, pa lijevom rukom stisnutih πaka predruËimo, a zatim uzruËimo. 5. Trup • raskoraËni stav, noge pogrËene. Otklon trupom udesno, ulijevo, ruke prate tijelo preko glave. 6. Trup • leæeÊi poloæaj na leima, noge pogrËene. Raditi trbuπnjake oponaπajuÊi rukama i gornjim dijelom tijela penjanje po konopcu. 7. ZdjeliËni pojas i noge • stav spojeni, priruËenje. Podizati opruæenu desnu pa lijevu nogu. 8.  ZdjeliËni pojas i noge • dva sunoæna poskoka, dva poskoka u raskoraku. Istodobno pljeskanje rukama.

• GLAVNI DIO SATA  • GLAVNI A DIO SATA 

IzmjeniËno odjeljenjski oblik rada, tri odjeljenja, na treÊem radnom mjestu formiramo dva poluodjeljenja Kolut naprijed na sanduku s mjesta Iz upora ËuËeÊeg na poËetku sanduka uËenik izvodi kolut naprijed s mjesta. Na ovom radnom mjestu uËenike Ëuva i pomaæe im uËitelj, kleËeÊi sa strane i pridræavajuÊi ih jednom rukom za vratni dio kraljeænice, a drugom rukom za natkoljenicu. Nakon πto svi uËenici jedanput izvedu zadatak, prelaze na Ëuvanje i pomaganje, a uËitelj obilazi ostala radna mjesta. Penjanje na konopac-motku i silaæenje preko kozliÊa (do 2 m visine) UËenici se penju pomoÊu ruku (prehvatanjem) i nogu (odupiranjem o konopac unutraπnjim stranama stopala), a silaze preko kozliÊa. Nakon πto uËenik izvede zadatak stane izmeu konopca i kozliÊa i Ëuva sljedeÊeg uËenika koji izvodi vjeæbu. Na taj naËin svi uËenici sudjeluju u Ëuvanju i pomaganju.

Plesna struktura Galop u paru, trojkama UËenici sastave parove, zatim trojke. DræeÊi se za ruke „galopiraju” tako da iskoraËe desnom 19

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

nogom udesno, odraze se na toj nozi, a lijevu nogu u zraku privuku k desnoj. Nakon odmora izvode „galop” ulijevo. UËitelj πtapiÊima odreuje ritam.

• GLAVNI B DIO SATA 

©tafetna igra Kretanje s knjigom na glavi UËenici su podijeljeni u nekoliko kolona. Prvi iz kolone postavlja knjigu na glavu, te uspravnih lea i glave brzim hodom dolazi do stalka, obilazi ga, uzima knjigu u ruke i trËi na zaËelje svoje kolone. Predaje knjigu sljedeÊem uËeniku. Pobjeuje kolona u kojoj su se uËenici prvi izredali.

• ZAVR©NI DIO SATA 

Elementarna igra Kapa UËenici stoje u krugu. Dok svira glazba, uËenici brzo stavljaju jedan drugomu kapu (πiltericu) na glavu. Kad glazba prestane, iz igre ispada uËenik koji ima kapu u ruci ili na glavi.

Uporaba udæbenika 

»UVANJE I POMAGANJE PRI IZVO–ENJU RAZNO©KE PREKO KOZLI∆A

NASTAVNA JEDINICA: Kolut naprijed i natrag povezano Penjanje na okomite ljestve i silaæenje s njih Raznoπka preko kozliÊa MJESTO RADA: sportska dvorana.

NASTAVNE CJELINE:

Kotrljanje i kolutanje Preskoci Penjanje, puzanje i provlaËenje

NASTAVNE TEME: Kolut naprijed i natrag povezano Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaæenje Raznoπka preko kozliÊa (80 cm visine)

STRUKTURA SATA: 1. Uvodni dio sata: TrËanje s provlaËenjem 2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe na πvedskim ljestvama 3. Glavni dio sata Glavni A dio sata: Kolut naprijed iz zaleta i povezano kolut natrag Penjanje na okomite ljestve i silaæenje s njih  Raznoπka preko kozliÊa Glavni B dio sata: MomËadska igra GraniËari 4. Zavrπni dio sata: Kretanje za zvukom. 20

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

CILJ SATA: podizanjem opÊe sposobnosti organizma i razvijanjem svijesti o vaænosti suradnje tijekom vjeæbanja pripremiti uËenike na vjeæbanje u slobodno vrijeme.

ZADA∆E:

ANTROPOLO©KA: a) Antropometrijske znaËajke: utjecati na pravilan rast i razvoj poveÊanjem miπiÊne mase i smanjenjem potkoænog masnog tkiva b) MotoriËke sposobnosti: utjecati na razvoj opÊe motorike s naglaskom na razvoj koordinacije, eksplozivne snage nogu i repetitivne snage ruku i nogu c) Funkcionalne sposobnosti: utjecati na poveÊanje funkcije diπnog i krvoæilnog sustava OBRAZOVNA: • usavrπiti pravilno izvoenje koluta naprijed i natrag povezano • usavrπiti pravilno penjanje i spuπtanje izjednaËenim radom ruku i nogu • nauËiti izvoditi raznoπku • nauËiti pravilno Ëuvati i pomagati pri izvoenju raznoπke • upoznati pravila izvoenja igara ODGOJNA: • razvijati odluËnost i odvaænost u svladavanju okomitih prepreka • poticati upornost i ustrajnost pri izvoenju zadataka • razvijati paænju, pamÊenje, miπljenje i zakljuËivanje • utjecati na stvaranje odnosa meusobnog pomaganja, poπtovanja i tolerancije.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: • • • • •

udæbenik Bræe, viπe, jaËe 4 strunjaËe uz svaku od sprava okomite ljestve kozliÊ juriπni mostiÊ.

METODE RADA: • • • • •

usmeno izlaganje demonstracija postavljanje i rjeπavanje motoriËkih zadataka standardno-ponavljajuÊa metoda vjeæbanja sintetiËka metoda uËenja.

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA

• izmjeniËno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA:

sat uËenja novoga motoriËkog gibanja.

MOGU∆I TIJEK SATA UVODNI DIO SATA 

TrËanje s provlaËenjem UËenici u parovima trËe dvoranom. Na uËiteljev znak desni uËenik u paru stane i zauzme raskoraËni stav, a lijevi se provlaËi ispod njegovih nogu. Nakon toga nastavljaju hodati u paru 21

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

do iduÊeg znaka. Tada se desni uËenik provlaËi ispod nogu lijevog uËenika iz para. Radi pravilnijeg optereÊenja, zadatak treba izvoditi naizmjeniËno hodajuÊi i trËeÊi.

PRIPREMNI DIO SATA • OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE NA ©VEDSKIM LJESTVAMA 

1. Kompleksna vjeæba • licem se okrenuti prema ljestvama, stav spojeni. Po preËkama rukama dolje i u ËuËanj, vratiti se i po preËkama do uzruËenja. 2.  Ruke i rameni pojas • licem se okrenuti prema ljestvama. Upirati se rukama o ljestve kao da ih guramo. 3.  Ruke i rameni pojas • leima prislonjeni uz ljestve, stav spojeni. UzruËiti i uhvatiti se rukama za ljestve, podiÊi se na prste snagom ruku koje pogrËimo. 4. Trup • leima prislonjeni uz ljestve, rukama u priruËenju. Dræimo se za ljestve, radimo duboki pretklon. 5. Trup • leæeÊi na leima, uËvrstimo stopala iza prve preËke. Noge pogrËimo u koljenima, ruke prekriæimo na prsima, podiæemo trup. 6.  ZdjeliËni pojas i noge • licem okrenutim prema ljestvama. Jednu podignutu, pogrËenu nogu upirati o ljestve. 7.  ZdjeliËni pojas i noge • sunoæni poskoci dræeÊi se rukama za ljestve. Na pljesak raznoæiti.

GLAVNI DIO SATA  GLAVNI A DIO SATA 

UËenici se razbroje po troje i tako formiraju tri odjeljenja koja Êe istodobno na tri radna mjesta izvoditi razliËite zadatke. Nakon pripreme radnih mjesta, demonstriraju se zadaci. Na svakom radnom mjestu zadatak demonstrira uËitelj, a nakon njega uËenik. Kolut naprijed iz zaleta i povezano kolut natrag UËenik izvodi kolut naprijed iz zaleta, u zavrπni poloæaj dolazi kako æeli, iz njega izvodi povezano kolut natrag i vraÊa se u poËetni poloæaj. Pritom ponavljamo i primjenjujemo nauËeni naËin pomaganja i Ëuvanja. UËenik pomaæe pridræavajuÊi jednom rukom uËenika za vratni dio kraljeænice, a drugom za natkoljenicu. Penjanje na okomite ljestve i silaæenje s njih UËenici se penju do obiljeæenog mjesta na ljestvama, a potom silaze. Pri penjanju i silaæenju uËenike treba upozoriti da usklade rad ruku i nogu. Visinu penjanja treba prilagoditi sposobnostima svakog pojedinog uËenika.

Uporaba udæbenika 

Na radnom mjestu na kojem se objaπnjava novo gradivo • raznoπka preko kozliÊa • posluæit Êemo se tekstom i slikama iz udæbenika  Bræe, viπe, jaËe 4 na str. 6. UËitelj opisuje i pokazu je izvoenje zadatka, a nakon toga zadatak izvodi uËenik uz uËiteljevu pomoÊ i Ëuvanje. NaËin pomaganja i Ëuvanja pri izvoenju raznoπke preko kozliÊa i naËin izvoenja zadatka uËenici Êe bolje razumjeti promatrajuÊi sliku u udæbeniku. Pri prvom izvoenju zadatka uËitelj sve uËenike Ëuva i pomaæe im. Tek kad svi uËenici izvedu zadatak i uËitelj procijeni da Ëuvanje i pomaganje mogu preuzeti uËenici, odlazi u obilazak ostalih radnih mjesta. UËenik koji izvede raznoπku, pomagat Êe i uËenika koji zadatak izvodi poslije njega i Ëuvati ga tako da stojeÊi ispred kozliÊa hvata uËenika koji preskaËe kozliÊ za obje nadlaktice.  Raznoπka preko kozliÊa Ispred kozliÊa, koji je postavljen po πirini, postavimo juriπni mostiÊ. UËenik izvodi zalet po tlu, odraæava se s juriπnog mostiÊa sunoænim odrazom stavljajuÊi opruæene ruke na kozliÊ. Istodobno se odraæava rukama o spravu i nogama u raznoæenju preskaËe kozliÊ u raznoænom poloæaju i doskaËe u ËuËanj.

22

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

GLAVNI B DIO SATA 

MomËadska igra GraniËari UËenici su podijeljeni u dvije ekipe i svaka je u svom polju. Svaka ekipa ima svog kapetana koji stoji iza protivniËkog polja. Igra poËinje tako da igraË koji ima loptu gaa igraËe protivniËke ekipe. IgraË kojeg lopta pogodi izlazi iz polja, stane uz uzduænu crtu protivniËkog polja i dalje sudjeluje u igri. Ako lopta pogodi igraËa, a on je uspije zadræati u ruci, on nastavlja gaati protivniËke igraËe. Igra se sve dok nisu pogoeni svi protivniËki igraËi. Nakon toga u polje ulazi njihov kapetan koji dobiva loptu i nastavlja igru. Kad je kapetan pogoen, ekipa gubi igru.

ZAVR©NI DIO SATA 

Kretanje za zvukom UËenike podijelimo u parove. Svaki par teba smisliti neki zvuk. Jedan uËenik iz para zatvara oËi, a drugi ga „vodi” dogovorenim zvukom po prostoru. Nakon nekog vremena mijenjaju uloge.

Uporaba udæbenika 

»UVANJE I POMAGANJE PRI IZVO–ENJU ST STA AVA NA RUKAMA UZ POMO∆

NASTAVNA JEDINICA: Stav na rukama uz pomoÊ (uËenici) Bacanje i hvatanje loptice na razliËite naËine (uËenice) Zavjes za oba potkoljena DjeËja koπarka, ubacivanje lopte u koπ iz kretanja MJESTO RADA:

sportska dvorana.

NASTAVNE CJELINE:

Kotrljanje i kolutanje Bacanje, hvatanje i gaanje Viπenje i upiranje Igre

NASTAVNE TEME: Stav na rukama uz pomoÊ (uËenici) Bacanje i hvatanje loptice na razliËite naËine (uËenice) Zavjes za oba potkoljena DjeËja koπarka, ubacivanje lopte u koπ iz kretanja

23

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

STRUKTURA SATA:

1. Uvodn Uvodnii dio dio sata: sata: TrËanje s razmakom 2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne pripremne vjeæbe vjeæbe bez sprava sprava 3. Gla Glavni vni dio sat sataa Glavni Glav ni A dio sata: sata: Podizanje nogu (uËenici)  Bacanje loptice uvis, okret za 360° i hvatanje (uËenice)  Zavjes za oba potkoljena DjeËja koπarka, ubacivanje lopte u koπ iz kretanja Glavni B dio sata: ©tafetna igra Voenje lopte rukom 4. Zav Zavrπn rπnii dio sat sata: a: Razgovor o odræanom satu.

CILJ SATA: usvajanjem i usavrπavanjem znanja privikavati uËenika na razliËite æivotne situacije.

ZADA∆E: ANTROPOLO©KA: a) Antropomet Antropometrijske rijske znaËajke: pozitivno pozitivno utjecati na skladan rast rast i razvoj uËenika poveÊanjem poveÊanjem miπiÊne mase i smanjenjem potkoænoga potkoænoga masnog tkiva b) MotoriËke sposobnosti: sposobnosti: utjecati na razvoj opÊe motorike, motorike, a posebno na razvijanje koordikoordinacije i statiËke snage ruku i ramenog pojasa c) funkcionaln funkcionalnee sposobnosti: poticanjem poticanjem rada sustava sustava za krvotok i disanje disanje i utjecati na poveÊanje aerobnih sposobnosti OBRAZOVNA: • usav usavrπiti rπiti pravil pravilno no izvoenje izvoenje zavjesa zavjesa za oba potkolje potkoljena na pazeÊi pazeÊi na pravilan pravilan hvat • nauË nauËiti iti uËeni uËenike ke izvodi izvoditi ti stav stav na ruka rukama ma uz pomo pomoÊÊ • prav pravilno ilno Ëuva Ëuvati ti i pomaga pomagati ti pri pri izvoenju izvoenju stava na rukama rukama • upoz upoznati nati elem elemente ente tehni tehnike ke ubaciv ubacivanja anja lopt loptee u koπ koπ ODGOJNA: • pridonositi izgraivanju pozitivnih moralnih svojstava uËenika, poglavito upornosti, ustra jnosti, odluËnosti, poπtivanju pravila pravila i suigraËa.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: • • • • • •

udæbenik Bræe, viπe, jaËe 4 strunjaËe nisk ni skee ruËe ruËe ili ili pre preËa Ëa stalci lopta koπevi.

METODE RADA: • • • • •

usmeno usme no iz izla laga ganj njee dem emoons nstr trac acij ijaa postavlja post avljanje nje i rjeπava rjeπavanje nje moto motoriËk riËkih ih zadat zadataka aka standardn stand ardno-po o-ponavl navljaju jajuÊa Êa meto metoda da vjeæ vjeæbanj banjaa sint si ntet etiË iËka ka meto metoda da uËen uËenja ja..

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA:

• izm izmjen jeniËn iËnoo odjelj odjeljenj enjski ski oblik oblik rada rada..

TIP SATA: sat uËenja novoga motoriËkog gibanja. 24

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

MOGU∆I TIJEK SATA UVODNI DIO SATA 

TrËanje s razmakom Svi uËenici stoje u koloni tako da je razmak izmeu njih pola metra, za duæinu predruËenja. Na uËiteljev znak potrËe i neprestano dræe isti razmak. Na drugi znak poËinju hodati i zauzimaju razmak od jednog metra. Na ponovni znak potrËe, dræeÊi neprestano razmak od jednog metra. NaizmjeniËno trËe i hodaju pri Ëemu im uËitelj zadaje razmak koji moraju dræati.

PRIPREMNI DIO SATA • OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE BEZ SPRAVA 

UËenici se razbroje i formiraju vrste. 1. Kompleksna vjeæba • stav spojeni, predruËiti. Kroz priruËenje i poËuËanj zaruËiti, a zatim se na isti naËin vratiti u poËetni poloæaj. 2. Vrat • stav spojeni, priruËiti. Okretati glavu ulijevo i udesno. 3.  Ruke i rameni pojas • stav sjedeÊi, raznoæno. Oponaπanje bacanja predmeta jednom pa drugom rukom. 4.  Ruke i rameni pojas • stav spojeni, jednom rukom uzruËiti, a drugom priruËiti. Zamahom mijenjati poloæaj ruku. 5. Trup • stav spetni, uzruËiti. Pretklon trupa s pogledom ispred sebe, a zatim usprav. 6. Trup • stav sjedeÊi, noge ispruæene, zaruËiti i osloniti se rukama o tlo. Desnu ispruæenu nogu podiÊi do vertikale i spustiti je, a zatim ponoviti lijevom nogom. 7.  ZdjeliËni pojas i noge • stav spojeni, odruËiti. Stajati na jednoj nozi, a drugom bez napora zamahivati naprijed natrag. Izmjenjivati noge. 8.  ZdjeliËni pojas i noge • stav spojeni, priruËiti. Sunoæni poskoci na mjestu, na prvi znak raznoæiti, na drugi znak pljesnuti rukama po koljenima, a na sljedeÊi znak zgrËiti noge.

GLAVNI DIO SATA  GLAVNI A DIO SATA 

Podizanje nogu (uËenici) Jedan je uËenik u uporu leæeÊem na rukama, a druga ga dvojica na uËiteljev znak uhvate za noge i podignu do stava na rukama. Na drugi znak vraÊaju ga u poËetni poloæaj i mijenjaju uloge. UËenike treba upozoriti da u stavu na rukama glava mora biti podignuta. Zadatak se izvodi na strunjaËi i treba ga izvoditi kratko. UËenici trebaju πto ËeπÊe zamjenjivati uloge.

 Bacanje loptice uvis, okret za 360° i hvatanje (uËenice) Nakon πto baci lopticu uvis, uËenica se okrene za 360° i uhvati lopticu.  Zavjes za oba potkoljena Iz poËetnog poloæaja, visa stojeÊeg prednjeg, uËenik se odraæava objema nogama ili jednom nogom i provlaËi ih izmeu opruæenih ruku. Kad potkoljena dou ispod pritke, izvodi zavjes za oba potkoljena. U poËetni poloæaj se vraÊa tako da noge privuËe k tijelu, nakon Ëega prolazi kroz provlak u vis stojeÊi prednji.

DjeËja koπarka, ubacivanje lopte u koπ iz kretanja UËenici vode loptu i kad dou do obiljeæenog mjesta u reketu, πutiraju na koπ kreÊuÊi se. Loptu najprije vode u hodajuÊi, a poslije u polagano trËeÊi.

GLAVNI B DIO SATA 

©tafetna igra Voenje lopte rukom UËenici su iza crta rasporeeni u nekoliko kolona. Na znak, prvi uËenici iz kolona trËe do 25

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

postavljenog stalka udaljenog deset metara vodeÊi loptu rukom, obilaze stalak i vode loptu natrag na zaËelje svoje kolone. Loptu predaju sljedeÊem uËeniku koji ponavlja zadatak, a oni stanu na zeËelje svoje kolone. Pobjednik je kolona koja prva uspjeπno izvede zadatak.

ZAVR©NI DIO SATA  Uporaba udæbenika 

 Razgovor o odræanom satu S uËenicima Êemo razgovarati o njihovom sudjelovanju u radu i u meusobnom pomaganju i Ëuvanju. Ponovit Êemo kako se pomaæe pri izvoenju stava na rukama. Promotrit Êemo sliku u udæbeniku  Bræe, viπe, jaËe 4 na str. 6. UËenici Êe opisati naËin pomaganja i objasniti kako pomaæuÊi Ëuvaju prijatelja od ozljeda.

Uporaba udæbenika 

»UVANJE I POMAGANJE PRI IZVO–ENJU PRESKOKA ZGR»NO OSLONOM O DVIJE SPRAVE

NASTAVNA JEDINICA: Kolut naprijed i natrag povezano Iz upora prednjeg spust naprijed Preskok zgrËno oslonom o dvije sprave MJESTO RADA:

sportska dvorana.

NASTAVNE CJELINE:

Kotrljanje i kolutanje Viπenje i upiranje Preskoci

NASTAVNE TEME:

Kolut naprijed i natrag povezano Iz upora prednjeg spust naprijed Preskok zgrËno oslonom o dvije sprave

STRUKTURA SATA:

1. Uvodni dio sata: TrËanje sa zadacima uz glazbu 2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe palicama 3. Glavni dio sata Glavni A dio sata: Kolut naprijed s mjesta do upora ËuËeÊeg i povezano kolut natrag Iz upora prednjeg spust naprijed Preskok zgrËno preko medicinke oslonom o dva πvedska sanduka Glavni B dio sata: Elementarna igra Tko Êe prije 4. Zavrπni dio sata: Vjeæbe disanja.

26

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

CILJ NASTAVNE JEDINICE:

spoznati vaænost Ëuvanja i pomaganja, te osposobiti uËenike za tjelesno vjeæbanje u slobodno vrijeme.

ZADA∆E:

ANTROPOLO©KA: a) Antropometrijske znaËajke: pozitivno utjecati na skladan rast i razvoj uËenika, osobito na razvoj lokomotornog sustava b) MotoriËke sposobnosti: utjecati na razvoj opÊe motorike, a posebno na razvijanje koordinacije, statiËke snage ruku i ramenog pojasa, fleksibilnosti i eksplozivne snage nogu c) Funkcionalne sposobnosti: poticati rad krvoæilnog i diπnog sustava za krvotok i disanje; utjecati na poveÊanje aerobnih sposobnosti OBRAZOVNA: • nauËiti kako zalet i odraz povezati s preskokom • usavrπiti pravilno izvoenje koluta naprijed i natrag povezano • iz upora prednjeg izvoditi spust naprijed • nauËiti pravilno Ëuvati i pomagati pri izvoenju preskoka zgrËno oslonom o dvije sprave ODGOJNA: • jaËati volju • utjecati na razvoj ustrajnosti i upornosti • poticati razvoj interesa i aktivnosti • njegovati odnose meusobnog poπtivanja i pomaganja • pridonositi izgraivanju pozitivnih moralnih svojstava uËenika.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: • • • • • • •

glazba umjerenog tempa strunjaËe πvedski sanduci medicinke palice preËa udæbenik Bræe, viπe jaËe 4.

METODE RADA: • • • • •

usmeno izlaganje demonstracija postavljanje i rjeπavanje motoriËkih zadataka standardno-ponavljajuÊa metoda vjeæbanja sintetiËka metoda uËenja.

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA:

• izmjeniËno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA: sat uËenja novoga motoriËkoga gibanja.

27

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

MOGU∆I TIJEK SATA Uporaba udæbenika 

Na poËetku sata uËenike Êemo upoznati sa sadræajem rada. PromatrajuÊi slike u udæbeniku  Bræe, viπe, jaËe 4 na str. 7. objasnit Êemo im kako Êe se pravilno Ëuvati pri izvoenju preskoka zgrËno oslonom o dva πvedska sanduka.

• UVODNI DIO SATA 

TrËanje sa zadacima UËenici trËe umjerenim tempom u ritmu glazbe u koloni po jedan oko dvorane. Kad glazba prestane uËenici Êe stati, a kad ponovo zasvira, uËenici Êe nastaviti trËati. Pri sljedeÊem prestanku glazbe uËenici Êe sjesti na tlo ili ËuËnuti, zatim Êe iz trËanja prijeÊi u hodanje Ëetveronoæno.

• PRIPREMNI DIO SATA • OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE PALICAMA 

Formacija polukruga s dovoljno velikim razmakom za izvoenje vjeæbi. 1. Kompleksna vjeæba • stav raskoraËni, predruËiti palicom. Baciti palicu i nastojati je uhvatiti u poËuËnju. 2. Vrat • stav raskoraËni, predruËiti i dræati palicu na jednom kraju. Pokretima ruke i palice opisivati izgled zadane sprave. 3.  Ruke i rameni pojas • leæeÊi poloæaj na prsima, uzruËiti, palica je na tlu do desne ruke po duæini. Kotrljati rukama palicu po tlu zdesna ulijevo i obratno. 4.  Ruke i rameni pojas • u turskom sjedu predruËiti s palicom. Podizanjem opruæenih ruku prebaciti palicu preko glave i spustiti je iza lea. Zatim je na isti naËin vratiti u poËetni poloæaj. 5. Trup • u turskom sjedu palica je u rukama iza vrata. Otklon trupom ulijevo, pa udesno. 6. Trup • stav kleËeÊi, predruËiti i dræati palicu objema rukama na jednom kraju. Zaklonom trupa i prenoπenjem palice iza tijela dotaknuti palicom tlo, zatim se na isti naËin vratiti u poËetni poloæaj. 7.  ZdjeliËni pojas i noge • stav sjedeÊi, noge ispruæene, zaruËiti i osloniti se rukama o tlo, palica je na gleænjevima. Podizanjem i spuπtanjem nogu kotrljati palicu po nogama. 8.  ZdjeliËni pojas i noge • stav spetni, lijevom rukom pridræavati palicu u okomitom poloæa ju. TrËati oko palice zdesna ulijevo. Zatim palicu pridræavati desnom rukom i trËati slijeva udesno.

• GLAVNI DIO SATA  • GLAVNI A DIO SATA 

Kolut naprijed s mjesta do upora ËuËeÊeg i povezano kolut natrag Iz uspravnog stava uËenici izvode kolut naprijed s mjesta tako da u zavrπni poloæaj dou u upor ËuËeÊi. Iz tog se poloæaja kolutom natrag vraÊaju u poËetni poloæaj. Ponoviti s uËenicima naËin Ëuvanja i pomaganja pri izvoenju koluta.

 Naskok u upor prednji i spust naprijed  UËenik se dræi rukama razmaknutim u πirini ramena nathvatom za preËu. Sunoænim odrazom dolazi u upor prednji tijelo je opruæeno a preËa u visini prepona. Iz tog poloæaja povlaËenjem glave na prsa i istodobnim nagibom tijela zapoËinje rotacijsko kretanje i uËenik iz upora prednjeg prelazi u spust naprijed. Kretanje zavrπava ponovnim dolaskom u vis stojeÊi prednji. UËeniku pomaæemo tako da stojimo ispod preËe i jednom ga rukom dræimo za nadlakticu, a drugom ga pridræavamo u predjelu slabinskog dijela kraljeænice.

28

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

Preskok zgrËno preko medicinke oslonom o dva πvedska sanduka UËenik stoji ispred πvedskih sanduka udaljen od njih oko dva metra. Sanduci su postavljeni po duæini, na razmaku od Ëetrdeset centimetara. Medicinku stavimo na tlo izmeu sanduka, na poËetak. Nakon nekoliko koraka zaleta i sunoænog odraza uËenik se osloni rukama o πvedske sanduke, zgrËno preskaËe medicinku i doskoËi u ËuËanj.

• GLAVNI B DIO SATA 

Elementarna igra Tko Êe prije UËenici su podijeljeni u dvije jednake skupine. Jedni Ëine krug u kojem je jedan uËenik od drugog udaljen pribliæno jedan metar, a drugi stoje u vrsti metar udaljenoj od kruga. Na uËiteljev znak uËenici u krugu dodaju loptu slijeva udesno jedan drugomu. Lopta mora proÊi oko kruga toliko puta koliko je igraËa u vrsti. IgraËi iz vrste moraju na dani znak optrËati krug, jedan po jedan. Kad jedan uËenik optrËi krug, udara sljedeÊeg u vrsti po ramenu i on poËinje s optrËavanjem. Pobjednik je skupina koja prva izvrπi zadatak. Skupine mijenjaju uloge i pobjeuje ona koja skupi najviπe bodova.

• ZAVR©NI DIO SATA  Vjeæbe disanja uz opuπtajuÊu glazbu 1. poËetni stav spojeni, ruke u predruËenju • podiÊi i raπiriti prsni koπ ‡ udahnuti • spustiti i skupiti prsni koπ ‡ izdahnuti. 2. poËetni stav raskoraËni, ruke u priruËenju • iz priruËenja kroz odruËenje uzruËiti ‡ udahnuti • iz uzruËenja kroz odruËenje priruËiti ‡ izdahnuti. 3. poËetni stav raskoraËni, ruke spojene iza vrata • rukama (laktovima) i ramenima zamahnuti natrag ‡ udahnuti • rukama (laktovima) i ramenima u poËetni poloæaj ‡ izdahnuti. 4. poËetni poloæaj, sjedeÊi, lijeva ruka na desnom ramenu • lijevom rukom odruËiti ‡ udahnuti • lijevom rukom u poËetni poloæaj ‡ izdahnuti. 5. poËetni poloæaj, sjedeÊi desna ruka na desnom ramenu • desnom rukom odruËiti ‡ udahnuti • desnom rukom u poËetni poloæaj ‡ izdahnuti. 6. poËetni poloæaj, upor ËuËeÊi za rukama • usprav, uzruËiti ‡ udahnuti • upor ËuËeÊi za rukama ‡ izdahnuti. 7. poËetni poloæaj, leæanje na leima, ruke u priruËenju • iz priruËenja, kroz odruËenje, uzruËiti ‡ udahnuti • poËetni poloæaj ‡ izdahnuti.

29

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje  unutarpredmetnih i meupredmetnih veza  SAT RAZREDNIKA NASTAVNA JEDINICA: ©to oËekujem od prijatelja, a πto prijatelj od mene? CILJ:

razvijanje povezanosti, suradnje, poπtivanja i povjerenja u drugoga.

SOCIJALNO DJELATNI OBLICI: pedagoπka radionica.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: • • • •

4 plakata s napisanim temama razgovora list papira flomasteri udæbenik Bræe, viπe, jaËe 4.

MOGU∆I TIJEK RADIONICE 1. Predstavimo sebe i svog najboljeg prijatelja 

UËenici i uËitelj stoje u krugu. Prvi uËenik kaæe svoje ime, a zatim ime svog najboljeg pri jatelja. Igra se dok se svi uËenici ne izredaju.

2. Igra asocijacija na rijeË PRIJATELJSTVO 

I dalje stojimo ili sjedimo u krugu. UËitelj izgovori rijeË PRIJATELJSTVO i postavlja pitanje uËenicima: „Koje joπ rijeËi veæemo uz rijeË prijateljstvo?” UËenici pojedinaËno odgovaraju.

3. Rad u skupinama 

UËenike podijelimo u Ëetiri skupine prema njihovim æeljama. Za svaku skupinu unaprijed pripremimo veliki plakat s napisanom temom razgovora. KoristeÊi se udæbenikom  Bræe, viπe,  jaËe 4 na str. 6. i 7. i promatrajuÊi slike, uËenici raspravljaju, prisjeÊaju se konkretnih situaci ja vezanih za temu razgovora i donose zakljuËke vezane za prijateljstvo. ZakljuËke zapisuju na plakat. Nakon πto zavrπe s rjeπavanjem zadatka, predstavnik svake skupine izvjeπtava ostale uËenike o rezultatima rada svoje skupine. Izvjeπtavanje dopunjuju ostali iz skupine i odgovaraju na pitanja koja ostali uËenici mogu postavljati. TEME RAZGOVORA PO SKUPINAMA Prva skupina: Kako ja pomaæem prijatelju u πkoli, a kako u slobodno vrijeme? Druga skupina: Kako prijatelj pomaæe meni? TreÊa skupina: ©to oËekujem od prijatelja, a πto prijatelj od mene? »etvrta skupina: Kako se prijateljstvo moæe naruπiti, a kako poboljπati?

30

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

4. Lepeza prijateljstva 

UËenici sjede u krugu. Svaki uËenik napiπe svoje ime na vrhu papira i presavine ga tako da se vidi ime i πalje ga uËeniku desno od sebe. UËenik koji je dobio papir proËita ime, napiπe dvije dobre osobine a uËenika vezane uz pomaganje, presavine papir u obliku lepeze, da se ne vidi πto je napisao i πalje papir dalje desno od sebe sve dok osobine ne napiπu svi uËenici za sve uËenike i dok se papir ne vrati vlasniku. Ne smije se vidjeti πto su prethodni uËenici napisali o uËeniku Ëije ime piπe na vrhu papira. Kad igra zavrπi, svaki uËenik u sebi Ëita koje dobre osobine vide prijatelji u njemu. UËitelj na kraju radionice upita uËenike æeli li netko proËitati neku svoju lijepu osobinu, onu koja mu se osobito svia ili koja ga je iznenadila i zaπto?

31

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

VJEÆBANJE S REKVIZITIMA

udæbenik, str. 8. i 9.

OpÊe pripremne vjeæbe s rekvizitima vrlo su vrijedne jer poveÊavaju zanimanje za tjelesno vjeæbanje, pozitivno utjeËu na manipulativnu sposobnost πake i prstiju, kao i na ostale dijelove tijela. OpÊe pripremne vjeæbe uz glazbu osobito pridonose pozitivnom ozraËju pri radu i vedrom raspoloæenju uËenika. Ponuenim kompleksima vjeæbi s rekvizitima moæemo se koristiti u pripremnim dijelovima sata.

OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE S TRAKOM Za pravilno svladavanje tehnike vjeæbanja s trakom, potrebno je nauËiti pravilan hvat trake. Palicu za koju je priËvrπÊena traka treba dræati izmeu kaæiprsta, koji je naslonjen cijelom duæinom o palicu, palca i treÊeg prsta, tako da se palica svojim donjim krajem oslanja o dlan. Pri izvoenju vjeæbi, palica mora biti u produæetku ruke. Prsti i zglob πake moraju se savijati i opruæati bræe i sporije jer o tome ovisi kretanje trake. Ritam izvoenja odreujemo pljeskom 1. Kompleksna vjeæba • stav spojeni, priruËiti s trakom, ËuËanj • u stojeÊem stavu istegnuti se na prste i s trakom uzruËiti. Glava prati pokret. 2. Vrat, rameni pojas i ruke • stav spojeni, trakom izvodimo krugove ispred tijela, te iznad tijela, a glava prati pokret. 3. Vrat, rameni pojas i ruke • stav spojeni, traku dræimo objema rukama, kroz uzruËenje izvodimo zmiju ispred tijela 4. Trup • stav spojeni, uzruËenje s trakom, izvodimo otklone ulijevo i udesno, a ruke prate pokret tijela. 5. Trup • stav spetni, uËetverostruËiti traku, uzruËiti i kruæiti tijelom i trakom zdesna ulijevo. 6.  ZdjeliËni pojas i noge • stav spojeni, ruke i traka u priruËenju, podizati opruæenu desnu, pa lijevu nogu, a traku ispod noge premjeπtati u lijevu, desnu ruku. 7.  ZdjeliËni pojas i noge • sunoæni poskoci, a trakom izvodimo krugove iznad glave i ispred tijela.

OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE UZ GLAZBU Formacija u nekoliko vrsta Ritam: poπtivati ritam glazbe, pljeskanjem ili govorenjem uz glazbu u ritmu vjeæbanja Izbor glazbe: vesela, djeci bliska i draga glazba, brzih ritmova, koju mogu donijeti i uËenici. Prvi kompleks opÊe pripremnih vjeæbi uz glazbu Prije poËetka izvoenja vjeæbi nekoliko puta Êemo u stojeÊem poloæaju udahnuti-izdahnuti, pri Ëemu ruke idu iz priruËenja u uzruËenje (udah) i iz uzruËenja u priruËenje (izdah). 1. Kompleksna vjeæba • stav spojeni, priruËenje. Istegnuti se na prste, uzruËiti, prijeÊi u ËuËanj, ruke priruËiti do tla. Glava prati pokret. 2. Vrat i vratni dio kraljeænice • lagano stupati u ritmu, uhom do ramena ulijevo i udesno, bradom na prsa, glavu zabaciti natrag. 3.  Rameni pojas i ruke • stupati, kruæiti s rukama u odruËenju.

32

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

4.  Rameni pojas i ruke • lagano trËanje, desnom, pa lijevom rukom stisnutih πaka predruËiti, a zatim uzruËiti. 5. Trup • turski sjed, prsti ruku isprepleteni iza glave, otklon trupom i laktom, dodirnuti tlo, uli jevo i udesno. 6. Korektivna vjeæba • turski sjed, priruËenje. Udah: uzruËiti rukama i istegnuti tijelo, izdah: napraviti grbu savinutim leima i rukama predruËiti. 7.  ZdjeliËni pojas i noge • stav spojeni, priruËiti, podizati opruæenu desnu pa lijevu nogu. 8.  ZdjeliËni pojas i noge • dva sunoæna poskoka, dva poskoka u raskoraku, pljeskati rukama.  Drugi kompleks opÊe pripremnih vjeæbi uz glazbu 1. Kompleksna vjeæba • raskoraËni stav, uzruËenje, prelazimo u ËuËanj, rukama dodirujemo tlo, poËetni poloæaj. Glava prati ruke. 2. Vrat i vratni dio kraljeænice • lagano stupamo u ritmu glazbe kruæeÊi glavom. 3.  Rameni pojas i ruke • lagano stupamo, ruke u odruËenju pogrËene u laktu, privlaËimo ih u predruËenje, ispruæimo snaæno stiπÊuÊi πake, opet pogrËimo i vraÊamo u odruËenje 4. Trup • raskoraËni stav, noge pogrËene, otklon trupom udesno, ulijevo, ruke prate tijelo preko glave. 5. Trup • leæeÊi poloæaj na leima, noge pogrËene, raditi trbuπnjake oponaπajuÊi rukama i gornjim dijelom tijela penjanje uz konopac. 6. Korektivna vjeæba • leæeÊi poloæaj na prsima, ruke u uzruËenju u produæetku glave, malo podizati trup, glava gleda u pod. 7.  ZdjeliËni pojas i noge • leæeÊi stav na boku, oslonjeni na lakat podiæemo lijevu nogu zategnutih stopala, pa desnu na drugom boku. 8.  ZdjeliËni pojas i noge • sunoæni poskoci s okretima za 90°.

OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE S OBRU»EM ObruË za vjeæbanje napravljen je od plastiËne mase ili drveta. Za mlai uzrast koriste se obruËi manjeg promjera. 1. Kompleksna vjeæba • stav spojeni, obruË dræati ispred tijela u priruËenju. Zamahom prema natrag preskakati preko obruËa. 2.  Rameni pojas i ruke • raskoraËni stav, ruke u priruËenju s obruËem. Podizati obruË do odruËenja. 3.  Rameni pojas i ruke • raskoraËni stav, obruË u desnoj ruci. Bacati obruË uvis i hvatati lijevom rukom. 4.  Rameni pojas i ruke • raskoraËni stav, obruË u lijevoj ruci. Bacati obruË uvis i hvatati desnom rukom. 5. Trup • stav spojeni, uzruËiti obruËem. Otklon tijelom ulijevo, pa udesno. 6. Trup • stav spojeni, obruË je u lijevoj ruci. Premjeπtati obruË ispod podignute lijeve noge u desnu ruku i obrnuto. 7.  ZdjeliËni pojas i noge • stav spojeni, obruË je na tlu do lijeve noge. Sunoænim odrazom skoËiti u obruË i iz njega.

33

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE S LOPTOM 1. Kompleksna vjeæba • stav spojeni, uzruËiti loptom. Baciti loptu uvis, ËuËnuti, podiÊi se i uhvatiti je objema rukama u uspravnom poloæaju. 2.  Rameni pojas i ruke • stav spojeni, predruËiti loptom. Baciti loptu uvis, pljesnuti rukama i uhvatiti loptu objema rukama. 3.  Rameni pojas i ruke • stav raskoraËni, odruËiti, lopta je u lijevoj ruci. Baciti loptu preko glave i uhvatiti je desnom rukom i obratno. 4. Trup • stav spojeni, predruËiti s loptom dolje. Izvoditi Ëeone krugove zdesna ulijevo, a zatim slijeva udesno. 5. Trup • stav spetni, predruËiti s loptom. Istodobnim podizanjem lijeve noge i pretklonom trupa dotaknuti loptu. Zatim dotaknuti loptu desnom nogom. 6.  ZdjeliËni pojas i noge • stav raskoraËni, uzruËiti s loptom. Loptu naglo ispustiti i uhvatiti je u ËuËnju. 7.  ZdjeliËni pojas i noge • stav spojeni, loptu dræati izmeu nogu (potkoljenice) i izvoditi sunoæne poskoke na mjestu. 8.  ZdjeliËni pojas i noge • stav spojeni, predruËiti s loptom. Loptu baciti na tlo i nakon πto se odbije poigravati lijevom, pa desnom nogom.

Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje  unutarpredmetnih i meupredmetnih veza  Uporaba udæbenika 

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA U zavrπnom dijelu sata uËenici promatraju crteæe u udæbeniku  Bræe, viπe, jaËe 4, na str. 8. i 9., opisuju ih, uoËavaju koje smo vjeæbe izvodili, a koje joπ moæemo izvesti. UpuÊujemo uËenike na svakodnevno jutarnje vjeæbanje uvoenjem novih rekvizita. Motiviramo ih na vjeæbanje tijekom slobodnog vremena. UoËavamo kako moæemo vjeæbati i u paru ili skupini, a posebno lijep ugoaj pri vjeæbanju stvara glazba. Korisno je uËenike podsjetiti kako rekvizit moæe biti zanimljiv i vrlo vrijedan dar.

Uporaba udæbenika 

LIKOVNA KULTURA Risanje kompozicije strukturnih crta tuπem i drvcem. Motivacija u likovnom scenariju moæe biti ritam i igra crta koje nastaju kao trag naπih traka kada njima vjeæbamo.

Uporaba udæbenika 

GLAZBENA KULTURA Na satu glazbenog stvaralaπtva uËenici Êe koristeÊi se trakom izvoditi pokrete u ritmu glazbe.

34

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

LOPTA I JA

udæbenik, str. 10.

NASTAVNA JEDINICA: DjeËji nogomet • Primanje lopte hrptom stopala DjeËja koπarka • Ubacivanje lopte u koπ VuËenje i potiskivanje suvjeæbaËa uz koriπtenje pomagala Hodanje, trËanje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima MJESTO RADA:

πkolsko igraliπte.

NASTAVNE CJELINE:

Igre VuËenje, potiskivanje i nadvlaËenje Plesne strukture

NASTAVNE TEME:

„DjeËji nogomet”; (za uËenike) voenje, udarci, primanje lopte hrptom stopala, udarci na vrata, igra „DjeËja koπarka”; dodavanje lopte objema rukama od visine prsiju s mjesta i u kretanju, voenje lopte s promjenom smjera kretanja, ubacivanje lopte u koπ, igra VuËenje i potiskivanje suvjeæbaËa uz koriπtenje pomagala Hodanje, trËanje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima

STRUKTURA SATA:

1. Uvodni dio sata: TrËanje s preskakivanjem 2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe u paru 3. Glavni dio sata: Glavni A dio sata: Udarac sredinom hrpta stopala (uËenici) Ubacivanje lopte u koπ poslije voenja (uËenice) Otimanje medicinke  Hodanje, trËanje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima Glavni B dio sata: ©tafetna igra Voenje lopte rukom 4. Zavrπni dio sata: Elementarna igra  Dotakni loptu nogom.

CILJ SATA: usvajanjem novog i usavrπavanjem nauËenih motoriËkih znanja razvijati kod uËenika svijest o potrebi svakodnevnog tjelesnog vjeæbanja.

ZADA∆E:

ANTROPOLO©KA: a) antropometrijske znaËajke: pravilnim vjeæbanjem utjecati na poveÊanje miπiÊne mase i sman jenje masnog potkoænog tkiva b) motoriËke sposobnosti: utjecati na razvoj opÊe motorike, a osobito na koordinaciju i eksplozivnu snagu nogu 35

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

c) funkcionalne sposobnosti: utjecajem na pojaËan rad svih organa posredno utjecati na poveÊanje funkcije diπnog i krvoæilnog sustava OBRAZOVNA: • usavrπavanje postojeÊih motoriËkih znanja izvoenjem voenja lopte hrptom stopala, ubacivanjem lopte u koπ, vuËenja, potiskivanja, hodanja i trËanja • usavrπavanje kompleksa opÊe pripremnih vjeæbi ODGOJNA: • poticati motivaciju za tjelesno vjeæbanje • razvijati pozitivan odnos prema radu, meusobnoj suradnji i poπtivanju pravila igre.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: • • • • •

medicinke nogometne i koπarkaπke lopte stalci tamburin udæbenik Bræe, viπe, jaËe 4.

METODE RADA: • • • • •

usmeno izlaganje demonstracija postavljanje i rjeπavanje motoriËkih zadataka standardno-ponavljajuÊa metoda vjeæbanja sintetiËka metoda uËenja.

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA: • izmjeniËno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA:

sat ponavljanja.

MOGU∆I TIJEK SATA • UVODNI DIO SATA 

TrËanje s preskakivanjem Uz uzduæne crte igraliπta postave se po tri medicinke. UËenici trËe u koloni i preskakuju medicinke. TrËanje treba kombinirati s hodanjem.

• PRIPREMNI DIO SATA • OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE U PARU  UËenici se razbroje i formiraju vrste. 1. Kompleksna vjeæba • prvi je u uspravnom poloæaju, a drugi licem okrenut u ËuËnju i dræe se za ruke. Izmjenjuju uloge tako da prvi prelazi u ËuËanj, a drugi u uspravni poloæaj. 2.  Ruke i rameni pojas • stav spojeni, bokom su jedan do drugoga i dræe se za ruke u priruËenju. Pokretima slobodne ruke prema naprijed izvode boËne krugove. Izmjenjuju strane i zadatak izvode drugom rukom. 3.  Ruke i rameni pojas • stav raskoraËni, licem su okrenuti jedan drugomu i dræe se za ruke u predruËenju. IzmjeniËnim povlaËenjem i opruæanjem ruku oponaπaju piljenje drva. 4. Trup • stav raskoraËni, leima su okrenuti jedan drugomu na udaljenosti od pola metra, priruËiti. Istodobno izvode pretklon i gledaju se ispod nogu. 5. Trup • stav spojeni, leima su okrenuti jedan drugomu i dræe se za ruke u uzruËenju. Izvode 36

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

otklon ulijevo i udesno. Pogled za rukama. 6.  ZdjeliËni pojas i noge • u leæeÊem poloæaju na leima jedan nasuprot drugome i upiru se stopalima. IzmjeniËnim potiskivanjem i povlaËenjem nogu oponaπaju voænju biciklom. 7.  ZdjeliËni pojas i noge • stav spojeni, licem okrenuti jedan drugom, ruke stave na ramena. Izvode sunoæne poskoke tako da na svaki drugi poskok promijene mjesta za 180°.

• GLAVNI DIO SATA  • GLAVNI A DIO SATA  Uporaba udæbenika 

U ovom dijelu sata prije demonstracije zadatka koristimo se udæbenikom  Bræe, viπe, jaËe 4 i na str. 10. opisujemo crteæe (zadatak) vezane uz djeËji nogomet i djeËju koπarku. Koristimo izmjeniËno odjeljenjski oblik rada (tri odjeljenja s poluodjeljenjima). Udarac sredinom hrpta stopala (uËenici) UËenik je udaljen 1,5 do 2 m od zida i izvodi tri udarca o zid uzastopce, nakon Ëega raπiri noge i odbijenu loptu propuπta kroz njih sljedeÊem uËeniku. Ubacivanje lopte u koπ nakon voenja (uËenice) UËenice vode loptu u hodanju i kad dou do obiljeæenog mjesta u reketu gaaju koπ. Otimanje medicinke Dva uËenika dræe medicinku, svaki s jedne strane, a zadatak im je oteti je vuËenjem. Tko je otme, osvaja bod.

Hodanje, trËanje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima Na ovom radnom mjestu odjeljenje se podijeli u parove i izvodi dva poskoka naprijed, dva natrag. UËitelj daje ritam pljeskanjem.

• GLAVNI B DIO SATA 

©tafetna igra Voenje lopte rukom UËenici se podijele u Ëetiri kolone. Prvi iz kolone vodi loptu rukom u trËanju, obilazi stalak i vraÊa se na zaËelje. ©alje loptu kroz noge uËenika na poËetak kolone gdje je doËekuje sljedeÊi uËenik koji ponovo izvodi isti zadatak. Pobjeuju uËenici koji su prvi izvrπili zadatak.

• ZAVR©NI DIO SATA 

Uporaba udæbenika Elementarna igra  Dotakni loptu nogom U ovom dijelu sata uËenici se koriste udæbenikom  Bræe, viπe, jaËe 4, na str. 12. (Lopta i mi) i promatraju sliku i opisuju igru. Prelazimo na izvoenje igre. UËenici su formirali krug, a u sredini je jedan uËenik. Na dogovoreni znak uËenici meusobno dodaju loptu nogom po tlu, a uËenik u sredini nastoji nogom dotaknuti kotrljajuÊu loptu. Kad to uspije, mijenja mjesto s uËenikom koji je zadnji igrao loptom.

37

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

LOPTA I ON/ONA

udæbenik, str. 11.

NASTAVNA JEDINICA:

Mala odbojka DjeËji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliËitim visinama Nagazni skok na poviπenja do 60 cm i saskoci Elementarne, πtafetne i momËadske igre MJESTO RADA: sportska dvorana.

NASTAVNE CJELINE: Igre Skakanje

NASTAVNE TEME: Mala odbojka DjeËji rukomet: dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliËitim visinama Nagazni skok na poviπenja do 60 cm i saskoci Elementarne, πtafetne i momËadske igre

STRUKTURA SATA:

1. Uvodni dio sata: TrËanje sa zadacima 2. Pripremni dio sata: OpÊe pripremne vjeæbe na πvedskoj klupi 3. Glavni dio sata: Glavni A dio sata: Donje odbijanje lopte u paru  Dodavanje i hvatanje lopte udvoje na manjim udaljenostima  Naskok na poviπenje i saskok na razliËite naËine Elementarna igra  Lovice loptom. Glavni B dio sata: MomËadska igra  Izmeu dvije vatre 4. Zavrπni dio sata: Elementarna igra Gaanje loptom u Ëunj.

CILJ SATA:

usvajanjem novog i usavrπavanjem nauËenih motoriËkih znanja razvijati kod uËenika svijest o potrebi svakodnevnog tjelesnog vjeæbanja.

ZADA∆E: ANTROPOLO©KA: a) antropometrijske znaËajke: utjecati na skladan rast i razvoj smanjenjem potkoænog masnog tkiva i poveÊanjm miπiÊne mase b) motoriËke sposobnosti: utjecati na razvoj opÊe motorike, a osobito na koordinaciju i eksplozivnu snagu ruku i nogu c) funkcionalne sposobnosti: utjecati na poveÊanje funkcije diπnog i krvoæilnog sustava OBRAZOVNA: • usvojiti novo motoriËko gibanje 38

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

• usavrπiti veÊ nauËena gibanja • usvojiti novi kompleks opÊe pripremnih vjeæbi • usvojiti teorijska znanja iz podruËja djeËjeg rukometa i male odbojke ODGOJNA: • razvijati navike svakodnevnog vjeæbanja • poticati suradnju i zajedniπtvo • razvijati odluËnost, upornost i samopouzdanje.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: • • • • • •

odbojkaπke lopte rukometne lopte πvedske klupe strunjaËe Ëunjevi udæbenik Bræe, viπe, jaËe 4.

METODE RADA: • • • • •

usmeno izlaganje demonstracija postavljanje i rjeπavanje motoriËkih zadataka standardno-ponavljajuÊa metoda vjeæbanja sintetiËka metoda uËenja.

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA: • izmjeniËno odjeljenjski oblik rada.

TIP SATA:

uËenje novoga motoriËkoga gibanja.

MOGU∆I TIJEK SATA • UVODNI DIO SATA 

TrËanje sa zadacima UËenici trËe umjerenim tempom u koloni po jedan, na pljesak stanu, ËuËnu, a na sljedeÊi pljesak nastave trËati.

• PRIPREMNI DIO SATA • OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE NA ©VEDSKOJ KLUPI 

UËenici formiraju Ëetiri kolone, ako imamo na raspolaganju Ëetiri πvedske klupe. Ritam odreujemo pljeskom. 1. Kompleksna vjeæba • uspravni poloæaj na klupi, ruke u uzruËenju. Izvodimo ËuËanj i rukama kroz priruËenje dotaknemo klupu, poËetni poloæaj. Glava prati pokret. 2.  Ruke i rameni pojas • stav sjedeÊi raznoæno, boËno na πvedskoj klupi, predruËiti. Izvoditi pokrete tijelom i rukama kao pri veslanju. 3.  Ruke i rameni pojas • stav raskoraËni Ëeono ispred πvedske klupe. U pretklonu podizati klupu i spuπtati je na tlo. 4. Trup • stav kleËeÊi boËno ispred πvedske klupe, dræeÊi se za nju jednom rukom. Izvesti pretklon i pokret glavom lijevo-desno, gledati ispod klupe. 5. Trup • stav sjedeÊi raznoæno boËno na πvedskoj klupi, ruke pogrËene u laktu iza glave, zasuk trupom ulijevo i udesno. 39

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

6.  ZdjeliËni pojas i noge • stav sjedeÊi, noge ispruæene Ëeono na πvedskoj klupi. ZaruËiti i osloniti se rukama o klupu, privuÊi i podiÊi noge na klupu, a zatim ih opruæiti i spustiti ih na tlo. 7.  ZdjeliËni pojas i noge • stav spojeni Ëeono ispred πvedske klupe. Sunoænim odrazom naskok raznoæni na klupu, saskok s druge strane mekano u ËuËanj.

• GLAVNI DIO SATA  • GLAVNI A DIO SATA  Uporaba udæbenika 

U ovom dijelu sata za najavu zadatka koristimo se udæbenikom  Bræe, viπe, jaËe 4. Promotrit Êemo crteæ na str. 11. koji predoËuje malu odbojku i djeËji rukomet, te elementarnu igru  Lovice loptom (udæbenik Bræe, viπe, jaËe 4, poglavlje  Lopta i mi, str. 13.). Potrebno je s uËenicima ponoviti i neka pravila momËadskih igara s kojima se susreÊu: o igraliπtu, vrsti lopte, broju igraËa, naËinu suenja i tijeku igre. Koristimo izmjeniËno odjeljenjski oblik (Ëetiri odjeljenja s poluodjeljenjima na prvom i drugom radnom mjestu).  Donje odbijanje lopte u paru UËenici izvode donje odbijanje u paru • ËekiÊ, nakon πto pojedinaËno ponove osnovni odbojkaπki stav.  Dodavanje i hvatanje lopte udvoje na manjim udaljenostima Dva uËenika, udaljena tri metra jedan od drugoga, dodaju i hvataju loptu trËeÊi.  Naskok na poviπenje i saskok na razliËite naËine UËenici naskaËu na πvedsku klupu i izvode saskok s okretom za 90°.

Elementarna igra  Lovice loptom UËenici se slobodno kreÊu dvoranom, jedan je „lovac” i nastoji pogoditi ostale loptom. Koga pogodi mijenja s njim ulogu.

• GLAVNI B DIO SATA 

MomËadska igra  Izmeu dvije vatre Prostor za igru razdijeli se na nekoliko polja, na kraÊe crte svakog polja postavi se kapetan, a ostali uËenici rasporede se u pojedina polja. Za svako polje odredi se jedna lopta. Svaki kapetan loptom gaa uËenike u polju. Svaki pogodak kapetanu donosi bod. UËenik se moæe spasiti hvatanjem lopte i tada mijenja mjesto s kapetanom. Kapetani obiju strana surauju Ëestim dodavanjem lopte. Pobjednik je onaj uËenik koji skupi najviπe bodova.

• ZAVR©NI DIO SATA 

Elementarna igra Gaanje loptom u Ëunj UËenici su podijeljeni u nekoliko kolona. Na tri metra ispred njih nalazi s Ëunj. Na pljesak prvi iz jedne kolone, kotrljajuÊi loptu rukom po tlu, gaaju Ëunj. Svaki pogodak u Ëunj donosi bod.

40

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

LOPTA I MI

udæbenik, str. 12. i 13.

Uporaba udæbenika 

Prikaz igara iz udæbenika koristili smo u poglavlju Lopta i ja (Elementarna igra Dotakni loptu nogom) i  Lopta i on (Elementarna igra  Lovice loptom). Predstavljene su joπ neke igre s loptom na koje treba usmjeriti uËenike kako bi ih igrali u slobodno vrijeme. UËenici se mogu informirati i o rekvizitu koji se zove  RINGO, promatrajuÊi sliku i ËitajuÊi tekst u udæbeniku  Bræe, viπe, jaËe 4 na str. 15., te nauËiti kako se njime mogu igrati u slobodno vrijeme. To moæemo uËiniti u trenutku koriπtenja udæbenika u poglavlju  Lopta i ja, Lopta i on ili Lopta i mi, ili pri dogovorima u vezi sa πkolom u prirodi. Samo dijete koje se naigralo moæe postati sretan Ëovjek, jer igru obiljeæava raznovrsnost kretanja i prati osjeÊaj zadovoljstva i ugode. Stoga treba djeci omoguÊiti πto viπe igranja na otvorenom i to igara kojima Êemo utjecati na njihovo zdravlje, okretnost, spretnost, brzinu, koordinaciju ali i svjeæinu duha. Elementarnim, πtafetnim i momËadskim igrama uËenici uËe poπtivati pravila igre i protivnika, prihvatiti poraz, meusobno se druæiti, poticati, sportski navijati i tako se tjelesno, zdravstveno i psihiËki razvijati.

PRIJEDLOG SPORTSKOG DRUÆENJA DJECE I RODITELJA Na kraju svake πkolske godine uobiËajena je kratka sveËanost na kojoj se glumi, recitira, pleπe, pjeva, svira i prikazuje ono πto su uËenici tijekom πkolske godine uspjeπno svladali. U zamjenu za uobiËajene oblike zavrπne sveËanosti moæemo organizirati sportsko natjecanje u kojem Êe sudjelovati i roditelji i djeca sva 4. razreda. Da bismo to ostvarili potrebna je dobra priprema: PRIPREMA EKIPA: Roditeljima Êemo poslati pozivnice na kojima Êemo ih pozvati da se sportski odjenu. S uËenicima Êemo odrediti tko pripada kojoj ekipi. Najjednostavnije je odabrati 8 boja i prema njima razvrstati roditelje redom kako uËenici stoje u vrsti, sjede u klupi ili su upisani u imeniku. Kad smo razvrstali roditelje, razvrstamo i uËenike. UËenici roditeljima kaæu boju ekipe kojoj pripadaju kako bi, ako mogu, odjenuli majice u boji svoje ekipe. Odreujemo uËenika koji Êe biti voditelj ekipe. PRIPREMA SPORTSKE DVORANE, IGRALI©TA, PROSTORA Prostor u kojem se odraæava sportski susret potrebno je urediti: predvidjeti mjesto za 8 natjecateljskih skupina, za πto moæemo iskoristiti strunjaËe na koje Êemo smjestiti ekipe. Klupama moæemo ograditi mjesto na sredini dvorane gdje Êe se igre odræavati. Na jednom mjestu dvorane pripremit Êemo sve rekvizite, a u suradnji s roditeljima prostor ozvuËiti i postaviti stol za suce. IZBOR VODITELJA I SUDACA Korisno je u ovaj susret ukljuËiti profesore viπih razreda, buduÊe razrednike, koji Êe pomagati u suenju. Najbolje je da susret vode razredni uËitelj koji Êe poticati uËenike i roditelje na πto veseliju igru i sportsko navijanje. Izabrat Êemo uËenike koji Êe turnir najaviti i odjaviti.

41

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

MOGU∆I TIJEK TURNIRA 1. Uvodni pozdrav 

UËenici, voditelji ekipa pozdravljaju prisutne, predstavljaju uËitelje, suce i natjecateljske skupine (crveni, æuti, plavi, zeleni, bijeli, crni, ljubiËasti, naranËasti).

2. Igre 

Za svaku igru treba odrediti potreban broj igraËa (npr. 2 para). Svaku igru uËitelj treba dobro objasniti i demonstrirati. Nakon svake igre potrebno je dodijeliti bodove (npr. 8 za 1. mjesto, 7 za 2. mjesto… ili proglasiti samo prva tri mjesta). Nakon nekoliko odigranih igara treba izvijestiti o bodovnom stanju. Najvaænije je pozvati roditelje da se ukljuËe u igru!!!

PRIKAZ IGARA:  HODANJE S KNJIGOM NA GLAVI »etiri natjecatelja iz svake ekipe stanu u kolonu. PojedinaËno nose knjigu na glavi, obiu Ëunj i vraÊaju se na zaËelje kolone. Igra zavrπava nakon πto se izredaju svi natjecatelji iz ekipe. Ako knjiga padne, poËinju ispoËetka. PROBU©I BALON U igri sudjeluju po tri natjecatelja iz svake ekipe. Prvi puπe balon, trËi do drugoga koji stoji nasuprot i zavezuje balon, drugi trËi do njemu nasuprot treÊega koji buπi balon kako moæe (izmeu nogu, gaæenjem, rukama…). FRIZURA I ©MINKA U igri sudjeluje jedan æenski Ëlan iz ekipe i dva muπka. U tri minute muπki Ëlanovi ekipe æenskom Ëlanu trebaju napraviti frizuru i naπminkati je. „Modeli” proπeÊu do sudaca koji ih ocjenjuju i proglaπavaju pobjednika te poredak ostalih. PLES S BALONOM Predstavnici ekipe su dva para koji pleπu s balonom izmeu Ëela u ritmu glazbe. Ruke dræe na leima. Tijekom plesa trebaju izvoditi ËuËnjeve i plesati na jednoj nozi. Par koji ispusti balon, ispada iz igre. Svaki par koji uspije otplesati s balonom za svoju ekipu osvaja bodove. PJEVANJE NA STRANOM JEZIKU Jedan natjecatelj iz ekipe izvlaËi papiriÊ na kojem piπe ime nekog jezika (maarski, francuski, japanski) a Ëlanovi ekipe oponaπajuÊi taj jezik pjevaju zadanu pjesmicu (npr. Kad si sretan). ©TAFETA SA ZAVEZANIM NOGAMA Tri para iz svake ekipe, koji stoje u koloni u parovima, πalom zaveæu noge kojima se dotiËu. TrËe zavezanih nogu do Ëunja i obiu ga, vraÊaju se do sljedeÊeg para koji si zavezuje noge i nastavlja igru. Pobjeuje ekipa Ëiji su se parovi prvi izredali u „tronogom” trËanju. Ako se nekima odveæe πal, veæu ga i nastavljaju dalje. ÆLICA i BOCA U igri sudjeluje po jedan predstavnik svake ekipe. Zadatak je da za pojas zavezuje uzicu na kojoj visi ælica i raznim ËuËeÊim poloæajima mora ugurati dræak ælice u grliÊ boce.

42

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

SNAÆNA PLU∆A Potreban je po jedan par iz svake ekipe. Jedan natjecatelj iz para preko mikrofona ispuπta glas npr. aaaaa dok ima daha, a drugi natjecatelj za to vrijeme trËi oko Ëunjeva i broje mu se pretrËani krugovi. Kad suigraËu nad mikrofonom ponestane daha, igra je gotova. Potrebno je pretrËati πto viπe krugova. ISPIJANJE VODE NatjeËe se po jedan natjecatelj iz svake ekipe tako da u πto kraÊem vremenu kroz slamku popije vodu iz Ëaπe sluæeÊi se slamkom. PlastiËna Ëaπa s vodom postavljena je na podu, a natjecatelj kleËi i pije vodu iz Ëaπe. NOGOMET U igri sudjeluju dva predstavnika ekipe. Sve predstavnike ekipa podijelimo na dvije momËadi tako da su jedni „plavi”, a drugi „crveni”. »unjevima oznaËimo vratnice. MomËadi igraju nogomet loptom do prvoga postignutog pogotka za ekipu.

3. Poruka za kraj 

Na izlazu iz dvorane stoji plakat na koji sudionici susreta upisuju dojmove o sportskom druæenju.

43

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

LOPTA I ONI

udæbenik, str. 14.

Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje  unutarpredmetnih i meupredmetnih veza  Uporaba udæbenika 

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Koristit Êemo se udæbenikom kao sintezom obraenih nastavnih jedinica iz podruËja momËadskih igara: djeËjeg nogometa, rukometa, koπarke i odbojke. Sistematizaciju tih sadræaja provest Êemo u obliku natjecanja, meurazrednog turnira. Da bismo uspjeπno organizirali natjecanje, potrebna je suradnja uËitelja ostalih razrednih odjela 4. razreda, roditelja i uËenika. UËenicima 4. razreda, mogu se kao „pomoÊ u igri”, dodijeliti i uËenici starijeg uzrasta.

Uporaba udæbenika 

SAT RAZREDNIKA ORGANIZACIJA NATJECANJA KoristeÊi se udæbenikom  Bræe, viπe, jaËe koji na str. 14. predoËuje izgled igraliπta i potrebne opreme, moæemo organizirati natjecanje prema kup-sistemu. Sve ekipe sudjeluju u pripremanju natjecanja. Prva ekipa dogovara slobodno igraliπte, potrebne lopte i nadnevak turnira. Druga ekipa dogovara formiranje ekipa kako bi se provelo ædrijebanje i svrstavanje ekipa u tablice. Osnovno je obiljeæje kup-sistema je da svaki susret mora dati pobjednika, koji nastavlja natjecanje, a konaËni je pobjednik momËad koja je izgubila najmanje susreta. TreÊa ekipa dogovara suce susreta, te obavjeπtava sve ostale uËenike i profesore πkole o turniru i izrauje plakate. »etvrta ekipa surauje s roditeljima, nabavlja potreban broj dresova, dogovara s roditeljima moguÊe prigodne nagrade i diplome za sudionike turnira.

Uporaba udæbenika 

SAT RAZREDNIKA Sadræajima ovog dijela udæbenika moæemo se koristiti na radionici Moje slobodno vrijeme, koja je predoËena u poglavlju Sportska poËetnica.

Uporaba udæbenika 

©KOLA U PRIRODI Za ostvarivanje sportsko-rekreativnog dijela plana i programa πkole u prirodi odabrat Êemo sadræaje iz udæbenika  Bræe, viπe, jaËe 4.

44

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje  unutarpredmetnih i meupredmetnih veza  SAT RAZREDNIKA NASTAVNA JEDINICA: Pripremamo se za πkolu u prirodi CILJ:

pripremiti uËenike za sadræaje i organizaciju rada i slobodnog vremena tijekom boravka u πkoli u prirodi

SOCIJALNO DJELATNI OBLICI RADA: • pedagoπka radionica.

MOGU∆I TIJEK RADIONICE 1. Moje putovanje 

UËenici zamiπljaju putovanje u mjesto u kojem Êe se izvoditi πkola u prirodi, izgled mjesta, prijatelje, druæenje i igru. Nekoliko uËenika priËa πto su zamiπljali.

2. Rad u skupinama 

Najavljujemo uËenicima da Êemo radom u skupinama osmisliti organizaciju rada, æivota i aktivnosti kojima bismo se æeljeli baviti tijekom boravka u πkoli u prirodi. UËenici se prema vlastitom odabiru podijele u skupine. Svaka Êe skupina osmisliti organizaciju jednog podruËja iz plana i programa πkole u prirodi. Odgojni sadræaji • pravila ponaπanja Ova skupina razgovara o opasnostima u sluËaju nepridræavanja dogovora, o tome πto je sve potrebno znati o odgovornosti, zajedniπtvu, prijateljstvu, meusobnom pomaganju i Ëuvanju prije polaska, te izrauje popis savjeta o pravilnom ponaπanju.

Uporaba udæbenika 

Sportski sadræaji Ova skupina, koristeÊi se udæbenikom  Bræe, viπe, jaËe 4 otkriva koja smo sve dragocjena sportska i zdravstveno-higijenska znanja stekli, i trebamo ih primjenjivati: jutarnja higijena i njega tijela, jutarnja tjelovjeæba, opÊe pripremne vjeæbe, momËadske igre, natjecanja, te izrauje popis igara i sportskih sadræaja kojima bismo se mogli baviti. Obrazovni sadræaji Ova skupina dogovara kako i gdje bismo mogli prikupiti πto viπe materijala vezanih za gradivo koje Êe se obraivati u πkoli u prirodi. ProuËavajuÊi udæbenike odabiru tekstove, pjesme, sadræaje iz prirode i druπtva vezane za podruËje u kojem Êe boraviti. Sastavljaju popis prikupljenih sadræaja. Zabavni, veËernji sadræaji Ova skupina radi popis druπtvenih igara, filmova, CD-a, audiokaseta koje bi trebalo ponijeti kako bi slobodno vrijeme bilo zanimljivo, a veËernji program zabavan. 45

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

5. Sportski kutak 

U uËionici Êemo izvjesiti plakat na koji Êe uËenici izlagati prikupljene zanimljivosti iz dnevnog tiska i drugih novina: naslove o vaænim sportskim dogaajima u Hrvatskoj i svijetu, ulaznice s utakmica, pismena izvjeπÊa o sudjelovanju ili prisustvovanju sportskim natjecanjima, internetske adrese, izreske iz novinskih Ëlanaka o kulturi ponaπanja na sportskim priredbama, navijaËki bonton i sl.

48

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

SPORTSKA PO»ETNICA

udæbenik, str. 20. — 27.

Uporaba udæbenika 

Ovaj dio udæbenika upuÊuje uËenike kako zadovoljiti svoje individualne interese i upotpuniti slo-  bodno vrijeme sadræajima kao πto su koturaljkanje i klizanje. Korisno je ukljuËiti i roditelje u tje-  lesne aktivnosti koje mogu provoditi zajedno sa svojom djecom.

©KOLA KLIZANJA I KOTURALJKANJA U SURADNJI S KLIZA»KIM I KOTURALJKA©KIM SAVEZOM Naπ prijedlog ovisi o moguÊnostima πkole i mjestu u kojem se ona nalazi. UËenicima i roditeljima najavimo temu tjedna:  Klizanje • neposredno prije zimskih praznika  Koturaljkanje • neposredno prije proljetnih praznika. Ako je moguÊa suradnja s klizaËkim ili koturaljkaπkim savezom (klubom), pozovemo u πkolu goste: trenera klizanja i trenera koturaljkanja koji Êe djeci i roditeljima predstaviti koturaljkanje i klizanje, organizirati jednotjednu πkolu klizanja (na najbliæem klizaliπtu), uputiti djecu i roditelje kako se i gdje mogu aktivnije ukljuËiti u bavljenje klizanjem. Na isti se naËin moæe provesti i πkola koturaljkanja na glatkoj asfaltnoj ili betonskoj povrπini u blizini πkole.

DRUÆENJE DJECE I RODITELJA: KOTURALJKA©KI TURNIR Na kraju πkole koturaljkanja mogli bismo organizirati natjecanje u koturaljkanju djece i roditelja. UËenike i roditelje podijelimo u nekoliko kolona: 1.  Zaobii Ëunj • zadatak je koturaljkati se, doÊi do Ëunja, zaobiÊi ga i vratiti se na zaËelje kolone. 2. Voænja u slalomu • postavimo nekoliko Ëunjeva, zadatak je u slalomu proÊi izmeu njih i vratiti se u kolonu. 3. Prenoπenje predmeta • koturaljkajuÊi se prenijeti lopticu na odreeno mjesto i vratiti se na zaËelje kolone. SljedeÊi natjecatelj lopticu vraÊa onomu iza sebe. 4. Gaanje u koπ • koturaljkati se do odreenog mjesta, te bacati lopticu u koπ na tlu. 5. Kotrljanje lopte rukom • loptu kotrljamo rukom do odreenog mjesta, nosimo je na zaËelje kolone i kroz noge cijele kolone otkotrljamo do prvog u koloni.

49

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

©KOLA KOTURALJKANJA Uporaba udæbenika 

Uz pomoÊ slika iz udæbenika Bræe, viπe, jaËe 4, na str. 20., 21. i 22. uËitelj moæe organizirati πkolu koturaljkanja. Kako koturaljkanje i klizanje nisu u planu i programu tjelesne i zdravstvene kulture, πkolu koturaljkanja moæemo provesti s uËenicima tijekom boravka u πkoli u prirodi. Prije odlaska u πkolu u prirodi, s uËenicima Êemo se dogovoriti da uz koturaljke ponesu i potrebnu opremu: πtitnike za laktove i koljena, te zaπtitnu kacigu. ©kolu koturaljkanja provodit Êemo prema slikama u udæbeniku  Bræe, viπe, jaËe 4. S uËenicima Êemo promatrati sliku po sliku, objasniti izvoenje zadatka, provesti zadatak i nakon πto ga uËenici svladaju prijeÊi na objaπnjavanje i izvoenje sljedeÊeg.

MOGU∆I TIJEK ©KOLE KOTURALJKANJA 1. Oprema za koturaljkanje 

PromatrajuÊi sliku u udæbeniku, uËenici uoËavaju koja nam je oprema potrebna za koturaljkanje: πtitnici za laktove i koljena, zaπtitna kaciga i koturaljke. Za koturaljkanje se treba propisno odjenuti u udobnu odjeÊu: trenirku ili duge hlaËe i majicu dugih rukava. Cipele koturaljki trebaju biti vezane tako da je skoËni zglob dobro i udobno uËvrπÊen. Za koturaljkanje Êemo odabrati suhu, glatku, asfaltnu ili betonsku povrπinu bez neravnina.

2. Svladavanje osnovnog poloæaja 

UËenici stoje na koturaljkama. Stopala su im paralelno poloæena i malo rastavljena. Koljena su malo pogrËena, trup lagano nagnut naprijed, a ruke su sa strane malo pogrËene s dlanovima u visini kukova.

3. Svladavanje hodanja u osnovnom poloæaju 

UËenici u osnovnom poloæaju hodaju „na mjestu”, podiæuÊi noge i prebacujuÊi teæinu tijela s jedne na drugu nogu.

4. Svladavanje kretanja 

UËenik u osnovnom poloæaju prelazi iz hodanja „na mjestu”, u lagano hodanje i kreÊe se naprijed. UËenik se iz osnovnog poloæaja odrazi desnom nogom i prikljuËi je lijevoj te se nastavi koturaljkati na obje noge do zaustavljanja. Zatim se odrazi lijevom nogom i prikljuËi je desnoj, te nastavlja na obje noge do zaustavljanja. Postupno skraÊuje vrijeme koturaljkanja na obje noge, a poveÊava broj odraza jednom i drugom nogom, a na taj naËin i brzinu kretanja.

5. Izvoenje zahtjevnijih vjeæbi  Prva vjeæba UËenik poslije nekoliko koraka zaleta prelazi na obje noge, a za vrijeme voænje prelazi iz uspravnog poloæaja u poËuËanj i obratno.  Druga vjeæba UËenik nakon nekoliko koraka zaleta prelazi na koturaljkama na obje noge, a za vrijeme voænje prelazi „u nogu”. U tom poloæaju zadræava se kraÊe vrijeme i opet prelazi u voænju na obje noge.

50

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje  unutarpredmetnih i meupredmetnih veza  SAT RAZREDNIKA NASTAVNA JEDINICA: Moje slobodno vrijeme CILJ:

uoËiti kojim se sve aktivnostima moæemo baviti kako bismo slobodno vrijeme proveli πto veselije, zdravije i zanimljivije. Svaku aktivnost treba povezati s tjelesnom aktivnoπÊu i pokretom.

SOCIJALNO DJELATNI OBLICI:

• pedagoπka radionica.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: • udæbenik Bræe, viπe, jaËe 4 .

MOGU∆I TIJEK RADIONICE 1. Igra pantomime 

UËenici su podijeljeni u tri skupine, odabiru svog pantomimiËara i u vremenu od tri minute pokuπavaju pogoditi πto viπe pojmova. Prijedlog pojmova: a) odbojkaπ, slikar, koturaljka, grudanje, Ëitanje knjige b) nogometaπ, pisac, sanjke, plivanje, pisanje zadaÊe c) koπarkaπ, kuhar, klizaljka, skijanje, pjevanje.

2. Rad u skupinama 

UËenici se prema vlastitom interesu dijele u skupine (sportska skupina, likovna, glazbena, dramska, literarna). U skupini razgovaraju o predloæenoj temi i izvrπavanju zadaÊa koje su im postavljene. Na kraju rada svaka skupina predstavlja rezultate svog rada. SPORTSKA SKUPINA UËenici razgovaraju koje sportove vole, koje sportaπe, kojim se sportovima bave u slobodno vrijeme, koje tjelesne aktivnosti provode u slobodno vrijeme. Zadatak je ove skupine da nam pokretima predoËe elemente nekog sporta, da izvedu nekoliko opÊe pripremnih vjeæbi, predloæe igru koju Êemo izvoditi na satu tjelesne i zdravstvene kulture, a moæemo je izvoditi i u uËionici. LIKOVNA SKUPINA U ovoj skupini uËenici razgovaraju o tome πto vole slikati, risati, zaπto, pohaaju li kakav teËaj slikanja. Zamiπljaju da su slikari, a prostor oko njih veliko platno na kojem slikaju gibanje trake kada se njome koristimo prilikom vjeæbanju i pokrete pri vjeæbanju uz glazbu. GLAZBENA SKUPINA UËenici razgovaraju koja glazbala uËe svirati, zaπto, koja su im se glazbena djela svidjela na satu sluπanja, koje pjevaËe i njihove pjesme posebno vole. Pokretima Êe predstaviti neki instrument koji Êe ostale skupine pogaati.

52

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

1. SAT 1. radno mjesto: TJELESNA VISINA 2. radno mjesto: TJELESNA TEÆINA 3. radno mjesto: OPSEG PODLAKTICE 4. radno mjesto: KOÆNI NABOR NADLAKTICE 5. radno mjesto: TAPING RUKOM 6. radno mjesto: SKOK UDALJ 2. SAT 1. radno mjesto: PRETKLON RAZNOÆNO 2. radno mjesto: POLIGON NATRA©KE 3. radno mjesto: IZDRÆAJ U VISU ZGIBOM 4. radno mjesto: PODIZANJE TRUPA 5. radno mjesto: TR»ANJE TRI MINUTE Na kraju mjerenja analiziramo dobivene rezultate, te koristeÊi se udæbenikom Bræe, viπe, jaËe 4  joπ jednom s uËenicima porazgovaramo o znaËenju mjerenja i tjelesnog vjeæbanja uopÊe. Zanimljivo Êe biti usporeivanje rezultata ako su se uËenici koristili udæbenikom  Bræe, viπe,  jaËe 1, 2, 3. Tada Êe se zaista moÊi uvjeriti kolika je vaænost tjelesnog vjeæbanja u njihovu rastu i razvoju.

55

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

MOJ KATALOG ONOGA ©TO ZNAM MOJ ALBUM TJELESNOG VJEÆBANJA I ZDRAVLJA

udæbenik, str. 32 i 33. udæbenik, str. 34., 35. i 36.

NASTAVNA JEDINICA: Zavrπni sat • sinteza rada MJESTO RADA: uËionica.

CILJ SATA:

sistematizirati rezultate rada; uputiti uËenike na provoenje tjelesnih aktivnosti tijekom ljetnog odmora.

ZADA∆E:

OBRAZOVNA: • nabrojiti motoriËke strukture svladane tijekom πkolske godine • saznati kako se ukljuËiti u organizirane oblike aktivnog odmora ODGOJNA: • razvijati potrebu aktivnog bavljenja tjelesnim vjeæbanjem • utjecati na razvijanje pozitivnih stajaliπta o zdravlju • poticati pravilnu brigu o ËistoÊi opreme za tjelesno vjeæbanje • razvijati meusobne odnose poπtivanja i potpore FUNKCIONALNA: • razvijati sposobnost samokontrole i samoocjenjivanja • poticati volju i inicijativu za bavljenjem tjelesnim aktivnostima u slobodno vrijeme.

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

• udæbenik Bræe, viπe, jaËe 4.

METODE RADA:

• usmeno izlaganje • razgovor • demonstracija.

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA: • frontalni • individualni.

TIP SATA: zavrπni sat.

56

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

PRIJEDLOG STRUKTURE ZAVR©NOG SATA: 1. Uvodni dio sata 2. Ponavljanje i vjeæbanje 3. Zavrπni dio sata.

MOGU∆I TIJEK SATA • UVODNI DIO  Uporaba udæbenika 

Razgovor o svemu πto se dogaalo u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture tijekom πkolske godine. UpuÊujemo uËenike na to da prelistaju udæbenik  Bræe, viπe, jaËe 4 kako bi se lakπe prisjetili πto smo sve radili i nauËili tijekom πkolske godine. UËenici slobodno izraæavaju svoje dojmove.

• PONAVLJANJE I VJEÆBANJE  Uporaba udæbenika 

UËenici promatraju slike u udæbeniku  Bræe, viπe, jaËe 4 na str. 32. i 33. na kojima su predoËena neka od steËenih motoriËkih znanja. Razgovaraju o svladanim motoriËkim gibanjima istiËuÊi πto im je od nauËenog bilo posebno zanimljivo, kojim se svojim uspjesima ponose, koja bi motoriËka gibanja trebali bolje svladati. Usporeuju svoje rezultate u ispunjenim tablicama motoriËkih i funkcionalnih sposobnosti s poËetka i kraja πkolske godine i uoËavaju koliko su napredovali.

• ZAVR©NI DIO SATA  Uporaba udæbenika 

Nakon razgovora uËenici rjeπavaju  Moj album tjelesnog vjeæbanja i zdravlja u udæbeniku  Bræe, viπe, jaËe 4 na str. 34. i 35. UËitelj zavrπava nastavni sat potiËuÊi uËenike da steËeno znanje primjenjuju u svakodnevnim tjelesnim aktivnostima u slobodnom vremenu, πkoli, i izvan nje te aktivnim bavljenjem nekim od sportova koje su upoznali i koji ih privlaËe. Nakon razgovora uËenici rjeπavaju  Moj album tjelesnog vjeæbanja i zdravlja u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 4 na str. . UËitelj zavrπava nastavni sat potiËuÊi uËenike da steËeno znanje primjenjuju u svakodnevnim tjelesnim aktivnostima u πkoli i izvan nje te aktivnom bavljenju nekim od sportova koje su upoznali i koji ih privlaËe.

57

BRÆE, VI©E, JA»E 4 

Prijedlog globalnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture za Ëetvrti razred osnovne πkole Tjedni fond sati: 2 x 1 = 2 sata Godiπnji fond sati: 35 tjedana x 2 sata = 70 sati Ukupan broj nastavnih cjelina: 10 Ukupan broj nastavnih tema: 38

Redni broj teme NASTAVNE TEME

FREKVENCIJA

Ukupan broj frekvencija: 231

NASTAVNA CJELINA: Hodanje i trËanje 1. 2. 3. 4. 5.

Kretanje u razliËitim formacijama Hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem tempa Hodanje zadanom brzinom CikliËka kretanja razliËitim tempom do 3 minute Brzo trËanje na 40 m iz poluvisokog starta

3 3 6 10 8

NASTAVNA CJELINA: Skakanje 6. 7. 8. 9. 10.

Preskoci kratke i duge vijaËe sunoænim odrazima Skokovi preko prirodnih prepreka (vodoravnih i okomitih) Nagazni skok na poviπenja do 60 cm i saskok Skok udalj zgrËno Skok uvis kosim zaletom, odrazom s lijeve ili desne noge

6 5 4 8 8

NASTAVNA CJELINA: Bacanje, hvatanje i gaanje 11. 12. 13. 14.

Bacanje i hvatanje loptice na razliËite naËine Bacanje medicinke (teæine do 2 kg) objema rukama • suvanjem Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Gaanje lopticom u nepokretne i pokretne ciljeve s udaljenosti do 5 m

10 8 6 5

NASTAVNA CJELINA: Penjanje, puzanje i provlaËenje 15. Penjanje na konopac, motku uz pomoÊ ruku i nogu te silaæenje preko prirodnih i umjetnih prepreka 16. Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaæenje 17. Penjanje uzduæ klupe, balvana i provlaËenje kroz obruË i okvir

7 6 6

NASTAVNA CJELINA: VuËenje, potiskivanje i nadvlaËenje 18. VuËenje i potiskivanje suvjeæbaËa uz koriπtenje pomagala (palice, medicinke, vijaËe) 19. Grupno vuËenje, potiskivanje i nadvlaËenje

4 4

NASTAVNA CJELINA: Kotrljanje i kolutanje 20. 21. 22. 23.

58

Kolut naprijed na poviπenju Kolut naprijed i nazad povezano Stav na rukama uz pomoÊ (uËenici) Vaga zanoæenjem

5 6 6 6

PriruËnik za uËiteljice / uËitelje

NASTAVNA CJELINA: Viπenje i upiranje 24. Zavjes za oba potkoljena 25. Iz upora prednjeg spust naprijed 26. VuËenje i upiranje na spravama kao preprekama

6 6 4

NASTAVNA CJELINA: Preskoci 27. Naskok na sanduk i kozliÊ u upor ËuËeÊi i saskok 28. Preskok zgrËno oslonom o dvije sprave 29. Raznoπka preko kozliÊa

6 6 6

NASTAVNA CJELINA: Plesne strukture 30 31. 32. 33.

Vjeæbe napetosti i opuπtanja Hodanje, trËanje i poskoci u raznim tlocrtnim formacijama Realizacija kretnji (kretnja i inventivnost) temeljem zadanog ritma Plesna struktura; trokorak, „galop” strance

3 5 4 6

NASTAVNA CJELINA: Igre 34. Elementarne, πtafetne i momËadske igre 35. „DjeËji nogomet” (za uËenike): voenje, udarci, primanje lopte hrptom stopala, udarci na vrata, igra 36. „DjeËji rukomet”:dodavanje i hvatanje lopte u kretanju u razliËitim visinama, pobiranje lopte, voenje lopte lijevom i desnom rukom, udarci na vrata, igra 37. „DjeËja koπarka”: dodavanje lopte objema rukama od visine prsiju s mjesta i u kretanju, voenje lopte s promjenom smjera kretanja, ubacivanje lopte u koπ, igra 38. „Mala odbojka”: odbijanje lopte objeruËno • gornje, donje, servis, igra

9 9 11 7 5

You're Reading a Preview

Prijedlog operativnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture Unlock full access with a free trial. za Ëetvrti razred osnovne πkole Download With Free Trial

RED. BROJ SADRÆAJI NASTAVNIH JEDINICA BROJ SATA NASTAVNE TEME (ZA GLAVNI A DIO SATA) 1.

Inicijalno provjeravanje

2.

Inicijalno provjeravanje

3.

1. 11. 34.

Kretanje u razliËitim formacijama Bacanje i hvatanje loptice na razliËite naËine Elementarne, πtafetne i momËadske igre

4.

13. 18. 3.

Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju VuËenje i potiskivanje suvjeæbaËa uz koriπtenje pomagala (palice, medicinke, vijaËe) Hodanje zadanom brzinom

16. 7. 3.

Penjanje na okomite i mornarske ljestve i silaæenje Skokovi preko prirodnih prepreka (vodoravnih i okomitih) Hodanje zadanom brzinom

5.

59

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial

You're Reading a Preview Unlock full access with a free trial.

Download With Free Trial