Radno Pravo 1. Kolokvijum Odgovori

РАДНО ПРАВО

1. КОЛОКВИЈУМ, ОДГОВОРИ

Nastanak radnog zakonodavstva u RS Započelo 1993. g. Donošenjem prvih zakona iz radnog zakonodavstva: Zakona o radnim odnosima i Zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava nezaposlenih lica („Sl. Gl. RS“, br. 25/93) i Zakona o zaštiti na radu („Sl. Gl. RS“, br. 26/93). Stupanjem na snagu Zakona o radnim odnosima prestali su da važe pomenuti Zakon o osnovnim pravima iz radnog odnosa i Republički zakon o radnim odnosima i tako započeo razvoj radnog zakonodavstva u RS. Poslije su donijeti i drugi zakoni kojima se uređuju prava i obaveze iz radnih odnosa, kao što su Zakon o radnim odnosima u državnim organima, Zakon o štrajku, Zakon o inspekciji rada, Zakon o evidenciji u oblasti rada i zdravstvenog osiguranja. Navedeni zakoni su donijeti po osnovu Ustava RS iz 1992. godine, nakon čega je na snagu stupio Ustav BiH čime je uređen kontinuitet zakona i podzakonskih propisa donijetih prije njega. Zakoni donijeti prije stupanja na snagu Ustava BiH su ostali važeći zakoni. Navedeni zakoni su dio pozitivnog prava dok od strane zakonodavnog organa u toku razvoja pravnog sistema ne budu donijeti novi zakoni. Faza nastanka i početnog razvoja radnog zakonodavstva je trajala u periodu od 1993 – 2000.g. Prva faza je prelazna i sadrži istovremeno koncept radnih odnosa iz prethodnog radnog zakonodavstva i prelazak na kompatibilni koncept radnih odnosa. To je privremeno i sadrži obilježja prethodnih i radnih odnosa u nastajanju. Prvu fazu karakteriše nastanak,a drugu tranzicija (reforma) radnog zakonodavstva. Podjela izvora radnog prava Izvori radnog prava dijele se prema raznim kriterijumima, od kojih je posebno značajna podjela prema porijeklu i donosiocu. Prema porijeklu, dijele se na unutrašnje izvore i izvore međunarodnog porijekla. Unutrašnji izvori radnog prava, poredani prema pravnoj snazi koja pripada pojedinoj vrsti izvora prava, su:  Ustav,  Zakoni koji čine radno zakonodavrstvo i drugi zakoni u dijelu u kojem sadrže odredbe o radnim odnosima, odnosno o pravima, obavezama i odgovornosti u radnom odnosu  Podzakonski akti koji sadrže odredbe o radnim odnosima, odnosno o pravima, obavezama i odgovornostima u radnom odnosu (doneseni u cilju sprovođenja pojedinog zakona)  Kolektivni ugovori  Autonomni opšti akti. Izvori radnog prava međunarodnog porijekla su:  Konvencije i preporuke Međunarodne organizacije rada  Međunarodni sporazumi i  Bilateralni međudržavni sporazumi Izbori radnog prava dijele se prema kriterijumu ko je donosilac, na heteronomne izvore koje donose institucije vlasti i na autonomne koje donose subjekti na koje se primjenjuju. U prvu grupu spadaju ustav, zakon i podzakonski akt, a u drugu, kolektivni ugovor i autonomni opšti akt. Načela radnog prava Ustavom su utvrđena načela radnog prava, kao ekonomska i socijalna prava u dijelu o ljudskim pravima i slobodama i dijelu o ekonomskom i socijalnom uređenju: Svako ima pravo na rad i slobodu rada (Prinudni rad je zabranjen. Svako je slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i pod jednakim uslovima mu je dostupno radno mjesto i funkcija. Zaposlenima može prestati radni odnos protivno njihovoj volji na način i pod uslovima koji su utvrđeni zakonom i kolektivnim ugovorom)  Svako po osnovu rada ima pravo na zaradu, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom  Zaposleni imaju pravo na ograničeno radno vrijeme  Zaposleni imaju pravo na dnevni, sedmični i godišnji odmor 2

        

Zaposleni imaju pravo na plaćeno odsustvo, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom Zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu, u skladu sa zakonom Omladina, žene i invalidi imaju posebnu zaštitu Zajamčena je sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja Zaposleni imaju pravo na štrajk, pod uslovima utvrđenim zakonom Pravo zaposlenih i članova njihovih porodica na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje Pravo na materijalno obezbjeđenje u toku privremene nezaposlenosti, pod uslovima utvrđenim zakonom Osposobljavanje za odgovarajući posao i obezbjeđenje uslova za zapošljavanje građana koji su djelimično sposobni za rad Zaposleni imaju pravo učešća u upravljanju u preduzeću, u skladu sa zakonom.

Zakoni koji čine radno zakonodavstvo RS Radno zakonodavstvo sastoji se iz zakona kojima se uređuju radni odnosi i drugi dijelovi (elementi) radnog prava. U sadašnjoj fazi, radno zakonodavstvo RS sačinjavaju:  Zakon o radu  Zakon o zapošljavanju  Zakon o administrativnoj službi u upravi RS (na institute radnog prava)  Zakon o štrajku  Zakon o zaštiti na radu  Zakon o inspekciji rada  Zakon o savjetima radnika  Zakon o lokalnoj samoupravi (na institute radnog prava)  Zakon o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva  Zakon o evidencijama u oblasti rada i zdravstvenog osiguranja Zakon o radu – donijet i mijenjan prvi put 2000. god. Prva izmjena je učinjena Odlukom Visokog predstavnika (OHR) u dijelu koji se odnosi na otpremninu radnika na čekanju. Zakon o radu je mijenjan i dopunjivan od strane Narodne skupštine RS. Najvažnije izmjene i dopune odnose se na: uveden dopunski rad, promjenjena prava u vezi otpremnine radnika koji ostaju bez posla i precizno određivanje učesnika u zaključivanju kolektivnog ugovora na nivou Republike. Zakonom o radu su uređeni i ugovori radnika i poslodavca, radno vrijeme, odmori i odsustva, plate i naknade, rješavanje sporova radnika i poslodavca, prestanak ugovora o radu, učešće radnika i sindikata u zaštiti prava radnika itd. Pravilnik o radu Opšti akt donesen i objavljen od strane poslodavca na propisan način kojim se bliže uređuju zakonom propisana prava po osnovu rada, organizacija rada, plate i druga prava i obaveze po osnovu rada, postupak njihovog ostvarivanja. Pravilnik je obavezan donijeti poslodavac koji zapošljava više od 15 radnika. Prvo treba da prijedlog dostavi sindikatu i savjetu radnika na mišljenje, te je njegovo hoće li te sugestije da prihvati i uvrsti. Ako ne prihvati njihovo mišljenje, dužan je o istom da ih pismeno obavijesti. Pravilnik se objavljuje na prikladan način na upoznavanje svim radnicima sa njihovim pravima i obavezama. Pravilnikom su odrerđene i kazne za prekršaje za poslodavca ako ne donese ili ne objavi isti. Poslodavac koji nije u obavezi donijeti Pravilnik prilikom zaključivanja ugovora sa radnikom i ostvarivanja njegovih prava primjenjuje odredbe zakona iz granskog kolektivnog ugovora. & U institucijama BiH – Pravilnik je na oglasnoj tabli (uređene su plate, organizacija rada i druga pitanja) Poslodavac se prilikom donošenja konsultuje sa sindikatom. Posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa Postoje opšti i posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa, koje radnik mora da ispunjava. 3

Posebni uslovi se propisuju zakonom ili opštim aktom poslodavca zavisno o vrsti i svojstvu poslova. Predviđeni su slijedeći uslovi: - vrsta i stepen stručne spreme, posebna specijalistička stručna zvanja (kod složenijih i rukovodećih poslova i poslova zaštite na radu), radno iskustvo (ne može biti više od 5 godina), posebna zdravstvena sposobnost (mjesta sa posebnim uslovima rada), posebna psihofizička sposobnost, posebne godine života, stručni ispit, određena lična svojstva, znanje stranog jezika i dr. uslovi. Lice koje želi stupiti u radni odnos mora dostaviti dokumente o ispunjavanju traženih uslova. Zabrana diskriminacije Diskriminacija može da se odnosi na: uslove za zapošljavanje, napredovanje u poslu, pristup stručnom osposobljavanju, dokvalifikaciji i prekvalifikaciji, uslove zaposlenja i rada i prava iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom, uključujući jednakost plata, otkaz ugovora o radu, djelovanje u udruženjima ili drugoj profesionalnoj organizaciji. Radnik, kao ni lice koje traži zaposlenje ne mogu biti stavljeni u neravnopravan položaj zbog: rasne pripadnosti, etničke pripadnosti, boje kože, pola, jezika, religije, političkog mišljenja, imovnog stanja kao i tjelesnog i duševnog stanja. Zakonom o radu određene su kazne za prekršaje za poslodavca koji ne obezbjeđuje ravnopravnost radnika i pri zapošljavanju lica. Zakonom o radu je uređena zaštita prava lica koje je žrtva diskriminacije. To lice može da kod suda podnese tužbu protiv poslodavca. Ravnopravnost polova u radnom odnosu Diskriminacija po osnovu pola i polne orjentacije je zabranjena, i u radnom odnosu su uređeni posebnim zakonom – Zakon o ravnopravnosti polova u BiH („Sl. Gl. BiH“, br. 16/03). Pod polom se podrazumijeva društveno uspostavljena uloga žena i muškaraca u javnom i privatnom životu. Diskriminacija po osnovu pola može biti direktna i indirektna. Direktna – kada se lice tretira nepovoljno u odnosu na drugo lice, u istoj ili sličnoj situaciji, a po osnovu pola. Indirektna – kada prividno neutralna pravna norma, kriterij ili praksa jednaka za sve dovede u nepovoljan položaj lice jednog pola u poređenju sa licem drugog pola. Zabranjena diskriminacija po osnovu pola u radu i radnim odnosima je: - neprimjenjivanje jednake plate i beneficija za isti rad, onemogućavanje napredovanja, - onemogućavanje jednakih uslova za obrazovanje, stručno usavršavanje, - različit tretman zbog trudnoće, porođaja ili korištenja prava na porodiljsko odsustvo, uključujući povratak na isti, kao i različit tretman muškaraca i žena kod donošenja odluke o korištenju odsustva nakon rođenja djeteta, - organizovanje poslova, - podjela zadataka... Pravni osnov zasnivanja radnog odnosa Radni odnos se zasniva zaključenjem Ugovora o radu između radnika i poslodavca i stupanjem radnika na rad. Ugovor o radu je pravni osnov zasnivanja radnog odnosa. Prava i obaveze iz radnog odnosa nastaju onog dana kada radnik stupi na rad kod poslodavca. Radnik može biti samo fizičko lice sa navršenih 15 godina starosti. Ugovor o radu može zaključiti samo licekoje ispunjava opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa. Poslodavac može biti fizičko i pravno lice. Fizičko – preduzetnik je fizičko lice koje obavlja djelatnost u svoje ime ii za svoj račun radi sticanja dobiti. Preduzetnička djelatnost je privredna djelatnost koju fizičko lice obavlja proizvodnjom, prometom i pružanjem usluga na tržištu i čije obavljanje nije uređeno ili zabranjeno posebnim zakonom. Preduzetničkom djelatnošću se smatraju i stari, umjetnički zanati i poslovi domaće radinosti i preduzetnik za to ootvara radnju (radionica, atelje, laboratorij, biro, kancelarija...). Pored navedenih subjekata, poslodavci su i institucijelokalne samouprave, entiteta, BiH. Ugovorom o radu se uređuju prava, obaveze i odgovornosti između radnika i poslodavca.Mora da bude u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i opštim aktom. Ugovorom o radu mogu se odrediti povoljnija prava od prava utvrđenih zakonom. Zakonom o radu su određene kazne za prekršaj za poslodavca ako radniku odredi manji obim prava od onog određenog zakonom. 4

Obavještavanje o mogućnostima i uslovima zapošljavanja Poslodavac može da Zavodu za zapošljavanje: a) prijavi potrebu za radnicima u cilju javnog objavljivanja potreba ili b) da traži da mu neposredno predloži kandidata za zasnivanje radnog odnosa. Zavod može da predloži nezaposleno lice ili lice koje traži promjenu zaposlenja. Ako podjednako ispunjavaju uslove, prednost se daje nezaposlenom licu. Poslodavac Zavodu dostavlja prijavu o potrebi za radnicima. Pored toga, on je dužan da Zavodu dostavlja i izvještaj o zaposlenju radnika, kao i prestanku rada radnika. Poslodavac može od Zavoda da zahtjeva javno oglašavanje putem javnih glasila – dostupnih svim građanima (rok – 3 dana) ili da se stavi oglas na oglasnu tablu Zavoda itd. Poslodavac samostalno odlučuje o izboru kandidata i nije vezan za prijedlog Zavoda ili Agencije. Nakon izbora, neophodno je kandidate obavjestiti o ishodu konkurisanja i vratiti im dokumente. & U institucijama BiH - odluku o potrebi zaposlenja donosi poslodavac. Bez javnog oglasa se prijem vrši u slučaju: - kada je radnik proglašen kao višak kod poslodavca (zbog prestanka rada poslodavca, smanjenog obima posla,ukidanja radnog mjesta i sl.) - raspoređivanjakod istog poslodavca na slobodno radno mjesto (preraspoređivanje) - na osnovu Sporazuma između 2 poslodavca - prijema u radni odnos na određebno vrijeme do 3 mjeseca kada zbog hitnosti nije mogućeblagovremeno sprovesti javni oglas. Oglas se obavezno objavljuje u jednom dnevnom listu. Poslije isteka roka koji ne može biti kraći od 8 dana, Komisija razmatra prijave, ocjenjuje kandidate i utvrđuje ispunjavanje uslova. Zatim donosi odluku o prijemu kandidata u radni odnos. Obavještava ostale kandidate i vraća dokumentaciju. Prilikom donošenja odluke, vodi se računa o nacionalnoj strukturi zaposlenih kao i o zabrani diskriminacije. Radni odnos na određeno vrijeme Ugovor o radu se može zaključiti na određeno i neodređeno vrijeme. Radni odnos na određeno vrijeme se zasniva zbog: - privremene odsutnosti radnika, - izvršenja posla koji traje do 6 mjeseci, - privremenog povećanja obima posla, - radi obavljanja pripravničkog staža. Ugovor o radu na određeno vrijeme može se zaključiti na period do 2 godine (uračunati su i prekidi do 2 sedmice). Radni odnos na određeno vrijeme može preći r. odnos na neodređeno vrijeme ako: - uz sagalsnost poslodavca nakon isteka perioda od 2 godine, radnik nastavi da radi, - ako se više puta zapošljava kod istog poslodavca, na osnovu Ugovora o određenom radu i tako ostvari 24 mjeseca rada u toku posljednje 3 godine. Kontinuitet ugovora o radu Ugovor o radu se ne prekida u određenim slučajevima iako radnik za to vrijeme ne radi. Ugovor o radu se ne prekida za vrijeme: - Korišćenja godišnjeg odmora - Privremene spriječenosti za rad zbog bolesti - Porođajnog odsustva - Udaljenja s posla - Perioda između dana otkaza ugovora o radu i datuma vraćanja na posao po odluci suda ili drugog organa Ugovor o radu se ne prekida ni za vrijeme drugih opravdanih odsustvovanja radnika s rada. Forma i sadržaj Ugovora o radu 5

Ugovor o radu je formalni akt. Obavezna je pismena forma i bez nje Ugovor nema pravno dejstvo, ako Zakonom o radu nije drugačije određeno (Izuzetak je prelazak iz r.odnosa na određeno u r. odnos na neodređeno vrijeme). Ugovor sadrži podatke: - naziv i sjedište poslodavca - lični podaci radnika (ime, prezime), - prebivalište ili boravište radnika, - stručna sprema, - datum stupanja radnika na rad, - o radnom mjestu na koje se raspoređuje, - visini primanja, - trajanju ugovora (kod ugovora na određeno vrijeme), - rokovima za otkazivanje ugovora o radu zaključenog na neodređeno vrijeme, - trajanje godišnjeg odmora i td. Pored obaveznih podataka, ugovor o radu može da sadrži neke druge podatke koje poslodavac i radnik smatraju značajnim za uređenje radnog odnosa. Probni rad Poslodavac i radnik mogu da zaključe Ugovor o probnom radu. U toku probnog rada provjerava se da li radnik ima odgovarajuća znanja i sposobnosti za uspješno obavljanje određenih poslova. Za vrijeme probnog rada, radnik ima prava iz radnog odnosa. U Ugovoru o probnom radu, pored osnovnih elemenata, ugovor treba da sadrži i podatke o načinu sprovođenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada. Probni rad – najviše do 3 mjeseca. Iznimno se rok može produžiti za još 3 mjeseca, što zavisi o vrsti i složenosti poslova na određenom radnom mjestu. I poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor prije isteka roka na koji je ugovor zaključen. Otkazni rok iznosi 7 dana. (U institucijama BiH ovaj rok iznosi 15 dana). Pripravnici Pripravnik je lice koje završilo određeni stepen obrazovanja i po prvi put zasniva radni odnos u određenom zanimanju, lice koje treba da položi stručni ispit i kojem je potrebnoprethodno radno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji. Za vrijeme obavljanja pripravničkog staža, pripravnik ima pravo na platu i druga prava po osnovu radnog odnosa (npr. dnevni odmor, odmor između 2 dana). Prije polaganja stručnog ispita, pripravnik ima pravo na 80% minimalne zarade. Pripravnik ima pravo na invalidsko, zdravstveno osiguranje (Zavod za zapošljavanje – jer se pripravnik tretira kao nezaposleno lice). Dužina Ugovora ovisi o tome koliko traje pripravnički staž za zanimanje na koje se odnosi. Ugovor se zaključuje u pismenoj formi i jedna kopija se dostavlja Zavodu za zapošljavanje u roku od 5 dana od dana zaključenja radi evidencije i kontrole. Po pravilu, pripravnički staž za lica sa završenom srednjom školom traje do 6 mjeseci, a sa VŠS i VSS do 1 godine. Nakon isteka staža, pripravnik polaže stručni ispit. Nakon isteka staža, pripravniku prestaje radni odnos i ne postoji obaveza prijema u radni odnos bez obzira da li je položio stručni ispit ili nije. Volonteri Lice koje je završilo SSS, VŠ ili VSS, a koje po prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, koje po zakonu mora položiti stručni ispit i kome je potrebno prethodno radno iskustvo u njegovom zanimanju. Volonterski rad može trajati onoliko dugo koliko je za određeno stručno zvanje propisano trajanje pripravničkog staža. Ugovor se zaključuje u pismenom obliku. Jedna kopija se dostavlja Zavodu za zapošljavanje u roku od 5 dana od dana zaključenja ugovora zbogkontrole i evidencije. Za razliku od pripravnika, volonter ima samo pojedina prava. On ima pravo na zdravstveno osiguranje. Poslodavac plaća 35% minimalne zarade za svakog volontera Zavodu za zapošljavanje koji pokriva osiguranje volontera u slučaju povrede na radu ili profesionalne bolesti Nadalje, on ima pravo i na dnevni odmor, kao i na zaštitu na radu. 6

Rad na crno: Faktički rad se pojavljuje kao “rad na crno” kada poslodavac ne zaključi ugovor o radu s radnikom, da bi izbjegao obavezu da prijavi radnika. Poslodavac ne poštuje obavezu da prijavi radnika za socijalno osiguranje. Predviđena je novčana kazna za prekršaj za poslodavca ako sa radnikom primljenim na rad ne zaključi ugovor o radu ili ako radnika primljenog na rad ne prijavi na zdravstveno osiguranje, penzijsko-invalidsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, kao i kada propusti da radnike kolektivno osigura od nesreće na poslu. Radna knjižica je javna isprava koju izdaje nadležni opštinski organ uprave. Zahtjev za izdavanje radne knjižice može podnijeti lice koje je navršilo 15 godina života. Kada počne da radi, radnik radnu knjižicu predaje poslodavcu, kod koga se ona nalazi cijelo vrijeme trajanja radnog odnosa. Prilikom prestanka radnog odnosa, poslodavac je dužan da knjižicu vrati radniku. Radnom knjižicom se dokazuje staž osiguranja i drugi vidovi penzijskog staža radnika. Poslodavac u radnu knjižicu upisuje samo podatke o vremenu koje je radnik proveo u radnom odnosu kod njega i ništa više što bi moglo radniku otežati zaključivanje novog Ugovora o radu. Privremeni i povremeni poslovi Rad se može obavljati bez zaključivanja ugovora o radu, kao u slučajevima privremenih i povremenih poslova i Ugovora o djelu. Ti poslovi su oblici radnog angažovanja na tržištu rada i obezbjeđuju veću zaposlenost i bržu pokretljivost radne snage. Ugovorom o obavljanju privremenih i povremenih poslova se ne uspostavlja radni odnos, ali postoje sličnosti između izvršioca ovih poslova s položajem radnika u radnom odnosu. Izvršilac posla ima pravo na naknadu za izvršeni posao. Ukoliko obavlja posao u radnim prostorijama poslodavca ima pravo na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje u slučaju povrede na radu. Privremeni poslovi – kratkotrajni, kontinuirani poslovi (npr. sezonski poljoprivredni poslovi, prodaja sladoleda, anketiranje itd. Povremeni poslovi – kratkotrajni, ne kontinuirani, već s vremena na vrijeme (npr. rad na sajmu, rad na organizaciji sportskih takmičenja i sl.) Kod ovih poslova nije određen broj lica za obavljanje poslova i oni su ograničeni vremenski. Ugovori se zaključuju pod uslovom da su: - privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu, - da ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom, - da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine. Ugovorom se određuju: - ugovorne strane (naručilac i izvršilac posla) - poslovi koji se obavljaju, - rokovi za početak i izvršenje posla, - uslovi i način njegovog izvršenja, - visina, rok i način isplate nagrade za izvršeni posao. Omladinsko zadrugarstvo kao oblik radnog angažovanja Djelovanje ovih zadruga se zasniva na potrebi poslodavca da određene poslove obave na efikasan i ekonomičan način i na potrebi mladih ljudi da obezbjede neophodna sredstva za školovanje, a u posljednje vrijeme sve više i za osnovne životne potrebe poslije završetka školovanja. Zadrugari stiču prva radna iskustva i mogućnost da obezbjede stalno zaposlenje. Djelovanje zadruge na tržištu rada je određeno tako da ona nije posrednik u zapošljavanju, niti je poslodavac. Omladinska ili studentska zadruga je samostalna i neprofitna organizacija. Zadruga i poslodavac su dužni prije početka rada zadrugara da utvrde konkretan sadržaj prava i obaveza zadrugara, zadruge i poslodavca. Prava i obaveze zadrugara su: 1. pravo na naknadu za izvršeni rad 2. pravo na zaštitu na radu 3. pravo na zdravstvenu zaštitu 4. pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje za slučaj nesreće na poslu i profesionalne bolesti 7

5. pravo na naknadu štete koju je pretrpio na radu 6. pravo na učešće u upravljanju zadrugom (kao članovi skupštine, upravnog i nadzornog odbora) 7. pravo na informisanje o poslovanju zadruge. Aktima zadruge se bliže određuju osnovi i mjerila za utvrđivanje naknade za rad, vrijeme i način, kao i rok isplate, način vođenja evidencije oradu i slično. Dalje o zaštiti na radu itd... Zabrana konkurencije poslodavcu To je novi institu radnog prava, koji se pojavljuje kod nas u Zakonu o radu iz 2000. godine u obliku: 1. zabrane obavljanja poslova iz djelatnosti koju obavlja poslodavac 2. prava prvenstva poslodavca kod otkupa pronalaska 3. zabrane zasnivanja radnog odnosa za određeno vrijeme kod drugog poslodavca poslije prestanka radnog odnosa 1. radnik ne može da konkuriše poslodavcu tako što bi obavljao, za svoj ili tuđi račun , poslove iz djelatnosti koje obavlja poslodavac. U pitanju je nelojalna konkurencija ako radnik za svoj ili tuđi račun koristi kod poslodavca stečena tehnološka znanja ili saznanja o poslovnim informacijama ili poslovnim tajnama. 2. ako radnik na radu ostvari izum, inovaciju ili drugi pronalazak iz djelatnosti koju obavlja poslodavac, dužan je da o tome obavjesti poslodavca i da mu, po pravu prvenstva, ponudi otkup pronalaska. Ugovorom o radu, radnik može biti oslobođen ove dužnosti. Poslodavac je dužan da se u roku od 60 dana izjasni o otkupu pronalaska. Ako se u tom roku ne izjasni, radnik ima pravo da slobodno raspolaže sa istim. Za to vrijeme je radnik dužan da izum čuva kao tajnu. 3. poslodavac se može sporazumjeti s radnikom da se,u cilju zabrane konkurencije, određeno vrijeme nakon prestanka radnog odnosa ne može zaposliti kod drugog poslodavca na teritoriji Republike ili uže. Ta zabrana najduže može trajati 1 godinu. Ako je Ugovor o radu povrijeđen od strane poslodavca, radnik nema obavezu da se toga pridržava. Za vrijeme trajanja obaveze, radnik ima pravo na naknadu koja nije manja od 50% prosječne plate koju je ostvario kod poslodavca u zadnjih 6 mjeseci. & U institucijama BiH taj rok može da traje i do 2 godine, a naknada je najmanje polovina prosječne plate u posljednja 3 mjeseca prije prestanka Ugovora o radu. Puno radno vrijeme: Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 časova sedmično. Radnik može zaključiti ugovor o radu s punim radnim vremenom s jednim poslodavcem. Poslodavac je dužan da vodi dnevnu evidenciju o prisusnosti radnika na radu. Poslodavac je dužan da izvrši raspored radnog vremena radnika najmanje za 30 narednih dana. Dužan je da raspored oglasi na način koji je pristupačan svim radnicima. Raspored punog radnog vremena se organizuje u okviru petodnevne ili šestodnevne radne nedjelje kao: - Redovan rad ili rad organizovan u smjenama - Kao dnevno ili noćno radno vrijeme - Ravnomjerno ili u turnusima - Kao jednokratno ili dvokratno radno vrijeme. Dužina i korištenje godišnjeg odmora: Kod utvrđivanja dužine godišnjeg odmora, računa se da je radno vrijeme raspoređeno na šest radnih dana u sedmici. Tako se računa i onda kada je kod poslodavca rad organizovan u manje od šest radnih dana u sedmici. Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se drugačije odrediti. Dužina godišnjeg odmora zavisi od: - Dužine neprekidnog rada u toku godine - Starosti radnika 8

- Posebnih uslova rada Radnik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Radnik koji nema najmanje šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje jedan dan za svaki izvršen mjesec rada. Godišnji odmor ne može da iznosi duže od 30 radnih dana. U godišnji odmor se ne računa periodi korišćenja odsustva s rada po drugim osnovama. Pojedine kategorije radnika imaju pravo na minimalni i uvećani godišnji odmor. Godišnji odmor uvećan na ovaj način ne može da iznosi više od 35 radnih dana. Radnik koristi godišnji odmor bez prekida. Poslodavac može odlučiti da radnik godišnji odmor iskoristi u dva dijela, kada je to potreba procesa radi. Radnik neiskorišćeni dio godišnjeg odmora koristi najdalje do kraja mjeseca juna naredne kalendarske godine. Pravo radnika na odsustvo To je pravo na određeni broj dana odsustva u predviđenim slučajevima u toku kalendarske godine. Radnik ima pravo na plaćeno i neplaćeno odsustvo. Zakonom o radu su predviđene kazne za prekršaj poslodavca ako to ne omogući radniku. Pravo na plaćeno odsustvo – određeno zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Radnik može da odsustvuje sa posla najmanje 5 radnih dana u kalendarskoj godini u slučaju: stupanja u brak, porođaja supruge, teže bolesti člana porodice, smrti člana porodice, kao i u drugim slučajevima određenim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (npr. davalac krvi) Pravo na neplaćeno odsustvo – poslodavac je dužan da radniku, na njegov zahtjev omogući odsustvo radi vjerskih ili nacionalno-tradicionalnih potreba. Odsustvo traje do 3 dana u toku kalendarske godine. Radnik nema pravo na naknadu, osim ako poslodavac drugačije odluči. U slučajevima poput: pripreme i polaganja ispita, magisterija i doktorata, posjete člana uže porodice iz inostranstva, njege teško oboljele osobe i sl. Prema Opštem kolektivnom ugovoru, neplaćeno odsustvo može trajati do 3 mjeseca, a ako je usavršavanje u inostranstvu i do 1 godine. Mirovanje prava i obaveza – prava i obaveze iz radnog odnosa miruju za vrijeme služenja vojnog roka i za vrijeme obavljanja javne funkcije. Javna funkcija je reizborna funkcija na koju je radnik postavljen po izboru građana ili na koju je imenovan ili postavljen. Mirovanje prava i obaveza po tom osnovu može trajati najduže 2 mandata. Radnik ima pravo I dužnost da se vrati na rad poslije prestanka razloga zbog koga su mu prava I obaveze mirovale. Ako se radnik u roku od 5 dana nakon isteka mirovanja ne vrati na posao, poslodavac može da otkaže ugovor o radu. A ako poslodavac zbog nekih razloga ne može radniku da omogući da se vrati na prijašnji posao, radnik ima pravo na otpremninu. Dužnosti poslodavca: Poslodavac je dužan da sa radnikom sklopi Ugovor o radu i da radniku obezbijedi osnovne vidove socijalnog osiguranja (zdravstveno osiguranje, penzijsko i invalidsko osiguranje i osiguranje u slučaju nezaposlenosti). Dužnosti poslodavca u oblasti (opšte) zaštite na radu određene u Zakonu o radu, su: - Da upozna radnika sa propisima - Da provjeri da li je radnik osposobljen da rukuje sredstvima rada - Da provjeri da li je radnik osposobljen da rukuje sredstvima zaštite na radu. Prava i dužnosti radnika Prava - Prema Zakonu o zaštiti na radu, pravo na zaštitu imaju: radnici u preduzeću, - učenici i studenti na stručnoj praksi, - lica na stručnom osposobljavanju, prekvalifikaciji i dokvalifikaciji, - učesnici dobrovoljnih i javnih radova u javnom interesu, - lica koja se nalaze na izdržavanju zatvorske kazne i druga lica. Radnik ima pravo da odbije da radi, ako smatra da su sredstva ili objekti na kojima i sa kojima radi neispravni, pa mu prijeti opasnost za zdravlje ili život. Dok se neispravnosti ne otklone, 9

radnik ima pravo na punu naknadu plate na teret poslodavca. Radnik o istom mora obavjestiti poslodavca, pa i inspektorat rada. Dužnosti – radnik treba da se pridržava utvrđenih mjera zaštite na radu, da namjenski koristi sredstva rada, opremu i sredstva lične zaštite i da odmah pismeno ili usmeno prijavi nedostatke, kvarove i drugo koji ugrožavaju bezbjednost rada. Ukoliko se radnik ne pridržava navedenog čini tešku povredu radne obaveze. Prava žene za slučaj trudnoće, porođaja i staranja o djeci Postoje posebne mjere kojima se štiti zdravlje žene, a to su: 1. zabrana rada na posebno štetnim i opasnim poslovima 2. privremeni raspored na druge poslove, 3. pravo na porodiljsko odsustvo, 4. zaštita od otkaza ugovora o radu, 5. pravo zaposlenih koji se staraju o djeci. 1. žena ne može biti raspoređena za rad u podzemnim djielovima rudnika, osim ako nije zapsoelna na rukovodećem random mjestu gdje se ne ugrožavanjeno zdravlje ili u slučaju ako je ona tu radi stručnog usavršavanja kada treba obaviti neki posao koji ne zahtjeva fizički rad 2. za vrijeme trudnoće ili dojenja djeteta, žena može biti raspoređena na druge poslove radi očuvanja njenog I zdravlja njenog djeteta. Ako poslodavac nije u mogućnosti da ženi omogući raspored na drugi posao, žena ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada. Ta naknada ne može biti manja od one koju bi ona ostvarila da je na svom random mjestu. 3. porodiljno odsustvo traje 1 godinu. Za blizance I svako treće I naredno dijete žena koristi por.odsustvo u trajanju od 18 mjeseci neprekidno. Roditelji se mogu sporazumjeti da porod. odsustvo koristi otac djeteta nakon 60 dana od poroda. Na svoj zahtjev I na osnovu preporuke doktora, žena sa korištenjem por. odsustva može započeti 28 dana prije termina. Ako žena počne da radi prije isteka tog odsustva, ona pored dnevnog odmora ima pravo na korištenje još 60 minuta odsustva sa rada. Ako rodi mrtvo dijete ili dijete umre prije isteka por. Odsustva žena ima pravo na korištenje por.odsustva onoliko vremena koliko doktor smatra da je ženi potrebno da se oporavi od porođaja i psihičkog šoka – najmanje 45 dana od dana porođaja ili gubitka djeteta. Žena ima pravo nanaknadu plate koja se isplaćuje na teret Javnog fonda zdravstva i iznosi prosjek zadnje 3 plate 4. poslodavac ne možeodbiti da primi u radni odnos trudnu ženu ili da joj otkaže ugovor o radu zato što je trudna ili je na porodiljskom. 5. ako je djetetu potrebna pojačana njega, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo na rad sa polovinom radnog vremena nakon isteka por. odsustva to pravo ima do 2 godine starosti djeteta, a u institucijama BiH to vrijeme nije ograničeno. Roditelju djeteta sa psihofizičkim smetnjama u razvoju ne može se, bez njegove saglasnosti odrediti da radi prekovremeno ili noću. Pravo na platu: Radnik ima pravo na platu, a poslodavac obavezu plaćanja (da obezbjedi odgovarajuću platu za obavljeni rad). Plata pripada za izvršeni rad. Periodi za isplatu plata ne mogu biti duži od 30 dana. Plata se isplaćuje unazad, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Poslodavac je dužan da radniku uruči pismeni obračun plate prilikom svake isplate. Pojedinačne isplate plata nisu javne. Najvažniji elementi za određivanje visine plate su: složenost poslova na radnom mjestu, radni učinak, odgovornost u radu i godine rada. Stručno osposobljavanje i usavršavanje: Poslodavac može da uputi radnika na određene oblike stručnog osposobljavanja i usavršavanja, prema zahtjevima i potrebama radnog mjesta radnika. U pitanju je slučaj usvajanja i primjene novih metoda u organizaciji i tehnologiji rada. Zakonskim propisima je stručno obrazovanje predviđeno kao mogućnost poslodavca. 10

Opštim kolektivnim ugovorom u Republici Srpskoj, stručno obrazovanje je predviđeno kao dužnost poslodavca. Poslodavac je dužan da organizuje stručno osposobljavanje i usavršavanje radnika u skladu sa promjenama u procesu rada, tehničko-tehnološkim unapređenjima i potrebama organizacije rada. Radnik je dužan da postupi po zahtjevima poslodavca za dopunsko osposobljavanje i stručno obrazovanje i usavršavanje u propisanim slučajevima. Teže i lakše povrede radne obaveze: Teže povrede radnih obaveza su: - Odbijanje radnika da izvršava radne obaveze - Krađa, namjerno uništenje ili oštećenje sredstava poslodavca - Nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca - Nanošenje štete trećim licima koju je poslodavac dužan naknaditi - Zloupotreba položaja, sa štetnim posljedicama po poslodavca - Odavanje poslovne tajne - Odavanje službene tajne - Namjerno onemogućavanje ili ometanje drugih radnika da izvršavaju radne obaveze, čime se remeti proces rada kod poslodavca - Nasilničko ponašanje prema poslodavcu - Nasilničko ponašanje prema drugim radnicima za vrijeme rada - Nasilničko ponašanje prema trećim licima za vrijeme rada - Korišćenje alkoholnih pića za vrijeme radnog vremena - Korišćenje druga za vrijeme radnog vremena - Neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini. Lakše povrede su: - Kašnjenje na posao i odlazak s posla prije isteka radnog vremena - Izazivanje svađe na poslu - Neljubazan i nekulturni odnos prema drugim radnicima i strankama - Konzumiranje alkohola za vrijeme radnog odnosa u manjim količinama - Nemaran odnos prema povjerenim vrijednostima Ponašanje koje šteti ugledu i materijalnim interesima poslodavca ili trećih lica. Disciplinski postupak i disciplinske kazne Disciplinsku prijavu može podnijeti svaki zaposlenik. Ona mora biti potpisana, obrazložena i po mogućnosti potkrijepljena dokazima. Samim tim se pokreće disciplinski postupak, ukoliko tako odluči poslodavac. Zakonom su propisani rokovi za pokretanje postupka. Za lkašu povredu – 6 mjeseci, a za težu – 12 mjeseci od dana kad je to toga došlo od kada se za to saznalo. Postupak se vodi pred prvostepenom disciplinskom komisijom koju imenuje poslodavac. Za vrijeme postupka zaposlenik ima: - pravo da bude na vrijeme obavješten o navodima o povredi službene dužnosti, - pravo da bude na vrijeme obavješten o dokazima o povredi službene dužnosti, - pravo na pismeni prigovor ili usmenu izjavu koja se evidentira, - pravo na pravično saslušanje u razumnom roku, - pravo na pojavljivanje na svakom saslušanju, - pravo na odbranu preko pravnog zastupnika, - pravo na javno izricanje odluke, - pravo na žalbu protiv odluke komisije. Komisija radi javno, a javnost može biti isključena u situacijama kada je potrebna zaštita morala, javnog reda, nacionalne sigurnosti, prava maloljetnika i sl. Protiv odluke prvostepene komisije zaposlenik i poslodavac imaju pravo uložiti žalbu te se ona podnosi drugostepenoj disc. Komisiji. Rok za podnošenje žalbe je 8 dana od dana prijema odluke. Disciplinske kazne – su – pismena opomena, pismeni ukor, kaznena suspenzija sa radnog mjesta od 2 – 30 dana, degradiranje na niže radno mjesto, prestanak radnog odnosa. Za lakšu povredu – opomena i ukor, a za težu ostalo. Ako je optužba protiv zaposlenika odbačena u njegov dosije se ne unose informacije o krivičnom postupku ili privremenoj suspenziji te on bude vraćen na svoje radno mjesto. 11

Radni spor Radnik može da pokrene radni spor u cilju zaštite svojih prava. Ako smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa, može da podnese tužbu nadležnom sudu. Tužba se podnosi radi zaštite individualnog prava povrijeđenog pojedinačnim aktom ili faktičkim ponašanjem. Pravo na podnošenje tužbe može da zastari. Rok za nastupanje zastarjelosti za pokretanje tužbe teče od dana saznanja za povredu prava, odnosno od dana učinjenje povrede. U pitanju je prekluzivni rok, čijim se propuštanjem gubi pravo na tužbu. Tužbu za zaštitu prava radnik može podnijeti u roku od jedne godine od dana saznanja za povredu prava, odnosno najdalje u roku od tri godine od dana učinjene povrede. Poslije toga nastupa zastarjelost i ne može se podnijeti tužba. Tužba podnijeta poslije isteka roka se odbacuje. Postupak u parnicama iz radnih odnosa je uređen Zakonom o parničnom postupku. Zakon određuje pravila postupka na osnovu kojih osnovni sud, okružni sud i Vrhovni sud raspravljaju i odlučuju u građanskopravnim sporovima. Otkaz Ugovora o radu od strane poslodavca Razlozi: - ako radnik izvrši težu povredu radne obaveze, ako se iz ekonomskih, organizacionih I tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika (ako mu ne može obezbjediti drugi posao), - ako radnik ne može uspješno izvršavati radne obaveze I zadatke na osnovu svoje stručne i radne sposobnosti, - ako se radnik 5 dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava I obaveza ne vrati na posao. U institucijama BiH poslodavac je dužan da dokaže postojanje opravdanih razloga za otkaz te se radni spor void pred Sudom BiH. Otkaz Ugovora u radu poslodavac daje u pismenom obliku u kome mora navesti obrazloženje za isti. U pismenoj formi se radniku omogućuje pravo da pokrene radni spor I da zaštiti svoja prava u slučaju nezakonitog prestanka r. odnosa. Zakonom o radu su predviđene kazne za poslodavca ako prekrši pravila o otkazu ugovora o radu I to kada: - zadrži radnika na radu kada ovaj stekne pravo na starosnu penziju - ako da otkaz, a da to nije u skladu sa odredbama Zakona - ako neponudi posao radniku po pravilu prvenstva - ako radniku ne bezbjedi pravo na otpremninu Otkaz Ugovora o radu od strane radnika Radnik ima pravo da otkaže Ugovor o radu, a što je u skladu sa načelom slobode rada i dobrovoljnosti kao jednim od bitnih elemenata pojma radnih odnosa. Radnik ima sva prava po osnovu rada kao u slučajevima kad je poslodavac nezakonito otkazao ugovor o radu u slučaju: - ako poslodavac izvrši povredu svojih obaveza iz ugovora o radu - ako ne postoji osnova zbog prirode povrede da radnik nastavi sa poslom. U institucijama BiH radnik može dati otkaz bez otkaznog roka ako je poslodavac odgovoran za povredu ugovora o radu,a povreda je takve prirode da nema osnova da radnik nastavi rad. Tada radniku pripadaju ista prava kao da je poslodavac njemu dao otkaz nezakonito. Rok za podnošenje otkaza je 15 dana od kada je radnik saznao da je poslodavac izvršio povredu Ugovora o radu. Otkaz radnik predaje poslodavcu u pismenom obliku, te navodi razloge zbog kojeg to isto čini. Radnik ima pravo na otkazni rok (osim u slučaju teže povrede radne obaveze ili kada radnik ima pravo na starosnu penziju). Poslodavac u tom periodu mora u sedmici da obezbjedi 1 dan da radnik traži zaposlenje. Ako radnik daje otkaz to je 15 kalend. dana, a ako ga daje poslodavac ne može biti kraći od 1 mjesec (teće od dana uručivanja otkaza). Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo na naknadu plate i priznata su mu sva prava. Otpremnina Radnik ima pravo na otpremninu: 1. kad mu radni odnos prestane u slučajevima navedenim u Zakonu o radu, 2. kad su upućeni na čekanje prema prethodnom Zakonu (prije izmjena i dopuna 2000. god.) i 12

3. kada im je radni odnos prestao na nezakonit način. 1. ako je radnik imao zaposlenje na neodređeno vrijeme i ako je kod poslodavca radio 2 godine, on stiče pravo na otpremninu (osim ako je radiku prestao radni odnos zato što je on učinio težu povredu radne obaveze. Visina otpremnine je određena kolektivnim ugovorom, pravilnikom i ugovorom o radu, a zavisi o dužini rada zaposlenika kod poslodavca. Zakonom o radu je samo određena visina minimalne otpremnine (najmanje 1/3 prosječne plate u posljednja 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada. 2. pravo na otpremninu ti radnici dobiju ako ih poslodavac 3 mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona ne pozove da se vrati na posao. Otpremnina je iznosila najmanje 6 prosječnih plata ostvarenih u Republici u posljednjih 6 mjeseci rada. 3. lica koja su se na dan 31.12.1991. god. nalazila u radnom odnosu I koji smatraju da je on prestao na nezakonit način imaju pravo u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona da podnesu zahtjev za otpremninu.Na to nemaju pravo lica koja su ostavrila pravo na otkazni rok ili na naknadu za čekanje; ako su vodili radni spor pred sudom I donijeta je pravosnažna odluka. Predmet inspekcijskog nadzora Nadzor nad primjenom propisa, kolektivnih ugovora, pravilnika o radu vrši inspekcija rada prema Zakonu o inspekciji rada. Inspekcijski nadzor od strane inspekcijskih organa vrši se u organizacijama za osiguranje, javnim i drugim fondovima, udruženjima, zadrugama, zanatskim i drugim radnjama i kod drugih pravnih i fizičkih lica koja zapošljavaju radnike, ako zakonom nije drugačije određeno. Odredbe zakona oinspekciji rada se ne primjenjuju u organima državne uprave, pravosuđu, kazneno-popravnim domovima i zavodima, policijskim i vojnim ustanovama gdje postoji poseban organ inspekcijskog nadzora. Redovni poslovi inspekcijskog nadzora se obavljaju jednom u dvije godine kod svih poslodavaca, osim kod onih koji zapošljavaju više od 50 radnika i kod kojih se koriste sredstva rada koja predstavljaju povećanu opasnost po rukovaoce tih sredstava ili okolinu. Ovlašćenje inspektora rada i postupak u vršenju nadzora Poslove inspekc. nadzora obavljaju republički inspektori rada (ne smije biti član uže porodice ili bliski srodnik, vlasnik ili suvlasnik, član upravnog ili nadzornog odbora...) Inspektor sva saznanja i podatke mora čuvati kao tajnu. Inspektor za vrijeme nadzora ima pravo da vrši uvid u svu dokumentaciju, spise, akte, izvrši saslušanje, traži izjave u slučaju neke povrede radne obaveze ili propusta, može slobodno da traži od poslodavca da mu na uvid da neke dokumente, spise i akte koje su od značaja za nadzor. Inspektor može kod suda ili drugog organa da zatraži prekid nekog postupka ili aktivnosti ako smatra da nije u skladu sa Zakonom. On može od poslodavca da taraži donošenje opšteg akta ako je poslodavac dužan donijeti takav akt, da zatraži udaljenje sa posla radnika koji je izvršio povredu rada, u svako doba da izvrši uvid u objekte, sredstva rada, gradilišta, postrojenja itd koji su u vezi sa mjerama zaštite na radu, zabrani rad na mjestima gdje smatra da postoji opasnost od povrede, zabrani upotrebu objekata, sredstava zaštite na radu, naloži poslodavcu preduzimanje odgovarajućih mjera obezbjeđenja gdje postoji opasnost, podnese sudu prijavu protiv poslodavca u slučaju teže povrede zakonskih propisa iz oblasti zaštite na radu. Poslodavac mora u roku od 8 dana da ukloni nedostatak ili povredu i o tome obavjesti inepektora koji može taj rok da učini kraćim. Prava lica koja traže zaposlenje Svako lice koje se prijavi Zavodu radi zaposlenja ima pravo na: 1. informisanje o mogućnostima zaposlenja, 2. pravo na posredovanje u zapošljavanju, 3. pravo na profesionalnu orjentaciju, 4. pravo na stručno osposobljavanje i pripremu za zapošljavanje. 13

1. Zavod prati stanje na tržištu rada i prikuplja podatke od poslodavaca o potrebama za radnicima te je dužan da obezbjedi pravo na informisanje za nezaposlena lica putem javnih oglasa, izvještaja na oglasnoj tabli, organizovanjem grupnog razgovora itd. 2. posredovanje u zapošljavanjuse ostvaruje – pružanjem pomoći nezaposlenom u pronalaženju i izboru zaposlenja, - pružanjem stručne pomoći licu koje želi promjeniti zaposlenje, - pomoći poslodavcu koji traži radnike, - preduzimenjem aktivnosti da se poslodavcu obezbjede potrebni radnici. 3. to pravi ima nezaposleno lice, radnik za čijim je radom prestala potreba, pa traži promjenu zanimanja. Oblici profesionalne orijentacije su: profes. savjetovanje, prof. informisanje, prof. selekcija i profesionalna klasifikacija. 4. stručno osposobljavanje se vodi prema posebnom programu i predstavlja mjere za pružanje mogućnosti sticanja znanja na određenim poslovima i za rukovanje sredstvima rada i zaštite na radu. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti Osiguranje se vrši kod Zavoda za zapošljavanje. Obavezno osiguranje – podnošenjem prijave za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje, vrši se i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Ta sredstva su obezbjeđena iz doprinosa koje plaćaju lica u radnom odnosu i poslodavci, kao i namjenska sredstva koja obezbjeđuju državni organi i drugi organi i organizacije. Dobrovoljno osiguranje – dobrovoljno se za slučaj nezaposlenosti može osigurati vlasnik ili suvlasnik preduzeća, odnosno osnivač ili suosnivač radnje, lice koje se bavi zemljoradnjom kao jednim i osnovnim zanimanjem, bračni drug zaposlenog u inostranstvu kao i lice kome je prestalo obavezno osiguranje. Uslove za sticanje prava određuje Zavod a odnose se na dužinu perioda neprekidnog uplaćivanja doprinosa za zapošljavanje kao i postojanje osiguranja za zdravstveno i penz-inv osiguranje. Prava nezaposlenih lica Nezaposleno lice kome je radni odnos prestao ne njegovom krivicom, a koje ima određeni neprekidni staž osiguranja, ima pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijskoinvalidsko osiguranje. Pravo na novčanu naknadu pripada i nezaposlenom licu kome je radni odnos prestao pismenim sporazumom, zbog npr.premještaja bračnog druga u drugo mjesto prebivališta, spajanja porodice nakon zaključenja braka i na taj način je došlo do promjene prebivališta. Pravo na novčanu naknadu nezaposleno lice ostvaruje u Zavodu. Taj iznos se na zahtjev nezaposlenog može isplatiti jednokratno ali ako je u svrhu zaposlenja istog. Iznosi novčane naknade: - za nezaposleno lice do 10 godina staža osiguranja – 35% od prosječne plate ostvarene u posljednja 3 mjeseca rada - za nezaposleno lice sa više od 10 godina staža osiguranja – 40% od prosječne plate ostvarene u posljednja 3 mjeseca rada Iznos novčane naknade ne može biti niži od 20% prosječne plate. Druge novčane naknade se odnose na troškove stručnog osposobljavanja, troškova putovanja po uputi Zavoda radi informisanja o mogućnostima zaposlenja. Trajanje i mirovanje prava - zavisi od dužine staža osiguranja (staž osiguranja do 5 god – 3 mjeseca; 5-15 god. – 6 mjeseci; 15-25 god – 9 mjeseci i preko 25 god. – 12 mjeseci). Ukoliko nezaposleno lice prije isteka roka zasnuje radni odnos obustavlja mu se isplata novčane naknade i ostvarivanje drugih prava. Odredbe o mirovanju prava se primjenjuju i u slučaju služenja vojnog roka, pritvora i zatvorske kazne i boravka korisnika prava van Republike dulje od 30 dana. Prava iz socijalnog osiguranja – prava iz zdravstvenog osiguranja, nezaposleno licei članovi njegove porodice, ako je bio nosilac zdravstv. osiguranja ostvaruju u skladu sa propisima o 14

zdravst. Osiguranju. Prava iz penz i invalidskog osiguranja, ostvaruje u skladu sa propisima o penz. i inval. osig. Prava mogu i da prestanu da važe – ako ne se odazove na poziv Zavoda koje mu je našlo zaposlenje, ako samostalno ili s drugim licem osnuje preduzeće, ako stekne pravo na starosnu ili invalidsku penziju, neopravdano se ne javi Zavodu na evidentiranje nezaposlenosti, stekne status redovnog učenika ili studenta, ako je naveo neistinite podatke, ako se sam odjavi sa evidencije, ako se odseli sa teritorije Republike. Ako je radio “na crno” može se nastaviti sa evidencijom u Zavodu nakon 6 mjeseci.

15